ZTK skripta

5/25/2018 ZTK skripta

1/7

Vired, proizvoa kau da se s tehnologijom moemo nositi samo tako da se pridruimo iliemo biti zgaeni kroz povijestto je negdje openiti stav koji ete esto sluati u medijima.Jedini nain noenja s tehnolokim je da slijedimo. Jo uvijek postoje pristupi tehnologiji kojetehnofile koji kau da se treba prikljuiti. ok tehnofobi odbijaju. ! popularnim temama svi znajusve o tome i uvijek se odreujemo da li smo za ili ne tehnologije. a li e tehnologija postati

relevantna nitko se danas ne pita. a li e to postati odredivo za nau kulturu.

J.Culler-teorija kulture je preispitivanje zdravog razuma

"ratit emo te diskurse i detektirati tehnoloko pitanje. #ko novine proitate naii ete barem navarija$iju ove teme. %mislije koje se bave tim velikim temama. "okuat emo lo$irati tehnolokidiskurs polje filozofije i so$iologije tehnologije na znanstvenoj razini& da li tehnologija utie nadrutvo ili drutvo utie na razvoj tehnologije, jer se razvila drutvena potreba za to& to je jednameta razina.

'o je pitanje kojim se bave mnogi kulturolozi( Williams& da su tehnologije razvijene nekomdrutvenom potrebom. 'o nije projektil koji je pogodio zemlju kao virus, ve je tehnolokoprizvano potrebama drutva. )illiams *'elevision&objanjava kako je tv zavladalo njegovomerom. rutvo je prizvalo tehnologiju tv koje je definirano ju toj knjizi. +a njega smo doli dotehnoloke mobilnosti, ljudi putuju na vee razdaljine, brzo i lako se transportiraju i to je prizvalotehnologiju koja je omoguila tu mobilnost. 'o je privatiza$ija mobilnosti kod tv&a ali paralelnoprivatiza$ijom vremena zbiva se mobilnost. $-uhan e imati drugu tezu da su tehnologije iztemelja izmijenile nae umove i karaktere i on radi na ideji tjelesnog mijenjanja. rlo radikalnainterpreta$ija /uha, %0isten$e1 ekstremna interpreta$ija mijenjanja ovjeka uz pomotehnologije /ideodrom&motiv tjelesnosti i seksualnosti1.

2avit emo se kulturalnom teorijom, ali druga tema koju emo doti$ati je tema reprezenta$ijegledat emo i druge filmove, istopija iz siber literature. "itanje reprezenta$ije ili diskursa.+anima nas ne samo opi stav prema tehnolokom ve i kako se bavi popularnomreprezenta$ijom.

iskurs je oblik jezik, ali diskurs i reprezenta$ija /prikazivanje, simboliziranje1osim to jeprikazana tehnologija reprezentirana /#vatar1 prikazana je i ideologija. 3 #vataru imatetehnoloku interpreta$iju spe$ifinu za vrijeme u kojem ivimo, za postmodernu. 4mate priu ukojoj vojnik dolazi do idealne primitivne zajedni$e /"andora planet1 i dolazi do doti$aja svogprirodnog elementa, odba$ujui $iviliza$iju koju ivi. 'ehnologijom, paradoksalno dolazi uzpomo tehnologije. 5e samo da ne moe doi do primitivne zajedni$e on unitava svojutehnoloku $iviliza$iju i to je paradoksalni stav prema tehnologiji. 2ez obzira da li se radi o

kritiarima tehnologije ili e biti optimistini, ona je neupitna i dolazak u tehnoloko doba jeneupitno. idjet ete kako to radi 6haplin&ovjek biva apsorbiran od stroja. anas dolazimo dotehnologije koja nam je suprotstavljena, ali njegov drugaiji oblik ivota javlja se primitivnazajedni$a i povratak pred tehnolokoj kulturu i nemamo op$iju da se vratimo tom prirodnom.5emogue je odba$ivanje te tehnologije i vraanje tom iskonskom ovjeku, tom zlatnom dobu.'o e reprezentirati nae doba.

