Upload
others
View
34
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ZDRAVSTVENA BEZBEDNOST POVRĆA SA ASPEKTA SADRŽAJA TEŠKIH METALA
Ivana Maksimovi ć, Žarko Ilin, Marina Putnik-Deli ć
Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni [email protected]
Zdravstvena bezbednost povrća - standardi
INFOSAN (The International Food Safety Authorities Network) meñunarodna organizacija koja se bavi predviñanjem rizika i davanjem preporuka za postupanje u slučaju pojave nebezbednih namirnica
Preporuka WHO - 400 g raznovrsnog povrća i voća dnevno
Globalizacija utiGlobalizacija uti čče na zdravstvenu bezbednost hranee na zdravstvenu bezbednost hrane
Propisi – ko ih formuliše?
Codex Alimentarius Commission (CAC)Codex Alimentarius Commission (CAC) , sastavile su vlade zemalja , sastavile su vlade zemalja ččlanica FAO/WHO lanica FAO/WHO ččiji je iji je zadatak primena zajednizadatak primena zajedni ččkih standarda koji se kih standarda koji se odnose na hranuodnose na hranu . .
Codex Alimentarius CommissionCodex Alimentarius Commission je je formiranaformirana rezolucijoma FAO rezolucijoma FAO konferencije iz 1961. i rezolucijom skupkonferencije iz 1961. i rezolucijom skup šštine Svetske zdravstvene tine Svetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 1963. godine. organizacije (WHO) iz 1963. godine.
Glavni Glavni cilj CAC je zacilj CAC je za šštita zdravlja potrotita zdravlja potro ššaačča i olaka i olak ššavanje trgovine avanje trgovine hranomhranom tako tako ššto postavlja me ñunarodne standarde za hranu to postavlja me ñunarodne standarde za hranu (prehrambene proizvode), tzv. Kodeks standarde (Cod ex Standards)(prehrambene proizvode), tzv. Kodeks standarde (Cod ex Standards) i i druge dokumente koji se nude vladama na usvajanje. druge dokumente koji se nude vladama na usvajanje.
Ova Komisija je Ova Komisija je otvorena za sve zemlje otvorena za sve zemlje ččlanicelanice ili pridruili pridru žžene ene ččlanice lanice FAO i/ili WHO. Trenutno ima 185 FAO i/ili WHO. Trenutno ima 185 ččlanova i me ñu njima je i lanova i me ñu njima je i SrbijaSrbija ..
Teški metali
� Metali čija je specifična težina veća od 5 g/cm3
� Visoke koncentracije su ekstremno toksične� Rastvorljivi u vodi� Lako ih usvajaju biljke i životinje
� Koncentrišu se u tkivima
� Reaguju sa biomolekulima� Proteini� Nukleinske kiseline
Cu Mo Co HgCu Mo Co Hg Pb Cd Mn NiPb Cd Mn Ni Fe Zn MoFe Zn Mo
Znaci trovanja olovom (Pb)
Problemi sa pam ćenjem
Problemi sa bubrezima
Gubitak telesne mase
Slabi zglobovi
Glavobolja
Iritacija
Metalni ukus u ustima
Slab apetit
Gubitak telesne mase
Problemi sa reprodukcijom
Rani Kasniji
Deca, pogotovo mala, potencijalno su izloDeca, pogotovo mala, potencijalno su izlo žžena veena veććem riziku od em riziku od TMTM
Izvori zagađenja teškim metalima
Komunalni
otpad
Teški metali u životnoj sredini
Izduvni gasovi Dodaci bojama
i lakovima
Đubriva, pesticidi
IndustrijaProizvodnja
akumulatora
Topionice
ruda
Raspodela teških metala u biljnim tkivima
Ag, Cr, Pb, Sn i V se nakupljaju
pretežno u nadzemnom delu
(stablu i listovima).
Cd, Co, Cu, Fe i Mo se nakupljaju
prvenstveno u korenu i rizomima
Ni, Mn i Zn su prilično
ravnomerno raspoređeni u
nadzemnim organima i korenu
(Prasad and De Oliveira Freitas, 1999).
Struktura membrana
Izduživanje ćelija
Vodni režim
Aktivnost enzima
Mitoza
TM
Mineralna ishrana
Rast klijanaca
Fotosinteza
-
--
-
-
--
-/+
Uticaj teških metala na biljke
Višegodišnje pra ćenje koncentracije TM u zemljištu i gajenim biljkama je pokazalo da su naša obradiva zemljišta zdrava – nezagañena TM, i prirodno veoma dobrog kvaliteta.
