Click here to load reader

Filozofija odgoja

  • View
    40

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prezentacije

Text of Filozofija odgoja

  • UNIVERZITET U SARAJEVU PEDAGOKI FAKULTET SARAJEVO

    I semestar akademske 2015/16

    Predmet: Filozofija odgoja

    Predava: Prof. dr. Nezir Kralo

  • Opis programa:

    - Odreenje filozofije

    - Temeljni pedagoki nauk u filozofijskom miljenju

    - Odgojni problemi kao temeljni problemi razumijevanja ovjeka

    - Aspekti moralnog odgoja

    - Estetsko obrazovanje i njegova referentnost za odgoj

    - Suvremena filozofija i filozofija odgoja

    - Ishodina pitanja suvremene filozofije odgoja

  • Sadraj stabla znanja:

    Filozofija - izvor prirodnih i drutvenih nauka Teologija - ( gr. theos, lat. deus = Bog )Gnoza - (gr. gnosis) ivo znanje

    Sadraj stabla kosmosa: (ovo prouava ontologija ili opa metafizika)bitbitakbie

    ta je bitak bia ?!

  • Podjela filozofije prema Aristotelu:

    Teoretske znanosti: metafizika (prva filozofija ili theologija), fizika, matematika.

    Praktine znanosti: politika, etika, ekonomija, pedagogija.

    Poietike znanosti: tehnika, poetika, retorika.

  • Filozofske discipline: logika, metafizika, ontologija (opa metafizika), gnoseologija, etika, estetika, antropologija Logika je uenje o logosu. Logos - govor, rije, um, boanski um, razum, razlog, misao, zakon itd. Logika je orue (gr. - organon) filozofije, pripremna nauka. Pitanje: da li logiku zanima izvoenje jednog smisaonog govora iz drugog (formalna istina ili valjanost) ili slaganje govora s onim o emu se govori (materijalna istina ili istinitost) Misao - saopava se kroz govor

  • etiri oblika misli - pojam, sud, zakljuak, dokaz.Primjer valjane (ispravne) misli: Sve ribe diu krgama. _______aran je riba. Dakle, i aran die krgama.Logika je filozofska disciplina o oblicima valjane (ispravne) misli i o metodama spoznaje

  • Pojam - misao o bitnim karakteristikama onoga (predmeta) to mislimoBruco - 1) student 2) prva godinaovjek - 1) duh 2) dua 3) tijeloBitne karakteristike pojma su njegove bitne oznake. Bitne oznake jednog pojma ine njegov sadraj. Dakle, sadraj je skup bitnih oznaka pojma.

    Aristotel definie pojam kao misaono-jeziki izraz biti stvari.

    Definicija je sud kojim se nedvosmisleno odreuje sadraj jednog pojma.

  • Gnoseologija (Epistemologija)

    Njemaki filozof Immanuel Kant preobraa filozofiju u nauku i daje joj tzv. epistemoloke temelje.

    Epistemologija je osnova na kojoj se zasniva, utemeljuje i razvija nauka kao poseban nain spoznavanja svijeta

    Njeni principi - jasnost, preciznost, egzaktnost, dokazanost, provjerljivost i sistematinost (znanje koje ne podlijee ovim principima, ne smatra se naunim znanjem)

  • Filozofija i filozofija odgoja

    Mnogi su autori promiljali o temi odgoja i obrazovanja. Tako moemo slijediti povijesni put promiljanja te tematike, polazei od razmiljanja (teza) usko vezanih za odreene filozofske discipline poput metafizike i epistemologije. Kasnije se rasprava vie fokusirala na promiljanja o ljudskom djelovanju, odnosno etici, budui se etika bavi porijeklom, motivima, normama i svrhama etikog djelovanja i prosuivanja, te na filozofiju politike budui da je drava jedan od glavnih aktera kada je rije o osmiljavanju i realizaciji odgoja i obrazovanja

  • Filozofija politike

    Politika filozofija analizira pojmove koji su vezani uz politiku, kao to su drava, vlast, mo, sloboda, jednakost, prava itd.

