Platon¸i filozofija odgoja

7/24/2019 Platoni filozofija odgoja

1/38

Platon i filozofija odgoja(odgoj izmeu filozofske ljubavi i manipulacije)


2/38

Sokrat je otvorio pitanja o svrsi, sadraju i metodi odgoja.Potencijalne opasnosti i proturjeja Sokratovog odgovora

(slobodno istraivanje, razvoj samosvijesti i individualneodgovornosti s jedne strane, te dogmatizam i manipulacija s

druge strane) postale su razvidne kod njegova uenikaPlatona

(427-347), primjeujeMilan Poli.

Sokrat je usprkos njegovoj vjeri u jednu i opu istinu kao

istraiva ivim dijalogom pitanje istine jo drao otvorenim.Polazitemu je znamda nitane znam.

Platonova vjera u vlastito znanje je bitno vra.


3/38

Platonovi dijalozi najbolje se mogu itati kao paljivo

postavljena istraivanjaopaideji, tj. o odgoju u najiremsmislu, to pritom ukljuuje sve ono to utjee naoblikovanje karaktera i duha.

Platonovi nazori o odgoju nerazluivo su povezani snjegovim nazorima o strukturi due(psihologijom), o vrlinii idealnoj dravi (politeji) koja podupire dobar ivot(etika);takoeri s njegovom kozmologijomi metafizikomu kojoj je svijet dualistiki podvojen u inteligibilno

(misaono) carstvo ideja koje su nepromjenjive predvodiih ideja Dobra i vidljivi svijet pojava.


4/38


5/38


6/38


7/38

Platon je napisao svoje rane dijaloge prvenstveno kako bi pokazao

da je njegov uiteljSokrat nevin u odnosu na optubeo bezbonostiikvarenju mladih zbog kojih je osuen na smrtnu kaznu 399. pr. Kr.Tema tih ranih tekstova su nadasve vrline, i to one koje su od

centralnog znaajaza atenski graanskiivot(pravednost, hrabrost,umjerenost, razboritost). Ti dijalozi nam pokazuju da Sokrat zapravo

ne uvodi nikakve radikalno nove nazore.

Osim obrane vrlina kao onoga opevaeeg nasuprot sofistikomrelativizmu, Sokrat u ranim tekstovima vie implicitno postavljaza filozofiju odgoja bitno pitanje o tome kako uimo i to

ograniavanausposobnost uenja.

Definicije vrlina do kojih Sokrat dolazi nisu do kraja dovrene; oneto ni ne mogu biti u zasebnim dijalozima, jer kako su vrline

meuovisne, isto vrijedi i za definicije, koje tek uzete zajedno tvore

kompleksno strukturirani sustav.


8/38

S jedne strane, Sokratov postupak u zajednikom istraivanju - a

kod njega i nema drugoga - neformalan je i naelno otvoren.

Budui je usko usklaen sa sugovornikom, njegovim iskustvom,

temperamentom i miljenjima, Sokratov postupak (tzv. elenktika) ine moebiti precizno formuliran kao skup pravila. Dok je Sokratov

fokus u dijalozima vidljivo usmjeren na etiku, latentno su prisutna

logika i metodoloka pitanja. Rije je o dramatinim Sokratovim(Platonovim) pokuajima da se analiziraju i formuliraju metode i

tehnike smislenog rasuivanja.

S druge strane, Platon u Draviodgoj i obrazovanje definira kao

umijea o tome kako se najlake i najprikladnije moemo

okrenuti. Ali ne postoji nikakvo umijee koje bi moglo dati

sposobnost gledanja, jer ta sposobnost veu njemu postoji, samonije pravilno obrazovana, pa ovjekne gleda onamo kuda bi moraogledati. A to euinitiumijeeodgoja.Ideje lijepog i dobrog ve postoje u dui, ali ovjek nije dovoljnookrenut sebi, pa ne vidi predmete koje treba vidjeti.


9/38

PolazitePlatonova odgoja u Dravioblikovano je veopom

kulturom polisa: mitovima, glazbom, gimnastikom, javnom

umjetnou,gradskim skulpturama i hramovima.Odgoj je od strane mudrih vladara strogo usmjeren protiv

novotarija. Smisao najranijeg odgoja pritom je "usaditi duh

poretka i potivanjazakona".

Mitovi, pjesnitvo i javna umjetnost trebaju predstavljatioblike bogova i ljudi koji su vrijedne potovanja i imitacije.