Zato su veoma pogodna za tzv. organsku proizvodnju .
Zagañenje naših zemljišta TM se dešava sporadi čno i lokalno tako da ipak treba o tome voditi ra čuna i kontrolisati redovno svojstva zemljišta.
TM u našim zemljištima
Povrće usvaja teške metale prvenstveno iz zemljišnog rastvora, ali ponekad i preko nadzemnih organa, iz vazduha
Prisustvo visokih koncentracija teških metala u zemljištu može da bude veoma štetno za biljke.
TM mogu da prouzrokuju morfološke i anatomske promene i značajno utiču na fiziološke procese
Rezultat toga je smanjena sinteza organske materije i promena hemijskog sastava biljnih delova
Teški metali i povrće
Povrtarske kulture mogu nekad da akumuliraju znaPovrtarske kulture mogu nekad da akumuliraju zna ččajne ajne kolikoli ččine TM, bez pojave vidljivih simptoma na samim ine TM, bez pojave vidljivih simptoma na samim biljkama. biljkama.
Kontaminacija može da postoji iako sinteza organske materije i prinos nisu smanjeni.
Simptomi koji ukazuju na fiziološke poremećaje se pojavljuju tek kada koncentracija TM postane viša od granične vrednosti. Meñutim, negativan uticaj na kvalitet i ugrožena biološka vrednost povrća zapravo već postoje.
Intenzitet usvajanje i akumulacije TM zavisi od mnogih činilaca. U principu, usvajanje TM, posebno Pb i Cd, se povećava sa snižavanjem pH vrednosti zemljišta i sadržaja organske materije.
Teški metali i povrće
Najveće dozvoljene koncentracije teških metala u povrću, zemljištu i vodi za navodnjavanje – svetski standardi
**Razlikuju se grani čne vrednosti za razli čite vrste povr ća
Propisi
Najveće dozvoljene koncentracije Cd i Pb u povrću prema propisima koji važe u svetu*
*Preuzeto iz Codex general standard for contaminants and toxins in food and feed (CODEX STAN 193-1995, Adopted 1995. Revised 1997, 2006, 2008, 2009. Amended 2010).
NaNašši propisii propisi dopuštaju znatno veće koncentracije Pb u povrću (čak 10 puta kada se radi o korenasto-krtolastom, plodovitom i lukovičastom povrću) a uskla ñeni su sa svetskim kada se radi o koncentraciji Cd (za kupusnjače, lukovičasto i plodovito povrće) ili čak strožiji 2 (za korenasto-krtolasto, leguminoze i stabla/lisne drške) do 4 (za lisnato povrće).
Prema propisima koji važe u Srbiji, granične vrednosti su
1,00 mg kg-1 Pb 0,05 mg kg-1 Cd.
"Sl. list SRJ", br. 5/92, 11/92 - ispr. i 32/2002 i "Sl. glasnik RS", br. 25/2010 -dr. pravilnik i 28/2011 - dr. pravilnik
Usklañenost sa svetskim standardima:
Bački Petrovac
Bačko Petrovo Selo
BegečBudisava
Čurug
DespotovoDobrinci
ðurñevo
Erdevik
Trogodišnji rezultati analiza uzoraka povrća
Gložan
Gospoñinci
IñošKać
Kikinda
Kruščić KulaKuzmin
Lalić
Mošorin
Nakovo
Novo Mileševo
Novi SadRuski Krstur
Rusko selo
SakuleVeliki Radinci
Veliko selo
Zrenjanin
27 lokaliteta 27 lokaliteta -- 21 vrsta povr21 vrsta povr ćća a -- 3 godine3 godine
*"Sl. list SRJ", br. 5/92, 11/92 - ispr. i 32/2002 i "Sl. glasnik RS", br. 25/2010 -dr. pravilnik i 28/2011 - dr. pravilnik
Trogodišnji rezultati analiza uzoraka povrća
*"Sl. list SRJ", br. 5/92, 11/92 - ispr. i 32/2002 i "Sl. glasnik RS", br. 25/2010 - dr. pravilnik i 28/2011 - dr. pravilnik
Trogodišnji rezultati analiza uzoraka povrća
� Voditi više ra čuna o spre čavanju zaga ñivanja zemljišta i vazduha TM
� Racionalna upotreba mineralnih ñubriva
� Redovne analize koncentracija TM, posebno Pb i Cd, kako bi smo bili sigurni da je povr će zdravstveno bezbedno
� Razmotriti razlike izme ñu propisa koji regulišu koncentraciju TM u Srbiji i u svetu
Zaključci
Hvala na pažnji!