ZA DUŠE NAŠIH POKOJNIKA

7/27/2019 ZA DUE NAIH POKOJNIKA

1/49

ZA DUENAIH POKOJNIKA

Molitveni prirunikza privatnu uporabu (pobonost)

Naa obitelj XVII.

Donji Andrijevci, 2012.


2/49

2 3

Uvodna rije

Gotovo svaki ovjek osjetljiv je na gubitakdrage osobe i teko se nosi s injenicom da se odnekog mora rastati. Unato prisutnosti i suutiprijatelja ne nalazimo pravu utjehu. Molitva kaorazgovor s Bogom najbolji je nain da se upoznasvijetla strana smrti. Stvoreni smo za puninu, za

istinu u cjelini. Stoga nas ovaj molitveno-medita-tivni prirunik poziva da u tiini svoga srca, svojesobe potraimo Istinu. Istina e vas osloboditi(Iv 8, 32). Istina o kojoj Isus govori nosi u sebi sna-gu koja ne samo da brie suze, ve tugu mijenja uradost. Pridruit emo se mislima Svete Terezijeiz Avile: Ja ne umirem, ja ulazim u ivot. Neka

vam ovaj molitvenik bude pomo na putu traenjautjehe. Molimo za nae pokojne, preporuimo seda mole za nas te tako ostvarujmo zajednitvo ne-beske i zemaljske Crkve Opinstvo svetih.

Molimo za svoje pokojnike

U mnogo se prilika Bogu obraamo moli-tvom. Za sebe i za druge, sami i s drugima. Molitimoramo i kad se suoavamo sa smru, premdapred njom ostajemo bez rijei, zanijemimo. No,kao vjernici posjedujemo kransku nadu: vjeru-

jemo u uskrsnue mrtvih. Molimo zato i za svojepokojnike.

SADRAJ:

Uvodna rije .................................................. 3

Molimo za svoje pokojne .............................. 3

I. UZ BLAGDAN SVIH SVETIH ................ 6- Tko su to sveci? ................................... 8

II. DUNI DAN .......................................... 14

- Duni dan podsjea nas nakrhkost ljudskog ivota ...................... 18

- Simboli na groblju .............................. 22

III. MOLITVE ZA DUE NAIHPOKOJNIKA .......................................... 27- Molitve za jednog pokojnika .............. 27

- Molitve za vie pokojnika ................... 30

- Devetnica za due u istilitu ............. 35

- Litanije za due u istilitu ................. 56

- Krunica za due u istilitu ................ 60IV. VJERA U VJENI IVOT .................... 63

V. KRANSKO ALOVANJE .................. 75- Rije potpore ...................................... 75

- Misli o molitvi .................................... 85

- Jedanaest temeljnih pravila moljenja 86

- Svetopisamski ulomci ........................... 88

VI. MEDITACIJE I RAZMILJANJA ........ 91


3/49

4 5

zajednitvu s rodbinom i upnom zajednicom ukojoj je pokojnik ivio. Jo je potpunija kad se kodsvete mise priestimo, a prethodno, ako je potreb-no, ispovjedimo. I inae, u svakoj misi sveenik uime sabrane zajednice moli za pokojne: Spomenise i nae brae, koja usnue u nadi uskrsnua, isvih koji preminue u tvom smilovanju: privedi

ih k svjetlu svoga lica (2. euharistijska molitva).Molitva je prilika i za nas da nadvladamo

svoju izgubljenost i smetenost pred smru.Utjeno je da molitvom ispovijedamo svoju nadukoja nadilazi smrt. alosno je kad kod sprovodasamo sveenik moli. Zajedniki izgovoreni Oe-na izraz je nae nade za pokojnika.

Molitva za pokojnika ne prestaje na dan uko-pa. esto emo posjeivati njegov grob i pritommoliti. Lijep je obiaj moliti za pokojnike kad godsmo na svetoj misi. Napose, dakako, na godinjicupokojnikove smrti, na njegov roendan i imen-dan. I u naim svagdanjim molitvama ne zabo-ravimo pokojnike: nae najblie, a i one kojih senitko ne sjeti i za koje nitko ne moli. Moemo touiniti obinim, svojim rijeima. Jednostavno - usvom srcu razgovarajmo sa svojim pokojnicima.

Prireivai

U Novom zavjetu govori Isus slikovito: U kuiOca mojega ima mnogo stanova. Da nema, zarbih vam rekao:Idem pripraviti vam mjesto?Kad odem i pripravim vam mjesto, ponovno udoi i uzeti vas k sebi, da i vi budete gdje sam ja(Iv 14, 2). Trebamo moliti da to mjesto udijeli inaim pokojnicima. Cilj je ivota doi k Bogu.

Postii vjeno ivotno zajednitvo s njim. To jepunina ivota.

Za nae pokojnike moemo moliti na razliitenaine. U mnogim je krajevima obiaj da rodbi-na, sumjetani i prijatelji pohode pokojnika u nje-govu domu ili u mrtvanici i zajedno mole kru-nicu ili neke druge molitve. Gdje to nije obiaj,

moemo moliti ukrugu obitelji. Ilisami. U naoj tuzii boli molitva e

nas iznutra okri-jepiti, smiriti ipripraviti za danukopa.

Posebno vri-jedna molitva zapokojnika je sve-ta misa zaduni-ca. Neka bude u


4/49

6 7

I. UZ BLAGDAN SVIH SVETIH

(1. studenoga)

Po kranskoj tradiciji, koju prihvaaju i mno-gi nekrani, dva dana u godini, 1. i 2. studenoga,

vjernici se posebno sjeaju i u duhu povezuju sasvojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih iDuni dan. Time ne izraavamo samo spomen nasvoje pokojne, ve ponajprije ispovijedamo vjeruu vjeni ivot i uskrsnue.

Prve zabiljeene povijesne tragove blagdanaSvih svetih nalazimo u 4. stoljeu. Crkva je odsvojih poetaka jednom godinje slavila sve svetemuenike. Dapae, ona od samih poetaka u bo-gosluju (liturgiji, misi) imenom spominje svojemuenike. Kako je broj muenika i drugih sve-taca vremenom narastao, pa ih je bilo nemogue

sve nabrojati, Crkva je mnoge od njih razvrstalau kalendar, slavei njihov spomendan odreenogdatuma. No i tu se nala samo manjina svetacapa se zato uvodi blagdan Svih svetih. Pod izra-zom svi sveti, ne misli se samo na osobe kojesu slubeno proglaene svetima. Mnogo je veemnotvo onih koji nisu stavljeni ni na oltar ni ukalendar, a u ivotu su ostvarili velika djela do-brote prema Bogu i blinjemu. Upravo njih eliCrkva poastiti blagdanom Svih svetih. Takvih je

zasigurno bilo i ima i u naoj blizini. Neupadljivi,zaboravljeni ljudi koji su savjesno obavljali svojposao i dunosti, esto podnosili nepravde, po-korom i trpljenjem zadovoljili za svoje grijehe isvjedoili veliku portvovnost: majke, oevi, vr-sni radnici svake ruke, lijenici, branitelji domo-

vine i ljudi svih zanimanja... Svi oni pripadaju

mnotvu svetih i njima je posveen blagdan Svihsvetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, daim se zahvale i preporue. To je prvi smisao po-sjeta grobovima.

Dananje generacije su navikle blagdan Svihsvetih zvati danom mrtvih, to je netono izupravo iznesena sadraja ovog blagdana. Nije tononi s obzirom na vjernike, jer je kranska poruka dasmrt nije kraj, nego samo prijelaz, most, munoraanje u novi ivot, ivot s Bogom oi u oi.


5/49

8 9

novcem niti radom svojih ruku. ivot je Boji dar.Stoga je Bog ovjeku najdragocjenije bie, vrhun-ska svetost, velianstvo kojem se ovjek moe samopoklonstvom diviti i radovati se to postoji. ovjekpostoji samo zato to postoji Bog, koji je svet.

Iz toga zakljuujemo da je i svaki svetac prija-telj ljudi i uvar ivota. Svetac gaji strahopotova-

nje pred neroenim ivotom, djecu okuplja i iz-bavlja od ropstva, zloupotreba, od nemoi, gladi ipatnje. Svetac e se pobrinuti za odraslog ovjeka,on pomae siroti, bolesniku brie suze, oajnikupokazuje nadu, onima koji su izgubili sigurno tlopod nogama govori da postoji Bog, apsolutna eg-zistencija. Zemlja jo nije propala u nitavilo, nijerazorena atomskim bombama, ni biolokim zlo-upotrebama, undamentalizmima, sektama, zlo-instvima i vlastitim grijesima, jer postoje svecikoji druguju s Bogom i vole ovjeka. Svetac voli

ljude i zato je svet. Budui da voli ovjeka, on ne-izmjerno treba Boga te tako postaje svet. Svetac

je most izmeu zemlje i neba. Njega molimo dapomogne, da od Boga isprosi ono to mi saminismo sposobni isprositi, da nas uva, da za nasposti i moli, da nas poui i da nas povede u radost.Svecu se tuimo na bolest, na nepravde u drutvui obitelji, njemu donosimo ranjenost i bolest dje-teta, njega traimo da nam posreduje kod Isusa,

Tko su to sveci?

ovjekov ivot je svetinja. Sve to ovjek trebai posjeduje, sadrano je u njegovu ivotu. Stoga

je pozvan da svoj ivot uva, da bude spreman zanjega sve podnijeti da ga ne uniti. ovjekov ivot

je i tajna. Ne moemo instrumentarijem znanostispoznati to bi to bio ivot, jer ivot je zapravo

tko, a ne to. ivot, to si ti kao osoba. ivot namje nedokuiv, on izmie naim mogunostima daga dohvatimo i njime raspolaemo. Svime ovjekraspolae, ali svojim ivotom ne. ivot je, stoga,dragocjenost. On je tajna pred kojom se moemopokloniti i koju smijemo doticati tek s ljubavlju,strahopotovanjem, istim srcem.

ivot je dar onoga koji je svet. Bog je svet. Toznai da je on apsolutno dobar, da je on jedini do-stojan potovanja, ljubavi i povjerenja. Njega ne

moe dotaknuti zlo, nikakva prljavtina i mrak.Stoga je svaki grijeh, a to znai svaka banalnost,runo izgovaranje njegova imena, vrijeanje i pri-

jezir njegova velianstva, izrugivanje njegove pri-sutnosti, i svako mrano i nedolino gledanje naBoga najodvratniji zloin. Jer time ne vrijeamosamo Boga, nego unitavamo sebe. Dijelei se odBoga, ovjekov ivot presahne poput rijeke koja

je izgubila izvor. ovjek, naime, nema ivota odsebe, nisu mu ga ljudi dali, nije ga kupio svojim


6/49

10 11

gima dobri, da se pomirimo, da oprostimo. Svecigrade velianstvene crkve, oni su umjetnici, oni setrude i udesno imaju sredstava da pomognu basvakome. Sveci su miljenici Boji i prijatelji ljudi.

Najljepe to nam se moe u ivotu dogoditijest uvrstiti se u redove svetaca. A svetac se po-staje tako da postanemo prijatelji Boji. Bojim se

prijateljem postaje tako da uzmemo Boje zapo-vijedi ozbiljno, da nam Boja rije bude vanijaod svega, da ponemo molitvom komunicirati sBogom, da ivimo i usvojimo Isusov mentalitet.

