DANAS NA RIJEÈKOM SVEUÈILIŠTU

Smotra - festivalposveæen mladostiPiše prof. dr.Goran Kalogjera

Od dana kada je utemeljena,Smotra sveuèilišnih i struènihprograma svih sastavnicaSveuèilišta u Rijeci iz godineu godinu opravdava svojepostojanje i dokazuje svojusvrhovitost. Svrha oveplemenite manifestacije bilaje i ostala predstavitibuduæim studentima rijeèkogSveuèilišta sve njegovepotencijale, odnosno pribli�itisva naše studije mladomèovjeku �eljnom znanja koja�eli stjecati na našemSveuèilištu. Premda su se izgodine u godinu mijenjalelokacije, (ponekad smoizlazili na trgove i ulice meðuljude našega grada, ponekadkoristili prostorije zgradeRektorata) ova jemanifestacija uvijek poluèiladobre rezultate, koji su se idokazali sve veæim prilivombuduæih studenata premanašem Sveuèilištu. Sazadovoljstvom mo�emoustvrditi da se bašposredstvom Smotre rijeèkoSveuèilište na prihvatljiv,le�eran i dobro organizirannaèin uspjelo pribli�itiznati�eljnom maturantu ilimaturantici, pomoglo muotkloniti odreðene sumnje idileme i u konaènicipridonijelo odluci za koji sefakultet �eli opredijeliti.Smotra je svojevrsni festivalposveæen mladosti, onomdijelu naše populacije koji senalazi pred jednom odnajveæih dilema svoga �ivota:što studirati, kako studirati,

kako se pripremiti za prijamniispit. S obzirom na velikepromjene koje æe se ovegodine realizirati u visokomškolstvu, ukljuèivanjem svihhrvatskih sveuèilišta pa tako inašeg, rijeèkog, u Europuznanja u skladu sazahtjevima Bolonjskogprocesa, smatramo ovuSMOTRU izuzetno va�nom,prvenstveno iz razloga štopru�a moguænost objasnitinov pristup studiranju naSveuèilištu u Rijeci, kojeudovoljivši zahtjevimaBolnjskog procesa postajeravnopravno veæinieuropskih sveuèilišnihcentara. U �elji da se što višepribli�imo buduæimbrucošima našeg Sveuèilištate da im na jednostavan iprihvatljiv naèin objasnimošto je to Bolonjski proces ikako æe se on odraziti nasistem i kvalitetu studiranja,poduzeli smo odreðenepredradnje, za koje

pretpostavljamo da su imalepozitivnog odjeka. Sastalismo se s ravnateljima veæinesrednjih škola Primorskogoranske, Istarske i Senjsko- lièke �upanije i dogovoriliinterne sisteme prezentacijenaših studijskih programa,ukljuèujuæi i dodatneinformacije koje idu uz to.Nadamo se da su ravnateljisvojim maturantimaprezentirali naše viðenjeprimjene Bolnjske deklaracijena Sveuèilištu u Rijeci, i takoostvarili prvi kontakt buduæihbrucoša s NOVINAMA unaèinu studiranja. Isto smotako organizirali prezentacijestudijskih programa svakenaše sastavnice, na naèin dasu u periodu od 25. 4. 2005.godine do 4. 5. 2005. godine,svi fakulteti, visoke škole iakademija predstavili svojeprograme na matiènim

fakultetima. U �elji da štobolje upoznamo buduæestudente sa strukturomnašeg Sveuèilišta, njegovimstudijskim programima,sistemom studija i nazivimakoje æe sticati podiplomiranju, tiskali smo iVODIÈ Sveuèilišta u Rijeci.Ostaje nam još SMOTRA, sciljem što jasnije, preciznije iinformativnije predstavitiSveuèilište u cjelosti,objasniti promjene u naèinustudiranja i pomoæi buduæimstudentima u pripremama zaprijemne ispite. Za ovuprigodu sve naše sastavniceosmislile su svoj naèinprezentacije svojih institucija,što podrazumijeva što višetiskanog materijala koji æepotencijalnom studentu dativrlo pregledan uvid u studijza koji je zainteresiran.Ponovno naglašavamoSPECIFIÈNOST oveSMOTRE, jer nas ona uvodiu novu eru Sveuèilišta uRijeci, koje sukladnoulo�enom trudu njegovihnastavnika u osmišljavanjunovih programa i adaptacijipostojeæih zahtjevimaBolonjske deklaracije postajerespektabilno sveuèilište

ovog dijela Evrope. SMOTRAje svojevrsni PROZOR ubuduænost, ona ove godinepoziva mlade ljude iz cijelenaše zemlje studirati najednom od najatraktivnijihmediteranskih sveuèilišta,Sveuèilištu u Rijeci,sveuèilištu koje je u zamahu,sveuèilištu koje se svjesnoopredjelilo da uz kvalitetuznanja i kampus na Trsatuponudi buduæim studentimanajbolje moguæe uvjete zarad i �ivot. Pozivamo daklesve one �eljne znanja da spovjerenjem pristupeSMOTRI Sveuèilišta u Rijeci,gdje æe biti doèekani sobiljem materijala iinformiranim djelatnicima kojiæe im za tu prigodu biti naraspolaganju.

KONSENZUS O POTREBI REFORME I SURADNJA PARTNERAU PROCESU DOBAR SU POÈETAK PREOBRAZBEVISOKOŠKOLSKOG SUSTAVA PREMA NAÈELIMA KVALITETE

I USMJERENOST KA NJEGOVOM SREDIŠTU – STUDENTU

KAKO SU VISOKA UÈILIŠTA PRIHVATILA POSTAVLJENE ZADAÆE BOLONJSKE REFORME

Visoko obrazovanje pola�e europski ispitPiše doc. dr. sc. DraganPrimorac, ministar znanosti,obrazovanja i športa

Dosadašnjipokazatelji iizjave nosi-telja procesasvjedoèe da jeon krajnje oz-biljno prihva-æen te da jeprva faza us-

pješno zapoèela. Ula�e se go-lem napor mnogobrojnih su-dionika. Takav je pristup, pre-poznat i pozdravljen na europ-skoj razini, što je posebice na-glasio europski ministar obra-zovanja Jan Figel za svojegaboravka u Hrvatskoj.Tijekom prošlotjednog posje-ta Hrvatskoj èetveroèlana jestruèna skupina Europskogudru�enja sveuèilišta (EUA),najvišeg predstavnièkog tijelaeuropskih sveuèilišta i nacio-nalnih rektorskih zborova,izrazila zadovoljstvo napori-ma koje u reformu ula�u no-

sitelji procesa u Hrvatskoj.Nakon temeljitog upoznava-nja sa stanjem na Sveuèilištuu Zagrebu i Rijeci te izvješæaostalih hrvatskih sveuèilištapodrobno su analizirali stanjereforme u Hrvatskoj i ukazalina sljedeæe korake. Sto�ernesu toèke Bolonjske reforme iujedno kljuèni izazovi daljnjejaèanje suradnje svih nositeljaprocesa, razraðivanje strate-gije razvoja visokoga obrazo-vanja, integracija sveuèilišta,efikasniji i transparentnijisustav financiranja i uvoðenjebinarnog sustava.Neposredno, sada je u tijekuprva faza Bolonjskog procesakojom se priprema uvoðenjeprva dva ciklusa studija. U ti-jeku je postupak vrednovanjastudijskih programa koji sustrukturom i sadr�ajem prila-goðeni kriterijima novoga eu-ropskog visokoškolskog pros-tora. Tako sve èinimo kako bistudenti mogli upisati od slje-deæe akademske godine ino-virane studijske programe.

Temeljno je naèelo Bolonj-skog procesa kvaliteta viso-kog obrazovanja, a uspostavasustava jamstva kvalitete pri-pada prvoj fazi reforme. Uovoj godini mogu potvrditikako su postavljeni temeljinovoga sustava provjere kva-litete. Sustav æe se sastojatiod jedinica za jamstvo kvali-tete na visokim uèilištima, ao njemu æe skrbiti Agencija

struènu naobrazbu djelatnikaAgencije i visokih uèilišta.Dr�im da je jedan od kljuè-nih koraka na putu prema re-formi i integraciji sveuèilištauvoðenje novog modela cje-lovitoga financiranja visokihuèilišta, tzv. lump sum, kojiæe se primjenjivati od 2006.godine. Taj model predviðada se sveuèilištima iz dr�av-nog proraèuna doznaèi sveu-

financijski aspekt integracijesveuèilišta.Pravna je integracija sveuèi-lišta, za koju je rok kraj 2007.godine, najva�nija zadaæa upredstojeæem razdoblju. Pro-ces integracije s veæom se la-koæom ostvaruje na mlaðimsveuèilištima u Zadru i Du-brovniku, koja od osnivanjagrade ustroj prema odredba-ma novoga zakona. No htio