7


2/7

i nismo svjesni da znamo i da se svi slaemo oko toga da je naa zajedni$a holistikazajedni$amjesto otuenja8iekso$ijalni kontakt je drugaiji nego onaj li$e uz li$e jer jesamo ovo drugaiji oblik kontakta. nogi meta razgovori zavravaju na tim opim mjestima

McLuhan*u svoje je vrijeme bio medijska linost /pojavljuje se u puno filmova i tv serija1 ali teteze su bile originalne, a danas su ule u medijski diskurs kojeg smo mi ponutrili. 9n je rekao

(da su tehnologije koje mijenjaju nas a mi mijenjamo tehnologiju. 5jegova teorija je dubokotehnoloko promiljanje. 5jegova se teorija se bazira na maksimama /popularnim mislima1.edij je poruka& je moda najneshvaenija, naj$itiranija sintagma koju svugdje ujete, jer je ontome i sam pridonio.

'Vired'&ljudi su seksualni organi tehnologije&objavili su $itat $-uhana& to je populariza$ija haedlinea. m$-uhan /3nderstanding media1 kae ovjek predstavlja spolne organe svijeta tehnologijekako pela predstavlja spolne organe u svijetu biljaka. a oploujemo svojim tijelom. rlopoetina misao slijedida smo mi ponutrili tehnologije koje smo mi ponutrili unutar nas samihunutar kornjainog oklopa i da smo taj oklop izba$ili izvana unutra i da smo ranjivi kao kornjae

koje hodaju okolo sa svojim organima vani.!lijedei put treba proitati Neil Postman&'e$hno pole

&jedan od najotrijih tehnofoba *iako je bio protiv tehnologije dao se snimati&koristio se i te kakotehnologijom ali je otro protiv nje. 5jegove su tehnofobne misli univerzalne. -uditi,anarhoprimitivisti svi se referiraju na njega i njegova srodnost s tehnofobima je potpuna.

mii koji ne koriste najsuvremeniju tehnologiju /anarhoprimitivisti1 u biti koriste kola to je istotako tehnologija

&politika tehnologije kroz nove medije

&frankfurtska kola&faza industrijaliza$ije

Neil Postman

%sej je dio jednog veeg rada.

Autentinost kao pojam teko je lo$irati od kuda dolazi egzisten$ijalisti su ga poeli prvi

upotrebljavati, problem s tim terminom je da ono to je za "ostmana autentino za nekog drugognije. /za #dorna primjeri$e i frankfurtsku kolu jazz je neautentian1

etafora pil nepromjeanih arata* usporedba sa srednjim vijekom koja je imala $rkvu kaoautoritet i posveivala zadau da karte ostanu nepromijeane. :alileo je primjeri$eproblematian jer je teio promijeati taj pil karata. -ake je ivjeti ako vjerujete u neke istinenego kada se ivi kaotino kako informa$ija postavlja stvari.

;


3/7

ukujamin kraj povijesti predviao a onse nije desio.

Postman impli$ira da su sve informa$ije krive za ratove, razvodeali nije ba sve tako.4nforma$ijske tehnologije su rezultat, a ne posljedi$a ratova koje ivimo. 5isu one uzrokovaleprobleme ve su rezultat drutvenih potreba. "ostoje dva razliita teorijska stavaB7.tehnodeterminizam * "ostman

&tehnologija je uzrokom drutva kojeg ivimo&va zadatak je da to znate prepoznati * poimanjezanast.i tehn kao jedinim imbeni$ima promjene i oni su autonomni od naeg drutva

;.Williams *promatra tehnologiju kao instrument drutva& C ?iddegard * naziva jeantropolokom jer je ovjek taj koji proizvodi tehnologiju 1mi emo se sluiti pojmominstrumentalna vizija

problematika ove paradigme u "ostmanovom tekstu * ukinue neukusne hrane * hrana jeneukusna i por$ije su male * indikativna teza * za nas ne znai da emo ukinuti hranu ako jeneukusna *informa$ije su loe za nas ali to ne znai da ih treba ukinuti, ona se ne moe ukinuti,ali nekad ima negativne konota$ije, ali se politiki ne moe ukinuti.