Katolika Crkva od poetka, od apostolskihvremena, tuje svece. Ona im je podizala spome-nike i uvrtavala ih u kanon svoje liturgije. Vjerni-ci su se od poetka utjecali zagovoru svetaca, tosvjedoe i graftni natpisi na zidovima Konstan-tinove bazilike nad grobom sv. Petra na Vatikan-skom breuljku u Rimu. Svjesna da smo svi jednanebeska i zemaljska Crkva, da smo udovi jednogTijela Kristova, a to znai jedni drugima udovi,Crkva je traila zagovor svetaca, odlinijih udovaKristova Tijela, da pomognu putujuoj Crkvi, si-romasima i patnicima na zemlji. Tako mi zajednopostajemo suradnici i ljubitelji klanjajui se jedi-nom posredniku Isusu Kristu, i dolazei njegovuOcu u Duhu Svetome.*

iji je on prijatelj, jer je uvao Isusovu rije. Viste prijatelji moji ako uvate moju rije - kaeIsus. Svetac je bio maksimalno aktivan na zem-lji, a sad na nebu nije prestao biti pomonik ljudi.Svetac, dakle, nije ovjek ija svetost je u izvanj-skoj, ormalnoj molitvi. On moli da bi mogao bitihuman prema svakom ovjeku, da bi izdrao na

bojitu protiv zloe, krivica, duhovnih bolesti isvake bijede koja napada ovjeka. Svecu je jedinicilj uiniti dobro ovjeku. U tome je, naime, Bojaslava, koja je krajnji cilj ivota jednog sveca. Svecinas vole, oni se za nas brinu, oni nas tite, oni nasoslobaaju i lijee, oni nas zagovaraju i uvijek suna naoj strani. Oni su nai odvjetnici, oni su pri-

jatelji, oni znaju kako treba ivjeti i zato se jedinoisplati na ovoj zemlji stajati. Oni vole prirodu, oninikad ne zagauju ni ljude, ni prostor oko njih, ninae vode. Sveci nas zovu da budemo jedni dru-


7/49

12 13

Sveci

Sveci imaju puno srca.Sveci su obazrivi.

Sveci su paljivi sluatelji.Sveci su zabavno drutvo.Sveci ne ogovaraju nikad.

Sveci se ne boje pogledati kakvi su.

Sveci malo govore, a puno rade.Sveci na drugom ovjeku trae

i pronalaze samo najbolje.Sveci uvijek misle pozitivno.

Sveci nikad ne stavljaju maske.Sveci putaju druge naprijed.Sveci vide u svakome dobro.

Sveci ponekad i pogrijee.Sveci nikad ne prestaju uiti.

Sveci znaju da trebaju oprotenje.Sveci ne raznose glasine.

Sveci izgledaju kao brine majke.Sveci znaju da se osmijesi vraaju.Sveci uivaju u dobrome smijehu.

Sveci ne govore zlo.Sveci ne govore previe.

Sveci ive u ljubavi.Sveci znaju da su ljubljeni.Sveci mogu primati udarce,a ne zadavati ih drugima.Sveci nakon pada ustaju.

Sveci su milosrdni.


8/49

14 15

ne povezanosti zamjenjuje molitva, meditaci-ja, a za vjernike je tu i najpovjerljivi posrednik,onaj trei, Bog, Otac neba i zemlje. Koliko godto izgledalo neobino, upravo je na taj nain raz-govor s pokojnicima dublji, doivljeniji negoli jeesto bio u povrnim i usputnim meusobnimodnosima za zemaljskog puta. Gotovo u pravilu,

svoje pokojnike vie cijenimo nego kad smo bilis njima ovdje na zemlji, vidljivo zajedno. Dono-simo im cvijee, svijee, ureujemo grobove! Zazemaljskog ivota nismo bili uvijek tako paljivi.I nismo uvijek svijetlili jedni drugima. U svemutomu, u ovim tako ljudski bliskim danima svi bi-

vaju blii s onima koji su na drugoj obali, ovdjemeusobno, samima sebi i Bogu. - Na Duni danu crkvama se slui po nekoliko misa za sve pokoj-ne. Gdje je to mogue, mise se slue i u grobljan-skim kapelama (crkvama).

Potovanje tijela. Kod blagdana Svih svetihnaglasak je na ono svih, po cijelom svijetu, krozsvu povijest, a Duni dan (2. studenoga) upravlja

vjerniku misao vie na njegovu pokojnu rodbinu,prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake. Slave-i Sve svete, vjernik se duhom i vjerom uzdie unebesku, Boju slavu, u budui, vjeni ivot, svrhuovozemaljskog ivljenja. I s tog gledita je to sadr-ajem radostan blagdan. Na Duni dan, naprotiv,

vjernik daje oduka i svojoj ljudskoj, prirodnoj,

II. DUNI DAN(2. studenoga)

Iz Katekizma Katolike Crkve

Zajednitvo s pokojnicima.

Poznajui dobro zajednitvo cijeloga otaj-

stvenog Tijela Isusa Krista, Crkva putnika veod prvih vremena kranstva s velikim je poto-

vanjem njegovala spomen mrtvih i, jer je svetai spasonosna misao moliti za mrtve da im seoproste grijesi (2 Mak 12,46), za njih je prino-sila i molitve. Naa molitva za njih moe imne samo pomoi, ve i njihov zagovor uinitiuspjenim u nau korist. (KKC, 958)

Duni dan iliDan svih vjernih

mrtvih je, najljepeje rei, svetkovinadua. Nai pokojnicisu otili tamo, alinaa se povezanosts njima nastavlja.Dodue, u drugomi drugaijem nainuizraavanja. Zemalj-ski nain meusob-


9/49

16 17

liko nisu bili sasvim isti. S tim u vezi je i poznatiobiaj da u ove dane damo sveeniku blagoslovitigrobove svojih pokojnika, da osobno za njih mo-limo, da dajemo za njih sluiti misu, najvrjednijumolitvu i spasenjsko djelo. Takva misa ne samo da

je korisna pokojnima, ve po njoj vjernik s njimaizmiruje svoje krivice koje im je u zajednikom

ivotu nanio. Stoga rodbina, blinji, prijatelji ta-kvoj misi, ako mogu, i prisustvuju.

Pijetet i plemenitost - Ivan Zlatousti, biskups poetka 5. stoljea, zapisao je tadanju kran-sku praksu tovanja pokojnika ovom reenicom:Pomozimo pokojnima molitvom i prilozima zasiromane! Izvrstan je nain kako se ivi ovjekoduuje svojim pokojni-ma: da daruje potrebne,pridonese u karitativ-ne svrhe. To je sigurno

i puno plemenitije od,primjerice, kupovanjaskupih vijenaca, koji suponekad vie izraz vlastite tatine nego pijetetaspram pokojnih, i nimalo ne koriste pokojnima.Sve ee se moe proitati na osmrtnicama ple-menita poruka da rodbina izriito eli da svojpijetet izrazimo ne kupovanjem skupih vijenaca,nego prilozima u neke humanitarne svrhe.

zemaljskoj alosti, ne gubei kransku nadu. Po-vrh toga, Duni dan budi u vjerniku potovanjeprema ovjekovu tjelesnom, vremenitom ivotu,openito, prema tijelu.

Crkva je oduvijek iskazivala potovanje svo-jim pokojnicima. tovie, astila ih je budui dasu ta tijela nosila besmrtnu duu, bila posveena

sakramentima, napose krstom i euharistijom, ijer e ona kod drugog Kristova dolaska (na Sud-nji dan) uskrsnuti i biti s njim u slavi. To je vrhu-nac kranske vjere i nade koja nadmauje ovoze-maljsko iskustvo. Upravo iz tih razloga u Crkvi serazvilo tovanje muenika, svetaca. No nikada senije prestala potovati svakog pokojnika.

Misa za pokojne i blagoslov grobova. - U 2.stoljeu nalazimo tragove da su pokojnike spomi-njali kod euharistijske rtve (mise). I dandanas usvakoj misi Crkva moli: Spomeni se nae braei sestara, koji usnue u nadi uskrsnua, i svihkoji preminue u tvom smilovanju; privedi ihk svjetlu tvoga lica... U bogosluju za pokojnemolitva Crkve ide u dva smjera: njom se iskazujepotovanje pokojnicima, lanovima Crkve, kojisu po sakramentima udovi Kristova Tijela, idrugo, Crkva moli za sve pokojne, bez razlike: daim Bog iskae milosre, ukoliko u asu smrti nisubili sasvim dostojni njegove nagrade i slave, uko-


10/49

18 19

je mjesto gdje na njih mislimo, ali i molimo da ihBog smjesti u mjesto svoga svjetla i mira, na svojubatinu u nebu. Pokojni su se odijelili od tijela,ali ne i od nas. Jer, duh nije ogranien prostoromi vremenom, on je svugdje, i to ne juer i danas,nego stalno. Stoga su nai pokojnici tu uz nas, oni

vide sve to za njih inimo, oni doivljavaju nau

ljubav i utoliko se oni sami mijenjaju, oslobaajumnogih svojih krivica ili zloestoa u kojima suivjeli na zemlji, te se tako sve vie pribliavajuulasku u nebo.

Smrt nas nekako ponovno sastavlja. Ljudi kojisu bili meusobno posvaani, ili neprijatelji i umrnji, znaju doi na grob i svojih neprijatelja.Kao da smrt obrezuje nae grijehe, neprijateljstva,zloestoe i nehumanost, te u nama budi ono naj-humanije, najdublje i sveto. Zato kae poslovica:O pokojniku samo dobro.

Grobovi su mjesta gdje doivljavamo krhkostljudskog ivota. To je mjesto gdje jasno doivimosvoju ovisnost o Stvoritelju, gdje se i u nevjernikubudi molitva, to je prostor u kojem svaki patnikpone moliti, postaje vjernik i vie ne moe bitinehuman. Groblje je i mjesto gdje doivljavamoda se ivot ne odvija samo na zemlji, nego da jonegdje ivimo, da jo nekamo iza smrti idemo.Nai grobovi su znak prekogrobnog ivota. Jer,ovjeku se ivot ne uzima nego mijenja. Dok se

Duni dan podsjea nasna krhkost ljudskog ivota

Zvona Dunog dana zovu ovjeka da se sjetisvoje ljudske sudbine. Na krilima vjetra dopi-ru nam zvuci s tornjeva, a s njima misli na onekoji su otili iz naeg svijeta, morali se odijeliti odtijela, kako bi ivjeli u vjenom ivotu. Za Du-ni dan isprazne se gradovi ivih ljudi na zemlji,a napune se mrtvi gradovi naih groblja. Takodoivimo da nai pokojni nisu mrtvi, nego daive, i to tu, blizu nas. Stoga odlazimo na njihovegrobove da stavimo cvijee, ali prije svega da imiskaemo ljubav, da pred Boga stanemo molitvomi pokorom, te dareljivou i milostinjom, kakobi pokojni osjetili da ih volimo i da ih nikad ni-smo napustili. Pokojnih se na Duni dan ne samosjeamo, jer to bismo mogli initi kod kue, nego

k njima nekako dolazimo, tamo gdje je znak nji-hove prisutnosti, gdje smo ostavili njihova tijela, inapravili na neki nain zemaljski njihov dom. To


11/49

20 21

zlo, da ne oajavamo nad svojom patnjom, da ni-kad ne mrzimo ili da ne pratamo, da ne budemoneovjeni i da vjerujemo u mudrost, dobrotu,

vjernost, u pravdu i u ivot. Kitei grobove i mo-lei za svoje pokojnike, mi im iskazujemo velikuljubav. No, oslukujui poruku grobova i svojihpokojnika, doivljavamo kako nas pokojnici lju-

be. Oni mole za nas, oni se trude da na bilo kojinain dadnu znak da budemo uz njih, da se nedamo prevariti malim, kratkotrajnim uicima,nego da ivimo za svoje enje, za neprolazno, zaovjekoljubivo.