veæ iduæe akademske godine.Povezivanje visokog obrazova-nja i od njega neodvojive zna-nosti i istra�ivaèkog rada s go-spodarstvom proces je uspore-dan s reformom visokoškol-skog sustava. Va�an je korak uovom procesu bilo osnivanjeNacionalne zaklade za znano-st, visoko školstvo i tehnologij-ski razvoj u listopadu 2003.Njena je misija razvitak pre-poznatljivog znanstvenog istra-�ivanja i gospodarstva temelje-nog na znanju. Drugi je va�anoblik povezivanja s gospodar-stvom sudjelovanje predstavni-ka akademske zajednice i Mi-nistarstva u radu Nacionalnogvijeæa za konkurentnost. Iz-nimno sam zadovoljan prepoz-navanjem va�nosti Bolonjskogprocesa od strane gospodar-stvenika i studenata koji se po-sebno u zadnje vrijeme aktiv-no ukljuèuju u proces, te suneizostavni sudionici na Bolo-njskim seminarima.Bolonjski je proces dalekose-�na reforma koja æe imati ut-jecaja na društvo u cjelini.Premda je do sada uèinjentek prvi korak u usporedbi snizom zadaæa koje nas oèeku-ju vjerujem da je on najva�ni-ji. Konsenzus o potrebi refor-me i dobra suradnja svih par-tnera u procesu dobar su po-èetak preobrazbe visokoškol-skog sustava prema naèelimakvalitete i usmjerenost k nje-govom središtu – studentu.Kada visoka uèilišta u Hrvat-skoj uspješno polo�e europskiispit i prilagode se Bolonjskimstandardima navedene promje-ne omoguæit æe studentima stje-canje istinske europske diplo-me. Diploma postignuta u Hr-vatskoj postat æe tako prepoz-natljiva u Europskom prostoruvisokog obrazovanja i na europ-skom tr�ištu rada. Posebice meveseli što æu na sastanku u Ber-genu koji æe se odr�ati od 19 do20. svibnja ove godine u nazoè-nosti 40 europskih ministaraobrazovanja, predstaviti iznim-ne rezultate hrvatske akadem-ske zajednice na implementacijiBolonjskog sustava u RepubliciHrvatskoj te time najaviti poèe-tak prilagodbe našeg visokoš-kolskog sustava onom u EU.

za znanost i visoko obrazova-nje, nezavisna ustanova kojaje zapoèela s radom krajemveljaèe. Putem CARDS pro-jekta Europske komisije Mi-nistarstvo je osiguralo europ-ske i hrvatske struènjake zapodruèje kvalitete visokogaobrazovanja koji pru�aju

kupan iznos predviðenihsredstava, te da ga ona auto-nomno raspodjeljuju na svojesastavnice i ostale bud�etskestavke. Uvoðenjem lump summodela dokida se dugogodiš-nja praksa izravnog doznaèa-vanja sredstava sastavnicamasveuèilišta, te on predstavlja

bih naglasiti te pohvaliti i os-tala sveuèilišta, u Zagrebu,Splitu, Rijeci i Osijeku, kojasu posljednjih nekoliko mje-seci, donoseæi statute i opæeakte o ustroju, pokazala znat-ne napore usmjerene integra-ciji.Bolonjski proces donosi mo-guænost da se napokon razri-ješi još jedno pitanje koje jezaostalo na pola puta. Rijeè jeo izgradnji binarnoga sustavastudiranja. Slijedimo temeljnoopredjeljenje, prisutno i u Bo-lonjskoj deklaraciji, zasnova-no na razlièitosti sveuèilišnihod struènih studija. U takvombinarnom sustavu struène stu-dije izvode iskljuèivo veleuèi-lišta i visoke škole. Procesrazgranièavanja struènih isveuèilišnih studija veæ je za-poèet, a pred nama je posaojaèanja infrastrukture veleuèi-lišta kako bi se ona do zakon-skoga roka, 2010. godine, mo-gla pripremiti za samostalnoizvoðenje struènih studija.Usporedna je zadaæa policen-trièni razvoj struènih studija,odnosno prerastanje �upanij-skih centara u veleuèilišne cen-tre. Tijekom ove godine pripre-mamo pokretanje veleuèilišta upodruèjima od posebne dr�av-ne skrbi, u Vukovaru i Kninu.Dovršeni su prijedlozi elabora-ta studijskih programa. Oèeku-jemo da æe oni kvalitetom za-dovoljiti propisane uvjete, teda æe se veleuèilišna nastava uVukovaru i Kninu provoditi

ULOGA OPERATIVNOG STO�ERA U BOLONJSKOJ REFORMI

NAJVEÆA REFORMA SUSTAVA VISOKOGA ŠKOLSTVA U EUROPI NAKON DRUGOGA SVJETSKOG RATAPiše prof. dr. Pavao Barišiæ,pomoænik ministra znanosti,obrazovanja i športa

Preobrazbanekog sustavaiznimno jezahtjevanpostupak kojiukljuèujemnoge

sudionike. Tako je aktualniBolonjski proces kojemu jepristupila Hrvatska oznaèen kaonajveæa reforma sustavavisokoga školstva u Europinakon Drugoga svjetskog rata.

Uz sustav visokogaobrazovanja, koji u RepubliciHrvatskoj èine šest sveuèilišta,pet veleuèilišta, šest samostalnihjavnih visokih škola i šesnaestprivatnih visokih škola s oko7.700 nastavnika i oko 150.000studenata, njime su, takoðer,obuhvaæena nadle�na dr�avnatijela, Ministarstvo znanostiobrazovanja i športa, javneustanove i Nacionalna vijeæa.

Pripreme za provedbuprocesa reforme zapoèele suna sveuèilištima i uakademskoj zajednici oddonošenja Bolonjske

deklaracije 1999., a intenzivnijeod potpisivanja Deklaracije2001, no od kolovoza 2004.zapoèela je utrka s vremenomi rokovima za ostvarenjepostavljenoga reformskog cilja.

U o�ujku 2005. osnovan jeOperativni sto�er za provedbuBolonjskog procesa. Operativnosto�er nije zamišljen kaoformalno tijelo nego kao središteu kojemu se usklaðuju planovi iaktivnosti svih sudionika uprocesu, od akademskezajednice do Nacionalnogavijeæa i Ministarstva.

Proces vrednovanja

studijskih programa - ukupnoih je prijavljeno preko 1000, apreddiplomskih i diplomskihoko 800 – razvrstan je u sedamskupina prema pojedinimpodruèjima znanosti –prirodne, tehnièke, biotehnièke,društvene, humanistièkebiomedicinske i umjetnièke. Zasvako podruèje imenovani suoperativni voditelji koji supripremali baze podataka ivodili korespondenciju srecenzentima i izvjestiteljima ostudijskim programima.

Program pohrane i obradepodataka Mozvag predstavlja

prvu i iznimno opse�nu bazupodataka sa svim relevantnimèinjenicama o studijskimprogramima koji æe se izvoditiod iduæe akademske godine.Do sada su u programupohranjeni akademski �ivotopisiviše od 7.570 nastavnika i opisi20.882 predmeta, kao i podacio materijalnim uvjetimaizvoðenja studijskih program.

Tijekom svibnja Operativnisto�er uz logistièku potporuAgencije pomagat æe da visokauèilišta prema primjedbamarecenzenata provedu izmjeneprograma u skladu s danim

preporukama te dostaveNacionalnom vijeæu za visokoobrazovanje. Pomagat æetakoðer da Nacionalno vijeæeuspješno dovrši postupakevaluacije i predlo�i ministruizdavanje dopusnica za studijekoji su pozitivno vrednovani. UMinistarstvu znanosti,obrazovanja i športa utvrðujese zadovoljavaju li studijskiprogrami zakonske uvjete.Predviðeno je da Operativnisto�er završi prvu fazu rada ulipnju 2005. kada æe Ministarizdati dopusnice za studijskeprograme.

Shema novog ustroja studija

www.mzos.hr/Bolonjski-proces

SVEUÈILIŠTE U RIJECI NAPRAVILO RAZVOJNI ISKORAK

Kreativni nemir preduvjetrazvoja akademske zajednice

OSIGURANJE KVALITETE VISOKOG OBRAZOVANJA – ZAŠTO? KAKO?

Bez autonomije sveuèilište ne mo�e provesti svoju misiju

U UVJETIMA STROGO DEFINIRANIH PROCEDURA I ISHODAVRLO JE TEŠKO PROGURATI INOVACIJU. ZBOG TOGA JENU�NA VISOKA RAZINA SLOBODE I FLEKSIBILNOSTI, PA JE

TE�IŠTE KVALITETE NA IZGRAÐENOM SUSTAVU KOJI ÆE JAMÈITI IDOKAZIVATI STALNA POBOLJŠANJA I UNAPREÐENJA

Piše akademik DanielRUKAVINA, rektorSveuèilišta u Rijeci

Nakon du�egkriznog raz-doblja rijeè-ko Sveuèiliš-te je u zad-njih par godi-na napraviloznaèajan raz-vojni iskorak.