Dakle, umjetnost treba moralizirati i pedagogizirati, a u tu je

svrhu doputena i la. U prvom redu vladarima, ali i ostalima

ukoliko to naloevladari:

Jer ako hoemo uvjeriti djecu kako se nijedan od graana nijeposvaao s drugim jer je to bezbono, onda starci i staricemoraju to odmah istaknuti, a pjesnici ebiti primorani da svoje

pjesme pjevaju u tom duhu. (Platon, Drava)


10/38

Platonova nauka o idejama i njegovo poimanje uenjakao sjeanja(anamneza, op. A.T.)na ono toje duavidjelau svijetu ideja, razvijeni je oblik Sokratove misli. Platonov

svijet ideja nije nita drugo do zamrznuto, ukoeno,povijesno oblikovano i u tom trenutku na odreen nain

zajednici dano njezino vlastito miljenje, koje ona sPlatonom ne prepoznaje u njegovoj povijesnoj mijeni, ve

u njegovoj nepovijesnoj (kulturnoj) odreenosti, ali koju on

jonije bio u mogunostidomisliti kao takvu.

(Milan Poli,K filozofiji odgoja)


11/38


12/38

Prema Platonu, kako bi se duukoja uivaljano vodilo,

treba voljeti, jer jedino se u ljubavi odgajanik i

odgajatelj zajedniki uzdiu prema pravoj spoznaji,

prepoznajuiistu u sebi.Utoliko jeza Platona uenjeerotikozbivanje.

Ovdje je rijeo filozofskoj ljubavi kao najviemstupnjuspoznaje, moralnosti i stvaralakog uspona kako

pojedinca, tako i drutvau cjelini

Platon u dijalogu Gozba upuuje na stanovitestvaralakepotrebe koje postoje u svim ljudima, no koje

se mogu zadovoljiti tek u odgovarajuimuvjetima.


13/38

- Kad ljubav, dakle, uvijek teitome (dobrom, op. A.T.),reeona, pitam te sada: kojim putem idu i torade oniljudi koji idu za tim dobrom da bi im se trud i napor

mogli nazvati ljubavlju?Kakvo je to djelo po sebi?

-Onda se doista, Diotimo, odgovorih, ne bih divio tebi

zbog mudrosti tvoje i ne bih dolazio k tebi da ba to

nauim.- A ja uti, ree,kazati. To je upravo, raanjeu ljepoti itijelom i duomTrudni su, Sokrate, svi ljudi i tijelom iduom; i kada dou u odreeno stanje, tada naapriroda udiraati. A raatine moeu rugobi nego u

ljepoti.(Platon, Gozba)


14/38

Iako na jedan metafiziki nain, u rascijepljenosti ovjekove

egzistencije i njegove biti Platon je ipak, nema sumnje,dokuiodrutvenubit ovjekai u jednom je trenutku bio na

najboljem putu da odgoj pojmi kao erotikozbivanje, ili kao

stvaralatvo. S ljubavlju kao temeljnim suodnosom u kojem

se odgajanik i odgajatelj uzdiu u svojoj spoznaji i razvijaju

vlastitu bit, Platon je na najbolji nainpotvrdio drutvenubitovjeka (to znai da se ovjek ovjeku ukazuje kao najveapotreba), ali to vie nije bio sposoban dalje kritiki domisliti,kako bi se u onom drutvenomukazalo kulturno povijesno.

(M.Poli, K filozofiji odgoja)


15/38

Bez Sokratove (samo)ironije, dogmatsko slijeenje

izvjesnih njegovih pretpostavki Platona vodi u potpunuinstrumentalizaciju odgoja za potrebe drave

Platonov je motiv bavljenja filozofijom bitno socijalni i

politiki. S razlogom ga smatraju utemeljiteljem filozofije

politike.

Bio je trajno obuzet problemom udoredno savrenog

drutvenogureenja, a u tri navrata svoje je politikezamisli

pokuao ostvariti na Siciliji. Nakon prvog neuspjeha ak jenakratko bio rob.


