Pedagogija Znanost o odgoju Teorija odgoja i obrazovanja (teorija=sustav spoznaja, stavova i mišljenja) Teorijski okvir važan za praktično djelovanje Znanstvenom se teorijom smatra sređeni sustav potvrđenih iskaza o stvarnosti koji sadržava

opise ili iskaze o znanstvenim zakonima

Terminološko razlikovanje Pojam PEDAGOŠKI iskazuje sve ono što se odnosi na praktičnu djelatnost odgoja i

obrazovanja Pojam PEDAGOGIJSKI odnosi se na teorijsko bavljenje tom djelatnošću

Praktična teorija odgoja i obrazovanja Obuhvaća aspekte koji su znanstveno potvrđeni, ali je šira od toga Svrha – znanjem potrebnim za tu aktivnost, opskrbiti ljude koji se bave odgojem i

obrazovanjem SINTEZA ZNANSTVENE I PRAKTIČNE TEORIJE

Empirijska znanost o odgoju Objašnjenje odgojne stvarnosti Iskazi o zbilji podvrgavaju se racionalnoj kritici Postupak počiva na logičkoj dosljednosti Postavlja se hipoteza čiju točnost treba provjeriti Cilj je utvrditi zakonitosti odnosno objasniti zbilju

Pedagogija kao znanost o načelima NORMIRANJE ODGOJNE STVARNOSTI Načela – polazne točke pedagogije, osnovica za izvođenje obrazloženja (Aristotel, Kant) Cilj nije samo istražiti odgojnu zbilju, već sistematizirati razmišljanje o tome, ukazati na

zakonitosti i norme koje treba uvažavati u praktičnom djelovanju

Pedagogija se bavi: Odgojnim procesima Subjektima:

o Djecom, učenicimao Učiteljima, nastavnicima

1

Mjesto pedagogije u sustavu znanosti Odgoj – društvena pojava, usmjerena razvoju pojedinca koji će živjeti u društvu Spada u društvene znanosti Stajališta bliska humanističkim znanostima

Odnos prema drugim znanostima Dinamičnost veza Interdisciplinarnost

Interdisciplinarni pristup određenju pedagogije Filozofski Psihološki Sociološki Antropološki Kibernetički Sustavni Informatološki

Povezanost s: Biologijom Medicinom Komunikologijom Etikom

1. Filozofski pristup Razmatra i objašnjava filozofske aspekte pedagoških fenomena Osobito relevantno:

o Ciljevi odgoja i obrazovanjao Vrednote koje proizlaze iz ciljevao Etička problematika u pedagogiji

Filozofija odgoja

2. Psihološki pristup Snažna povezanost – svi afektivni, psihomotorički, kognitivni sadržaju predstavljaju psihičke

fenomene Interdisciplinarna područja:

o Pedagoška psihologijao Psihologija odgoja i obrazovanjao Psihopedagogija, psihoterapijska pedagogija

2

3. Sociološki pristup Proučava sociološke aspekte pedagoške djelatnosti

o Proces socijalizacijeo Društveni aspekt (demografski, politički, mikrosociološki)o Odnosi u skupinama (odgojnoj skupini, razredu)

4. Antropološki pristup Proučava temeljne strukture i funkcije ljudskog bića Odgoj i obrazovanje trebali bi pridonijeti ostvarivanju njegovih mogućnosti i težnji

5. Kibernetički pristup Kibernetika – skup znanstvenih iskaza i njegovih primjena koji se odnose na primanje,

preradu i predaju informacija u sustavima, a sa svrhom njihovog što uspješnijeg upravljanja i regulacije

Upravljanje usvajanjem odgojno-obrazovnih sadržaja Proizlazeći od stvarnog stanja pronalazi se najefikasniji put do postizanja zadanog cilja

6. Informatološki pristup Pedagoška djelatnost se promatra kao proces tijeka informacija s odgojno-obrazovnom

svrhom u svim oblicima komuniciranja Optimalizacija tijeka informacija među subjektima u odgoju i obrazovanju

7. Sustavski pristup Sustav – cjelina međusobno povezanih elemenata (podsustava) među kojima postoje

određeni odnosi, ali koji se i sami nalaze u određenim odnosima (sustavi istog ili višeg reda) Takav pristup pedagoškim fenomenima omogućava:

o Cjelovito shvaćanjeo Međudjelovanje unutarnjih i vanjskih pojava

8. Komunikološki pristup Odnos osoba u procesu odgoja i obrazovanja Verbalna i neverbalna komunikacija Slušanje, razgovor, povratne informacije Rješavanje konflikata Pedagoška komunikologija

3

Raščlamba Dioba na podsustave vrši se na osnovu kriterija:

o Kronološka dobo Vrijemeo Mjesto gdje se ostvaruje

Kronološka dob Pedagogija predškolske dobi Pedagogija školske dobi Pedagogija odraslih (Andragogija) Pedagogija starijih osoba

Vrijeme Povijest pedagogije Opća pedagogija (Sistematska) Futurološka pedagogija

Mjesto odvijanja pedagoške djelatnosti Obiteljska pedagogija Školska pedagogija Domska pedagogija (Internatska) Pedagogija slobodnog vremena Vojna pedagogija Crkvena pedagogija

Važno razlikovati Pedagogija školske dobi – odnosi se na teoriju odgoja i obrazovanje svih osoba u školskoj

dobi bez obzira na mjesto gdje se aktivnost ostvaruje Školska pedagogija – odnosi se na teoriju odgoja i obrazovanja koja se ostvaruje samo u

školskim ustanovama

Školska pedagogija – pedagogijske discipline Didaktika Metodika Teorija škole i školske organizacije Kurikulum (curriculum)

4

Specijalna pedagogija Pojedinci natprosječno daroviti Pojedinci s razvojnim poteškoćama

o Tiflopedagogija (slijepi i slabovidni)o Surdopedagogija (gluhi i nagluhi)o Oligofrenopedagogija (s psihičkim nedostatcima)

Sastavnice određenja pedagogije EPISTEMOLOŠKA (grč. episteme – spoznaja) – bavi se problematikom znanstvenog

spoznavanja pojava u odgoju i obrazovanju, a time i kritičkim procjenama putova znanstveno-istraživačke djelatnosti

NOMOTETIČKA (grč. nomos – zakon) – nastojanje da se spoznajom dođe do utemeljenja znanstvenih zakona

Odgoj Cjelokupni proces razvoja čovjeka kao ljudskog bića, odnosno proces razvoja čovjekove

osobnosti Svjesno i namjerno utjecanje na razvoj čovjeka – INTENCIONALNI ODGOJ Nenamjerni utjecaji (pozitivni ili negativni) - NEINTENCIONALNI ODGOJ