"olitiki problem "ostmanove teorije * sit gladnom ne vjeruje *trei svijet koji je gladaninforma$ija i tehnologija nije u pozi$iji da je ukine. 6ijelo drutvo govori ukinimo informa$iju&tapozi$ija je nemogua to je zapadnom ovjeku nemogue. 'rei svijet ni ne moe doi do teinforma$ije. !porazum i @iotoa teti nerazvijenima. 9ni moraju zadovoljiti ekoloke standardezapadne %vrope ali oni to ne mogu. +apadni ovjek je sklon holistikom, tehnofobnom diskursu/-uditi, anarho1 i povratku prirodi.

D


4/7

Ned Lud* pokret napada na strojeve * novi luditi * radi se o parnom stroju&tkalaki radni$i u%ngleskoj potaknuti istiskivanjem ovjeka od strane strojeva i koji su ih unitavali jer su smatralida ih oni unitavaju. "ostman bi bio neoludit u onom klasinom smislu, tehnofob. 5eoluditi * onikoji zagovaraju razumno i odgovorno koritenje tehnologije. 2or$i protiv nuklearne industrije,bliski su hakerskom poslu /sada negativna konota$ija1.

5a Eebu su autori i povezni$e s tekstovima neoludita povezanim na odgovorno koritenjetehnologije. />olk opera1

&'erijeva neoluditska strani$a * ubi svoj kompjuter, ne vjeruj reklamama, rijei se video igaramisliF 'o su dogme po kojima trebate ivjti. >ight $lub film podsjea.

#oje su $a%e u ra%&oju medijsih susta&a

7. tisarsi stroj* to je za njega poetak kraja. 3jedinio je znanstvenike i veliki umovi i

pis$i su roeni u 7G st. 5avodi velika imena :oethe, oltair, idero, @ant, ?ume&svesu mukar$i. 'aj kanon se proirio autori$ama.;. tele"ra$ & informa$ija putuje HG km na sat kao i brzina kretanja vlaka. 3kinue prostora.

4nforma$ija je postala slobodna od bilo kakvog konteksta.=i$har !talman *te$no guru *on je osniva pokreta za free softEare fondation. 9n je zagovornik te slobodneinforma$ije. @renuo je od hakerskog miljea i lino0a * svaki kod se moe slobodnodistribuirati i mijenjati. 4deja da svi imate pristup kodu i besplatno ga dalje distribuirati ifilozofija je koja je u suprotnosti i$rostofta i bilo kojem korporativnom razmiljanju.obar ovjek i dobro drutvo je ono gdje nema vika informa$ija.

D. "ra$ia re&olucija* fotografija * koje su u sprezi sa senza$ionalistikim novinarstvom isliku su stavili u sredite. !lika je preuzela rije.

I. radio i t&* emu posveuje knjigu * #musing mself to deth

H. informacijska revolucija* napada i naziva $iviliza$ijom obmanjivanja kao i ?u0leev rlinovi svijet.

5a koji nain je "ostman doao do svog zakljuka& eksperiment * induk$ija * eksperiment jeznanstvena metoda i stoji na poetku. "okuajmo pojedinanim primjerima i induktivnoj metoditemeljiti znanstveni napredak. 9dba$uje znanstveno tehnoloki napredak ali se i sam time slui.!vi se koriste tehnologijom pri promo$iji, ali je odba$uju.

(dnos tehnolo"ije i ulture* blog +arez

I


5/7

)ehnodetermini%am * je danas ope prihvaen stav u drutvu. 'ehnologija i znanost suautonomni i oni su djelatni imbeni$i koji kulturu oblikuju. K"ridrui se ili e biti zgaen kotaempromjeneK &opa metafora $itat iz )ired asopis koji je posveen tehnologiji.

@ada smo govorili o dvije razliite vizije tehnologijeB tehno optimizam i tehno pesimizam , bitno jeda je rije o tehno determinizmu. 4 jedni i drugi dovode nas u jedno drugo stanje. Jedni i drugipolaze iz pretpostavke da su znanost i tehnologija autonomni imbeni$i i spaja sve kritiareprema tom konglomeratu.

rugaije shvaanje na deterministiki stav je instrumentalna vizija. 'zv. 5eutralna iliantropoloka * dolazi od pretpostavke da su samo instrument naeg drutva kad kaemo da jeneutralna *znai da nema ideologiju ni politiku i antropoloki stav /vizija1 je da su znanost itehnologija instrumenti ovjeka.