Investicijski program u izno-su od preko 180 milijunakuna, koji smo završili 2003.godine, imao je za cilj do-vesti Sveuèilište na razinuostalih hrvatskih sveuèilišta ipribli�iti ga razini koju jekoncem prošlog stoljeæaimala veæina europskihsveuèilišta. Znaèajno smopoboljšali standard studira-nja, uvjete za znanstvenirad, izgradili suvremeni in-formacijski sustav kojim jeSveuèilište integrirano i spo-jeno s drugim centrima usvijetu. Paralelno smo radilina integraciji Sveuèilišta kaopreduvjetu za reformu pro-grama i izradu novih progra-ma i studija, diplomskih iposlijediplomskih, kao iunapreðenju suradnje s dru-gim sveuèilištima u zemlji i

svijetu. Prije par godinakoncipirali smo i programstambenih kredita pod naj-povoljnijim uvjetima na hr-vatskom tr�ištu i u suradnji sMinistarstvom znanosti,

Akademija primijenjenihumjetnosti uselit æe se dokraja 2005. godine u adapti-rane prostore zapovjedništvavojarne i prvi je sveuèilišniobjekt u kampusu. Tijekom

votne uvjete koji æe maksi-malno poticati i osiguravativisoke standarde obrazova-nja (profesionalni razvoj) irazvoj cjelovitih liènosti.Stoga smo studenskom stan-

briljantni ljudi, najbolji stu-denti, koji se usmjeravaju uistra�ivaèki rad. U okviruprograma reformskih mjestadoveli smo 38 uglednihznanstvenika iz zemlje i di-jaspore ili unaprijedili vlasti-te mlade znanstvenike. Pro-gramom razvojnih mjestakoji je odobrilo Ministar-stvo, ovih dana raspisujemonatjeèaje i primamo 65 no-vih nastavnika, suradnika iadministrativnih djelatnika.Prijemom novih nastavnika iprogramom usavršavanjamladih znanstvenika, u vrije-me ulaska u prostore kam-pusa imat æemo bitno veæi irespektabilan znanstveni po-tencijal.U implementaciji Bolonj-skog procesa prešli smoogroman put i te su idejedanas predmetom interesa isvojinom najšire akademskezajednice. Dovršili smo nas-tavne programe koje smoinovirali u skladu sa zahtje-vima Bolonjskog procesa (triobrazovna ciklusa, ECTSsustav), ugraðeni su indika-tori kvalitete i praæenje svihparametara kvalitete, izvrše-na je usporedba s odgovara-juæim programima u Europii svijetu. Sve je to napravlje-

no za svaki program, svakipredmet i svakog nastavni-ka. Cijeli materijal je raðens velikim entuzijazmom iprofesionalno, a napravljenje i na engleskom jeziku.Napravili smo veliki iskoraki taj duh treba zadr�ati.Kreativni nemir mora bititrajno prisutan u akadem-skoj zajednici.Stvaramo sve preduvjete zaravnopravan polo�aj i mobil-nost naših studenata u eu-ropskom visokoškolskomprostoru. Kao rektor na pos-ljedice naše izoliranosti veæviše godina upozoravamsveuèilišnu i politièku javno-st. Ilustrirat æu to i brojèano.Tijekom 2002. godine okomilijun europskih studenatastudiralo je barem jedan se-mestar na nekom drugomsveuèilištu. Europska unijaplanira da u tom programu2011. sudjeluje oko 3 miliju-na studenata. Naš kampus,uz sve što smo do sada ostva-rili, sa svim svojim prostor-nim, društvenim i sveuèiliš-nim sadr�ajima, biti æe atrak-tivno mjesto za mobilnost ueuropskom visokoškolskomprostoru i osiguravati æe na-šim studentima ravnopravanstatus u razmjeni.

NAPRAVILI SMO VELIKI ISKORAK I TAJ DUH TREBAZADR�ATI. KREATIVNI NEMIR MORA BITI TRAJNO PRISUTANU AKADEMSKOJ ZAJEDNICI. STVARAMO SVE PREDUVJETE

ZA RAVNOPRAVAN POLO�AJ I MOBILNOST NAŠIH STUDENATA UEUROPSKOM VISOKOŠKOLSKOM PROSTORU

obrazovanja i športa i Za-grebaèkom bankom do sadariješili 363 kreditna zahtjevadjelatnika i znanstvenih no-vaka.Ovim ulaganjima znaèajnoje unaprijeðen i studentskistandard. Svi objekti stu-dentskog smještaja su te-meljito renovirani, instalaci-je obnovljene, okoliš ure-ðen, restoran Indeks u pot-punosti obnovljen, a kuhinjaopremljena prema najsuvre-menijim standardima za pri-premu hrane. No, to još uvi-jek ne zadovoljava visokeeuropske standarde kojimate�imo, a koje æemo dostiæiizgradnjom prve faze sveuèi-lišnog kampusa na Trsatu.

ove godine dovršiti æemoizradu glavnih i izvedbenihprojekata za ostale objektekampusa: Filozofski fakulteti Visoku uèiteljsku školu,Graðevinski fakultet i Sveu-èilišne odjele za fiziku, ma-tematiku i informatiku. Ciljnam je koncem 2005. godinei poèetkom 2006. uvesti gra-ðevinsku operativu u radovena svim objektima, ukljuèivšii ureðenje sveuèilišnog trga.Ovakva dinamika preduvjetje za dovršenje radova tije-kom 2007. i u prvoj polovici2008. godine.Studenti su najveæe bogat-stvo Sveuèilišta i jezgro inte-lektualnog potencijala druš-tva, pa zaslu�uju radne i �i-

dardu poklonili posebnu po-zornost. Do konca 2007. go-dine u podruèju kampusa naTrsatu biti æe izgraðeni ob-jekti za smještaj 800 studen-ta, restorani kapaciteta zaviše tisuæa obroka i svi drugipopratni objekti za društve-ni �ivot studenata i slu�beStudentskog centra. Poseb-no istièem Društveno-kul-turni centar, koji æe biti je-dinstven objekt takvog tipane samo u Hrvatskoj veæ i usrednjoj Europi.U zadnjih par godina zna-èajno smo unaprijedili znan-stvenu i nastavnièki potenci-jal Sveuèilišta. Broj znan-stvenih novaka je gotovouèetverostruèen. To su mladi

Piše prof. dr. Pero Luèin,prorektor Sveuèilišta u Rijeci

U Europi sedogaða pravaeksplozija na-cionalnih sus-tava za osigu-ranje kvalite-te visokogobrazovanja.

Njihova zadaæa je pokazatida javna sveuèilišta ispunja-vaju svoju zadaæu u razvitkudruštva. No, osiguranje kvali-tete visokog obrazovanja jošuvijek se razlièito razumije,kako u europskim dr�avama,tako i na hrvatskim sveuèiliš-tima. U mnogim srednje-eu-ropskim dr�avama još uvijekprevladava stari »humboltov-ski« naèin poimanja kvaliteteprema kojem je sam sveuèi-lišni profesor sa svim svojimpostignuæima i svojom pozici-jom garancija kvalitete. No,istodobno se poveæava potre-ba za obrazovanjem, sve jeveæi broj studenata a raz-mjerno manje sredstava, paje sve veæi pritisak za dodat-nom javnom odgovornosti vi-soko-obrazovnih institucija.

Uobièajeni pojam za defini-ranje javne odgovornosti jeaccountability, rijeè koja sene mo�e adekvatno prevestina hrvatski jezik, no u suštiniona znaèi odgovornost obijustrana, onih koji financiraju ikoriste visoko obrazovanje ionih koji ga provode.Najèešæe zbrku u razumijeva-nju kvalitete visokog obrazova-nje izra�avaju pojmovi koji sekoriste za opis cijeloga procesa:jedni govore o kontroli kvalite-te, drugi o promicanju kvalite-te, treæi o osiguranju kvalitete aèetvrti o unapreðenju kvalitete.Svi su pojmovi ispravni, no nemogu se koristiti izolirano veæse moraju nadopunjavati.Kvalitetu u visokom obrazova-nju razlièito razumiju i oni kojiprovode visoko obrazovanje,pa najèešæe od sustava za osi-guranje kvalitete oèekuju po-boljšanja, a od vanjskih procje-nitelja savjete i upute za pobo-ljšanje standarda i kvalitetestudijskih programa. Visoko-obrazovne institucije zathijeva-ju što manje eksterne regulaci-je i evaluacije i što više autono-mije i fleksibilnosti a javnostoèekuje što èešæe kontrole i in-

spekcije. Stoga, najèešæe, orga-nizacije koje akreditiraju stu-dijske programe (u Hrvatskojje to Nacionalno vijeæe za viso-ko obrazovanje i ministarstvo)inzistiraju na odgovornosti, paprovode sustavna vanjska vred-novanja i uglavnom zahtijevajujasno distanciranje izmeðu vre-dnovatelja i institucija kojeprovode program. U nekim slu-èajevima evaluacija programaprovodi se kroz sustav anonim-nih recenzija bez uvida u cjelo-vitost djelovanja institucije.U uvjetima strogo definiranihprocedura i ishoda vrlo je teškoprogurati inovaciju. Zbog togaje nu�na visoka razina slobode ifleksibilnosti, pa je te�ište kva-litete na izgraðenom sustavukoji æe jamèiti i dokazivati stal-na poboljšanja i unapreðenja.Obveza svake institucije je osi-gurati sustavan pristup kvalite-ti, razviti procedure, ukljuèitisve èlanove sveuèilišta, posebi-ce studente, osigurati ljudska imaterijalna sredstva za njihovoprovoðenje te prezentirati re-zultate javnosti. Jasno, odmahse postavlja èitav niz pitanja:kako autonomna institucijamo�e jamèiti odgovornost i ka-