Na Dan mrtvih nekako je i nebo blie, pro-plau ljudi i proplae kino nebo. To je dan kadsrca postanu mekana, kada se ljudi sjeaju i kadase pokuavaju spojiti s iskonskim dobrom u sebi,s ljubavlju i povjerenjem djetinjstva, s onim toprelazi prag smrti, jer je neunitivo, nije podlono

razaranju. Grobovi su znak svijeta neba usred svi-jeta zemlje. Svijet nevidljiv usred naeg vidljivog.Spaja nas nevidljiva, a opet opipljiva ljubav. Ovo

je dan velikih poruka, razgovora izmeu neba izemlje, izmeu nas i naih dragih pokojnika, iz-meu onih koji su za nas poginuli i darovali namovu zemlju, i nas koji uivamo njihove blagodati,ono to su oni sauvali iz ljubavi za nas. Neka im

je vjeni pokoj i vjena slava u Bogu.*

mijenja mjesto ovog boravka, dok mijenjamo imaterijalno svoje tijelo, dotle ivimo u duhu i duiu nebu, oekujui promjenu svoga tijela, njegovoproduhovljenje da bismo i s tijelom, kao kom-pletni ljudi, mogli zauvijek ivjeti u nebu. Tko ne

vjeruje da postoji ivot poslije smrti, dolazei nagroblje doivljava kako to uvjerenje nije istinito.

Na groblju doivljavamo svestranost ovjeko-va ivota. ovjek je iziao iz utrobe majke, gdjeje ivio devet mjeseci, uao na zemlju, gdje iviodreeni broj godina, a onda ulazi u vjenost,gdje ostaje zauvijek. Raa se iz utrobe majke, odnje dobiva tijelo i psihu, ali duh i osobnost odBoga. Umirui na zemlji ostavlja tijelo, da ueBogu s duhom. Tako nas groblja podsjeaju dasmo smrtni, ali da smo i duhovni.

Groblje nas podsjea koja je naa sudbina. Akosmo zli, ostajemo na neki nain tu, sve je tu na

groblju, tu smo sve izgubili; ako smo poteni i o-vjekoljubivi, onda smo zauvijek u nebu, na batinivjenosti, zdrueni prijateljski sa svim potenimljudima.

Grobovi su mjesta gdje doivljavamo kratko-trajnost zemaljskog ivota i neunitivost duhov-nog ivota. Grobovi nam stoga pripovijedaju iapu da ne promaimo nebo, vjenost, ivot. Po-kojnici eznu da budemo s njima zauvijek u nebu.Oni nas pozivaju da ne dopustimo da nas satre


12/49

22 23

Prirodno je da kri bude i u sreditu naeg bo-gosluja. Na svakom oltaru, gdje se slavi sv. misa,uvijek se nalazi kri. U nekim crkvama je odmahpored oltara. Uvijek sveenika i vjernike podsjeana sredinju istinu spasenja koja se na otajstvennain obnavlja na oltaru.

Posebno tovanje kriu iskazujemo i na Ve-

liki petak, kada ljubimo simbol naeg spasenja.Kad god je neka sveana procesija, kri ide uvijekispred svih. Prilikom ukopa na poetku procesi-

je nosi se kri. Mladenci e na kriu Isusovu datisvoju prisegu kod vjenanja. U nekim dravamasuci i svjedoci priseu na kri. I u jo mnogim pri-godama kri je asni i tovani znak vjernika.

Nije dobro da se kri pretvara samo u ukras.On jest i uvijek mora biti podsjetnik kako nas jeGospodin, po kriu, spasio i darovao ivot vjeni.

SvijeaPlemenit je i pun simbolike obiaj zapaliti svi-

jeu na grobu. Svjetlo koje hrani rastopljeni vo-sak svijee ponajprije je simbol Isusa Krista, kojise za nas iz ljubavi rtvuje; ujedno su zapaljenesvijee znak pripravnosti za Gospodinov dola-zak. Stoga gorua svijea oznaava Kristovu na-zonost: na oltaru, kod evanelja, pred taberna-kulom i izloenim Presvetim. No svijea i inae

Simboli na groblju

Kri

Za nas krane kri je znak raspoznavanja. Onukraava zidove naih domova, sobe bolnica, ui-onica i drugih mjesta gdje se krani okupljaju iliive. Krii mnogi nose kao privjesak oko vrata ili

ruke. Kri je uvijek na vrhu naih crkava i na ulazi-ma u sela i gradove gdje vidimo krieve krajputae.Kri je prisutan na grobu naihdragih pokojnika.

Nije to uvijek bilo tako. UIsusovo vrijeme kri je bio znakkoji je ulijevao strah u ljudskasrca. Rimljani su, kao okupato-ri idova, pobunjenike i drugeosuenike osuivali na razapi-njanje na kri. Bila je to strana

i okrutna smrt. Tako je kri po-stao znak straha i sramote. I bataj znak Isus uzima i po njemunam donosi spasenje. Kri je usreditu nae vjere. Jer po mucii smrti na kriu otkupljeni smood grijeha i krivice. Otada je toznak protuslovlja. Jednima stra-an znak upozorenja; drugima kranima znak spasenja.


13/49

24 25

velikom postotku ugraena u nae tijelo i da bezhrane moemo danima, a bez vode tek nekolikodana. Nas zanima znaenje vode u liturgiji.

Na putu prema slobodi i Obeanoj zemlji Iza-brani narod prolazi kroz vodu Crvenog mora.Bio je to prolaz koji ih je oslobodio od pogibli ipropasti. Egipani su ih kanili ponovno vratiti u

ropstvo.U uskrsnoj noi, kad se vri krsna sluba, po-

novno doivljavamo znaenje vode koja prepo-raa i daje ivot vjeni. Krianje sv. vodom kodulaska u crkvu ima nas podsjetiti na krtenje, kadsmo osloboeni od zla i nanovo roeni za Boga.Isto je kad sveenik kropi zajednicu vjernika unekoj posebnoj prigodi.

Kod blagoslova obitelji takoerima podsjetiti na krtenje i odagna-

ti sile tame ukoliko ele nauditi du-ama krtenika.

Voda ima svojstvo da pere i isti.Sveenik e simbolino oprati ruke.Nije to od prijeke potrebe, ve da senaglasi kako eli ist prinositi misnurtvu. Kod krtenja se uzima svjea

voda i posveuje. Krstom se dijeteoslobaa istonog grijeha i prima nov,darovani ivot postaje dijete Boje.

prati krtenikov ivot: ona seprua krteniku na krtenju,on je nosi kod prve priesti iu uskrsnoj noi; kao zaruni-ka svijea prati mladence kod

vjenanja, a kao samrtnikasvijea i u posljednjem ivot-

nom asu. Uz zapaljenu svije-u se raa, umire i putuje gro-bu. Svjetlo svijea izgoni tamu.

Zvona

Veina crkava na svojim tornjevima ima zvo-na; neke nove crkve imaju zvunike koji imitirajuzvona i dobro se uju. Zvona podsjeaju i poziva-

ju na slubu Boju. Preko dana redovito tri putazvone i podsjeaju na lijepi Aneoski pozdravnebeskoj Majci. Prilikom ukopa oglaavaju da se

jedan lan upe preselio u nebesku domovinu, atijekom procesije ili nekih sveanih ophoda nji-hovi veseli tonovi pojaavaju sveanost trenutka.U nekim e upama kod krtenja oglasiti da je u-pna zajednica obogaena za novog lana.

Voda

Vodu u naoj crkvi nalazimo u posudama kodulaza, u kropionici i u vriu za sv. misu. Koje

je znaenje vode? Poznato nam je da je voda u


14/49

2726

III. MOLITVE ZA DUENAIH POKOJNIKA

MOLITVE ZA JEDNOG POKOJNIKA

I.

Prikloni se, Gospodine, mojoj molitvi. Ti si

slugu svoga ...... ovdje na zemlji pridruio svo-me narodu. Molim te, uvedi ga u prostranstvasvjetlosti i mira i pridrui ga tvojim svetima. PoKristu, Gospodinu naem. Amen. Oe na

II.

Moj .... usnuo je u Kristovu miru. Punvjere i nade u vjeni ivot, elim ga preporuitivelikoj ljubavi i milosru Oca i ispratiti ga svo-jim molitvama. On je po krtenju postao dije-te Boje i toliko je puta pristupio Gospodnjemstolu da se nahrani. Nek budesada pozvan k stolu sinova unebu i neka zajedno sa svetimabude batinik vjenog obea-nja. A ja te, Oe, sada molim da

jednom skupa s pokojnikom ija mognem poi u susret Kristukad se on, ivot na, pojavi uslavi. Pokoj vjeni

I na groblju koristimo blagoslovljenu vodu kakobismo pokropili grobove svojih pokojnika. Ustaljen

je obiaj da sveenik prilikom pokopa ili za Dunidan blagoslovi grob. Kada sveenik nije u moguno-sti blagosloviti grob pokojnika, vjernici sami moguto uiniti tako to e grob nakon izmoljene molitvesami pokropiti blagoslovljenom vodom.

Cvijee

Cvijee kao simbol ljubavi, potovanja i za-hvalnosti prati nas od roenja do smrti. Kadamajka rodi dijete, poklanjamo joj cvijee. Cvijeeu svakom sveanijem trenutku ivota poklanja-mo dragim osobama: majci, djevojci, zarunici,

eni... Najljepe cvijee toimamo stavljamo na oltarkao prinos Bogu i znak za-hvalnosti. Na groblje tako-

er nosimo cvijee. Ononas podsjea na drage nampokojne. Nosei cvijee nagrobove svojih pokojnika,elimo izrei ljubav i za-hvalnost, uz trajno sjea-nje na drage nam pokojnekoje nosimo u srcima.


15/49

28 29

IV.

Tebi, Gospodine, smjerno preporuujemosvoga brata: njega si u smrtnom ivotu vazdapratio beskrajnom ljubavlju; izbavi ga sada odsvih zala i daj mu stupiti u vjeiti pokoj. Moli-mo, stoga, tvoju blagost: poto je uminulo sveto je bilo, dobrostivo ga privedi u raj svoj; on-

dje ni tuge nee vie biti, ni jauka ni boli, vemir i radost sa Sinom tvojim i Duhom Svetim,u vjeke vjekova. Amen. Pokoj vjeni

V.

Tvojim se vjernima, Gospodine, ivot mi-jenja, a ne oduzima. I kad se razori dom ovo-zemnog boravka, stjee se vjeno prebivalite unebesima. Tim svjetlom vjere molimo za duupokojnog I izriemo mu/joj iskreno hvala zasve dobro to je uinilo/la. Zahvaljujemo mu/joj

i za sve trenutke koje je s nama proveo/la. Ovonije dan alosti, nego zahvale i radosti to seGospodin vidljivo oitovao u ovoj svojoj skro-mnoj slubeniku/ci. Stoga, neka je blagoslov-ljen Bog i Otac Gospodina naega Isusa Krista.Otac milosra i Bog svake utjehe. On nas tjeiu svakoj nevolji naoj. On e dobrostivo prive-sti i ovu nau dragu brata/sestru u prostranstvagdje tuge vie nee biti, ve pokoj, mir i radostu Gospodinu. Amen. Oe na

III.