16/38

Nisamprestao razmiljati,kako bi se mogle popraviti i samete prilike i itavo dravno ureenje, ali za vlastito djelovanje

ekao sam pogodan as. Naposljetku sam se uvjerio, da svesadanje drave imaju lou upravu, jer je njihovozakonodavstvo gotovo nepopravljivo, ako ne doe do nekoganeobinog zahvata potpomognuta sreom. I tako sam napohvalu prave filozofije bio prisiljen tvrditi, da se pomounje

moespoznati sve, toje pravedno u ivotudravei pojedinca;stoga da se ljudski rod neeosloboditi nevolja, prije nego ili

predstavnici prave i valjane filozofije doudo dravnevlasti

ili vladari u dravamanekom boanskomprovidnouprionu

uz pravu filozofiju.

(Platon, Sedmo pismo)


17/38

S jedne strane, cilj je drave srea svih graana, srea

zajednice.

Uvjet je te sree da ljudi zauzmu svoje pravo mjesto udrutvu,u skladu s njihovom prirodnom sposobnou.

Nuna je podjela rada, gdje e svatko obavljati samo

jedan odgovarajuiposao, i tako koristiti sebi i cjelini.

Otuda postoje tri osnovna stalea:

1. stalesu vladari (filozofi) koji upravljaju,

2. stalesu vojnici(uvari)koji brane dravuod neprijatelja iuvajunjezino jedinstvo,3.stale su proizvoai (zemljoradnici, obrtnici i sl.) kojiproizvode kako za sebe, tako i za cijelo drutvo.


18/38

Platonova ideja drave bitno je pokuaj realizacije idejepravednosti, gdje pravednost proizlazi iz podjele rada u

kojoj svaki staleostvaruje jednu vrlinu

vladari=mudrost, uvari=hrabrost, proizvoai=umjerenost

to je ovjek u malom, to je drava u velikom. Vladaripredstavljaju umni dio due, uvari voljni, a proizvoai

poudni.

U sluaju kada svaki ovjek i stale ostvaruju njimaprimjerenu vrlinu drava je u cjelini pravedna. Pravedna

drava odslikava pravednost ovjeka, ali ta pravednost

ovjeka mogua je samo u jednom dijelu polisa, u slojuvladara. Pravi ovjek je onaj kod kojega umni dio vodi

preostala dva, pa tako i drutvotreba predvoditi najmudrijistale,tj. filozofi.


19/38


20/38

Pravednost se sastoji u tome da svatko radi

posao za koji je sposoban i ne ometa druge.

Pravednost je organska harmonija svih dijelova

drutvenecjeline. Dakle, opavrlina.

Pojedinac i itavi stalei vrijede tek ukolikosluedravi. Platon je zanemario pitanje osobne

slobode, sudbine i sreepojedinca. U konanici,dravaje sve, a pojedinac sam po sebi nitavan.

Utoliko Platonov nacrt idealne dravepredstavljafilozofski arhetip totalitarnog poretka(vidi Karl Popper, Otvoreno drutvoi njegovi neprijatelji)


21/38

Glavna funkcija idealne draveje odgoj i obrazovanje

graana pomou kojih bi se s jedne strane stvarali

idealni graani,a s druge selektiraliza pojedine funkcije

Sav odgoj je pod nadzorom drave. To je nunoi zatoda kuniodgoj ne bi onemoguiosposobnost shvaanjada je dravaprava i najviacjelina.

U V. knjizi Drave Platon zagovara da ene budu

obrazovane kao mukarciu glazbi, gimnastici i vojnoj

disciplini. Predlae i ukidanje privatnog vlasnitva i

obitelji za prva dva stalea (brani odnosi, naroito uviih klasa, trebaju biti pod nadzorom drave; posebnozbog dobijanja najboljega mogueg potomstva -

eugenika).


22/38

U kasnijem djelu Zakoni Platon pie o odgoju djece mlae dobi.Primjerice, preporuuje da se sasvim mala djeca uljuljkuju, jer tosuzbija osjeajstraha u duii u njoj stvara spokoji oputenost.

Od 3-6 g. djeaci i djevojice trebaju se igrati zajedno u

hramovima pod budnim nadzorom odraslih ena,a kada napune 6

g. razdvojit e se i daljnji e odgoj dva spola biti zaseban. Ipak,

Platon i dalje ne odustaje od svoje zamisli da djevojice trebajuimati uglavnom isti odgoj kao i djeaci.

Zatim e djeca biti odgajana u gimnastici i glazbi, s time to eglazba biti briljivonadzirana, pa estoga biti sastavljena dravna

antologija stihova. Morat ese izgraditi kole,a bit eosigurani iplaeniuitelji(stranci): djeca edanju pohaatikoleu kojima euiti ne samo gimnastiku i glazbu, ve i osnove aritmetike,geometrije, astronomije itd.