Što je zapravo odgoj? Biologijski aspekt Čovjek na svijet dolazi nezaštićen, nedostaje mi instinktivna i organska opremljenost Preživi konstruktivno djelujući Da bi preživio mora od starijih upoznati i razvijati unapređujuće djelovanje = ODGOJ Odgoj – stalna, bitna, svjesna, namjerna funkcija čovjeka radi opstanka

Odgoj – generacijska kategorija Odgoj povezuje generacije, omogućuje akumuliranje spoznaja, a time i napredak ljudskog

društva

Što je zapravo odgoj? Filozofski aspekt „Čovjek može postati čovjekom samo odgojem.“ (Kant) Potaknute rasprave o svemoći i nemoći odgoja:

o PESIMISTI ILI NATIVISTI (lat. nativitas – rođenje) Ne vjeruju u moć odgoja, prenaglašavaju nasljeđe Schopenhauer - nepromjenjivost karaktera

5

o PEDAGOGIJSKI OPTIMISTI ILI EMPIRISTI Naglašavaju stav o predominaciji sredine i odgoja J. Locke – duša čovjekova je prazna ploča po kojoj se može po volji pisati

(formirati osobnost)

Genotip Genetska konstitucija čovjeka Varijabilnost genotipa proizlazi iz kombinacije roditeljskih osobina i promjena nastalih

vanjskim utjecajima na nasljednu informaciju (droge, alkohol, lijekovi izazivaju negativne mutacije – FAS)

Fenotip (grč. phainesthai – pojaviti se) U genotipu programirane dispozicije mogu se aktualizirati ili neaktualizirati ovisno o utjecaju

sredine i odgoja Na nasljedni potencijal može se utjecati (nije linearan proces) Genotip nije sudbonosan za čovjeka Značenje prirodne i društvene sredine, uvjeta odrastanja

Teorija konvergencije W. Stern – nastojao je pomiriti empiriste i nativiste Teorija dvaju čimbenika – za čovjekov razvoj važni su i njegovo biološko nasljeđe i okolina

Samoaktivnost Ljudi mogu postići puno zahvaljujući osobnom angažmanu Otežavajućim okolnostima usprkos, snagom volje, može se razvijati u pravcu koji je odabrao

Samooblikovanje Bitno je za samoostvarenje Iako je važno nije svemoćno Ovisno je i o nasljeđu i o utjecaju sredine

Pedagogijski aspekt Iz čovjekove nesavršenosti, potrebe opstanka i postojanja čovjekom – potrebit je odgoj

Odgoj je: Preplitanje vođenja i puštanja da se raste – pomoć djeci da nešto učine i sama (Winkl, 1986.) Vučenje, vođenje, upravljanje, puštanje da se raste, prilagođavanje, pomaganje (Kron, 1988.)

6

Tako se nazivaju radnje kojima ljudi pokušavaju unaprijediti osobnost ljudi u bilo kojem pogledu (Brezinkin)

Odgoj u širem i užem smislu U ŠIREM SMISLU – omogućavanje uvjeta i poticanje sveukupnog sklada funkcioniranja

čovjeka; njegovog tijela, mozga i srca Odgojni utjecaji su usmjereni na 3 područja: psihomotoričko, kognitivno i afektivno U UŽEM SMISLU – odnosi se na afektivno područje PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE – razvoj motoričkih vještina (hodanje, trčanje…) KOGNITIVNO PODRUČJE – usvajanje znanja; razvoj različitih sposobnosti (mentalnih) AFEKTIVNO PODRUČJE – razvoj karakternih vrlina i snaga, stavova i vrijednosti

Podjele odgoja Tjelesni odgoj Intelektualni odgoj Estetski Moralni Radni Socijalni i emocijalni

Dva temeljna shvaćanja odgoja1. Svjesna i namjerna djelatnost koja teži određenom cilju, pomoću određenih sredstava i

metoda (Utilitaristička pedagogija 18. St.; Montesori i sl.)2. Njegom i zaštitom pomaže se proces razvoja koji se kao prirodan zbiva sam od sebe

Pojam odgoja Značenje procesa/rezultata

o jedan put je odgoj proces, a drugi put rezultat Pojam namjera/učinak

o bitna je intencijao učinak traži neki uspjeh (pokazatelj odgoja ili ne-odgoja)

Pojam djelovanje/zbivanjeo Podrazumijevaju se radnje koje imaju namjeru poboljšatio Pojam zbivanja – unutar cjelokupnog mnoštva utjecaja koji formiraju čovjeka odgojne

radnje tvore samo jedan mali dio

7

Modeli odgoja

Modeli odgoja Funkcionalni-intencionalni odgoj Pedagoški odnos Odgoj kao promjena ponašanja Odgoj kao simbolička interakcija

Funkcionalni-intencionalni odgoj FUNKCIONALNI – brojni društveni čimbenici utječu na djecu (televizija, časopisi, socijalne

norme, običaji, navike) INTENCIONALNI – namjerni utjecaj pedagogije (odnos „licem u lice“)

Pedagoški odnos Model je opisao H. Nohl (reformska pedagogija, početak 20. St.) Odnos zrela čovjeka prema čovjeku u postojanju radi njega samoga Dijete aktivno i odgovorno za proces odgoja i obrazovanja

Odgoj kao promjena ponašanja Jasni ciljevi za socijalno ponašanje Okolina potiče željeno ponašanje Okolina šalje dodatne podražaje da izazove odgovarajuće reakcije Uz osobnu aktivnost i jačanje djeteta uči kako se ponašati i prilagoditi se svojoj okolini Odgoj – pomažući, unapređujući odnos odraslih prema djetetu

Odgoj kao simbolička reakcija Pokazuje se kako društvo čini čovjeka sposobnim za djelovanje Kako može izgraditi osobni identitet Prekida s jednostranom intencionalnosti od strane odgajatelja

Strukturalni model odgoja – Odgoj u obitelji

Odnos roditelj-dijete Temeljni odnos Iz tog odnosa djeca uče sve o odnosima među ljudima Preslikavaju ga u sve druge odnose Prati ih cijelog života Postaje polazište u njihovom funkcioniranju

Odnos roditelj-dijete ovisit će o: Osobinama roditelja Karakteristikama djeteta Kontekstualnim činiteljima koji utječu na roditeljsko ponašanje

8

Osobine roditelja Osobine ličnosti roditelja Razvojna povijest Zrelost Pripremljenost za roditeljstvo

Osobine ličnosti roditelja PETFAKTORSKI MODEL:

1. Ekstraverzija – Introverzija (toplina, druželjubivost, asertivnost, pozitivne emocije)2. Ugodnost – Antagonizam (povjerenje, iskrenost, pomirljivost, blagost)3. Savjesnost – Neodgovornost (odgovornost, samodisciplina, promišljenost,

samoorganiziranost, kompetentnost)4. Otvorenost ka iskustvu (osjećaji, postupci, vrijednosti, mašta, ideje)5. Neuroticizam – Emocionalna stabilnost (anksioznost, hostilnost, impulzivnost,

depresivnost, ranjivost)

O tome ovisi funkcioniranje s drugim ljudina, s djecom i sa sobom

Razvojna povijest roditelja Odnosi s njihovim roditeljima Nerazriješeni odnosi Međugeneracijski odnosi

Pripremljenost za roditeljstvo Znanje za tu ulogu Ljubav iako je važna nije uvijek dovoljna Potrebno je nešto znati o odgoju

Karakteristike odgojaRoditeljsko ponašanje ovisno je o:

Temperamentu djeteta Sposobnostima Dobi Spolu

Temperament djeteta Genetska sklonost određenom tipu emocionalnosti Iako je određen genetskom osnovom na njega se može utjecati Recipročnost u izgradnji emocionalnog odnosa Djeca teškog temperamenta – negativno roditeljstvo

Dob djeteta Različito ponašanje prema djeci različite dobi S dobi se smanjuje roditeljsko prihvaćanje Smanjuje se fizičko pokazivanje ljubavi

9

Smanjuje se vrijeme provedeno u interakciji Povećava se kontrola, discipliniranje

Dob djeteta U interakciji s djevojčicama pokazuju više emocionalnosti U interakciji s dječacima pokazuju više dominacije Povezanost spola djeteta i spola roditelja Kulturni stereotipi

Kontekstualni činitelji Bračni odnosi Radno mjesto Socijalna mreža Ekonomski uvjeti života

Bračni odnosi Sukobi među roditeljima Neslaganje u pitanjima odgoja

Djeca od roditelja uče izražavanje negativnih emocija (rješavanje sukoba; naučeni obrasci u djetinjstvu prate ih u životu)

Ostali činitelji Nezadovoljstvo poslom Ekonomske neprilike Stres

Sve to dovodi do manje učinkovitog roditeljstva

Dimenzije koje određuju roditeljski stil ponašanja

10

Ključni element roditeljskog ponašanja koji ostvaruju najveću utjecaj na dijete:1. Emocionalnost2. Kontrola

Emocionalno st Bipolarna dimenzija – kreće se od topline, podrške, rasponzivnosti, prihvaćanja pa do

udaljenosti, neprihvaćanja, neprijateljstva Emocije koje roditelji doživljavaju, ali i pokazuju u odnosu sa djecom

a) Emocionalna toplina Najznačajniji aspekt koji utječe na dječji razvoj Roditelji:

o Prihvaćaju svoju djecuo Pružaju im pažnju i briguo Razumijevanjeo Koriste objašnjenjao Podrška, ohrabrenje, pohvala

ISHODI:o Povezuje se s radošćuo Utječe na brojne aspekte djetetovog razvoja:

Emocionalno zdravlje Odnose s drugim ljudima

b) Emocionalna hladnoća Zanemaruju svoje dijete Odbacuju ga Kritiziraju Kažnjavaju ISHODI:

o Problemi emocionalnog zdravljao Traumatična iskustva i bol ne ostaju bez posljedicao Najteže psihotraume djetinjstva nastaju zbog hladnog i bezosjećajnog odnosa

roditelja

Kontrola Zahtjevnost, restriktivnost Podrazumijevamo ona ponašanja koja roditelji koriste u interakciji s djecom kako bi:

a) Mijenjali njihova unutrašnja stanja – psihološka kontrolab) Mijenjali njihova ponašanja – bihevioralna kontrola

Čvrsta kontrola Roditelji strogo kontroliraju djetetovo ponašanje Traže od djeteta bespogovorno pridržavanje njihovih zahtjeva ISHODI:

11

o Zavisnosto Submisivno, pokorno ponašanjeo Potisnuto neprijateljstvoo Smanjena motivacija za postignućem

Slaba kontrola Roditelji postavljaju malo pravila Ne nadziru ponašanje djeteta Sve to (zapravo nebrigu) opravdavaju slobodom djeteta ISHODI:

o Nedosljedno ponašanje djeceo Često agresivno ponašanjeo Nedostatak strukture

Roditeljski stilovi ponašanja (odgojni stilovi)EMOCIONALNOST+KONTROLA=RODITELJSKI ODGOJNI STIL

Predstavlja konstelaciju roditeljskih stavova prema djetetu koji određuju emocionalnu klimu u kojoj se odvijaju konkretni oblici ponašanja

1. AUTORITARNI – AUTOKRATSKI STIL (emocionalna hladnoća + čvrsta kontrola)2. INDIFERENTNI ILI ZANEMARUJUĆI (emocionalna hladnoća + čvrsta kontrola)3. POPUSTLJIV – PERMISIVAN (emocionalna toplina + slaba kontrola)4. AUTORITATIVNI – DEMOKRATSKI (emocionalna toplina + primjerena kontrola)

1. Autoritarni – karakteristike: Strogi, zahtjevni roditelji Disciplina se ostvaruje prijetnjama Slamanje volje i duha djeteta Pokazuje se malo topline Rigidna obiteljska struktura Ne objašnjavaju svoje odluke Zahtijevaju bespogovornu poslušnost Ne uvažavaju mišljenje i osjećaje djeteta Poučavaju što misliti, a ne kako misliti Neuspjeh se čak i fizički kažnjava Nema nove prilike za učenje Ljubav je visoko uvjetovana Komunikacija jednosmjerna

ISHODI:o Djeca lošeg raspoloženja, nesretna, uplašena, povučena, razdražljiva, nepovjerljiva,

agresivna, neposlušna, u otporu, bez radosti i spontanostio U život ponesu nepovjerenje i strah

12

2. Indiferentan – zanemarujući odgojni stil Roditelji se ne bave djetetom Njihova pozornost usmjerena je prema njima samima, oni su središte Nema strukture u osnovnim točkama obiteljske svakodnevnice (obroci, spavanje, učenje) Nedostatak strukture = kaos Kazne i nagrade su nedosljedne Prilike za učenje daju se proizvoljno Ponekad se traži odgovornost, a ponekad ne Nisu zainteresirani za osjećaje i doživljaje djeteta Nema manifestne brižnosti i topline Izbjegavaju komunikaciju Gdje je tu ljubav?