Tebe, Gospodine, sveti Oe, svemogui vje-ni Boe, smjerno molimo za duu sluge tvoga..., kojemu si zapovjedio da s ovoga svijeta doek tebi: daruj mu mjesto osvjeenja, svjetlostii mira. Poto je prekoraio vrata smrti, nekase nastani meu blaenima i u svetoj svjetlo-

sti, to si je nekoobeao Abraha-

mu i njegovup o t o m s t v u .Neka mu nita

dui ne naudi, akad osvane veliki

onaj dan uskrsnuai nagrade, ti ga, Gos-podine, zajedno sasvetima i izabrani-

ma uskrisi, otpustimu sve prijestupei grijehe, da ue stobom u besmrt-ni ivot i u vje-no kraljevstvo. PoKristu, Gospodi-nu naem. Amen.Oe na


16/49

30 31

mi ih u domovinu svjetla i mira i u zajednitvotvojih vjernika. Daruj im udio u vjenom bla-enstvu u tvome Kraljevstvu. To te molimo poKristu, naem Gospodinu. Boe, Stvoritelju i Ot-kupitelju svih vjernika, daruj duama tvojih slu-gu i slubenica otputenje svojih grijeha. Nekanaim pobonim zagovorom postignu oprote-

nje za kojim su uvijek eznule. Pokoj vjeniZa pokojne roditelje

Boe, koji si zapovjedio da potujemo oca imajku: smiluj se mom ocu i majci (mojim rodi-teljima), otpusti im grijehe, a meni (nama) dajda ih vidim (o) u radosti vjene slave. Po Kristu,Gospodinu naem. Amen. Pokoj vjeni

Za pokojne roake i dobrotvore

Boe, djelitelju oprotenja i ljubitelju ljudskog

spasenja. Molimo tvoju blagost da braa, roacii dobrotvori naega roda, koji su preli s ovogasvijeta, stignu u zajednitvo vjenog blaenstva.Po Kristu, Gospodinu naemu. Amen. Oe na

MOLITVE ZA VIE POKOJNIKA

I.

Gospodine, kad ti kae, onda je dolo vri-jeme, i kad ti kae, njihove su due krenule ktebi, u tvoje Kraljevstvo, u vjenost! Gospodine,to ti eli, mi emo prihvatiti, i to ti eli, to

nam je dovoljno da budemo tvoji. Gospodine,jer si ti to elio, zato je to dobro i jer ti to eli,mi emo prihvatiti! Gospodine Boe, u svojojoinskoj dobroti budi milostiv duama u istili-tu. Oisti od svake krivice due koje si pozvaos ovoga svijeta, primi ih u domovinu svjetla imira i u zajednitvo tvojih vjernika. Daruj imudio u vjenom blaenstvu u tvome Kraljev-stvu. To te molimo po Kristu, naem Gospodi-nu. Boe, Stvoritelju i Otkupitelju svih vjernika,daruj duama tvojih slugu i slubenica otpute-

nje grijeha. Neka naim pobonim zagovorompostignu oprotenje za kojim su uvijek eznule.Gospodine, kako ti eli, neka im bude, i kamoti eli, njihove due idu! Pomozi nam da tvoju

volju razumijemo. Oe na

II.

Gospodine Boe, u svojoj oinskoj dobrotibudi milostiv duama u istilitu. Oisti od svakekrivice due koji si pozvao s ovoga svijeta, pri-


17/49

32 33

i odredi mu svoga svetog anela za uvara, aduu onoga ije je tijelo ovdje pokopano rije-i svake spone prijestupa, da se skupa s tvojimsvetima u tebi raduje bez prestanka. Po Kristu,Gospodinu naem. Amen. Oe na

Molitva na grobu pokojnika

Gospodine Isuse Kriste! Ti si tri dana po-ivao u grobu i tako posvetio grobove svihkoji u te vjeruju. Otada ova poivalita ljud-skih tijela bde i nadu u uskrsnue. Podaj mi-lostivo da tvoj sluga (slubenica) u ovom gro-bu poiva snom mira do onoga dana kada gati, koji si Uskrsnue i ivot, uskrisi i obasjate u sjaju tvoga lica u nebu ugleda svjetlost

vjenu. Koji ivi i kraljuje u vjeke vjekova.Amen. Pokoj vjeni

Za umirueIsuse, ti si htio iskusiti sve trenutke ljudskog

ivota. Dragovoljno si izabrao i tjeskobu naju-asnije smrti. Molimo te za sve ljude koji sadaumiru: budi uz njih i oprosti im sve grijehe islabosti njihova ivota. Uini as njihove smrtitrenutkom ulaska u vjeni ivot s tobom, Ocemi Duhom Svetim, u zajednitvu sa svima sveti-ma. Amen. Oe na

Molitva za one za koje nema tko moliti

Boe, koji si po svojem smilovanju dao pokojduama vjernika, podaj milostivo oprotenjegrijeha svojim slugama i slubenicama i svimakoji, ovdje i svagdje, u Kristu poivaju, da se, odsvih krivnja odrijeeni, s tobom bez kraja radu-

ju. Po Kristu, Gospodinu naemu. Pokoj vjeni

Molitva za due u istilitu

Boansko Srce Isusovo, podaj, molimo te,duama u istilitu vjeni pokoj; onima kojie danas umrijeti konanu milost; grenici-ma pravu pokoru; nevjernicima svjetlo vjere;meni i svima mojima svoj blagoslov. Tebi, da-kle, preIjubezno Srce, izruujem sve te due, iprikazujem ti za njih sve tvoje zasluge, skupa sazaslugama blaene tvoje Majke i svih svetih tvo-

jih, sa svim svetim misama, svetim priestima,

molitvama i dobrim djelima to se ine danaspo cijelom kranskom svijetu. Pokoj vjeni

Blagoslov groba

Kada sveenik nije u mogunosti blagosloviti grob po-kojnika, vjernici sami mogu to uiniti tako to e grobnakon izmoljene molitve pokropiti svetom vodom.

Boe, po ijem milosru mirno poivajudue vjernih, udostoj se blagosloviti ovaj grob


18/49

3534

DEVETNICA ZA DUE U ISTILITU

Vjerujemo u vjeni ivot, no za vrijeme zemaljsko-ga ivota, kako mi sami - tako i nai blinji, uinilismo propuste ili smo sagrijeili. Bog nam oprata gri-jehe, no za njih postoji vremenita kazna. Crkva u svo-joj tradiciji nauava da oni koji umru u milosti i pri-jateljstvu s Bogom, a nisu potpuno isti pred Bogom,

moraju poslije svoje smrti proi vrijeme ienja. Tovrijeme ienja, kako bi due postigle potpunu sve-tost, nazivamo istilitem. Naa molitva uvelike moepomoi ienju dua naih pokojnika.

Kao odgovor na Isusove rijei Traite i naiete, kucajte i otvorit e vam se! - Crkva je tijekomstoljea upuivala svoje molitve pa i u obliku devet-nica. Tradicionalno, devetnice se mole tijekom de-vet dana u nizu; a ponekad je ustaljen obiaj molitiu odreeni dan - npr. svaki utorak - ili koji drugidan - tijekom devet tjedana, s naglaskom na osob-

nu nakanu na koju se devetnica moli. Ipak, devet-nicu moete moliti u svakom trenutku svoga ivota- kada jednostavno osjetite potrebu za molitvom.

elimo li od Boga traiti milost za nae pokojne imoliti za due svojih pokojnika, moramo ponajpri-je pokazati povjerenje i Bog e odgovoriti na naemolitve. Zbog toga je vrlo vana ustrajnost kojomBogu pokazujemo koliko ga tujemo. Potrebno jeda svaku molitvu upuujemo s vjerom.

Za sretnu smrt

Na svoju si nas sliku stvorio, Boe, i nemirnoje nae srce dok ne otpoine u tebi. itav je naivot priprava za onaj as kad e nas pozvati u

vjeni ivot s tobom. I moj ivot svakim se da-nom pribliava tom trenutku. Ne znam kada ikako u umrijeti. Zato te molim, pomozi mi da

ivim tako da zavrijedim doi u tvoje naruje.Zagovorom Majke Marije i svetoga Josipa po-mozi mi da ivim isto i poteno, te da u budno-sti i spremnosti doekam smrtni as. Daj da iztvoje ruke primim svaku vrst smrti, sa svim nje-zinim tjeskobama, mukama i bolima, da tako i

ja zavrijedim otpoinuti u tvome krilu. Amen.

Molitva svetom Josipu za sretnu smrt

Slavni sveti Josipe, za onu neiskazanu sreukoju si imao na zemlji kada su kod tvoje smrti

bili prisutni Isus i Marija i u smrtnoj te borbi po-magali, jaali i tjeili: molim te ponizno, isprosii meni tu milost da na smrtnome asu junakiodbijem bijesne navale neistoga duha i blaenoumrem. Uzvieni branitelju umiruih, budi mi upomoi u tom stranom asu; isprosi mi milostda u tvojemu naruju uzmognem izustiti slatke iutjeljive rijei: Isuse, Marijo i Josipe, u vae rukepredajem srce i duu svoju! Oe na


19/49

36 37

na nedjelju prije ili poslije, ili na dan Svih Svetihvjernici mogu u svim crkvama i oratorijima do-biti potpuni oprost, koji se moe namijeniti samoza pokojne. Propisana djela za dobivanje ovogoprosta su: poboni pohod crkvi u kojoj trebaizmoliti Oe nai Vjerovanje, dodavi ispovijed ipriest te molitve na nakanu Sv. Oca.

PRVI DAN

Psalam - ponavlja se svakog dana!

Iz dubine vapijem k Tebi, Gospodine,

Gospodine, uj glas moj!Neka pazi uho Tvoje na glas molitve moje!Gospodine, ako se grijeha bude spominjao,Gospodine, tko e opstati?Ali, u Tebe je opratanje, da bi Te se bojali.U Gospodina ja se uzdam,

dua se moja uzda u Njegovu rije.Dua moja eka Gospodina

vie nego zoru straa nona.Vie nego zoru straa nonaneka Izrael eka Gospodina.Jer u Gospodina je milosrei obilno je u Njega otkupljenje.On e otkupiti Izraelaod svih grijeha njegovih!Slava Ocu...

Crkva ui o istilitu:

Da su u istilitu due privremeno liene gle-dati Boga licem u lice i zbog toga trpe veliku bol.

Veliina i mnoina grijeha odluuje o tomekoliko e trajati muke due u istilitu.

Da muke dua u istilitu mogu biti skraenei ublaene po naim molitvama i drugim dobrimdjelima u korist tih dua.

Osim ovih injenica, Crkva nije nita izjavi-la o mjestu niti o prirodi, niti o trajanju muka uistilitu.

to znai potpuni oprost ?

Svaki grijeh po svojoj naravi uzrokuje dvo-struku tetu - krivnju i kaznu. Kajanje i sakra-ment ispovijedi oprataju nam krivnju grijehai vjenu kaznu u paklu. Budui da nae kajanje

nikada nije savreno, zbog nae ranjene naravi,ostaju tzv. vremenite kazne od kojih se istimo uistilitu. Da bi se oslobodili i tih vremenitih ka-zni, Crkva nam iz preobilja zasluga ivota, mukei smrti Kristove te njegove Majke i svetaca, uzimai dijeli u obliku potpunog oprosta. Oprost je ot-putanje pred Bogom vremenite kazne za grijehekojih je krivica ve izbrisana.