23/38

Prema Dravi, od 14-16 g. ui se pjesnitvo i glazba.Vladari trebaju poznavati osnovna naelapjesnitva,kako bi

znali koja djela treba zabraniti ako jer kvare mlade, razvijajupretjeranu njenost ili izljeve emocija. Ljudi najbolje dravetrebaju biti ustrajni i hrabri.

Platon bi i Homera prvo ovjenao lovorovim vijencem

pobjednika, da bi ga zatim istjerao iz drave zbog

nedostojnog prikazivanja bogova koji predstavljaju lo uzorza mlade.

Nadzor je potreban i nad drugim umjetnicima, a naroitonad slikarima, koji ionako ne prikazuju ideju ve predmet,koji je imitacija ideje.


24/38

Ako se meutimdira u igre i ako se uvode novotarije unjih i ako su neprestano izloene promjenama, i ako

mlade vie ne izjavljuje da joj je milo ono staro (isto),

tako da meu njima ni u pogledu dranja tijela ni upogledu njegove opreme ne postoji nepokolebljivo

slaganje o tome to dolikuje a to ne dolikuje, nego se

naroito cijeni onaj mladi koji uvijek donosi nekenovotarije tose razlikuju od uobiajenogbilo po obliku, ilipo boji ili u ma emu slinom rekli bismo sasvimopravdano da dravu nije mogla snai vea sramota od

toga.

(Platon,Zakoni)


25/38

Zamoliemo,dakle, Homera i druge pjesnike da se ne ljutetota i slinamjesta briemo,ne zato tonisu pjesnika,ilito ih mnogi ne bi htjeli sluati,nego ba zato to,ukoliko

su pjesniki uspjelija utoliko ih manje trebaju sluati imladiii ljudi koji moraju biti slobodni i koji se trebaju vie

plaitiropstva nego smrti

Nije, dakle, dovoljno da nadzor vodimo samo nad naim

pjesnicima i da njih primoravamo da u svoje pjesme

utiskuju sliku dobrog karaktera, ili da u naojdraviuopene pjevaju, nego treba nadzirati i ostale umjetnike i

radnike i sprjeavati ih da u svoje slike ivih bia, ili

graevine, ili u koju drugu umjetniku tvorevinu unose lokarakter, i netoneobuzdano, neslobodno, nepristojno. Ne

smijemo dopustiti da kod nas stvara onaj tko nije u stanju

tako initi. (Platon, Drava)


26/38

Od 16-18 g. uese temelji matematike, a od 18-20. g. gimnastika

i ratna obuka. U selekciji koja nastupa nakon toga otpadaju uvari

u uemsmislu (tj. pomonicikoje Platon naziva budnimpsima; toje zapravo vojniki stale). U meuvremenu su ve otpalipripadnici treegstalea koji dobivaju samo glazbeni i gimnastikiodgoj.

Preostali od 20-30. g. nastavljaju kolovanje prouavajuimatematiku, astronomiju i harmoniju. Matematiku uekao uvod

u dijalektiku (filozofiju), kojom ovjek svjetlou uma moespoznati ideje, tj. pravi bitak.

Dijalektiku (krunu nauka, tj. filozofiju) ue samo oni

najsposobniji, i to u ivotnojdobi od 30-35. g. (prethodno otpadajubudui inovnici). Zatim se budui vladari alju u onu peinu(drutvenu stvarnost) da steknu iskustvo upravljajui 15 godinanekim vojnim ili drugim slubama. S 50 g. oni preuzimaju vlast ilise kontemplativno bave filozofijom.


27/38

S jedne strane vladari (filozofi) moraju biti nesputanog duha, te

trebaju znati uoiti i obuhvatiti shvaanjem mnotvo razliitihivotnihperspektiva koje se moraju harmonizirati u dravi.

S druge strane oni moraju biti vrstoi ispravno usmjereni, spremni

oblikovati miljenje na ideoloki korektan nain. Ne smiju se

mijenjati poput vjetrokaza prema trenutno prevladavajuimvjetrovima javnog mnijenja:

U pozadini takvih Platonovih dilema (rascjepljenost izmeu

slobode i dogmatizma, ili filozofske ljubavi i manipulacije) stoji

njegova teorija uma po kojoj znanje nije mogue u izoliranimdjeliima informacija ili pojedinim uvidima. Naime, kod Platona su

um i karakter naa uvjerenja i elje potpuno sjedinjeni, te jenjihov odgovarajui razvoj nerazdvojan. Stoga Platon u Dravi

projektira generalnu ili holistiku strukturu paideje, i to za sva

mjesta i svako vrijeme kao svojevrsni idealni model i openiti

vodi.