ko æe oni koji financiraju viso-ko obrazovanje (porezni obvez-nici i roditelji studenata kojiplaæaju studije) znati da institu-cije osiguravaju svoju javnu od-govornost. U Hrvatskoj taj pro-blem još više dolazi do izra�ajau uvjetima razmjerno slabog fi-nanciranja kada se oèekuje dasveuèilišta s jednakom uèinko-

punjenje njihove misije. Zbogtoga je veliki izazov pred dr-�avnom upravom i politikomkako stvoriti uvjete da sesveuèilišta stvarno razviju ujake institucije koje su u sta-nju jamèiti kvalitetu, imatistrpljenja i èekati da se tatransformacija stvarno i do-godi a ne posezati za meha-

a od sveuèilišta tra�iti da de-finiraju svoju misiju i razvojniplan na temelju indikatorakvalitete te uæi u pregovara-nje o financiranju na temeljudokaza o postignutoj kvalite-ti. Jasno, u ovoj fazi razvitkahrvatskog visoko obrazovnogsustava mo�e se govoriti o in-dikatorima racionalne institu-

vitošæu ispune sve tri svoje za-daæe: kvalitetno i uèinkovitoobrazuju golemi broj studena-ta, provode kompetitivna istra-�ivanja i sudjeluju u razvitkuzajednice i cijelog društva.U svakom sluèaju svima kojistrateško promišljaju ulogesveuèilišta jasno je da bez au-tonomnog sveuèilišta koje jeizgraðeno kao jaka institucijasa samoregulatornim meha-nizmima koja jamèe poboljša-nja nije moguæe oèekivati is-

nizmima intervencije izvana.Evaluacijski postupci u koji-ma nastavnici jednog sveuèi-lišta vrednuju djelovanje nas-tavnika drugog sveuèilišta za-sigurno ne mo�e osigurati au-tonomnost jer sveuèilišta pos-taju konkurentske ustanove.Zbog toga je nu�no pristupitiizgradnji sustava u kojem æese prikupljati indikatori uèin-kovitosti i testirati indikatorikvalitete, inzistirati na proc-jenjivanju indikatora kvalitete

cijske organiziranosti, uspješ-nosti studenata u završetkustudija, postignutih znanstve-nih rezultata i ostvarenimprojektima. No, nije moguæegovoriti o kvaliteti ishodastudiranja dok se ne izgradisustav za praæenje ishodauèenja, nacionalna kvalifika-cijska mre�a i sustavno pra-æenje zapošljavanja studena-ta, odnosno zadovoljstvo pos-lodavaca postignutim kompe-tencijama studenata.

oOVOGODIŠNJA GENERACIJA BRUCOŠA – PRVA GENERACIJA STUDENATA KOJA ÆE SE OBRAZOVATI PREMA BOLONJSKOM PROCESU BOLONJA I

NJEZINIP O J M OV I

»Bolonjski proces«naziv je za reformuvisokog obrazovanja uEuropi, kojoj je osnovnicilj uspostaviti Europskiprostor visokogobrazovanja do 2010.godine. Bolonjskudeklaraciju do sada jepotpisalo 40 europskihdr�ava ( Albanija, Andora,Austrija, Belgija, BIH,Bugarska, Cipar, Èeška,Danska, Engleska,Estonija, Finska,Francuska, Grèka,Hrvatska, Irska, Island,Italija, Latvija, Lihtenštajn,Litva, Luksemburg,Maðarska, Makedonija,Malta, Nizozemska,Njemaèka, Norveška,Poljska, Portugal,Rumunjska, Rusija, Srbijai Crna Gora, Slovaèka,Slovenija, Sveta Stolica,Španjolska, Švedska,Švicarska, Turska).

Bolonjski je procesnacionalnog iinternacionalnog/europskogkaraktera. Nacionalno,proces provodeministarstva zadu�ena zavisoko obrazovanje,sveuèilišta, fakulteti,profesori i studenti. Nosmjernice Bolonjskogaprocesa postavljaju se nainternacionalnoj razinikonsenzusom ministara,predstavnika institucijavisokog obrazovanja,predstavnika studenata(ESIB), Vijeæa Europe iEuropske komisije.

Ulazak hrvatskogvisokoškolskog sustava uEuropski prostor visokogobrazovanjapodrazumijeva i uvoðenjecijelog niza novihpojmova s kojima æe sestudenti i profesorisusretati:

– BFUG – BolognaFollow-Up Group/ Grupaza usmjeravanjeBolonjskog procesa

– communique –priopæenje

– credit system –sustav bodovanja

– diplomasupplement – dodatakdiplomi koji su definiraliEuropska komisija, VijeæeEurope i UNESCO.Dodatak opisuje steèenukvalifikaciju te je povezujesa sustavom visokogobrazovanja unutar kojegje steèena.

– ECA – EuropeanConsortium forAccreditation in HigherEducation/ Europskikonzorcij za akreditacijuu visokom obrazovanju

BOLONJSKI PROCES – KORAK PO KORAKPREMA EUROPSKOJ DIPLOMI

SVA HRVATSKA SVEUÈILIŠTA NALAZESE U VELIKOM »POSPREMANJU«SVOJIH OBRAZOVNIH PROGRAMA,

JER POPUT SVIH EUROPSKIH ZEMALJA IHRVATSKA SE UKLJUÈILA U BOLONJSKIPROCES. RIJEÈ JE O PROCESU IZGRADNJEJEDINSTVENOG »EUROPSKOGVISOKOŠKOLSKOG PROSTORA« (EUROPEANHIGH EDUCATION AREA), KOJIM ÆE SEOMOGUÆITI MOBILNOST STUDENATA IPRIZNAVANJE NJIHOVIH DIPLOMA

Ovogodišnja generacija brucoša,koja æe s poèetkom iduæe aka-demske godine kroèiti u svijet vi-sokoškolskog obrazovanja, bit æeprva generacija studenata kojaæe se obrazovati po novom mo-dulu. Naime, sva hrvatska sveu-èilišta nalaze se u velikom »pos-premanju« svojih obrazovnihprograma, jer poput svih europ-skih zemalja i Hrvatska se uklju-èila u Bolonjski proces. Rijeè jeo procesu izgradnje jedinstvenog»Europskog visokogoškolskogprostora« (European High Edu-cation Area), kojim æe se omo-guæiti mobilnost studenata i priz-navanje njihovih diploma.Najkonkretnija promjena s ko-jom æe se suoèiti buduæi brucošiorganizacija je studija na tri ra-zine, koji æe biti organiziran kaosustav triju ciklusa studiranja –preddiplomski, diplomski i posli-jediplomski ciklus. Preddisplom-ski æe studij u principu trajati trido èetiri godine, a cilj mu je os-posobljavanje studenata za nas-tavak studija, odnosno diplomskistudij, ali i za zapošljavanje naodreðenim struènim poslovima,dok diplomski studij, èije je tra-janje od jedne do dvije godine,ima za cilj omoguæavanje zapoš-ljavanja na slo�enim struènimposlovima, te osposobljava stu-dente za poslijediplomski studij.

ŠTO NAKONPRVOGO B R A Z OV N O GC I K LU S A ?� Nakon završenog prvog ciklu-sa, odnosno preddiplomskogstudija, studenti æe stjecati zva-nje prvostupnika, dok æe zavr-šetkom diplomskog studija stje-cati zvanje magistra.Kada su u pitanju fakulteti Sveu-èilišta u Rijeci veæina ih se odlu-

èila na uvoðenje sheme 3+2, od-nosno tri godine preddiplomskogi dvije godine diplomskog studi-ja, a studenti æe, ako �ele steæizanimanje koje je pribli�no da-našnjem zvanju nakon završetkaèetverogodišnjeg studija, moratizavršiti pet godina studija, jerzvanje magistra omoguæit æe imobavljanje poslova sliènih onimakoje su do sada obavljali diplo-manti èetverogodišnjih studija.Jedine iznimke su Medicinski,Pravni i Fakultet za hotelski i tu-ristièki menad�ment Opatija, tenovoosnovana Akademija primi-jenjenih umjetnosti. Naime,njihovi studijski ciklusi neæe bitiformirani na shemi 3+2, jer Aka-demija i Fakultet za hotelski i tu-ristièki menad�ment odluèili suse za 4 godine preddiplomskog i1 godinu diplomskog studija, dokse Pravni fakultet odluèio za in-tegraciju preddiplomskog i di-plomskog studija, koje je objedi-nio u jedinstveni petogodišnjistudij. Za sliènu se organizacijustudija odluèio i Medicinski fa-kultet, no s tom razlikom što æestudij medicine trajati 6 godina, astomatologije 5 godina, dok æestudij sanitarnog in�enjerstva bitiorganiziran po sistemu 3+2, od-nosno 3 godine preddiplomskog i2 godine diplomskog studija.Pitanje koje se buduæim brucoši-ma najèešæe nameæe vezano jeupravo uz prvi ciklus studiranja,odnosno što æe po završetku pred-diplomskog studija biti i kojim æese poslovima moæi baviti. Jedin-stvenog odgovara na to pitanje ne-ma, jer on prvenstveno ovisi o to-me za koji se studij student opredi-jelio. Naime, temeljna je odredni-ca da preddiplomski studiji pred-stavljaju osnovu za daljnje obrazo-vanje na diplomskim studijima, tese oèekuje da æe veæina studenata ikrenuti tim putem, odnosno da æeveæina upisati diplomski studij isteæi akademsko zvanje magistra.