Potpuni oprost za pokojne: na Spomendansvih vjernih mrtvih ili, doputenjem Ordinarija,


20/49

38 39

Bog oekuje da se obratimo i postanemo potpu-no njegovi, da donesemo plodove koji zasluuju

vjeni ivot u Nebu i pomaimo svoje pokojnikeda to prije budu oieni te da prispiju u vjenisretni ivot kod Boga. Molimo za njih i prikazuj-mo dobra djela, djela milosra i ljubavi. To je vo-lja Boja za nau osobnu sreu i Boju slavu.

Molitva

Gospodine Boe, Ti eli da se meusobnopomaemo i ovdje na zemlji i da pomaemo svo-

jim mrtvima, koji umrijee prije nas, jer smo svipripadnici tajanstvenog Tijela Kristova, jer sa-injavamo jedan narod. Pomozi nam da trajnoimamo ivu pobonost prema naim pokojnici-ma. Boe, neka po Tvom milosru due vjernihmrtvih poivaju u miru!Pokoj vjeni...

Vjeni Oe,prikazujem ti predragocjenu KrvTvojega Boanskoga Sina Isusa Krista,zajedno sa svim misama koje se danas slavepo itavome svijetu, za sve due u istilitu,za sve grenike u svijetu, za grenike u Crkvi,za grenike u mojoj kui i u mojoj obiteljite za svu neroenu djecu. Amen.

- ponavlja se svakog dana!

Molitva

Boe moj, tvrdo vjerujem u sve to nas uiTvoja Crkva. Vjerujem u istilite, jer Tvoj DuhIstine to je objavio kao znak Tvoga milosraza nae spasenje i konano oienje. Ti nas nemoe prevariti i Tvoj Sveti Duh vodi nas pre-ma potpunoj Istini.

Gospodine Boe, Tvoji sveci nas ue tijekomstoljea o stvarnosti istilita i o vrijednosti do-brih djela, kojima moemo pomoi duama uistilitu. Rasvijetli nau vjeru njihovim spisi-ma, da slijedimo njihove savjete u pomaganjuduama koje trpe u istilitu.

Neka nam nauk svetaca, rasvijetljen Tvojommilou, dade pomo, da budemo paljivi zapotrebe nae brae i sestara, koji se mue u va-tri istilita, te da inimo sve to je u naoj moi

da im pomognemo, da ih obradujemo, da toprije stignu u Tvoju slavu nebesku, za koju sustvoreni. Oe na

Poticaj

Dok smo na zemlji, imamo priliku izbora. Ilibiti s Bogom ili biti vjeno bez Boga. Iskoristimoovo vrijeme na zemlji, pazimo na svoje misli, rije-i i djela i usmjeravajmo ih prema Bogu. Stalno seobraajmo, koristimo Boje milosre koje od nas


21/49

40 41

Poticaj

Upamtimo da se vatra u ovom ivotu, kakvagod bila, ne moe usporeivati s vatrom u isti-litu. Bilo bi neljudski ne misliti na jecaje i gorkemuke dua u istilitu, koje podnose vatru ie-nja, vatru bez prestanka, koja ne doputa olaka-nja. Teka i duga je muka dua u istilitu, ako im

ne pokaemo svoju ljubav te im skratimo mukesvojim dobrim djelima. Kad mi sami doemo uistilite i budemo prolazili kroz vatru da se oi-stimo, bit emo zahvalni svima na zemlji kojinam pomognu svojim molitvama i svojim djeli-ma ljubavi prema nevoljnima. Iskoristimo ivotna zemlji, pokaimo milosre svima koji su u ne-

volji, posebno onima u istilitu.

Molitva

Boe, svemogui, vjeni Boe, kojega svetost

ne moe podnijeti ni najmanju neistou u na-em ivotu i kojega ljubav spaljuje sve to nije odTebe u naim duama, pomozi nam initi djelapokore i raditi sve prema Tvojoj volji u svemu.Neka vatra tvoga molosra oisti due naihpokojnika; Boe, neka po Tvom milosru due

vjernih mrtvih poivaju u miru! Pokoj vjeni...

Vjeni Oe... - ponavlja se svakog dana!

DRUGI DAN

Psalam Iz dubine- ponavlja se od prvog dana!

Molitva

Boe, zahvaljujemo Ti za sva rasvjetljenjakoja si nam dao o vjenosti. O Raju, o istilitu,o paklu. Molimo Te za pomo, da vjerni bude-mo Tvojim nadahnuima, da se uvamo svakogzla, svakog grijeha, to vie, da teimo premaNebu. uvaj nas da budemo stalno svjesni daNebo treba zasluiti, da prihvaamo sa zahval-nou Tvoje milosti u ivotu i da nikad svjesnone pristanemo na zlo, na bilo koji grijeh.

Boe moj, vrlo mi je ao to sam Te uvrije-dio, jer Ti si neizmjerno dobro i beskrajna lju-bav i jer mrzi svaki grijeh. Tvrdo odluujem,uz Tvoju milost, da u se popraviti, da Te vie

neu vrijeati i da u initi pokoru za svoje gri-jehe. Molim Te, dobri Boe, budi milosrdanduama mojih pokojnika. Ti znade njihovubol, njihovu alost, njihovo kajanje. Pomozi damoja molitva za kajanje za moje grijehe pospje-i njihovo ienje i njihov ulazak u Tvoju sla-

vu. Boe, neka po Tvom milosru due vjernihmrtvih poivaju u miru!Oe na...


22/49

42 43

uinjeno za druge. Due, nakon izlaska iz istili-ta, molit e za nas u Nebu.

Ako osjeamo na zemlji grinju savjesti, bol ialost zbog grijeha, to je milost Boja koja djeluje unama i pozivlje nas na obraenje, da inimo dobro,da budemo to vie povezani s Bogom, u kojem jenaa konana svrha. Bog nam daje vremena da se

obratimo, da inimo ono to je Bogu drago, kaodobar radnik, koji radi u vinogradu. Iskoristimo

vrijeme milosti i Bojeg milosra, jer smrt je vrije-me pravde te moramo platiti do zadnjeg novia dabismo izali iz tamnice i stigli u Nebo.

Molitva

Boe, znajui da vjerom moemo premjeta-ti brda i da moemo sve s Tvojim Sinom, kojinam daje snagu, molim Te da olaka i skratimuke duama u istilitu. Izbavi ih iz istilinih

muka, da mognu ui u Tvoje kraljevstvo.Marijo, utjeho alosnih, milosti puna, naa

Majko, pogledaj na nae pokojnike, kako semue u istilitu. Pomozi svima u istilitu,olakaj njihove muke i ohrabri ih da su odree-ni za Nebo. Zauzimlji se kod svog Sina za njih.

Boe, neka po tvom milosru due vjernihmrtvih poivaju u miru!Pokoj vjeni...


TREI DAN


Molitva

Gospodine, Boe ljubavi i milosra, kojisi pun milosra i rado oprata, oprosti namnae grijehe. Doi nam u pomo i u pomo du-ama koje trpe u istilitu. Oprosti nam kaznekoje smo zasluili svojim grijesima. Pomoziduama u istilitu, da se izbave to prije izsvojih tekih muka, da dou u slavu sa sveti-ma, u Nebo. K Tebi! Hvala za svu Tvoju ljubavi pomo.Oe na...

Poticaj

Dok smo na zemlji trebamo raditi, zasluivatii dobrim djelima, uz pomo Boju, sretan ivot u

Nebu. Trebamo iskoristiti darove, koje nam Bogdaje (Mt 25,14-30). Trebamo misliti i na due uistilitu, koje nita vie ne mogu zasluiti, nitiublaiti niti skratiti muke koje moraju podnositi.Mi imamo mnoga sredstva kojima im moemopriskoiti u pomo: molitve, milostinje, sv. Mise,razliite vrste pokore, kao to su postovi, strpljivopodnoenje nevolja koje nas snau u ivotu...

Zato budimo spremni raditi za pokojnike cije-log svoga ivota. Bog e nam vratiti za nae dobro


23/49

44 45

ne elimo trpjeti nakon svoje smrti zbog manjkaljubavi, oivimo uspomenu na svoje pokojnikei pomaimo im svojim molitvama i drugim do-brim djelima. Kad se oslobode iz istilita i stignuu Nebo. Vratit e nam svojim zauzimanjem kodBoga. I Bog e nam platiti...

Nemojmo misliti da su nai pokojnici sveci. Mo-

ramo znati da su grenici. esto molimo za njih,kako zbog nae ne bi nemarnosti morali dugo pod-nositi istiline muke. One oekuju od nas pomo.Kako bi nama bilo da smo na njihovu mjestu i unjihovim mukama? Mislimo na nae drage pokoj-nike, molimo za njih neprestano, da to prije svrenjihove muke i da se sjedine sa svojim Bogom.

Molitva

Predobri Boe, koji ini da sve bude dobroonima koji Te ljube i koji ljube svoje blinje,koji

su u potrebi, zahvaljujem Ti na tome. Hvala Tito me potie na bratsku ljubav.

Hvala Ti, Boe, za zajednitvo svetih naNebu, za zajednitvo dua u istilitu i za zajed-nitvo nas koji smo na zemlji. Hvala Ti na po-moi i nadahnuima da pomaemo jedni dru-gima, da se tako ostvaruje Tvoje kraljevstvo. Tisi nas stvorio za svoje kraljevstvo.Pokoj vjeni...


ETVRTI DAN


Molitva

Moj dobri Boe, Ti si rekao: Ljubi Gospodi-na Boga svoga svim srcem svojim, svom duomsvojom i svom snagom svojom. Pomozi mi, dauvijek sve vie Tebe ljubim, jer se vraam k Tebi.Ti poznaje sve moje slabosti, ali uzdam se u Te,

jer TI si moj Otac. Predajem se u Tvoje ruke, jerpripadam Mistinom Tijelu Kristovu Crkvi.

Zahvaljujem Ti, Boe, na Tvojoj ljubavi pre-ma duama u istilitu, jer Tvoja ih ljubav pri-

vlai prema Tebi, prema izvoru svakog dobra.

Neka moja ljubav prema Tebi odsijeva nadduama u istilitu! Neka due u istilitu po-stignu to prije svoje oienje i neka sretno sti-

gnu k Tebi u slavu nebesku! Oe na...

Poticaj

Ne smijemo zaboraviti na muke koje proiv-ljavaju nai roditelji i svi nai dragi pokojnici. Onisu u velikoj potrebi, pa ih moramo pomoi. SvetiFranjo Saleki zapisao je: Zaboravljamo na svojepokojnike, a oni su nas ljubili i dobro nam inilidok su bili na ovom svijetu. Zaista, mnogi nakonsprovoda svojih blinjih ne misle vie na njih. Ako


24/49

46 47

Gdje nam je ljubav, ako ne ljubimo svoje bli-nje, roditelje, brau i sestre, prijatelje koji trpeu istilitu? Trebamo ih ljubiti i initi im dobrokao to sebe ljubimo, kao to Isus nas ljubi. Uznau pomo due u istilitu prije e se osloboditimuka i stii u svjetlo Boje.