    Bavi se propitivanjem i utvrivanjem temeljnih pojmova konstitucije i opravdanja politike zajednice (politiki autoritet, politika sloboda, suverenitet itd.)

  • Etika

    Gr. thos karakter, narav, prebivalite, ozraje, mjesto zadravanjaitd.

    Gr. thos obiaj, navika; ukljuuje osim prirodnog boravita i vjetako, zaviaj naravi ili neto to je otuuje, to joj ne odgovara.

    Homer (Ilijada): rije ethos koristi za opis stanja istinskog ratnika.Herodot: ethos, uobiajeno izlazite sunca.Heraklit: thos - prisutnost, budnost.

  • Latinska je rije moral (lat. mos, moris).

    Ciceron prevodi oba znaenja gr. ethos kao karakter i obiaj.

    Moemo ustvrditi: Moral vie odgovara rijei obiaj (ethos), dok pojmu thos odgovara kvalitet nekog djelovanja . Pa ipak, dvoznanost ostaje i mogu se upotrijebiti i za jedno i za drugo. Zato?

    Etika je filozofsko uenje o ljudskom djelovanju ukoliko ono stoji pod moralnom diferencijom dobra i zla.

  • Sofisti (5. st. p. n. e.)Pojavili se iz potrebe da se ovjek u raznim prilikama odluuje miljenjem, a ne vie za osnovu proroanstva, obiaja, strasti... Protagora - prvi mislilac koji je sebe nazvao sofistom i koji je dobro naplaivao svoje pouavanje. Pouavao je gramatici, retorici i tumaenju pjesnitva. "ovjek je mjerilo svih stvari; onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu.

    - putujui uitelji praktinih znanja i vjetina, umijee govora je uenicima imalo da obezbijedi uspjeh u (javnom) ivotu,- filozofemi (mudrolije), a ne vrsto strukturirana uenja,

  • Metod pridobijanja: pomou predstava i primjera skree se panja na ono to ovjeku izgleda pravilno prema njegovom iskustvu, osjeanju itd., Poto se objektivna istina tradicionalno otkrivala umom, a ne ulima, sofisti su, u duhu relativizacije, poeli da zagovaraju prednost ulnosti kao izvora saznanja,- Stavovi s obzirom na saznanje i vjeru: od relativizma do agnosticizma i ateizma.

  • Sokrat (469-399. g. p.n.e.)

    Sokrat je teio da u svakome ovjeku otkrije to je istina za svaku izvrsnost (aret )koja postoji (mudrost, pobonost, hrabrost itd.). Smatrao je da sam ne moe nikoga nita nauiti, ve da moe pomoi sugovorniku da u sebi porodi istinu. Istina se nalazi u svakome ovjeku, a njegov je zadatak, koji mu je Bog odredio, da pomogne ljudima doi do istine. Istina ili uvid u stvar, koji se rodi u ovjeku, drugaiji je od uvida koji su sofisti prodavali, esto za velik novac. Ljudi ne mogu pravedno djelovati ako ne znaju to je pravednost. Aret (imenica) gr. izraz za vrlinu ( izvrsnost, najboljost). Aret ovjeka je ono stanje koje mu omoguuje da bude dobar, tj. da dobro obavlja svoju zadau.

  • Dva metodoloka postupka: Ironija: - pravljenje nevjetim, - navoenje sagovornika da se izjasni, - ukazivanje na protivrjenosti u njegovom miljenju, Majeutika(babika ili porodiljska vjetina) : - isticanje opeg u konkretnoj nereflektovanoj svijesti, - svijest biva upuena na miljenje koje je vodi saznanju opeg, istinitog i dobrog, Sutina njegove filozofije: Dijalog (gr. dialogos) , zatim doi do opevaee istine, zatim individualno djelanje urediti kao neko opevaee djelanje.