DIPLOMSKI STUDIJ- SAMO ZANAJUSPJEŠNIJE� No, ipak organizacija studijana dvije razine studentima omo-guæuje izlazak iz visokoškolskogsustava nakon tri godine studira-nja. Naime, ako se studenti neodluèe za nastavak diplomskogstudija polagat æe diplomski ispiti dobiti akademski naziv prvos-tupnik uz naznaku struke, dokæe za one koji se odluèe za nas-tavak studija na dvogodišnjemdiplomskom studiji biti presud-

kroz tri godine studiranja stekli.Naime, nakon tri godine studijaprimjerice na nekom od progra-ma Filozofskog fakulteta studen-tima neæe biti omoguæen rad unastavi, odnosno neæe se moæi za-posliti u odgojno-obrazovnomsustavu. Onaj tko se odluèi za stu-dij hrvatskog jezika i knji�evnosti,nakon tri godine studija imat æezvanje prvostupnika hrvatskog je-zika i knji�evnosti, a odreðena ra-zina opæih znanja i vještina kojeæe steæi dat æe mu moguænost oba-vljanja nekih struènih zanimanja.Student povijesti pak nakon tri

tosa, konzervatora ili pak dje-latnika u srednjim školama. Na-kon tri godine studija pedagogi-je studenti neæe moæi obavljatiposlove pedagoga, veæ æe imatiodreðena znanja i vještine kojeæe im omoguæavati obavljanjenekih struènih poslova, a sliènoje i sa studijem psihologije, èijiæe polaznici nakon tri godinestudija posjedovati nedostatnoznanje za nezavisno profesio-nalno bavljenje psihologijom.Slièno je i sa stranim jezicima, jernakon tri godine studija engles-kog jezika i knji�evnosti studentiæe steæi kompetencije za posloveturistièkog vodièa i organizatora uposlovima turizma, recepcionara,suradnika u poslovima oglašava-nja ili pak inokorespondenta, dokæe im tri godine studija njemaè-kog jezika i knji�evnosti omoguæi-ti rad u podruèju novinarstva, iz-davaštva, kulturnih i gospodarskihinstitucija, diplomatskih i konzu-larnih predstavništva, kao i mo-guænost jeziènog posredovanja.Studenti ostalih fakulteta koji suse odluèili na ustroj studija na dvi-je razine vjerojatno æe se naæi unešto boljoj poziciji, jer za oèeki-vat je da æe tr�ište rada pozitivnoreagirati na prvostupnike pojedi-nih fakulteta. Primjerice studentiGraðevinskoga fakulteta nakontri godine studija stjecat æe zvanjeprvostupnik graðevinarstva, a na-kon pet godina magistar graðevi-narstva. Završetkom sveuèilišnogapreddiplomskog studija student jeosposobljen za statièke proraèuneu betonu, drvu i metalu te za sud-jelovanje u planiranju i projekti-ranju hidrotehnièkih i prometnihsustava i graðevina i sl. Završet-kom pak diplomskog, odnosnopetogodišnjeg studija graðevinar-stva student stjeèe osnovne kom-petencije za razumijevanje opæihfenomena i problema vezanih zagraðevinarstvo. Osposobljen je zaprojektiranje, izvoðenje i odr�ava-

nje graðevinskih objekata i susta-va u smislu nosivosti, stabilnosti,sigurnosti, zaštite okoliša i cijena.

KO M P E T E N C I J EN A KO NTROGODIŠNJEGO B R A Z OVA N J A� Studenti pak Tehnièkog fakul-teta, koji upišu sveuèilišni studijbrodogradnje, nakon tri godinestudija bit æe osposobljeni za sa-mostalan i struèni timski rad ubilo kojem segmentu brodogra-ðevne struke, dok æe nakon petgodina biti struènjaci za poslovekonstruiranja razlièitih tipova

plovnih objekata i objekatamorske tehnologije, za posloveklasifikacijskih i nadzornih insti-tucija, te drugih poslova na ši-rem podruèju brodogradnje i in-�enjerstva morske tehnologije.Preddiplomski studij strojarstvaosposobljavat æe ih pak za prim-jenu temeljnih i specijalistièkihznanja iz podruèja strojarstva,dok æe ih diplomski studij stro-jarstva osposobljavati za pozna-vanje i primjenu temeljnih i spe-cijalistièkih znanja iz strojarstva.Nakon završenog preddiplom-skog studija iz elektrotehnike bitæe osposbljeni za poznavanje te-meljnih znanja elektrotehnike,

korištenje suvremenih in�enjer-skih alata te spremnost rješava-nja šireg spektra in�enjerskihzadataka, dok æe ih diplomskistudij osposobiti za projektiranjenovih elektrotehnièkih sustava,komponenata ili procesa uz pos-tavljene uvjete.Preddiplomski studij nautika itehnologija prometa Pomorskogfakulteta polaznike æe osposo-bljavati za voðenje brodova, tesudjelovanje u upravljanju brod-skim tvrtkama ili upravljanju po-morskom plovidbom, dok æe ihdiplomski studij osposobljavatiza poslove upravljanja razlièitimpomorskim i prometnim ustano-

vama i tvrtkama koje su usko po-vezane uz pomorstvo. Studentikoji se odluèe za preddiplomskistudij brodostrojarstvo i tehnolo-gija prometa, po njegovom æe za-vršetku biti osposobljeni za pos-love odr�avanja i upravljanjabrodskim postrojenjem, te isto-dobno za upravljanje brodskimtvrtkama i upošljavanje u brodo-gradilištima, a diplomski æe ihstudij pripremati za posloveupravljanja, odr�avanja i rad urazlièitim pomorskim i promet-nim tvrtkama i ustanovama èijesu djelatnosti povezane s pomor-stvom. Završetkom pak preddi-plomskog studija logistike i me-

nad�menta u pomorstvu i pro-metu studenti æe se moæi zaposli-ti i organizirati prometni procesu razlièitim pomorskim i promet-nim tvrtkama u javnom i privat-nom sektoru, dok æe ih diplom-ski studij pripremiti za upravlja-nje pomorskim i prometnim us-tanovama. Preddiplomski studijtehnologija i organizacija prome-ta pripremit æe ih pak za obavlja-nje poslova u širokoj domenitehnologije prometa, a dilpomskistudij istog podruèja za obavlja-nje poslova organiziranja poslov-nog procesa i rad u razlièitim po-morskim i prometnim tvrtkama.Završetak preddiplomskog studi-

UZ OCJENE STUDENTI ÆESE VREDNOVATI I KROZB ODOVE

Jedna od bitnih novosti koja æe s poèetkom iduæeakademske godine doèekati studente je ECTS bodovnisustav (European Credit Transfer System). Rijeè je osustavu èiji je cilj razvijanje prijenosa bodova koji sudjelotvorna valuta za akademsko priznavanje naeuropskim sveuèilištima. Istodobno ECTS omoguæujeprepoznavanje studijskih programa i na taj naèin proširujestudentima moguænost upisa, odnosno slušanje razlièitihsadr�aja, povezujuæi pritom razlièite obrazovne sustave izprakse, ujedno promièuæi studentsku i nastavnièkumobilnost. Uvoðenjem ECTS bodova stvara se sustavvisokog obrazovanja koji je lako usporediv s ostalimsustavima u Europi te osigurava mobilnost nastavnika,studenata i radne snage.

ECTS sustav mjeri optereæenje studenata, a uoptereæenje studenta uraèunava se cjelokupno vrijemekoje on treba potrošiti za uspješno svladavanje gradiva.

To znaèi da se ne uraèunava samo vrijeme provedeno napredavanjima, seminarima, terenskom radu i vje�bama,nego takoðer i vrijeme utrošeno za studiranje gradiva, tj.na samostalno uèenje i npr. na obradu podataka nakonrada u laboratoriju, na ispitivanje i na druge provjereznanja.

Boduju se svi kolegiji koje student upisuje – obvezni iizborni, a koeficijenti optereæenja postaju zaslu�eni bodovitek nakon polo�enog ispita, odnosno zahtjeva ispunjenihu skladu s nastavnim planom i programom.

Da bi se smatralo da je student ispunio sve svojeobveze, mora imati polo�eno toliko kolegija da sumakoeficijenata optereæenja bude barem 30 u semestru.Ambiciozni studenti upisom viška izbornih predmetamogu dakako skupiti i više bodova, ali taj višak bodovane mo�e biti uraèunat u sumu od 30 bodova nekog odsljedeæih semestara, osim ako to nije nastavnim planomizrièito omoguæeno

U sustavu ECTS jedna studijska godina vrijedi 60bodova (ukupno radno optereæenje studenta tijekomgodine), odnosno 30 bodova vrijedi jedan semestar ili 20bodova jedan trimestar. Optereæenje studenata tijekom

akademske godine mo�e biti 38 – 42 tjedna anga�manau punom radnom vremenu, odnosno 1.500 do 1.800radnih sati godišnje. Time se utvrðuje koliko iznosi 60ECTS bodova, odnosno jedna studijska godina. Iz togaproizlazi tjedno optereæenje, odnosno koliko radnih satistudent mo�e biti anga�iran u tijeku tjedna: u neposrednojnastavi, u izradi seminarskog rada, pripremi za seminare ivje�be, uèenju za ispit itd.