Due u istilitu su nai blinji koje trebamo

ljubiti. Imamo istog Oca na Nebesima i za istusreu na Nebu smo stvoreni. Ne ogluimo se nanjihov zov za pomo. Molimo za njih dok smo nazemlji. Ljubimo se meusobno sa svima na zemljii sa svima u Nebu i s onima u istilitu.

Molitva

Gospodine Boe, koji ljubi onoga koji radodaruje i pomae siromahe, pomozi nam da bu-demo dareljivi u pomaganju siromaha. Dajnam dobro srce, milosrdno srce, kao to bija-

e Srce Isusa Tvoga Sina, koji nam je dao pri-mjer da inimo isto kao i On, rtvujui i ivotza nau brau, jer nema veeg znaka ljubavi odrtvovanja vlastitog ivota za blinjega.

Boe, neka po Tvom milosru due vjernihmrtvih poivaju u miru! Pokoj vjeni...


PETI DAN


Molitva

Boe, molim Te da mi oprosti to sam zabo-ravio (zaboravila) svoje najblie, koji trpe muke uistilitu. Zbog mog nehaja i zbog mojih zemalj-skih briga, zaboravih one koji odoe na drugi svi-

jet i nalaze se na mukama u tamnici istilita.

Pomozi mi, Boe, da ih se redovito sjeam usvojim molitvama. Moji pokojnici su mi poka-zivali svoju ljubav na zemlji, rtvovali svoje vri-

jeme za me i brinuli se za moje dobro. Oe na...

Poticaj

U svakoj Misi mislimo na velianstveno djelokoje se dogaa u nevidljivosti. Korisno za nas i za

nae pokojne. Molimo u Misi za sve one koje no-simo u svom srcu, za njihovu pravu i neprolaznusreu s Bogom. Kad god doemo na Misu, molimoarko za nae pokojnike. Nastojmo da se prikazujuMise za nae pokojne to je mogue ee.

Gospodine Boe, koji si toliko ljubio svijet, dasi dao svoga vlastitog Sina, da po njemu spasisvijet od tame, od kneza ovoga svijeta, da se svijetspasi i da doe u svjetlo kako bi postigao ivot

vjeni. Gospodine Boe, podaj ivot vjeni svima.


25/49


26/49

50 51

nas tjei. Ona je Majka milosra. Molimo stalnoMariju kako za sebe, tako i za drage pokojnike.Tko se god bude utjecao Majci Mariji, ona ganee napustiti.

Molitva

Gospodine Boe, Uitelju ivota, Gospodaru

ivota i svega, mi znamo da dolazimo od tebe ida se vraamo k tebi, izvoru ivota. U Tebi ima-mo ivot. uvaj nas i nadahnjuj, da budemo za-hvalni na ivotu, koji si nam dao u svojoj dobro-ti. Pomai nam da potujemo ivot vlastiti i tui.Hvala Ti za sva rasvjetljenja koja si nam dao poIsusu Kristu. Po Tvojoj milosti sinovi smo Bo-

ji i subatinici Tvoga predragog Sina, Isusa,Spasitelja naega. Hvala Ti, Boe, za osiguranospasenje nae brae u istilitu!

Boe, kojega je sud pravedan, molim Te za

oprotenje za nevjernosti prema Tvojim zapo-vijedima. Molimo Te i za nae pokojne, da imbude milosrdan i skrati njihove muke. Sve nasprivedi u svoje kraljevstvo, za koje si nas stvorio.

Boe, neka po Tvom milosru due vjernihmrtvih poivaju umiru!Pokoj vjeni...


SEDMI DAN


Molitva

Pozdravljam Te Marijo, majko milosra,puna milosti, Bog je s Tobom. Uvijek si inilato je Bogu drago. Ti si blagoslovljena meu e-nama, jer Tebe Bog izabra da se utjelovi Njego-

va Rije pod Tvojim srcem. Isus je plod utrobeTvoje, koji je odsjev ljubavi Oeve za nas. Ti si

vrata nebeska...

Gospodine Boe, koji si nas stvorio za svo-ju slavu i da budemo povezani jedni s drugima,zahvaljujemo li na dobroti. Uini da budemodostojni Tebe po naoj vjernosti Tvojoj milosti,da spoznamo radost jer se pribliujemo s an-elima i svecima Tvojim slavu Ti pjevati u sve

vijeke vijekova.Hvala Ti na pomoi koju nam pruaju sveci,

hvala Ti na zatiti Tvojih svetih Anela, koje siodredio da nas uvaju i s kojima emo jednomivjeti u jedinstvu s Tobom u sve vijeke vjekova.Amen.Oe na...

Poticaj

Molimo da nam Kristova Majka bude prisutnana smrtnom asu i da nam doe u istilite, da


27/49

52 53

losti Boje, da ostanemo Boji prijatelji do kraja.

Mislei na nae pokojne, molimo za njih, da sebrzo oslobode muka. Nastojmo svoj ivot stalnousmjeravati prema Bogu, da budemo plemeniti,ponizni, da se previe ne veemo uz dobra ovogsvijeta koji prolazi. Boe, neka po Tvom milosrudue vjernih mrtvih poivaju u miru!

Molitva

Boe, koji eli da se svi spase, da se nitko neizgubi, nego da svi dou do spoznanja istine,daj nam snage da se obratimo od zlih sklonostikako bismo uvijek ivjeli kako se Tebi svia.

Gospodine, koji eli da budemo milosrdnikao i Ti, da inimo djela milosra, da dobijemomilosre, daj nam srce koje je spremno ljubiti isvoje neprijatelje, da bismo bili dostojni Tvojeljubavi. Nek se nae djelo opratanja, milosrai ljubavi osjeti i u istilitu kao pomo, kao na-doknada zbog manjka ljubavi i plemenitosti tihdua, dok su ivjele na zemlji.

Boe, neka po tvom milosru due vjernihmrtvih poivaju u miru! Pokoj vjeni...


OSMI DAN


Molitva

Gospodine, vjeni i svemogui Boe, Tvoji seaneli vesele u Nebu kad grenik ini pokoru nazemlji. Neka doe tvoje kraljevstvo, neka se vritvoja volja kako na nebu tako i na zemlji Usmje-ruj nae poglede prema vrhuncima, tamo gdje

je Krist, Tvoj Sin u svojoj moi i slavi. Pomozinam da esto razmiljamo o srei, za koju si nasstvorio i koja nadilazi sve to moemo zamisli-ti. Pomozi nam, da sve vie eznemo za Nebom,naom pravom Domovinom, gdje emo biti zasvu vjenost u srei. Neka nae djelovanje na ze-mlji pomogne svima oko nas i svima koji umri-

jee, da se svi spase i dou k Tebi.Oe na...

PoticajNa nama je da slijedimo Krista i poticanje

Duha njegova, da na ivot bude po volji Bojoj.Svaki dan provodimo u ivot Isusove savjete, dabudemo to drai Bogu. Nae obraenje mora bitistalno, sve do nae smrti. Radujmo se to imamosvjetlo Boje, koje nam svijetli preko Isusa i prekoKristove Crkve. Upamtimo: Stvarnost istilitapoziv je na obraenje. Znajmo iskoristiti sve mi-


28/49

54 55

Poticaj

Velika je stvar ljubav koju Bog izlijeva u naasrca po Duhu Svetom, da ljubimo kao i On. Ugle-dajmo se u Boju ljubav... Moramo ljubiti ne tra-ei da nam se uzvrati. Ljubav dolazi od Boga i

vodi k Bogu. Ljubimo neprestano prema primje-ru Isusovu.

Molitva

Boe ivota, u tvoje ruke stavljamo ivot svihnaih pokojnika. Ti pozna njihov ivot. Ti po-zna njihove strahove, njihove brige i nastojanjaza obitelj i za sve to im je bilo povjereno. Ti sibio uz njih u danima njihovih borbi i njihove bo-lesti. Ti jedini pozna njihove boli i njihove misliu posljednjim danima. Vjerujemo i priznajemoda te nai pokojni sada gledaju sa svim naimprijateljima i znancima, onakvoga kakav jesi.

Gospodine Boe, u svojoj oinskoj dobrotibudi milostiv duama u istilitu. Oisti ih odsvake krivice due. Koji si ih pozvao s ovoga svi-

jeta, primi ih u domovinu svjetla i mira i u zajed-nitvo tvojih vjernika. Daruj im udio u vjenomblaenstvu u Tvome Kraljevstvu. To Te molimopo Kristu, naem Gospodinu. Pokoj vjeni...


DEVETI DAN


Molitva

Gospodine Boe, arko ognjite ljubavi, sveto postoji izvire iz Tvoje ljubavi. Pomozi mi dastalno ljubim Tebe i blinje na zemlji, sve ljude,prijatelje i neprijatelje, da svoju ljubav pokazu-

jem i prema duama u istilitu. uvaj nas sve umilosti. Pomai nam da ljubimo Boga i blinje-ga do kraja ivota. Boe, uslii moju molitvu i

vapaj moj k Tebi neka doe!

Boe, Stvoritelju i Otkupitelju svih vjer-nika, pomozi duama u istilitu. Uslii naemolitve, da naim molitvama dobiju milosrekoje oekuju.

Boe, neka po Tvom milosru due vjernih

mrtvih poivaju u miru! Boe, ne zataji djeloruku svojih. Molimo te za nae pokojne koje sistvorio. Ne moemo vjerovati da je izgubljenosve ono to su oni nama u ivotu znaili. S nji-ma koji su otili pred nama, ujedinjujemo sesada u vjeri koju su i oni sami vrsto vjerova-li do kraja, u tebe, njihovog i naeg Boga, kojiivi za nas danas i u sve dane u vijeke vjekova.Amen. Oe na...


29/49

56 57

Urulo, sa svim djevicama,Sveta Majko Ano i sve svete udovice,Svi ljubezni sveci Boji,Budi im milosrdan, Gospodine!Ne kazni ih, Gospodine!

Od njihovih muka, oslobodi ih, Isuse!

Po svom utjelovljenju i roenju,Po svom preslatkom imenu,Po svom beskrajnom milosru,Po svojoj blagosti i ustrpljivosti,Po krtenju i svetom postu svojem,Po smrtnoj muci i gorkim patnjama svojim,Po krvavom bievanju i okrutnom

krunjenju svojem,Po tekom krinom putu i razapeu svojemPo presvetim ranama svojim,Po boanskoj Krvi svojoj,

Po pogrdnoj smrti svojoj na kriu,Po bolovima boanskoga Srca svoga,Po bolovima Marije, svoje predrage Majke,Po uskrsnuu svojem,Po uzaau svojemPo poslanju Duha Svetoga,Na slavu Boanskoga Srca svoga,Po zaslugama i zagovoru Marijinu,Po zagovoru svetih andela,Po molitvi vjernika,

LITANIJE ZA DUE U ISTILITU

Gospodine, smiluj se!Kriste, smiluj se!Gospodine, smiluj se!Kriste, uj nas!Kriste, uslii nas!