ISHODI:o Djeca sklona povlačenju, ljutnjio Iskazuju neprijateljsko ponašanje prema drugimao Promjenjivo raspoloženjeo Nemaju kontrolu nad svojim ponašanjemo Dezorijentirana i zbunjena djecao Osjećaju se bezvrijednima, pa i druge tako doživljavajuo S osjećajem gubitka nemaju snage boriti seo Ne zanima ih školao U adolescenciji često postaju delikventio Češće od drugih uzimaju drogu

Afektivna hladnoća roditelja opasnija je od fizičke kazne

3. Popustljiv ili permisivan roditeljski stil Roditelji su zaokupljeni djetetom Pokazuju puno topline i pozitivne energije Nemaju nikakvih zahtjeva prema djetetu (jer ga vole) Udovoljavaju mu u svemu Djetetu je sve dopušteno Tip ljubavi „uklanjanje svih teškoća“, a time i mogućnosti za učenje Misle da će izgubiti ljubav i bliskost ako mu u svemu ne udovolje ili ako nešto od njega traže Ljubav je uvjetovana U dobroj namjeri djeci je oduzeta mogućnost da uče za život

ISHODI:o Dijete je u osnovi dobro raspoloženo i pozitivno, ali bez osjećaja odgovornostio Ako nije sve po njegovom postaje impulzivno i agresivnoo Razmaženoo Nezreloo Problemi u funkcioniranju s vršnjacima (jer sve mora biti po njihovom)

13

o Što god da urade imaju zaštitu roditelja i tako ne nauče zaključivati iz svojih pogrešaka

o Nedostatak samostalnosti i odgovornosti u životuo Nauče izbjegavati sve što ih opterećuje ili nije ugodno

4. Autoritativni – demokratski odgojni stil Roditelji pokazuju toplinu i brigu Responzivni su (odgovorni) Postavljaju zahtjeve primjerene dobi i sposobnostima djeteta Konzistentnost, pravednost Jasno postavljena pravila Vode računa o osjećajima djeteta Posljedice za neodgovorno ponašanje se poznate, primjerene, obrazložene, dogovorene Djeci se pruža više prilika za učenje što je motivirajuće Uvažavaju dječje mišljenje Dvosmjerna komunikacija Djecu se uči misliti, a ne nameće im se mišljenje Potiče ih se na samostalno ovladavanje situacijom Nema problema koji ne može riješiti Roditeljske odluke su obrazložene Ljubav je bezuvjetna

ISHODI:o Samopouzdana, socijalno kompetentna djecao Znatiželjna, altruistična, samostalnao Imaju razvijenu samokontroluo Motivirana za rad i postignućeo Ne znači sa su ova djeca bez problema, ali su životno konstruktivnija

Agresivnost u razredu

14

Otvorena agresivnost Izravni tjelesni napadi, teroriziranje, vikanje Tjelesno jaki, kontrolirajući, dominantni, nesuosjećajni Problemi s prihvaćanjem pravila Probleme rješavaju agresivnom metodom Bol koju doživljavaju drugi za njih je nagrada

Provokativna agresivnost Ekstremna impulzivnost i potreba za dominacijom Bezobzirna namjera da se imponira i bude važan Svojevrsna ovisnost o nadmoćnosti Potreba podčinjavanja drugih U svojim obiteljima izloženi scenama nasilja Neprijateljski su raspoloženi prema svojoj okolini Svijet je za njih svojevrsno bojište Popularnost opada s dobi Sposobni okupiti oko sebe skupinu djece sljedbenika Popularnost doživljavaju kao potporu svojem ponašanju

NESPREČAVANJEM:o Takvo se ponašanje indirektno stimulirao Takva djeca dobiju ono čemu teže:

Pozornost Osjećaj moći Uvjerenje da im se dive i da ih se istodobno boje

Zapravo potiskuju svoj strah i nepovjerenje prema okolini

IZA AGRESIVNOSTI SE SKRIVA:o Straho Ranjivosto Duboka povrijeđenosto Svojevrstan poziv u pomoć

Relacijska agresivnost Potajno, prikriveno, ali s neprijateljskom namjerom Usmjerenost na uništavanje osjećaja pripadnosti

RELACIJSKI ZLOSTAVLJAČI:o Emocionalno i socijalno neprilagođenio U obitelji ne doživljavaju potporuo Vršnjaci ih odbacuju

15

o Nepovjerljivi prema ljudimao Češće djevojkeo Tjelesno zdravio Superioran umo Vole ići u školuo Postižu dobar školski uspjeh

Vršnjačke skupine Povezuje ih antipatija ili mržnja Cilj: nanijeti zlo nekom drugom djetetu

Obično agresivno dijete uspijeva se nametnuti kao autoritet i okupiti druge = VOĐA

U skupinama: Odnosi među vršnjacima postaju prisniji Dijele misli, probleme, nerazumijevanje roditelja, nezadovoljstvo školom Njeguju bunt Međusobno se poučavaju oblicima neprihvatljivog, ali uzbudljivog ponašanja Ohrabruju se i potiču RAZLOG: potreba za pripadanjem i naklonošću

Vođa: Izražena potreba za moći Težnja da se posjeduje moć i utjecaj objašnjava se kompenzacijom osobnih deficita

Sljedbenici: Bespogovorno izvršavaju naredbe vođe

RAZLOZI PRIDRUŽIVANJA:o Odbačeni od vršnjaka (slični motivi)o Da ne bi bili odbačeni od moćne skupineo Da drugi ne pomisle da su kukavice

Funkcioniranje skupine: Osjećaj percipirane opasnosti povećava koheziju Zaslijepljenosti – promjena stavova i ponašanja 75% djece se barem jednom složi sa skupinom i odstupi od odgovora koji smatra točnim –

eksperiment o konformnosti (Asche, 1952.) Zbog čega su djeca u stanju svojim vršnjacima nanijeti zlo i bol? (Milgarm, 1963.)

o Iznenađujuća spremnost da slušaju zapovijedio Miroljubivi pojedinci zbog zahtijeva autoriteta spremni zadavati bol žrtvi

16

o Istodobno osjećaju napetost i tjeskobu Skupina ima utjecaj na transformaciju dobroćudnih ljudi u neprepoznatljive agresivce u

zlonamjernim situacijama (Le Bon) Zaraza srdžbe i bijesa, pobuđenost izazvana gužvom – oslobađanje najnižih nagona Zaslijepljenost – zanemarivanje stvarnosti Skupina više od zbroja pojedinaca – nova snaga i obilježje Otklon individualne odgovornosti Smanjuje se svjesnost o osobnom ponašanju i socijalnoj procijeni Potiskuju se osobne vrijednosti, norme Poništenje individualnosti

