VI. SAVJETOVANJE UuS 13–14. IV. 2012.

(plenarna sjednica)

KONTINUITET REFORME VISOKOG OBRAZOVANJA

Tema: POLOŽAJ AKADEMIJA U BOLONJSKOM PROCESU

Slika 1 – UVOD Povezati umjetnost, Bolonjski proces i

Univerzitet čini se vrlo težak posao iz prostog razloga što priznavanje umjetnosti ima veoma malo dodirnih tačaka s Bolonjskim procesom i univerzitetom uopće, pa i Univerzitetom u Sarajevu.

Slika 2 – STANJE

Osnovna premisa umjetnosti kao duhovne ljudske djelatnosti koja stvara vrijednosti upućene čovjeku i društvu, podrazumijeva slobodu, otvoren duh, kreaciju, originalnost i novinu, duhovnost najvišeg ranga i vrijednosti koje su na vrhu drveta života i ljudskog djelovanja uopće

Slika 3 – INSTITUCIONALNA EDUKACIJA UMJETNOSTI

Edukacija u umjetnosti o umjetnosti

Slika 4 – RED U EDUKACIJI UMJETNOSTI

Edukacija umjetnosti mora biti univerzitetski institucionalna, a iz institucije univerzitetske edukacije umjetnosti treba pogledati zakon, pravila, uzuse, pa i premise, teorije i sl.

Slika 5 – RED U EDUKACIJI UMJETNOSTI – specifičnosti

prostor umjetničkog rada, ali u kojem bi se ravnopravno tretirali umjetnički proces, stvaralački čin i kreacija u sintezi s umjetničkim predmetom i produktom kao gotovim umjetničkim djelom,

studenti, ali ne i trajanje studija, način provjere znanja, elementi vrednovanja studentskog rada i sl., koji moraju biti specifični jer izviru iz suštine umjetničke edukacije "jedan na jedan",

Slika 6 – RED U EDUKACIJI UMJETNOSTI – specifičnosti

nastavnici i angažman nastavnika, ali ne i način angažmana, oblikovanja nastavničkih zvanja, uslova za izbor i napredovanje, status istaknutih umjetnika u procesu edukacije, status nastavnika u različitim izbornim oblastima itd.,

normativi i standardi, ali samo kao fleksibilne naznake u okviru 40-časovne radne sedmice,

Slika 7 – RED U EDUKACIJI UMJETNOSTI – specifičnosti

finansiranje umjetničkog studija, ali u okviru društveno i univerzitetski razumne podrške razvoja, a ne pretvaranja akademijskih institucija u zadnju rupu na finansijskoj ljestvici društvene podrške,

prostorni kapaciteti, ali po standardima umjetničke edukacije, a ne kojekavih golubarnika (MA), podruma (ASU), mračnih nelikovnih prostora (ALU).

Slika 8 – RED U EDUKACIJI UMJETNOSTI – forme

edukacija u formi "jedan na jedan", zajednički rad u umjetničkoj klasi, od nastavnika ka studentu, ali gotovo

ravnopravno i od studenta ka nastavniku, rad studenata u samoorganizovanim

umjetničkim grupama,

Slika 9 – RED U EDUKACIJI UMJETNOSTI - forme

povezivanje umjetničkog rada s praksom u prethodnim oblicima umjetničkih institucija,

povezivanje umjetničkog rada s društvenim praksama najrazličitijeg tipa,

stalna unutarnja i javna provjera stečenih znanja i tehnika umjetničkog stvaranja i prezentacije umjetničkog djela,

dostizavanje najviših ličnih i opštih umjetničkih standarda vrijednih u lokalnoj i globalnoj zajednici itd.

Slika 10 – RED U EDUKACIJI UMJETNOSTI – forme/sadržaji

kako učiti, kako stvarati, kako stvarati najviše umjetničke i ljudske vrijednosti, kako prepoznavati umjetničke vrijednosti, kako prezentirati vlastiti umjetnički rad, kako postojati kao budući umjetnik, kako stvarati za slobodu ličnosti i grupe, kako praktički djelovati, kako sarađivati s drugima, kako biti koristan član društva, kako biti zadovoljan i kako lično zadovoljstvo

prenositi na druge itd.

Slika 11 – KAKO DOSEGNUTI EVROPSKE POGODNOSTI UMJETNIČKE EDUKACIJE

1. Društvo i Univerzitet moraju s mnogo višepažnje, uvažavanja i svakojake podrške uzimati svoje akademije kao uzorne u razvoju bolonjskog sistema visoke edukacije;

2. I društvo i Univerzitet moraju davati veći prostor razvoju akademija kao, ne samo uzornih već i idealno tipskih institucija visokog obrazovanja;

Slika 123. To znači da umjetnost treba shvatiti kao

društvenu nadgradnju i civilizacijski putokaz razvoju obrazovanog i slobodnog društva. Shvatati umjetnost kao luksuz ili kao u prosvjetiteljskom smislu "nevini luksus" zatvara civilizacijska vrata i društvu i Univerzitetu;

4. Omogućiti, a zapravo potvrditi prirodan širi prostor akademijama za kreiranje studija u okviru načelno postavljenih zakonskih i univerzitetskih akata;

Slika 135. To znači uvažavati akademije i njihove

umjetnike i stručnjake, kod početnih kreiranja zakonskih i drugih naredbodavnih akata;

6. Omogućiti akademijama kroz statusni, finansijski, kadrovski i resursni položaj da obrazuju visoko stručni umjetnički kadar koji bi u perspektivi bio nositelj novog i otvorenog univerziteta i slobodnog društva itd.

HVALA!!!