Oe nebeski, Boe, smiluj nam se!Sine, Otkupitelju svijeta, Boe,Due Sveti, Boe,Sveto Trojstvo, jedan Boe,Sveta Marijo, Majko Boja, moli/te za njih!Sveti Mihaele, arkanele,Moj sveti anele uvaru i svi sveti uvari,Svi zborovi anela,Sveti Ivane Krstitelju,Sveti Josipe,Svi sveti patrijarsi i proroci,Sveti Petre i Pavle,Svi sveti apostoli i evanelisti,Svi sveti muenici,Sveti Grgure i Augustine,Svi sveti nauitelji, pape i ispovjedaoci,Svi sveti redovnici i pustinjaci,Sveta Marijo Magdaleno,Sveta Katarino, sveta Barbaro, sveta

smiluj

nams

e!

mo

li/tezanjih!

mo

li/tezanjih!

oslo

bo

diih

,Isuse!


30/49

58 59

Pomolimo se!Boe, oprotenja djelitelju i ljudskoga spasenjaljubitelju, molimo blagost tvoju, da brai, ro-acima i dobrotvorima naega zbora, koji supreminuli s ovoga svijeta, po zagovoru BlaeneMarije, vazda Djevice, i svih svetaca tvojih, do-pusti da dou u zajednicu vjenog blaenstva!

Boe, Stvoritelju i Otkupitelju svih vjernih, udi-jeli duama slugu i slubenica svojih oprotenjei otputenje svih grijeha, da oprotenje koje su

vazda eljele pobonim molitvama postignu!Koji ivi i kraljuje u vjeke vjekova! Amen!

Pokoj vjeni daruj im, Gospodine!

I svjetlost viena svijetlila njima!

Poivali u miru! Amen!

Mi grenici,tebe molimo, uslii nas!Da duama u istilitu oprosti,Da im milostivo olaka kazne,Da ih iz istilinih muka izbavi,Da im u susret poalje njihove svete anele,Da ih pridrui svojim izabranima

u rajskoj slavi,

Da im dopusti da Te gledaju licem u lice,Da im vjeni mir podijeli,

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta,oprosti im, Gospodine!Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta,smiluj im se, Gospodine!Jaganje Boji,koji oduzima grijehe svijeta,daj im vjeni mir, Gospodine!

Pomolimo se!

Gospodine Isuse Kriste, Kralju slave, oslobodidue svih pokojnih vjernika iz njihovih muka;neka ih pred lice tvoje dovede Mihael arkaneo,te ih primi u vjeno veselje, koje si obeao!

Od vrata paklenih

Izbavi, Gospodine, due njihove!

Gospodine,uslii molitvu moju!

I vapaj moj k tebi da doe!

tebemo

limo,usliinas!


31/49

60 61

5. Prije pete desetice:

Gospodine Isuse Kriste, po tvome bolnomraspeu to si za nas grenike tako strpljivo pod-nosio, molimo te, smiluj se duama u istilitu,prikloni im svoje sveto lice i dopusti da jo danasuniu u raj.

U nekim predjelima dodaje se jo

jedna desetica (Koji neka se smilujevjernim mrtvima) iza rijei: Blago-slovljen plod utrobe tvoje Isus...

Na kraju krunice:

Gospodine Isuse Kriste, po svojih svetih petrana, molimo te, smiluj se duama u istilitu,posebno naim roditeljiima, rodbini, duobri-nicima i dobroiniteljima. Iscijeli njihove bolnerane i daj im svoje izbavljenje. Smiluj se u svojojbeskrajnoj ljubavi i (naim) nakanama... i poklonipo zagovoru dragih dua svako uslianje i pomo,to te najvie proslavlja i mojoj dui slui na vjenispas. Amen.

Dragi Spasitelju, budi tako dobar, daj da tvojapredragocjena krv tee u istilite, gdje trpe siro-mane due. Ah, one trpe teko, budi im milostiv.uj nau molitvu. Uzmi siromane due. Ah, onetrpe teko, budi im milostiv, uj nau molitvu.Uzmi siromane due jo danas u nebo. Amen.

KRUNICA ZA DUE U ISTILITU

Umjesto SLAVA OCU, govori se POKOJ VJE-NI. Prije svake desetice mole se sljedee molitve:

1. Prije prve desetice:

Gospodine Isuse Kriste, po tvome znoju, koji siza nas siromane grenike prolio na Maslinskoj gori,

smiluj se duama u istilitu, oslobodi ih od njihovastraha i gorine i tjei ih kaleom nebeske utjehe.

2. Prije druge desetice:

Gospodine Isuse Kriste, po tvome bolnom bie-vanju, to si za nas siromane grenike trpio, mo-limo te, smiluj se duama u istilitu, odstrani odnjih bi svoje srdbe i pokloni im vjeno olakanje.

3. Prije tree desetice:

Gospodine Isuse Kriste, po tvome bolnom

krunjenju to si za nas siromane grenike strplji-vo podnosio, molimo te, smiluj se duama u isti-litu, daj im krunu vjene slave.

4. Prije etvrte desetice:

Gospodine Isuse Kriste, po tvome tekom no-enju kria to si za nas siromane grenike str-pljivo podnosio, molimo te, smiluj se duama uistilitu, uzmi im teko breme njihovih trpljenjai vodi ih u vjeno veselje.


32/49

62 63

IV. VJERA U VJENI IVOT

Pred tajnom smrti

U ivotu svi prolazimo razliite patnje i bolesti.Svjesni smo da emo svi umrijeti. Dok smo mladii zdravi, moda o tome i ne razmiljamo. No nitko

ne voli bolest i patnju. Smrt je za ovjeka velikanepoznanica. Zbog toga nam ulijeva strah i neiz-vjesnost. Je li smrt kraj svega? Put u nitavilo? Ili,neto drugo? I Isus se bojao patnje i smrti.

Svi elimo biti zdravi

Bolest i patnja dio su nae svakodnevice. Nemaovjeka koji ve od roenja nije osjetio neku, pamakar i neznatnu bolest. I kad nas nita ne boli,idemo k lijeniku, provjeravamo svoje zdravlje,uvamo ga i drimo velikim Bojim darom. Kad

smo mladi i zdravi, esto i ne razmiljamo kakoje zdravlje veliki Boji dar. Ako nas snae tekabolest, tek onda znamo cijeniti zdravlje. Svi smopodloni bolesti koja sa sobom nosi vee ili ma-nje patnje. U bolesti doivljavamo svoju nemo,ogranienost te snanije uviamo prolaznost ze-maljskog ivota i materijalnih vrijednosti. U te-koj i neizljeivoj bolesti nasluujemo smrt. Zatonas bolest moe dovesti do tjeskobe i straha, ne-prihvaanja bolesti i zatvaranja u sebe. Moe nas


33/49

64 65

od koje ne moemo pobjei. S druge strane, svimi u dubini svoga bia volimo ivot i elimo i-

vjeti. Zato i sama pomisao na smrt u nama izazi-va strah, a injenica da moramo umrijeti najveanam je ivotna zagonetka. Smrt nas uvijek nukada si iznova postavljamo pitanja: Tko smo? Zatoivimo? Kamo idemo? Ima li uope smisla ivjeti

ako moramo umrijeti?Nema razloga za strah!

Za krane smrt nije zavretak svega. Bog jestvorio ovjeka za besmrtnost. Smrt je ula u ovajsvijet kao posljedica grijeha. Ona je samo kraj ze-maljskoga ivota i poetak vjenoga ivota. Zatosmrt nazivamo prijelazom ili preminuem.Ona nije put u ni-tavilo i besmisao,nego most preko ko-

jega moramo prijeiu novi i vjeni ivot.To je ivot s Bogom,izvan prostora i vre-mena.

Koliko god pomi-sao na smrt ulijevastrah i nesigurnost,smrt je u Isusu Kri-

ak dovesti do oaja i pobune protiv Boga: Boe,zato si ovo dopustio? Zato si mi ovo dao?

Vjera te tvoja spasila

Prihvaanjem svoje bolesti moemo doi dovee duevne i kranske zrelosti. Bolest nije Bo-ja kazna, ona nam pomae da bolje zapaamo ono

to je bitno: da traimo Boga i usmjerimo se kvjenosti. Tako bolest postaje put obraenja. Kristnam je pokazao pravi smisao patnje i bolesti svo-

jom mukom i smru na kriu. Svojim primjerompotie nas da mu se suobliujemo i prihvatimosvoje ivotne krieve. Kri je put prema vjenosti.Isus je suosjeao s bolesnima i ozdravljao mnogebolesnike od njihovih bolesti. Dok ih je udesnoozdravljao, traio je od njih samo jedno - vjeru:Vjera te tvoja spasila (Mk 5,34). Ozdravljajuimnoge koji su mu dolazili, opratao im je njihove

grijehe. To znai da je Isus doao izlijeiti itavaovjeka, njegovu duu i tijelo (usp. KKC, 977).

Strah pred smru

Svaki ovjek mora umrijeti, a smrt je kraj ze-maljskog ivota. Dakle, na je zemaljski ivotogranien vremenom od roenja do smrti. Uodreenom se vremenu raamo, tijekom ivotamijenjamo se i starimo, a smrt dolazi kao norma-lan zavretak naega ivota. Ona je naa stvarnost


34/49

66 67

vio u bijelo platno i poloio ga u svoj novi grob.Izvrio je tako onu zadau koju ljudi vjekovimaimaju - dostojno pokopati svoje mrtve.

Sprovoenje u ivot!

Pokapanje mrtvih nije samo kopanje jame istavljanje u grob... To je i odlazak na sprovod, po-

sljednji ispraaj pokojnika. Odrasli obino kauda djeci nije mjesto na sprovodu. Jer, da e ih tookirati, potresti... Istina, sigurno to nije mjesto zaone najmanje, koji nita ne razumiju i koji e svo-

jom drekom ometati druge. No, kolarci ve punoznaju, pa onda i to kako se ponaati na sprovo-du. Njih ve ne treba toliko tititi od odlaska nasprovode ljudi koje su poznavali. Jer, i sprovodi, ismrt - dio su ivota! Ne moemo se praviti da tone postoji, da toga nema. Tek tada nam se moedogoditi da se okiramo kad odrastemo, kad do-

ista na nas doe red da ukapamo svoje mrtve...Dakle, i to treba vidjeti i doivjeti... I nikad zabo-raviti da su ti alosni i pretuni sprovodni trenu-ci zapravo samo prijelaz, sprovoenje u netonajradosnije - u ivot vjeni s Bogom! Vjera u tonajbolje e te tititi od svega!

Naa je dua besmrtna

Smru se dua dijeli od tijela. Mi vjerujemo daje naa dua besmrtna, iako je nae tijelo podlo-

stu dobila novu dimenziju i smisao. I on je pri-hvatio smrt, pretrpio smrtnu muku i agoniju, ali

je svojim potpunim i slobodnim predanjem voljiOevoj promijenio prokletstvo smrti u blagoslov.Njegovo slavno uskrsnue pobjeda je ivota nadsmru, a nama vrsta nada i jamstvo da emo i minakon smrti s njime vjeno ivjeti.

Ne zavrava sve grobom!