Le&* * je pisao na fran$uskom * roen u 'unisu, bavio se $ber kulturom i problemomvirtualnosti. 9n se bavi problemom odnosa tehnologije i kulture, ali se bavi vie $ber kulturom ikritikom tv, radija /novi mediji1. 2avi se i kolektivnom inteligen$ijom. 5jegova teza je da je $berkultura za njega optimistina budunost koja nas vraa u doba pred pismeno doba. 5jegazanima utje$aj informa$ijskih tehnologija u nae drutvo.

@ultura i drutvo su samo ive mete, a tehnologija je projektil usmjeren u te mete. 5e slae stom metaforom jer ne determinira ve uvjetuje. !ve zavisi od konteksta. eterminirajua jetehnologija koja kao projektil pogaa ivu metu. 3vjetuje jer otvara nove prostore /primjerstremena1. "harma$on * za jedne je lijek za druge otrov. etafora s orujem * oruje dobroonda kada ubija * teza da je oruje tehnologija u ovjekovim rukama je napravljena samo zatoda bi nekog ubila i ne moe imati druge funk$ije, nije sposobna za komunika$iju meu ljudima.4nstrumentalna vizija je stav nijemog idiota. ?iddegard kae da je najopasnije kada jetehnologija u rukama opasnog ovjeka.

'ehnologija ima svoj put i determinirajue elemente koji su upisani u njenu ideologiju/tehnodeterministi1.

4mate istu tehnologiju a iste kulturalne uvjete. /%gipat, ezopotamija, @ina1 primjer tiska u @inizabranjeno u %vropi mogunost razvoja. =azvoj znanstvene misli pojavom tiska je snanodeterminiran i velika imena su time dobila mogunost izmjene miljenja. "ostavlja pitanje kakveveze imaju raunala iz HL tih sa dananjim. anas su drugaiji jer su oni nastali uz pomovizionarskog duha& Kkolektivna inteligen$ijaK * postoje razne teorije kolektivne inteligen$ije *njemu je to optimistina verzija naeg drutva kao instrument da demokratizira nae drutvo.

3niverzalnost bez totaliteta * mrea ne moe biti totalitarna * postmoderna je snano kritiziralaideju univerzalnosti. @ultura odreuje to je univerzalno. !matra da je kritika radikalno raskrstilas tezom univerzalnosti. !vatko moe rei to hoe i mrea je demokratian medij koja povezujeljudi i jednom mediju. 9n studiju pie MN /rana faza mree1 svoje je radove pisao u dobadrugaije i mrea je imala optimistinih i vizionarskih ideja implementiranih u strukturutehnologije. 6astels kae da postoje D elemB zahtjev za veom fleksibilnou, potovanjeosobnog identiteta i sloboda, tu je razvoj %' tehnologije. )illiams kae kako je tv razliit medij./kada informa$ija pro$uri u mreu nemogue ju je zaustaviti1. !everinom se shvatilo prvi puta ta

H


6/7

distributivna metoda. !lino je bilo s 2utkoviem i lanim !anaderovim intervijuem. "itali su sezato onaj koji se predstavio kao lani !anader nije kanjenA 5ije e mail taj koji je lo kanal zaintervju *postoje kodeksi i ljudi koji razumiju kako stvari funk$ioniraju. edij sam po sebi nemoe biti lo. #ko ste novinar i koristite %' tehnologije vi morate razumjeti kodove. /imatiper$ep$iju adrese s koje mail dolazi1. % novinarstvo. 'ehnologija sama po sebi je neutralna.