Indiferentne vršnjačke skupine: Pasivni promatrači zlodjela Indiferentni prema svemu osim prema sebi Nečinjenje ništa da se zaustavi nasilje = podržavanje nasilja Što priječi ljude da priteknu u pomoć drugome u nevolji?

o Difuzija odgovornosti

Dinamika nasilja u razredu: Izloženost dugotrajnom zlostavljanju u razredu rezultira gubitkom samopouzdanja Ako nisu zaštićeni – „nešto nije u redu“ – pozivaju u pomoć na upadljiv način – mire se sa

sudbinom

Kada se sazna za problem:Napadači zauzimaju novu strategiju:

Odbijanje komunikacije ili „teroriziranje“ tišinom Isključivanje iz zajedničkih aktivnosti Uključe ga u rad, ali na kraju proglase da je njegov zadatak nepotreban Pogrešno šaptanje – javno sramoćenje

Sociometrijska metoda Položaj pojedinca u skupini, određen stavovima svih članova te skupine prema njemu =

socijalni (izborni) statuso Simpatija, naklonost skupine – prihvaćenosto Antipatija – odbačenost

SOCIOMETRIJSKI TEST:o S kojom dvojicom kolega iz razreda (ne) bi želio surađivati na zajedničkom zadatku?o S kojom dvojicom kolega (ne) bi volio ići u grad, na ples, u kino…o Kojim svojim kolegama (ne)bi ispričao i povjerio svoje intimne probleme

o UZELI SMO DVA KRITERIJA:

17

Za utvrđivanje funkcionalnih odnosa – izrada zadataka Za utvrđivanje afektivnih odnosa – druženje u slobodnom vremenu,

povjeravanjeo Za svaki pozitivan odabir ili odbacivanje dobiva se 1 bodo RAZLIKOM POZITIVNIH I NEGATIVNIH ODABIRA:

One koje nitko nije odabrao (ni pozitivno ni negativno) Negativan sociometrijski status Isti broj pozitivnih i negativnih bodova Pozitivan sociometrijski status

Poremećaji pretjerano kontroliranog ponašanja

Pretjerano kontrolirano ponašanje Stvara više problema samom djetetu nego osobama koje ga okružuju Djeca manifestiraju: strahove, napetost, osjećaj nevoljenosti, inferiornost, tugu Najčešći problemi:

o Strahovio Socijalna povučenosto Depresivnost

Strahovi i anksioznost

Strahovi u djetinjstvu Da bismo strahove kod djece proglasili poremećajem moramo uočiti poremećaj

svakodnevnog funkcioniranja Strah – svjesno percipiran objekt koji osobu plaši, radi se o sadašnjem trenutku Anksioznost – objekt se ne percipira svjesno, usmjerenost na budućnost 7% djece ima anksiozni poremećaj

Različiti strahovi u različitim godinama Od 8 mjeseci – 2 g. – boje se odvajanja od roditelja 2 – 4 g. – strah od mraka i životinja 4 – 6 g. – boje se čudovišta, duhova, neobjašnjivih zvukova Nakon 6 g. – boje se ranjavanja, katastrofa, strah od neuspjeha

Adolescenti Boje se da će se nešto strašno dogoditi osobama koje vole Boje se smrti Brinu za svoju budućnost

18

Strahuju od opasnih osoba koje ih mogu ozlijediti

Separacijska anksioznost Temeljno obilježje – odvajanje od osobe za koju je dijete vezano Nerealna trajna zabrinutost da će im se tim osobama nešto dogoditi Odbijaju ići spavati ako osobe nisu uz njih Kada se to događa i nakon 12. godine - signal da je anksioznost iznad normalne i razvojno

očekivane

Školska fobija Odbijanje škole Neracionalna prestravljenost nekim aspektima Popraćeno simptomima anksioznosti i panike Dovodi do djelomične ili potpune nemogućnosti odlaska u školu 75% djece koja odbijaju ići u školu ima majku koja je također odbijala ići u školu (Last,

Strauss, 1990.) Interpersonalni odnosi u obiteljima djece s fobijom od škole (Wernar, 2003.) Strah od ispitivanja

Visoka ispitna anksioznost Velik broj ometajućih misli koje ometaju proces dosjećanja i rješavanja problema Ometajuće misli i povišeno uzbuđenje smanjuje kapacitet pažnje potreban za kognitivne

procese Pažnja usmjerena na fiziološke i emocionalne reakcije Umjesto da se usredotoče na zadatak učenici su zaokupljeni mislima „Opet ništa ne znam“,

„Ja to nikad neću moći naučiti“

Kako smanjiti ispitnu anksioznost Izbjegavati vremenski pritisak Rezultate komentirati kao povratne informacije (što se može napraviti bolje) Ispiti prilika da se vidi koliko su napredovali Koristiti predispitivanje – navikavanje i mogućnost usporedbe za napredak Upoznavanje s vještinama upravljanja stresom

Socijalna povučenost – anksioznost Tiha, povučena djeca Izbjegavaju kontakte s vršnjacima i nepoznatim osobama bez obzira na godine Sramežljivost – usmjerenost na sebe u socijalnim situacijama koja dovodi do neprimjerenog

reagiranja, emotivnih i kognitivnih poremećaja, a povezana je s anksioznošću i niskim samopoštovanjem

Uzroci strahova u djetinjstvu Kognitivni procesi – anksioznost kao rezultat disfunkcionalnog doživljavanja smisla u svijetu

koji nas okružuje Zbog ranijih iskustava ili krivih interpretacija događaja djeca procesiraju svoj socijalni svijet na

anksiozan način U različite situacije (igra i sl.) unose faktor evaluacije

19

Učenje po modelu – razvijaju disfunkcionalno ponašanje promatrajući reakcije roditelja ili njihovo objašnjenje nekog socijalnog događaja – razvija se anksiozan stil ponašanja

Češće imaju djeca čiji roditelji odbijaju njihovu samostalnost ili ih pretjerano kontroliraju

Tretman Postupak postupnog izlaganja djece objektu straha (sistematska desenzibilizacija) Izlaganje treba biti praćeno pozitivnom stimulacijom Stjecanje pozitivnih iskustava u socijalnim kontaktima Učenje socijalnih vještina Kognitivno restrukturiranje – pokušaj mijenjanja negativnog načina razmišljanja

Depresija Najčešći poremećaj Epidemija depresije Depresivnost – emocionalno stanje karakterizirano doživljajem tuge, žalosti, utučenosti Povremena, prolazna žalost do duboke depresije koja traje ili se vraća

Depresija može biti prisutna kao:SIMPTOMI:

Emocionalni – ispraznost, dosada, nagle promijene raspoloženja, osjećaj krivnje Tjelesni – manjak energije i umor, poteškoće spavanja, smanjena učinkovitost Kognitivni – bespomoćnost, negativna samopercepcija, gubitak interesa, problem

koncentracije Bihevioralni – usporenost, soc. Povlačenje

Generalna slika – bez obzira na dob Umor Problem koncentracije Suicidalne ideje Anhedonija (nemogućnost uživanja u životu)

Depresivna trijada Bezvrijednost – ja ništa ne vrijedim Bespomoćnost – ništa se neće moći promijeniti Beznađe – zauvijek će ostati isto

Depresija – školski uspjeh Ometa pamćenje i koncentraciju Što su djeca bila duže razdoblje deprimirana to im je uspjeh bio lošiji (izravna korelacija)

Razlike u manifestiranju poremećaja ovisno o dobi Predškolska – neverbalni znakovi (tužno i bezizražajno lice, rijetko se smije) Rana školska dob – tjelesni problemi, strahovi Starija školska dob – bespomoćnost, pesimizam, osjećaj krivnja, negativna percepcija

budućnosti Adolescenti – nekomunikativni, hipersenzibilni na kritiku, droga, bijeg, agresivnost

20

Etiološki faktori (aitia=uzrok) Genski faktori (studije blizanaca i usvojene djece) Obiteljski odnosi – roditelji obilježeni smanjenom komunikacijom, povećanom hostilnošću

(neprijateljsko držanje) Kognitivni model – povezanost s negativnim viđenjem sebe, svijeta oko sebe i budućnosti Slabo procesiraju negativne emocije

Pristup i pomoć depresivnoj djeci Tretman Intervencije usmjerene na obitelj Psihoedukacija nastavnika i razvoj instrumentarija koji će im pomoći u prepoznavanju Medikamentozna terapija daje slabe rezultate Planiranje ugodnih aktivnosti Usmjeravanje prema smanjenju samokritičnosti Pogled na socijalne dileme kao na izazove Kontroliranje depresivnih misli Poboljšanje socijalne interakcije Razvoj vještine samokontrole Pomoću razmišljanja možemo promijeniti ono što osjećamo

Komunikacija

Neasertivno Drugima ne nanosite štetu, ali ne činite ni dobro Sebi nanosite štetu emocionalne prirode Potiskivanje, ljutnja – psihosomatske bolesti

21

Ljudi vas doživljavaju kao neiskrene, preziru vas, idete im na živce Neasertivno se ponaša osoba koja zanemaruje osobne potrebe, na račun tuđih Izbjegavanje konflikata bez obzira na cijenu Drugima šalje poruku da mogu zanemariti njegova prva

UZROCI:o Strah da se drugi ne razočarajuo Strah od odbacivanjao Predrasude o našim pravimao Nedostatak znanjao Dobiti: bespomoćna osoba – drugi rade za vas

Agresivno Agresivnom komunikacijom čovjek ostvaruje svoja prava ne vodeći računa o petrebama

drugih, osobito ako ima moć Nepoštivanje drugih Jasno određenje pobjednika Kakvi su njihovi kasniji odnosi? Kakvi su osjećaji?

Asertivno Asertivnost je vještina slušanja i uvažavanja osjećaja, misli, potreba i prava drugih, ali

zauzimanje za svoja prava, pošteno iznošenje svojih misli i osjećaja Spremnost na razgovor i dogovor Osobno poštivanje i poštivanje drugih Sloboda izbora Prihvaćanje odgovornosti za ponašanje Izbjegavanje negativnih posljedica

ASERTIVNA PRAVA:o Promicati svoj ugled i samopoštovanje ne ugrožavajući prava drugiho Tražiti ono što želimo, čak i ako to i ne dobijemoo Iznositi svoje ideje i osjećaje ako se drugima i ne sviđajuo Imamo pravo griješiti osobito ako smo sve pokušali

Slušanje Preduvjet dobre komunikacije Nastojanje da se poslana poruka primi ispravno Umijeće koje ima snagu stvoriti i sačuvati bliskost

22

Voditi računa o: O OSOBI koja nam šalje poruku O SADRŽAJU (čuti o čemu se govori) O ODNOSU pošiljatelj – primatelj O UTJECAJU poruke, o reakciji koju izaziva

Kako slušamo? Ponašanje slušatelja Osjećaji govornika Definiranje njihovog odnosa

Vrste slušanja Pasivno Selektivno Aktivno Empatijsko

Aktivno slušanje Htjeti prenijeti poruku, usmjeriti pozornosti na sadržaj Aktivno slušanje – preduvjet dijaloga

o „Nikad nikome nećeš noći prodati ako ne znaš slušati“o „Informacija je moć, a dobit ćete je samo ako znate slušati“o „Slušajući možete iščitati između redova“

Aktivno slušanje uključuje:o Parafraziranje – ponavljanje ili potvrđivanje sugovornikovih izjava (ako sam dobro

razumio, rekli ste…)o Pokazujete interes za sadržajo Prevenirate nesporazumo Praćenje govora tijelao Usmjeriti pozornost na ono što nije izrečeno

Empatijsko slušanje Uvažavanje emocionalnih stanja

Samo 20% učenika/studenata sluša predavanje:20% razmišlja o ljubavi20% prepušta se sjećanju20% bavi se brigama

23

Zapreke slušanju Čitanje misli – zanemarivanje sadržaja na račun pretpostavki Vježbanje spremnog odgovora (ja ću reći, a on će reći) Odabir – isključivanje stvari koje ne žele čuti Prosuđivanje Savjet Dvoboj – slušaju samo kako bi se mogli protiviti Uvijek u pravu

Komunikacija Dopustiti svakom sudioniku da izrazi ono što želi Slušanje Provjera je li poslana poruka primljena ispravno (verbalni komunikaciji feedback – sažeti,

objasniti, parafrazirati sadržaj dok se pošiljatelj ne složi da je primljena poruka onakva kakvu je uputio)

Održavanje otvorene komunikacije – izbjegavanje preuranjenih zaključaka, savjeta i sl.