PRVA GENERACIJA SDIPLOMOM I SUPLEMENTOM

Ovogodišnja generacija brucoša bit æe i prva generacijastudenata koja æe po završetku studija uz diplomu dobiti idopunsku ispravu, a rijeè je o suplementu diplome.Diploma sadr�i biografske podatke, informacije o vrsti itrajanju studija te struèni naziv. Taj dokument, osim izjaveda je student završio neki studij i postigao akademskistupanj, najèešæe nema nikakvih drugih podataka natemelju kojih bi se moglo procijeniti što taj akademskistupanj predstavlja. Suplement diplomi treba sadr�avati

podatke i odredbe koje nisu navedene u diplomi, a odva�nosti su za razumijevanje programa završenog studija ipostignute razine obrazovanja.

Odnosno, Suplement sadr�i objektivne navode o prirodizavršena studija, opis studijskog programa, opis obveza ioptereæenja studenata, broj sati nastave, seminara ivje�bi, popis polo�enih ispita i ocjena (u lokalnom i ECTSsustavu), prosjek ocjena, opis ocjene završnog rada,informacije o instituciji i mentorima itd. Zahvaljujuæidiplomi i takvom dokumentu hrvatski æe studenti imati svemoguænosti konkurirati na europskom tr�ištu rada.

NOVI STUDIJSKI PROGRAMIPrilagodba europskom visokoškolskom sustavu za sve je

fakultete prvenstveno znaèila promjenu studijskih programa.Iako se veæina fakulteta odluèila za doradu veæ postojeæihprograma, nekolicina je otišla korak dalje i predlo�ilapotpuno nove studijske programe. Bez obzira jesu li doradilipostojeæe ili uveli nove svi su fakulteti svoje programemorali dostaviti Nacionalnom vijeæu za visoku naobrazbukoje æe im najkasnije do 15. lipnja dostaviti dopusnice na

temelju kojih æe visokoškolske ustanove moæi upisatistudente u prvu godinu studija. Najveæa ovogodišnja novinaSveuèilišta u Rijeci svakako je novoosnovana Akademijaprimijenjenih umjetnosti, koja æe uvesti preddiplomske idiplomske studije primijenjene umjetnosti, te likovnepedagogije. Ekonomski fakultet Rijeka namjerava pak uvestipreddiplomske i diplomske studije: gospodarstvo Europskeunije, ekonomija javnog sektora i ekonomija odr�ivograzvoja, dok se meðu novim studijima Fakulteta za hotelski ituristièki menad�ment Opatija nalaze studij menad�mentdogaðaja i slobodnog vremena, te meðunarodni hotelski ituristièki menad�ment. Filozofski fakultet u Rijeci namjeravapak uvesti preddiplomske i diplomske studije: fizika iznanost o okolišu, fizika i materijali, te fizika i filozofija, aGraðevinski fakultet uvodi studijski smjer komunalnogsustava, te graðevinarstvo u priobalju. Pravni se fakultetodluèio na uvoðenje trogodišnjeg upravnog studija, aPomorski na uvoðenje preddiplomskog i diplomskogstudija logistike i menad�menta u pomorstvu i prometu, dokæe Medicinski fakultet, u suradnji s Ekonomskim i Pravnimfakultetom, provoditi sveuèilišni studij organizacije,planiranja i upravljanja u zdravstvu.

TREÆI CIKLUS STUDIJA –DOKTORSKI STUDIJI

Treæi ciklus studiranja èini poslijediplomski studij, èije æetrajanje iznositi tri godine. Rijeè je o doktorskom obrazovanju,koje èini zadnji ciklus formalnog obrazovanja, ali ujednoznaèi i prvu fazu u karijeri znanstvenika i istra�ivaèa.Usklaðivanje poslijediplomskih studija s Europskimvisokoškolskim prostorom znaèi put do doktorata u jednomkoraku, jer iz visokoškolskog sustava nestaje obrazovanjemagistara. Oèekuje se da æe prvi doktorski studiji, koji suusklaðeni s Bolonjskim procesom, na hrvatskim fakultetimaza�iviti s krajem ove godine, a moæi æe ih upisati diplomantidosadašnjih èetverogodišnjih studija. Polaznici studija bit æeuklopljeni u visokoškolske ustanove i sudjelovat æe u radu teinstitucije i to u punom radnom vremenu, a doktorski æestudiji biti organizirani kao uznapredovalo obrazovanje kojese temelji na originalnom istra�ivanju. Cilj doktorskog studijanije stvoriti samo istra�ivaèa, veæ i zaposlenika u industriji, pastoga osim što doktorski studiji moraju polaznike osposobitiza istra�ivanje i akademsku karijeru, moraju mu dati iodreðene kompetencije, te vještine.

ne ocjene i preporuka mentora,jer diplomski je studij nami-jenjen samo najboljim studenti-ma, koji æe njegovim završetkomstjecati zvanje magistra struke.Kada su u pitanju fakulteti koji suse odluèili studijski program or-ganizirati na naèin da su spojilipreddiplomski i diplomski studijdvojbe nema, no kod fakultetakoji æe svojim studentima nakontri godine dati zvanje prvostupni-ka, za buduæe su studente najva�-nije kompetencije koje æe timzvanjem steæi. Od tih kompeten-cija mo�da je još va�niji odgovorna pitanje hoæe li tr�ište rada zna-ti prepoznati sposobnosti koje su

godine studija moæi æe obavljatiposlove struènog i pomoænog rad-nika u arhivima, muzejima, galeri-jama ili pak turistièkim agencija-ma, dok æe nakon pet godina stu-dija moæi raditi u osnovnim i sred-njim školama, te na poslovima ar-hiviste, kustosa ili pak galeriste.

Piše Ingrid ŠESTAN

Nastavak na stranici 6

MOGUÆNOSTIZ A P O Š L J AVA N J A� Tri godine studija povijestiumjetnosti polaznicima æe omo-guæiti zapošljavanje u turizmu,medijima ili izdavaštvu, dok æepet godina studija omoguæitiosposobljenost za poslove kus-

– ECTS – EuropeanCredit Transfer System /Europski sustavprijenosa bodova

– EHEA – EuropeanHigher Education Area /Europski prostor visokogobrazovanja

– E N UA – EuropeanNetwork for QualityAssurance/ Europskamre�a za osiguranjekvalitete

– ERA – EuropanResearch Area /Europski istra�ivaèkiprostor

– ERASMUS –European CommunityAction Scheme for theMobility of UniversityStudents/ ProgramEuropske unije zamobilnost u podruèjuvisokog obrazovanja

– ESIB – The NationalUnions of Students inEurope / Nacionalneudruge studenataEurope

– E UA – EuropeanUniversity Association /Udruga europskihsveuèilišta

– EURASHE –European Association ofInstitutions in HigherEducation / Europskoudru�enje institucijavisokog obrazovanja

– graduate course –diplomski studij

– INQAAHE –International Network forQuality AssuranceAgencies in HigherEducation/Meðunarodnamre�a agencija zaosiguranje kvalitete uvisokom obrazovanju

– knowledge society– društvo znanja

– lifelong learning –cjelo�ivotno obrazovanje

– mobility – mobilnost– quality assurance –

jamstvo kvalitete– stakeholders –

nositelji interesa– TEMPUS – Trans –

European MobilityScheme for UniversityStudies / programmeðunarodne suradnjeu podruèju visokogobrazovanja jugoistoèneEurope

– UNESCO – CEPES– European Centre forHigher Education /Europski centar zavisoko obrazovanje

– undergraduatecourse – preddiplomskistudij

– undergraduatestudent – prvostupnik/ca

ja elektronièke i informatièke teh-nologije u pomorstvu polaznicimaæe omoguæiti stjecanje i primjenuvještina i pristupa modernoj teh-nologiji, te novim oblicima poslo-vanja u pomorstvu, dok æe im za-vršetak diplomskog studija omo-guæiti stjecanje znanja iz podruèjapotrebnih mornarici, obalnoj stra-�i, tvrtkama koje se bave razvo-jem, projektiranjem, instaliranjemi odr�avanjem raèunalnih, elektro-nièkih komunikacijskih i navigacij-skih sustava u pomorstvu, ako isustava upravljanja energetskim itransportnim postrojenjima.

upravi i gospodarstvu. Slièno eko-nomskom studiju i preddiplomskistudij poslovne ekonomije omo-guæit æe im temeljna znanja iz po-slovne ekonomije koja omoguæujuneposredno zapošljavanje u trgo-vaèkim društvima, javnim poduze-æima i dr�avnoj upravi, dok æe imdiplomski studij poslovne ekono-mije omoguæiti visoka struènaznanja i vještine iz podruèja po-lovne ekonomije i neposredno za-pošljavanje u sliènim ustanovama.Za razliku od Ekonomskog fakul-teta, èiji preddiplomski studijitraju tri, a diplomski dvije godi-ne, preddiplomski studiji Fakulte-ta za hotelski i turistièki menad�-ment Opatija traju èetiri, a di-plomski studiji jednu godinu. Stu-denti koji upišu preddiplomskistudij poslovne ekonomije u tu-rizmu i hotelijerstvu njegovim za-vršetkom stjeèu znanja za nepos-redno zapošljavanje i obavljanjeposlova iz podruèja turizma i ho-telijerskih te drugih poslova pos-lovne ekonomije u gospodarstvu idrugim djelatnostima, dok im di-plomski studij omoguæuje stjeca-nje najviših znanja i vještina usvrhu obavljanja visoko struènihposlova i znanstvenih poslova izpodruèja poslovne ekonomije.