28/38


29/38

Geometrijakao sposobnost konstruiranja kompleksne cjeline

sastavljene iz razliitih dijelova ukazuje na paralele izmeukonstruiranja dobro oblikovana polisa i razumijevanja

skladne arhitektonske konstrukcije. Oita je i paralela uodnosu na dobro oblikovanu cjelinu duei kozmosa.

Aritmetikaide puno dalje od praktine kalkulacije kakva se

koristi u obrtima, trgovini i poljoprivredi. Navike uma koje ona

razvija trebaju osposobiti za racionalno planiranje i za uvid s

obzirom na pravu mjeru koja pripada misaonom carstvu

ideja, one strane kontradikcija tipinih za nesavreni svijetpojava.

Matematiku obiljeavaju ispravljajue/popravljajue ideje

jedinstva, harmonije, proporcionalnosti to su po Platonusve nunisastojci istinske moralnosti, politike i zdravlja, dakle

- odgoja.


30/38

Astronomija pomie studij kozmike harmonije na jo viu,

apstraktniju razinu. Kad se na pravi nainprouava(matematikiradijenego opservacijom) ona vodi um do uoavanja ljepote pokreta irelacija apstraktnih objekata: ona u konanici pojaava sudjelovanjedueu kozmikojharmoniji.

Harmonija upotpunjuje i usavruje matematike studije. Njeni

apstraktni principi ne samo da slueozakonjivanju podobne glazbe za

djetinji uzrast ili graanske sveanosti, ve ire gledano slue i kaovodiiza konstrukciju harmoninoggrada i usklaenedue.

Glazba mora biti jednostavna, smirena, razmjerna, skladana tako da

promie mjeru i harmoniju u ljudskoj dui. Na slian nain,gimnastike vjebe trebaju jaati zdravo, dobro balansirano tijelo,

sposobno za asketsku izdrljivost.

Ljepota dueutjelovljuje se u skladu duei tijela kroz odgoj.


31/38

Platon preferira vjenosti transcendenciju u odnosu premapromjeni i sluajnosti u ovom svijetu pojava. Znakovi

imanentnosti Dobra u ovom svijetuuoljivinaroitou glazbii matematici ipak dodatno istiu ljepotu i savrenost idejeDobra.

Zdrava paideia treba radikalno izmijeniti rairenoshvaanje o uitku, asti i moi kao sastojcima eudaimon

(sretnog) ivota.Razumijevanje ljepote kozmikeharmonije,te ostvarivanje iste u vlastitoj dui, potie filozofa da juostvari i u mikrokozmosu drave.

Ispravno shvaen sretan (eudaimon) ivot u dravi

podrazumijeva cjelovitu viziju pravednosti koja "daje

svakome njegovo.


32/38

Jerzaista jeste braavi svi u dravireiemoim mi pjesniciali jebog, dok vas je pravio, pri porodu primijeaozlata onima izmeuvas

koji su sposobni vladati; zato su oni najvredniji, onima koji supomonici primijeao je srebra, a ratarima i ostalim obrtnicimaeljezo i mjed. A buduida ste svi jednog roda, raalibiste veinomdjecu nalik na sebe same, ali bi se kadtood zlata rodio srebrn porodi od srebra zlatan, a tako je i kod ostalih. Vladarima dakle bog nalae

najprije i najvie da ni nad im ne budu tako dobri uvari ni takopomno ni nad imne bdiju kao nad potomstvom da bi spoznali toli

je njima od toga u duamaprimijeano; pa ako se njihov porod rodi

mjeden ili eljezan, da ga ni na takav nainne poale,nego da dadu

primjerenu astnjegovoj priroenojsposobnosti i da ga ture meu

obrtnike ili ratare; ako se opet od njih rodi tko zlatan ili srebrn, dapoaste i uzvise jedne meuuvare,a druge meupomonike. Jer

postoji prorotvo da e drava tada propasti kad je stane uvatieljezoi mjed (Platon, Drava, III, 21)


33/38


34/38

Kontrola raanja s ciljem dobivanja optimalnog

potomstva (eugenika) odnosila bi se naroitona prva dva

stalea, a bila bi povjerena tzv. sucima kao dijeluvladajueg stalea. Kontrola nije strogo kastinskideterminirana, ve ipak omoguuje socijalnu mobilnost(prema gore i dolje).