Neverbalna komunikacija Način na koji ljudi komuniciraju bez riječi, namjerno ili nenamjerno Charles Darwin je vjerovao da je ljudsko izražavanje emocija univerzalno

o Bio je u pravu za 6 osnovnih emocionalnih ekspresija: Sreća Srdžba Iznenađenje Strah Gađenje Tuga

Kad ne koristimo riječi naš izraz lica, kretnje, stav tijela i drugi znakovi nastavljaju komunicirati

Samo mali dio onog što smo rekli drugoj osobi prenosi se riječima (7%-35%) Riječi su pod našom svjesnom kontrolom, a znakovi to nisu (svjesno izrečena laž može biti

razotkrivena nesvjesnom kretnjom ili izrazom lica)

Neverbalna komunikacija služi za: Izražavanje emocija (neverbalni znakovi u prednosti) Naglašavanje verbalne poruke Izražavanje stava prema osobi s kojom komuniciramo Zamjena za verbalnu poruku Ponavljanje verbalne poruke Regulacija verbalne komunikacije (kad smo spremni drugome prepustiti riječ)

24

Suprotstavljanje verbalnoj komunikaciji

Problemi vezani uz interpretaciju znakova Isti znak može imati različito značenje (ljudi koriste iste znakove za različite osjećaje;

nekontrolirano smijanje) Različiti znakovi mogu imati isto značenje (djeca – tko se tuče taj se voli) Ista poruka može sadržavati suprotne verbalne i neverbalne znakove

Pažljiva interpretacija neverbalnih znakova: Usmjeriti se na više znakova, a ne samo na jedan Uzeti u obzir i ono što ljudi govore i ono što rade Ako riječi govore jedno, a neverbalni znakovi drugo, usmjeriti se na neverbalne znakove Paziti na kontekst u kojemu se odvija komunikacija

Stav tijela (odražava naša dosadašnja životna iskustva) OPUŠTEN ILI NAPET – u neugrožavajućim situacijama opušten položaj, u ugrožavajućim tijelo

je napeto OTVOREN ILI ZATVOREN – kad se netko osjeća neugodno zauzima zatvoreni položaj (prekriži

ruke ili noge), ispred sebe drži neki predmet (barijeru koja je štiti od ranjivosti) KAO U ZRCALU – često stav tijela usklađujemo s onim što se događa u okolini (drugima smo

simpatičniji i uvjerljiviji zauzmemo li sličan položaj kao i oni – poruka da smo na istoj frekvenciji, da se razumijemo, slično osjećamo)

TKO SE KOME SVIĐA o Naginjanje prema drugoj osobi ukazuje na pozitivne stavoveo Naginjanje prema unatrag ukazuje na negativan stav ili neprijateljstvoo Opuštene ruke uz tijelo tumače se kao znak otvorenosti i spremnosti na

komunikaciju, a prekrižene pokazuju negativan stav TKO JE JAČI – ako učenici sjede uspravno, puni energije može se nastaviti s predavanjem, a

ako „tonu“ potrebno je napraviti stanku, promijeniti aktivnost

Kretnje (najmanje su pod našom svjesnom kontrolom) ISPREPLETENI PRSTI, STISNUTI DLANOVI – ukazuju na potisnutu frustraciju POKAZIVANJE DLANOVA – iskrenost i otvorenost TAPKANJE STOPALOM – pokušaj skrivanja informacije ili stava Autoritarne osobe koriste manje pokreta nego neautoritarne

Izraz lica (pokazivanje osjećaja; teško se interpretira, brzo se mijenja)

UNUTARNJI TIPOVI – ne pokazuju svoje osjećaje; VANJSKI to čine u velikoj mjeri OSMJEH – moćno sredstvo neverbalnog komuniciranja

25

OČI – spuštanje pogleda znak popuštanja

Pogled

Glas Obratiti pozornost na brzinu, ton, naglasak, boju

Jasna komunikacija

Preduvjet jasne komunikacije Razgovor sa sobom Slušanje

o Aktivno suosjećajno slušanjeo Provjera ispravnosti primljene poruke (uklanja pogrešne pretpostavke i

nesporazume, pomaže precizno odrediti što je sugovornik rekao)o Razjašnjavanje (pitanja kako bi razjasnili situaciju i motive)o Povratni poticaj (prilika da se ispravi pogrešan zaključak)

Jasna komunikacija Iskrenost (bez poluistina) Cjelovitost Pružanje podrške Razumijevanje

a) Izbjegavajte iskaze kojima donosite sudove i riječi kojima biste mogli izazvati napetosto Tvoj sebični stavo Bezobzirno kao i uvijek

b) Izbjegavajte opće ocjeneo Grozan, zao, beskoristan

Tako napadate osobnost, a ne ponašanjeISHOD: gubitak povjerenja

c) Izbjegavajte rečenice koje započinju u drugom licu, a poruke su optuživanja ili osudeo Loše mi je, a vi ste za to kriviU rečenicama koje su formulirane kao „Ja poruke“ nema izravne optužbe i osude

d) Izbjegavajte negativne usporedbeNegativne usporedbe ništa ne rješavaju – njihova je uloga povredaCilj je pomoći, a ne povrijediti

26

e) Izbjegavajte prijetnjeo Ako nisi u stanju učiniti …loš si…Prijetnje i namjerno vrijeđanje narušavaju odnos

f) Opisujte svoje osjećaje, nemojte njima napadatiMoguće je jasno izreći poruku o osjećajima bez povreda

g) Neverbalna komunikacija, duple poruke, kongruentnost

Cjelovite poruke – sastoje se od: ZAPAŽANJA – neutralne činjenice MIŠLJENJA – vjerovanja, sudovi, tumačenje situacije (ne treba ih izreći kao apsolutne istine) OSJEĆAJI – opis, a ne optužba POTREBE ILI ŽELJE – znane su drugima kad ih jasno izrazite

Povezanost medijskog nasilja s agresivnim ponašanjem djece

Mediji osvajaju prostore djetinjstva Mediji – najzanimljivije igračke Druženja se zamjenjuju virtualnim prijateljstvima

27

Mašta i kreativnost zamjenjuje se potrošačkim mogućnostima Internet potiskuje knjige Mediji važni čimbenici socijalizacije koji dominiraju životima djece

Prednosti koje donose mediji Brza dostupnost različitih informacija Obrazovne beneficije (ekspanzivan pristup izvorima znanja, akademska i socijalna podrška,

izjednačavanje životnih sansi) Čine učenje utraktivnijim

Zabrinutost Različiti rizici i mogućnosti zloporabe Izloženost djece visokim razinama medijskog nasilja koje se neprestano povećavaju Osobito se strahuje od povećane agresivnosti

Nasilni sadržaji u medijima Premoćno zastupljeni Više od polovice filmova i drama portretira barem jedan zločin, ubojstvo, zlostavljanje U 89% računalnih ili video igrara pronađeni su nasilni sadržaji Vrijeme i nasilni sadržaji – dva neovisna potencijala rizika za djecu

Pasivna izloženost Djeca su od najranije dobi izložena realnom i izmišljenom medijskom nasilju