N OV O O S N OVA N AAKADEMIJA ZAPRIMIJENJENUUMJETNOST� Poput Fakulteta za turistièki i ho-telski menad�ment Opatija i novo-sonovana Akademija za primijenje-nu umjetnost svoj æe preddiplomskistudij provoditi kao èetverogodiš-nji, a nakon završetka preddiplom-skog studija primijenjenih umjetno-sti studenti stjeèu temeljna znanjaiz podruèja likovnih umjetnostiodreðenog usmjerenja (grafika, ki-parstvo, slikarstvo) koje im omogu-æuju bavljenje onim djelatnostima ukojima su te kompetencije potreb-ne, dok nakon diplomskog studijastjeèu spoznaje iz struènih podruèjaprimijenjene umjetnosti. Studentikoji se pak odluèe za studij likovnepedagogije nakon preddiplomskogstudija stjeèu temeljna znanja iz li-kovne pedagogije i likovne umjet-nosti odreðenog usmjerenja kojaomoguæuju neposredno zapošljava-nje u kulturnim i turistièkim usta-novama, elektronièkim medijima,industriji, malom poduzetništvu, tesamostalnom umjetnièkom radu,dok nakon diplomskog studija stje-èu spoznaje u struènim podruèjimaumjetnosti i likovne pedagogije za

rad u osnovnim i srednjim školama.Iako se Medicinski fakultet odlu-èio na integraciju sveuèilišnih stu-dija medicine i stomatologije,sveuèilišni studiji sanitarnog in-�enjerstva, te studij organizacije,planiranja i upravljanja u zdrav-stvu bit æe organizirani u dva ci-klusa, kao trogodišnji preddi-plomski i dvogodišnji diplomskistudij. Nakon završetka preddi-plomskog studija sanitarnog in-�enjerstva studenti æe biti osposo-bljeni za obavljanje analiza fizi-kalnih, kemijskih i bioloških èim-benika u svim medijima okoline,dok æe im diplomski studij datiosposobljenost za praæenje uèin-kovitosti zaštite zdravlja ljudi, sa-mostalno obavljanje sanitarno-hi-gijenske kontrole i nadzora u raz-nim podruèjima ljudske djelatnos-ti. Polaznici koji se opredijele zapreddiplomski studij organizacijei upravljanja u zdravstvu moæi æeobavljati poslove tajnika zdrav-stvenih institucija i tvrtki pridru-�enih potrebama zdravstva, dokæe im završetak diplomskog studi-ja omoguæiti samostalno voðenjezdravstvenih i farmaceutskih insti-tucija te tvrtki pridru�enih zdrav-stvu, ali i planiranje istra�ivanja ianalize podataka u zdravstvu.

MOBILNOST STUDENATA I NASTAVNIKAUsklaðivanje hrvatskog visokoškolskog

sustava s europskim visokoškolskimprostorom omoguæit æe i mobilnost studenata,ali i njihovih nastavnika. Rijeè je o pojmu kojise odnosi na razdoblje studija provedeno uinozemstvu nakon èega se studenti vraæaju usvoju matiènu instituciju i nastavljaju studij.Pojam horizontalna mobilnost koristi se kadastudent provede dio svojeg studija u drugojdr�avi, a vertikalna mobilnost kada studentprovede cijeli studij i stekne diplomu u drugoj

dr�avi. Promicanje mobilnosti znaèiprevladavanje zapreka slobodnom kretanju,koje studentima daje priliku za uèenje,omoguæuje im pristup studiju i relevantnimslu�bama, dok se nastavnicima, istra�ivaèimai administrativnom osoblju priznaje i valoriziravrijeme koje su proveli u Europi istra�ujuæi,predajuæi ili uèeæi.

Do sada je najveæa prepreka za poveæanjemobilnosti studenata bilo priznavanje njihovekvalifikacije ostvarene u drugoj dr�avi, ali

problemi priznavanja koji se odnose nahorizontalnu mobilnost riješit æe se uvoðenjemsustava kreditnih bodova. No, da bi došlo dorealizacije mobilnosti potrebno je i potpisatiugovore s partnerskim sveuèilištima, obuèitistruène slu�be za prihvat stranih studenata, alii definirati naèin financiranja mobilnostistudenata, što bi mogla biti najveæa prepreka.No, opcije postoje, poput sredstava izdr�avnog bud�eta, zaklade, europski fondovi,stipendije, fakulteti, �upanije i gradovi.

Uredila Elvira MARINKOVIÆ ŠKOMRLJ � Grafièka urednica Kristina IVANKOVIÆ � Fotografija Damir ŠKOMRLJ � Marketing Gorana MANCE, Saša BRUSIÆ � Pokrovitelji Hypo Alpe-Adria-Bank, Sveuèilište u Rijeci

STUDENTSKI POGLED UKLJUÈIVANJA U BOLONJSKI PROCES

Poštivanje europskih standardaili »Dear third Country«

ULOGA POSLIJEDIPLOMSKE NAOBRAZBE TREBALA BI BITI SUSTAVAN ODGOJ INTELEKTUALNE KREME DRUŠTVA

Promjene tek kada diplomira prvinaraštaj »bolonjskih« studenata

ŠTO AKO SE NAŠA PROVEDBABOLONJSKE REFORME NE SVIDIEUROPSKIM KOLEGAMA?

HOÆEMO LI TADA DOBITI »DEAR JOHN«ILI PO NOVOME »DEAR THIRDCOUNTRY« PISMO U KOJEM NASJEDNOSTAVNO BEZ SUVIŠNIHKOMENTARA OBAVJEŠTAVAJU DANISMO PROŠLI

Piše Sven Vignjeviæ,apsolvent Tehnièkogfakulteta u Rijeci

Kada se spo-mene reformavisokog škol-stva svi znajuda je rok zaprovedbu je-sen ove godi-ne. Kada upi-

tate nekoga zna li nešto kon-kretnije o tome, vjerojatno jeda æe sugovornik samo od-mahnuti glavom. Prema ne-kim statistikama prosjeèanstanovnik Hrvatske star jeoko 40 godina i ima završenuosnovnu školu te ga taj procesvjerojatno niti ne zanima pre-više. Stvari postaju jasnije. Nokada se uzme u obzir da jestatistika zanimljiva stvar i daprosjeèni stanovnik u stvarine postoji, imamo prostora zapobli�e odrediti što je u stvaripribli�avanje Bolonjskim stan-dardima za buduæe studente.Reformom se te�i boljoj orga-

nizaciji i veæoj uèinkovitosti vi-sokog školstva. Do znaèajnihpromjena neminovno dolazi,prvenstveno se mijenja naèinpredavanja. Mijenja se sadaš-nji ex cathedra naèin predava-nja i potièe individualni prin-cip rada sa studentima. Brojnastavnika ostaje slièan, kao ibroj studenata te æe biti zani-mljivo vidjeti u praksi kako semisli ostvariti individualnipristup. Nadalje, biti æe omo-guæena mobilnost studenata.Konkretno ovo u teoriji znaèida æe biti moguæe jednu godi-nu studirati u Hrvatskoj, dru-gu u Italiji, a treæu u primjeri-ce Švedskoj. Zvuèi super, nonitko se nije zapitao kako æenastavnici reagirati kada poè-ne »studentski turizam posveuèilištima« i mo�e li doæido anarhije? Ili što ako stranistudent po�eli doæi kod nas?Koliko dobro naši predavaèibarataju stranim jezicima? Ustvari treba jasno reæi da mo-bilnost ne dolazi automatski sreformom. To se da išèitati u

dokumentu kojeg je izdaloMinistarstvo znanosti obrazo-vanja i športa jer tamo piše daæe se mobilnost poticati, a neautomatski primijeniti. To jejasno naglašeno. Ne smijemodopustiti da se student upiše

ma rada i �ivota u drugoj sre-dini u koju misle iæi: troškovistanovanja, obaveze i pravakoju imaju. Jesmo li spomenu-li da vjerojatno nisu svi studijimobilni? (Što je s kroatisti-kom i drugim specifiènim stu-