Kako bi se kontrola lake provela organizirale bi se inamjetene lutrije na kojima bi bili izvlaeni parovizapravo unaprijed odreeni od strane sudaca (to je jojedan primjer Platonove tzv. plemenite lai koja je iz

viihciljeva doputenavladajuemstaleu).Suci bi odreivali i termine za spolno spajanje partnera,dok bi djeca dobivena mimo propisa bila uklanjana.


35/38

Koliko prosvjetljujua, toliko je i maksimalno zabrinjavajuaPlatonova lekcija da dobro oblikovan odgoj ukljuujenitamanje od dobro oblikovane politeje. Platon kae da jepotrebno cijelo selo da odgoji dijete". Ukoliko odgoj trebapromicati eudaimoniju(sreu)graana,te ukoliko on treba

oblikovati zdrave navike doivljavanja i miljenja, elje i

djelovanja, on prema Platonu dosljedno mora obuhvatiti i

najmanje detalje politikogsustava. Ukratko, etos (obiaji) inomoi (zakoni) polisa, njegovo ekonomsko i obiteljsko

ureenje, njegova popularna umjetnost i arhitektura,temeljni su odgajatelji grada. Utoliko je Platon u pravu No

ovaj uvid, ini se, ima zastraujue posljedice. Kako steidubinu i irinu platonskog uvida bez onoga to nam se

zasigurno ini kao platonovsko zadiranje koje se na da

tolerirati? (Amelie Rorty, Philosophers on education)


36/38

Ne treba uditi da historija interpretacija i prihvaanjePlatonovih kompleksnih i slojevitih nazora o odgoju politikiseeod ljevice do desniceKritiari i simpatizeri predstavilisu ga kao da zagovara totalitarnu ideolokukontrolu.

Ali njega su itali i kao ustrog oponenta svakoga reima

gladnog moi. On je ocrtao plan za odgoj prosvijeeneklase

samokritikih civilnih slubenika, postavljenih da razviju

potencijale, promoviraju cvat svakog tipa individualnosti...Mi smo nasljednici svih tih nazora. Konfliktni kakvi vejesu,

oni oblikuju nae prakse. U najboljem sokratovskom duhu,

nalazimo se kao sugovornici spremni zapoeti sokratovsko

istraivanjegdjegod naapolitika to doputa... Zabrinjavajuepitanje je bi li se uvari pridruili Atenjanima u osudiSokrata?

(A. Rorty)


37/38

Platon je pokazao vlastitim primjerom po prvi put -kako pokuaj znanstvenog projektiranja odgoja umjesto

njegovog filozofskog (=kritikog) promiljanja vodi umanipulaciju i indoktrinacijuPlaton je naime traganje za istinom (kritiku) zamijenio

izlaganjem konane istine (teorije), koja se u odgojnom

smislu pokazala kao la Nekritiki preuzimajuipretpostavku da je istina jedna i opa,on je povjerovao da

je upravo njegova istina (teorija) ta jedina i opa istina pokojoj bi trebalo urediti svijet. Stoga za njega odgoj vie i

nije mogao biti put traenja(unutranje)istine, nego

put njenog izlaganja i realizacije.

(Poli,op. cit.)


38/38

Nonije to neko Platonovo zastranjivanje. Nije to posljedicanjegovog neznanja o tome to jest dobro. To je nuna

posljedica pokuaja da se znanstveno projektira odgoj ibudunost jednog drutva, jer svaki takav pokuaj mora

zavriti tako da ljudima uskrati budue, ono mogue

drukije, i da im umjesto budunosti uvijek opetovano

nudi prolost, jer jedino je ona znana, i jer se jedino u njoj

moe biti potpuno u znanju Kao stvaralac (umjetnik ifilozof) s jedne strane, i kao znanstvenik (projektant

moralnog odgoja i drutva) s druge strane, Platon jeposebno interesantan za filozofiju odgoja. U njemu su se

kao linosti sukobili stvaralac i tvrdokorni znanstvenik,ukazujuina bitnu razliku izmeuodgoja i manipulacije.

(M. Poli, op. cit.)

Documents

Platon¸i filozofija odgoja