  • Platon(427-347. p. n. e.)

    Ljudska dua je, po Platonu, besmrtna i kao takva boravila je u svijetu Ideja gdje je neposredno posmatrala istinu. Dua je nosilac saznanja, ali se saznanje u odnosu na nju pojavljuje kao sjeanje - (anamnesis).

    Roenjem dua pada u tijelo ali i u zaborav (amnesis) onoga to je gledala. Vidljivi svijet stvari podsjea je na ideje, uzore i uzroke onoga to sada moe videti. Saznanje nije nita drugo nego prisjeanje na sadraje koje je ona znala pre spajanja sa tijelom i ivotom u ovom pojavnom svijetu. Tako dua moe pronai znanje u sebi samoj.

  • Platon trai pouzdani odgojno/obrazovni sistem koji e na vrijeme prepoznati sposobnosti odgajanika i usmjeriti ih prema njihovim prirodnim talentima. Drava je najvii cilj i njezin prosperitet ovisi o sposobnostima graana.

    Kao to je dua ovjeka sastavljena od tri dijela, tako se i graani drave mogu razvrstati u tri stalea:

    Vladajui stale filozofi (uiteljski stale) moraju biti na elu drave. Stale uvara (vojniki stale) probrani po duevnim i tjelesnim karakteristikama sposobni su brinuti za sigurnost svih graana. Stale ostalih graana (hranidbeni stale): radnici, rukotvorci, obrtnici i seljaci - svi koji trebaju osigurati opskrbu drutva.

  • Vladarska se sposobnost usavrava pedesetgodinjom naobrazbom: elementarni odgoj: pismenost, glazba, pjesnitvo i gimnastika (do 20. godine) znanstvena naobrazba: u matematici, astronomiji, harmoniji (10 godina) pouavanje u filozofiji - do 5 godina (vrhunska specijalizacija) praktina djelatnost u dravi (15 godina) nakon toga preuzimanje vlasti ili kontemplativni ivot.

  • Aristotel (384-322. p.n.e.)

    U Nikomahovoj etici govori o dvije vrste vrlina, izdvajajui na taj nain ovjekovu intelektualnu i moralnu dimenziju.

    1) Razumske - stjeu se poukom: umijee, znanost, razboritost (phronesis), mudrost, umnost. 2) udoredne (moralne) - stjeu se navikom: hrabrost, umjerenost, dareljivost, istinitost, pravednost, prijateljstvo, stidljivost, itd. Ali, udoredne vrline su neodvojive od jedne razumske vrline, a to je razboritost (phronesis) ona odreuje sredinu svake udoredne vrline.

    Definicija: Vrlina je izborno stanje (heksis), neka sredina koja se odreuje u odnosu prema nama, a odreuje se naelom, i to naelom razborita ovjeka.

  • Za Aristotela znanje jo nije dovoljno za ispravno djelovanje, ve je uz znanje potrebno imati jaku volju i motivaciju. Volja se moe i mora odgojiti. Znanje koje volja ne prati je inertno, a volja bez znanja je slijepa volja.

    ovjekova izvrsnost (aret ) proizlazi iz samog odgoja volje, kojim ona stjee naviku da djeluje po uvidu razuma. ovjek samosvladavanjem i vjebom stjee pobjedu nad poudom. Prava mjera je sredina, a sredina je ono najbolje, a ne otklon k krajnostima. Moralni odgoj, kao odgoj koji trai pravu sredinu, mjeru izmeu krajnosti jest zapravo odgoj karaktera.

  • Filozofija i pedagogija

    Danas je opeprihvaeno miljenje da su etika i filozofijapolitike najue povezane s filozofijom odgoja.

    Kada je rije o filozofiji odgoja nezaobilazno je govoriti o odgajatelju/uitelju, odgaja

Search related