proširiti vidike i upoznati kul-turu i obièaje drugih zemalja.Put u Europu znanja prekoBolonjske reforme sa stu-dentskog stajališta izborit æe-mo kvalitetnim znanstvenimprojektima i transparentnimpoticajnim radom vodstvaStudentskog zbora. Ostvari-vanjem ovih uvjeta prihvatitæe nas kao partnere, a ne kaoautsajdere.Govoreæi o autsajderima kojito nikako nisu, nedavno samdobio pismo od prijatelja kojije aplicirao na Leonardo daVinci projekt. Njega su odbilijer dolazi iz Hrvatske. Koor-dinatori tog europskog pro-jekta zakljuèili su da naša ze-mlja spada u pazite sad»Third country« (eng. Treæuzemlju ili u slobodnijem prije-vodu zemlju treæeg reda).Èak su i pismo naslovili kao»Dear third Countries« (eng.Drage treæe zemlje), da nije�alosno bilo bi smiješno – danije groteskno bilo bi... otrje-�njavajuæe vjerujem po kvali-

tetne pojedince koji �ele na-praviti nešto, a koèe ih upra-vo one organizacije koje bi imtrebale pomoæi. Nameæe sepitanje tko æe pomoæi (i trebali pomoæi netko sa strane) vi-sokom školstvu ako se pojavigreška u sistemu, nekakva po-jedinost na koju nitko zbogšume razlièitih tumaèenja nijeraèunao? Što ako se našaprovedba Bolonjske reformene svidi europskim kolega-ma? Hoæemo li tada dobiti»Dear John« ili po novome»Dear third Country« pismou kojem nas jednostavno bezsuvišnih komentara obavješta-vaju da nismo prošli. Ovo sudoista va�na pitanja i nadamse da postoji plan B ( b kaoBolonja) u kojem je ostavlje-no dosta vremena da se veæi-nom zastarjela oprema po vi-sokoškolskom obrazovanju inepoticajni pojedinci korigi-raju ili usklade prema novimstandardima. Ako nas Europauhvati nespremne onda æe setako prema nama i ponašati.

na studij i kasnije postavi neu-godno pitanje zbog èega nemo�e proširiti vidike i èetvrtugodinu otiæi u inozemstvo jermu je netko tako rekao. Svioni koji misle tako otiæi vanipak æe prièekati, a dok èekajutrebali bi se upoznati s uvjeti-

dijima?) Doduše ogranièenamobilnost veæ postoji, nekoli-cina studentskih udruga omo-guæava studentima da steknustruènu praksu vani i tako do-biju radno iskustvo u drugojzemlji. Pozitivna je stvar dasve više studenata odluèuje

DANAS SU TAKO SLOBODAIZBORA I MULTIDISCIPLINARNOSTZBRISANI, SADR�AJI KOLEGIJA SU

VEÆINOM KRONIÈNO ZASTARJELI,KAKVOÆU PREDAVANJA NITKO NEPROVJERAVA, A UPOTREBLJIVOST»STEÈENOG« ZNANJA STUDENATANITKO NE PROPITUJE

Piše mr. Duje Bonacci, èlanGO Znanost.org

Visoka nao-brazba krunaje dugotraj-nog obrazov-nog procesa,a ujedno ipresudna sas-tavnica sva-kog društve-

nog sustava koji ima stvarnunamjeru osloniti se na vlastitevrhunske struènjake u svimmoguæim granama ljudskihdjelatnosti. Poslijediplomskaje pak naobrazba dragulj ukruni visokog obrazovanja –njezina uloga trebala bi bitisustavan odgoj intelektualnekreme društva. Kvalitetni ma-gistarski i doktorski studiji tre-bali bi biti nacionalni prioritetbroj jedan. Pa kakvo je stanjena terenu?Prema podacima Dr�avnogzavoda za statistiku iz 2004.,od 93 hrvatske visokoškolskeustanove, struène magistarskestudije nudi njih 15, oneznanstvene njih 47 dok sedoktorat znanosti mo�e steæipri njih 48. Od ukupno oko

15 tisuæa studenata koji godiš-nje diplomiraju u Hrvatskoj,oko 5 posto ih kasnije tako-ðer završi i magistarski studij,dok ih doktorira oko 2 posto.Svrha doktorata znanosti kaovrha akademske piramideprilièno je jasna: on se dod-jeljuje osobama koje doka�usposobnost samostalnog stva-ralaèkog djelovanja u odreðe-nom podruèju ljudskih djelat-nosti. Tu sposobnost kandida-ti dokazuju time što, kroz radna svojoj doktorskoj diserta-ciji istra�e problem kojeganitko drugi još nije istra�io.Va�no je naglasiti kako u ve-æini svijeta izrada doktoratane ukljuèuje nikakve dodatne»poslijediplomske ispite«, veæsamo 3-4 godišnji istra�ivaèkirad. Postizanje doktorataznanosti temeljni je preduvjetza profesionalan rad u aka-demsko-istra�ivaèkoj zajedni-ci te za sudjelovanje u osmiš-ljavanju i voðenju fakultetskenastave. Shodno tome, dok-tori znanosti su vrhunski ka-dar, osvjedoèeno osposobljenza obuèavanje i podizanje no-vih naraštaja struènjaka, od-nosno iz njihovih se redova

novaèe sveuèilišni profesori.Prema ranije navedenim broj-kama, naš obrazovni sustavproizvodi otprilike po jednogpotencijalnog sveuèilišnogprofesora na dvadesetak di-plomanata, što mo�e izgledatipuno. No, naravno, ukupnibroj diplomanata u Hrvatskojbitno je manji od ukupnogbroja studenata (njih je oko100.000). Uz postojeæi trend,u nas bi za koju godinu podpasku jednog sveuèilišnognastavnika moglo potpasti ipreko 300 studenata, što jemanje dojmljivo...Uz doktorat znanosti, u svije-tu je jasan i pojam struènogmagisterija. Struèni magistar-ski studij obièno traje godinudana, ukljuèuje predavanja iispite, ali i veliku kolièinupraktiènog rada. Dok je ciljdodiplomskog fakultetskogobrazovanja uvesti studenta uodreðeno zaokru�eno, aliipak relativno široko poljeljudskog znanja, cilj struènogmagisterija jest u relativnokratkom roku dograditi diplo-manta do teorijski upuæenog i- što je još va�nije - praktiènoizvještenog struènjaka u jed-

znanju i visokim tehnologija-ma. Za društvo koje se �eliutemeljiti na znanju, struènibi magisteriji po broju stude-nata trebali biti najzastuplje-nija grana poslijediplomskogobrazovanja. No, prethodnospomenuti podaci govore ka-ko je situacija upravo obrat-

grebaèkog. Izvorno je tajstudij bio ustrojen kao mul-tidisciplinarni »poslijedi-plomski studij« na razini cje-lokupnog Sveuèilišta, a nekao danas, na razini pojedi-nih fakulteta. U meðuvre-menu su fakulteti iz svojihsitnih politièkih i ekonom-

skih interesa taj poèetno je-dinstveni »sve-sveuèilišni«studij rascjepkali u brojne»unutar-fakultetske« studijeèime se školovanje za magis-tra znanosti preoblièio u vi-šegodišnje, beskorisno i bes-misleno gubljenje vremena.Danas su tako sloboda izbo-ra i multidisciplinarnost zbri-sani, sadr�aji kolegija su ve-æinom kronièno zastarjeli,predavaèi znaju bez isprike ibez posljedica ne odr�avatinastavu, praktièni i mentor-ski rad sa studentima je pra-va rijetkost, kakvoæu preda-vanja nitko ne provjerava, aupotrebljivost »steèenog«znanja studenata nitko nepropituje. I tako veæ par de-setljeæa.I na kraju, mo�emo li se na-dati da æe naveliko reklami-rani bolonjski proces donije-ti kakve promjene? Na�alo-st, ne u sljedeæih pet godina- ako promjena i bude, oneæe moæi krenuti tek kada di-plomira prvi naraštaj »bolo-njskih« studenata koji studijupisuju sljedeæe akademskegodine. A hoæe li tada? �ivibili pa vidjeli...

nom odabranom u�em po-druèju, odnosno stvoriti odnje ili njega osobu koja æe bitiu stanju kvalitetno obavljatiodreðeni intelektualno zah-tjevan »proizvodni« (odnosno»ne-akademski«) posao.Imajuæi ovo u vidu, jasno jekako su upravo magistristruke iznimno va�an kadarza privredu zasnovanu na

na: tek svaki šesti studentmagistarskog studija pohaðastruèni magistarski studij, os-talih pohaðaju tzv. znanstve-ne magisterije.Znansveni magistarski studijiu Hrvatskoj su prvi puta po-krenuti krajem 60-ih godinaprošlog stoljeæa u okviru je-dinog tada postojeæeg hrvat-skog sveuèilišta - onog Za-

RAZLIKE IZMEÐUSRODNIHPROGRAMA� Završetkom sveuèilišnog pred-diplomskog studija ekonomijeEkonomskog fakulteta studenti æeimati temeljna znanja iz ekonomi-je koja æe im omoguæiti neposred-no zapošljavanje u gospodarstvu,javnim poduzeæima i dr�avnojupravi, dok æe im diplomski studijekonomije omoguæiti visokastruèna znanja iz ekonomije kojaomoguæuju neposredno zapošlja-vanje na rukovodnim poslovima ujavnim poduzeæima, dr�avnoj