Nasilje u crtićima Oko druge godine djecu počinju privlačiti brzi pokreti, neočekivani zvukovi, šarenilo Djeca nemaju razvijene mogućnosti selekcioniranja sadžaja – počinju imitirati ono što privlači

njihovu pozornost Nasilje je sastavni dio crtanih filmova Kamufliranje nasilnih poruka

o Komični elementi nasilne događaje transformiraju u smiješne – tako se nasilje čini prihvatljivim i zgodnim

o Budući da je takvo nasilje udaljeno od stvarnosti, osjećaj težine je umanjeno Žrtve ne pate, nema posljedica ni boli – trivijaliziranje sadržajao Nasilje nekažnjeno ili nagrađeno, pa takvo ponašanje percipiraju kao prihvatljivo

Što kažu istraživanja?o Nakon gledanja nasilnih crtića djeca pokazuju više razine agresivnog, a niže razine

prosocijalnog ponašanja Osobite opasnosti

o Usvojeni repertoar agresivnih akcija lako primjenjuju na vršnjacima

28

Nasilje u igranim filmovima Nasilje u filmovima sveprisutno Fizičko i relacijsko – uništavanje odnosa, veza, prijateljstava, širenje laži (sapunice) Što kažu istraživanja?

o Potvrđuju vezu između izloženosti televizijskom i filmskom nasilju i agresivnog ponašanja djece u svakodnevnom životu

Faze usvajanja agresivnog ponašanja1. Usvajanje i internalizacija viđenog (faza usvajanja)2. Internalizirana se ponašanja osnažuju (faza održavanja)3. Prenošenje u život (faza manifestacije)

o Formiranje trajnog sustava vjerovanja, stavova i navika kao svakodnevnih obrazaca Učestalost gledanja i nasilni TV sadržaji – agresivno postupanje

o Učenici koji češće gledaju TV češće su i više fizički indirektno nasilni prema svojim vršnjacima

o Učenici koji gledaju TV emisije u kojima ime više nasilja češće iskazuju fizičku, verbalnu i relacijsku agresivnost prema vršnjacima

Interaktivna priroda Interneta i videoigrica U njima djeca nisu pasivni promatrači već aktivno sudjeluju, čak sukreiraju nasilje – uronjena

su u nasilni svijet

a) Identifikacija Djeca aktivni sudionici Njihove odluke utječu na ponašanje lika pa je mogunost identifikacije jača Vizualna perspektiva ubojice

b) Nagrađivanje Agresivni postupci se nagrađuju Nagrađivanje bodovima ili verbalnim pohvalama Stalna povratna informacija Ubijanje uvjet za nastavak igranja

Djeca više imitiraju ona ponašanja za koja slijedi nagrada

c) Učenje ponavljanjem Učinkovita pedagoška metoda Neprestalno ponavljanje obrazaca agresivnog ponašanja Ponavljanje nasilja u svijetu mašte mijenja kognitivne, afektivne i bihevioralne procese

Ponavljanjem se povećavaju šanse za usvajanje

29

d) Cjelovit slijed agresivnih postupaka Traži se brzo donošenje odluke, planiranje akcije te provedba agresivnih reakcija Potiče se djecu da svaki korak vježbaju više puta Ako tako ne postupe postoji mogućnost da oni budu poraženi, izbrisani, uništeni

Kontinuirana izloženost nasilju Ono što vježbamo to nas mijenja

Povezanost igrica s nasilnim ponašanjem prema vršnjacima Učenici koji igraju igrice češće i više su nasilni verbalno i fizički prema svojim vršnjacima Učenici izloženi nasilnim sadržajima u igricama češće iskazuju sve oblike nasilja prema svojim

vršnjacima

Internet Otvorio virtualnu Pandorinu kutiju Omogućava luksuz anonimnosti U virtualnom prostoru razbijene su granice obzira „Non-stop nasilje“ Nasilje nad velikim brojem djece kontinuirano i istovremeno bez mogućnosti obrane

Internet:a) Pomaže stvoriti nove putove za stare oblike zlostavljanjab) Omogućio nove modalitete zlostavljanja

Internetsko nasilje Obilje scena mučenja, sakaćenja, čak i kanibalizma Djeca se uključuju u kreiranje nasilja Primjerice odabire se neka TV zvijezda pa se traže načini na koju je moguće ubiti Elektroničko maltretiranje, online socijalna okrutnost, online agresivnost

Internet – savršen medij za relacijsko nasilje Uznemiravanje, maltretiranje i isključivanje iz društva – namjerni čin agresije prema drugoj

osobi (grubi bezobzirni komentari, namjerno neugodni) Slanje klevetničkih ili posramljujućih informacija o drugima Glasovanje – tko je u razredu najgluplji, najružniji...

Najnoviji oblik okrutnosti Nagovaranje da snime fotografije ili neke neprimjerene aktivnosti s prijateljima (njihova

intima postaje komercijalna roba i nikad ne mogu biti sigurni da neće biti objavljene) Koriste se snimke žrtava za ucjene (osigurava se šutnja, novac)

Posljedice Povećanje agresivnosti – nasilje kao sredstvo za rješavanje problema Desenzitivacija Učvršćivanje agresivnih stavova Ponašanje – bešćutnost i neosjetljivost na patnju drugih

30

Promjena gledišta o vrijednostima i normama

Posljedice nisu jednake za svu djecuČIMBENICI RIZIKA:

Loš roditeljski nadzor Loše vještine rješavanja problema Prethodna agresivnost i nasilnost Nedostatak roditeljskoh pravila – značajniji čimbenik rizika nego količina nasilja u medijima

Što se može učiniti Roditelji mogu ublažiti utjecaje Roditeljska obveza – argumentirano komentirati medijske sadržaje (poštovati stavove djece i

pomoći da shvate)

Više od medijskog nasilja šteti pasivnost okoline (neodlučnost da primjereno reagiramo na neprimjerene sadržaje)

Škola Razvoj kritičke pismenosti Pomoć da postanu autonomni prema medijskim prezentacijama života i svijeta Pomoć u istraživanju medijskih stavova i vrijednosti lociranih ispod površine Promatranje medijskih poruka s etičkog aspekta

Istraživanje: Povezanost medijskog nasilja s agresivnim ponašanjem prema vršnjacima N=501 učenika sedmog i osmog razreda OŠ (Zagreb i okolica) Istraživanje provedeno u proljeće 2010. CILJ: ispitati povezanost učestalosti gledanja TV i igranja igrica, te prisutnosti nasilnih

sadržaja u njima s direktnim (fizičkim i verbalnim) i indirektnim agresivnim postupcima prema vršnjacima

31