-ev kae da tehnologija nije neutralna ali uvjetuje. +ato je ona neuhvatljiva, kompleksna, nemoemo predvidjeti. "romjena i brzina i im se pojavi novi element i mi moramo revidirati svojstav prema toj tehnologiji. i moete detektirati porijeklo straha. -ev se nije previe dotaknuorazloga zato ljudi smatraju tehnologiju projektilom&jedan razlog je strah, ali i strah da e ihtehnologija zamijeniti. 'enden$ija da se tehnoloko prikazuje kao autonomno i mi ne moemouti$ati taj razvoj. "ostoji neka ideologija koja se okoristi nerazumijevanja tehnolokog. i nemoemo ni na koji nain usmjeriti tu tehnologiju. 4 ?abermas upozorava da takav stav koristionima koji profitirajuB vlade, korpora$ije i on je jako na tragu onog to -ev govori da se trebaiitati kako i na koji nain se manipula$ija zbiva. -ev kae da se politika skriva iza znanosti iona je samo prijelazna faza u razvoju demokra$ije i u trenutku kada doemo do toke povijesti

politiar e biti zamijenjen znanstvenikom jer on nije potreban, to ne dri vodu.

-ev da naslutiti da je razvoj novih tehnologija na prekretni$i MN *nagli napad mree skomer$ijalnim sadrajima. 'aj moment on se poziva na razvoj raunala. #utor mree * je vojnaindustrija. -ev kae da jest vojska pokrenula mreu /prva mrea #rpanet&36-# sveuilite&nastala je od straha od napada na #meriku i spremali su se svi poda$i u sluaju napada1. 'o nijesamo nadmo #merike ve i puno demokratskije ideje i de$entraliziranje. ojs$i nije bio $ilj datitaj alat u javnost.

Neo "ramscije&cianaliziraju popularnu kulturu * postoji kompleksniji odnos prema pop.kulturukoji stavlja u pozi$iju krajnjeg korisnika da bude kreativan

?akeri * je dobio pejorativnu konota$iju relativno negativno&ranije su bili kreatori togde$entraliziranog sustava mree. @ada -ev poinje sumnjati na demokratinost mree pozivase na etiku hakera i naine ponaanja koje danas razumijemo. "ear to pear tehnologija& sustavspajanja dvije jedini$e raunala. 'a ideja je snano anarhistina i politiki mona jernekontroliranje komuni$iranja je mona. 'a tehnologija nosi neki demokratski poten$ijal.

-ev impli$ira ideju kompleksnog razvoja i da ga mi ne moemo predvidjeti.

7. 'ekst iz jutarnjeg lista * komuni$irat emo s vanzemalj$ima

;. 4z 7MHL u kojem se predviaju futuristike tehnologije ;LLL /promaen tekst1

6itatB Oak i prije svijesti o tehnologiji K tu se -ev nada se da e mrea biti prostordemokratinog poten$ijala.

'eorija kompleksnosti polazi od ideje da su znanost, tehnologija i kultura kompleksniji odznanosti koja utjee na tehnologiju a tehnologija utie na kulturu. @ulturalni studiji kompli$iraju teodnose i kazu da je svaki termin u tom trolistu u vanoj pozi$iji u odnosu na drugu i kultura moeuti$ati na znanostda se potvrditi na raznim primjerima.

G


7/7

2ru$e !terling * poznati pisa$ i teoretiar * ?akerski slom * analizira kulturu hakera i nain kakose razvila telefonija. 2itno da bi otkrio zakonitost koja se nikad ne moe determinirati. 9n kaena primjeru telefona navodi nekoliko primjera koji dokazuju da je bilo nemogue predvidjeti kakoe se telefona razviti. aje puno primjera kako se razvoj odigrao i to je to neto to se desilokao potpuno nepredvidljivo. 2ell i )atson su razvili telefon. )atskon se polio s nekom kiselinom

i na zvuniku kojeg je zalio 2ell je u drugoj prostoriji uo da prvi vie. /telefon je prvo sluio kaoradio1 ta funk$ija telefon je imao do i sv.rata kad ste imali u 2udimpeti telefon hearmondo. 9n biu H popodne zazvonio i ukuani su na njemu sluali vijesti, kon$erte. 'aj telefon imao je

jednosmjernu tehnologiju /jedan poiljatelj vie primatelja1.

=adio 2re$ht * /5ek se uje i na glas& film koji se bavi radio amaterima koriste radio na tajnain1 razlozi zato se to zbiva su kompleksni i ne determinirajui i takav je razvoj $ber kulture iprostora koji on prouava.

N

Documents

ZTK skripta