Ve od prapovijesti, jo u doba kad su ljudi i-vjeli bez prave vjere, velika se briga posveivalaukopu mrtvih. I najprimitivniji narodi pazili suna to, to svjedoi da su i oni predosjeali kakos grobom sve ne zavrava. Pokapanjem mrtvihizraavali su nadu u to da e njihov pokojnik, nanaroiti nain, i dalje ivjeti. Stoga se u svim civi-lizacijama, sve do danas, doivljavalo kao stranunesreu kad je netko bio lien ukopa. Bila je to,

potvruju starozavjetni pisci, najuasnija kaznai najvea sramota. I sa-moga su Isusa njegovimuitelji i ubojice na-mjeravali, kao razboj-nika, ostaviti bez uko-pa i pogrebnih poasti.Sva srea da se u blizininaao Josip Arimatejac,koji je Isusovo tijelo po-


35/49

68 69

Mogunost vjene propasti

Ne moemo s Bogom biti sjedinjeni ako ga neljubimo i ako ne ljubimo sebe i svoje blinje. Sto-ga postoji i mogunost ovjekove vjene propasti.To je pakao - stanje vjene odijeljenosti od Boga.No nije Bog taj koji osuuje ovjeka. Ako ovjekuporno teko grijei protiv Boga i blinjega, ako

uporno odbija Boju dobrotu, ako se ne eli poka-jati i pomiriti s Bogom, takav ovjek samoga sebeiskljuuje iz zajednitva s Bogom. Taj zauvijekostaje odijeljen od Boga i njegove ljubavi. Dakle,Bog nikoga ne predodreuje za pakao, nego seovjek svojevoljno odvraa od Boga i ustrajava usmrtnome grijehu.

Vjeni oganj, tama, muenje, krgut zubi...

Isus je esto u svojem propovijedanju naro-du govorio o paklu u zemaljskim slikama: vjeni

oganj, tama, muenje, krgut zubi. To ne znai daje Isus opisao kako izgleda pakao. elio je samoupozoriti na ozbiljnost ovjekova ivota ovdje nazemlji i mogunost vjene propasti. Izgubljenedue nalaze se vjeno u smrtnim mukama, a neumiru. Najvea je paklena muka svijest vjeneodvojenosti od Boga i odsutnosti njegove ljubavii milosti. ovjek je stvoren za ivot i sreu, kojumoe pronai jedino u Bogu koji ga je stvorio. Pa-

no raspadljivosti. Isus Krist obeao nam je da e inaa tijela uskrsnuti i biti preobraena u posljednjidan (usp. KKC, 989). Imamo samo jedan zemaljskiivot, samo jednom umiremo. Poslije smrti nemaponovnog raanja ili reinkarnacije. Zato nasmrt moramo uvijek biti pripravni, jer ne zna-mo ni dana ni asa. Najbolji nain za to jest da

ozbiljno ivimo ovozemaljski ivot, u ljubavi pre-ma Bogu i blinjima. Kranska nas vjera ispunjanadom i sigurnou te ne trebamo oajavati predstvarnou smrti, jer smrt je samo kraj ovozemalj-skog ivota i prijelaz u vjeni ivot s Bogom.

O ivotu nakon smrti

Ljudi su se oduvijek pitali o ivotu nakon smrti.Postoji li prekogrobni ivot? Netko vjeruje, a net-ko ne vjeruje. Za nas krane prekogrobni je ivottemelj nae vjere. (Usp. KKC, 1021-1022) Boja

nas objava upozoravada postoji strahovitamogunost da zauvijekpromaimo svoj ivot.Bog hoe da se svi ljudispase, ali nae spasenjene ovisi samo o Bogu,nego i o naem prihva-anju Bojeg poziva naivot po vjeri.


36/49

70 71

stima. Raj ili nebo nije nikakvo mjesto, jer tamovie nema prostora ni vremena. Raj je, prije svega,stanje, beskrajno sretan nain postojanja. Zatobeskrajno sretan? Jer emo doivjeti konani su-sret s Bogom, onakvim kakav jest. Gledat emo galicem u lice. Zato je raj zajednitvo ivota i ljubavis Bogom, s Blaenom Djevicom Marijom, s ane-

lima i svim svetima.Biti u nebu, znai biti zauvijek s Kristom, koji

nam je svojom smru i uskrsnuem otvorio vra-ta raja. Tu radost - biti i ivjeti s Kristom - nemoemo sebi predoiti. Zato nam Sveto pismo oraju govori u slikama: ivot, ljubav, svjetlost, mir,svadbena gozba, kua Oeva, nebeski Jeruzalem.Bog je stvorioovjeka za ivot,radost i ljubav.To potpuno mo-

emo doivjetisamo u vjenomivotu s Bogom.

Nebo (raj) - to je sam Bog

On je izvor beskrajne i neizrecive radosti. U rajuje nebrojeno mnotvo spaenih ljudi. Oni su pot-puno spoznali Boga te su uronjeni u njegovu ljubavi dobrotu. Zato ih nazivamo svecima ili blaenici-

kao je konani i nepovratni promaaj, jer ta o-vjekova srea u Bogu nije pronaena i ostvarena(usp. KKC, 1033-1037).

Na Bog jest Bog ljubavi i milosra

lako postoji mogunost ovjekove vjene pro-pasti, kao krani ne smijemo osjeati pretjerani

strah od pakla. Na Bog jest Bog ljubavi i milo-sra. Mi smo svi grjenici, Bog nas neprestanopoziva na obraenje i pomirenje. Poziva nas naodgovornost i ozbiljnost kranskog ivota, dasvoju slobodu ne upotrijebimo protiv Boga i daustrajemo u ljubavi i u dobru.

Ljepota raja

U svojoj cjelini, kranska je vjera velika himnaivotu jer istie da povijest svakog ovjeka i svegovjeanstva smjera k vjenom ivotu. Krani su

na ovoj zemlji putnici prema vjenoj domovinii svima nam je konani cilj postii blaenstvo unebu. Zajednitvo Kristovih vjernika ine vjernicina zemlji (putujua Crkva), due u istilitu (trpe-a Crkva) i blaenici u nebu (proslavljena Crkva).

Nebo je ovjekov krajnji cilj i ostvarenje nje-govih najdubljih tenji. Ne moemo svojim razu-mom dokuiti i spoznati sreu raja jer nebeska sesrea ne moe usporeivati sa zemaljskim rado-


37/49

72 73

Moliti za due naih pokojnika

Crkva je uvijek prinosila misnu rtvu i molitveza pokojne, da bi due u istilitu to prije posti-gle potpuno zajednitvo s Bogom. Obveza je sva-kog kranina moliti se za sve pokojne, posebnoza pokojne iz svoje obitelji. vrsto vjerujemo danae molitve, a osobito misna rtva, pomau du-

ama u istilitu da to prije uu u radost Bojegakraljevstva (usp. KKC, 1032).

Posljednji sud i uskrsnue tijela

Crkva vrsto vjeruje u Kristov ponovni dola-zak. On e se dogoditi na sudnji dan, kada Kristdoe u slavi suditi sve ive i mrtve. Zato taj dannazivamo Posljednji sud. Kad e se to dogoditi,mi ne znamo. Isus ree: A o onom danu i asu nit-ko ne zna, pa ni aneli na nebu, ni Sin, nego samoOtac (Mk 13, 32). Po-

sljednji sud znai Bo-ji konani pravorijek ocjelokupnoj povijesti.Pokazat e se svimakako Boja pravda po-bjeuje sve nepravdei kako je Boja ljubav

jaa od smrti (usp.KKC, 1040-1041).

ma. vrsto se nadamo da emo i mi, nakon naegazemaljskog putovanja, njima biti pridrueni.

Vrijeme ienja

U Svetom pismu nigdje izriito nije zapisanoda postoji istilite. Ipak, Crkva u svojoj tradi-ciji stalno nauava da oni koji umru u milosti i

prijateljstvu s Bogom, a nisu potpuno isti predBogom, moraju poslije svoje smrti proi vrijemeienja. To vrijeme ienja, kako bi due po-stigle potpunu svetost, nazivamo istilite (usp.KKC, 1030-1031).

to je to istilite?

lako se vie ne moe govoriti o prostoru i vre-menu, slikovito se moe izraziti da je istilitemeurazdoblje izmeu posebnog suda (ovjek uasu svoje smrti) i Posljednjeg suda, koji e se do-

goditi na koncu vremena. U tom meurazdobljudue pravednika s lakim grijesima prolaze stanjeienja da bi se potpuno proistile u ljubavi i uleu konanu nebesku radost gledanja Boga. isti-lite je vrijeme duhovne patnje zbog privremeneodijeljenosti od Boga, ali ono je i vrijeme milosti

jer su due u istilitu odreene za blaeno gle-danje Boga. Njihov ulazak u nebo odgoen je dotrenutka postizanja nune svetosti za ulazak u ne-besku radost (usp. KKC, 1032).


38/49

74 75

V. KRANSKO ALOVANJE

Rije potpore

Umrla vam je draga osoba. Moda je smrt do-la nenadano pa jo uvijek ne moete doi k sebi.Ili se neumoljivi kraj, postupnim gubitkom ivot-

nih unkcija, nasluivao ve mjesecima...Rana koju je prouzroio taj gubitak, otvorenaje. Jo si ne moete predoiti kako ete nastavitiivot bez pokojnika. Ovaj as se, dodue, morateza toliko toga pobrinuti, no, s obzirom na gubitak,sve vam se priinja nevanim i sporednim.

Rodbina i prijatelji dolaze vam izraziti suut.Mnoge njihove rijei, koje sada sluate, a koje steu slinim prilikama i sami drugima govorili, sada

vas vie zbunjuju nego tjee. Sada biste eljeli ne-koga koji e blago, nenametljivo i diskretno stati

uz vas, biti vam od pomoi.Rijei koje slijede ele vam biti pomo i potpo-

ra. Dao Bog, da vam, po snazi vjere, donesu utjehu.

Ne tugujemo kao ostali koji nemaju nade

Susret sa smru ne ostavlja nikoga ravnodu-nim. Rastanak od drage osobe, gubitak roaka iliprijatelja, budi mnoga pitanja, koja u svakodne-

vici esto guramo u stranu. Smrt unosi potrese-

Kad Sin ovjeji doe u slavi i svi aneli njegovis njime, sjest e na prijestolje slave svoje. I sabrate se pred njim svi narodi, a on e ih jedne od dru-gih razluiti kao to pastir razluuje ovce od jara-ca. Postavit e ovce sebi zdesna, a jarce slijeva.(...)I otii e ovi u muku vjenu, a pravednici u ivotvjeni. (Mt 25, 31-33.46)

Na Posljednjem sudu dogodit e se i uskrsnuetijela. Isus nam to poruuje: Da, to je volja Ocamojega da tko god vidi Sina i vjeruje u njega, imaivot vjeni i ja da ga uskrisim u posljednji dan(Iv 6, 40). Bog je stvorio ovjeka u jedinstvu duei tijela. Smru se dua dijeli od tijela, a uskrsnuemrtvih dogaaj je njihova ponovnog sjedinjenja,ali ne vie za zemaljski ivot. Uskrsnue mrtvih nasudnji dan znai da e Bog naem preobraenomtijelu dati nepropadljiv ivot. Kristovo uskrsnuetemelj je vjere u nae vlastito uskrsnue. Kao vjer-

nici, ne smijemo se prepustiti pretjeranom strahuhoemo li se spasiti ili neemo. Na Bog jest lju-bav i milosre i eli da se svi ljudi spase. Porukaposljednjeg suda poziv je svima nama na trajnoobraenje jer ovo nae vrijeme jest vrijeme milo-sti i vrijeme spasa (2 Kor 6, 2). Samo ljubav pre-ma Bogu i brai ljudima bit e klju koji e namotvoriti vrata naega spasenja.


39/49

76 77

Ni o kojem ovjeku nije Crkva do sada rekla da jezauvijek propao.

Kranska vjera ne skriva smrt; niti umanjujenjezino znaenje. Smrt uvijek znai bol, potrese-nost, rastanak, odlazak. Ipak, s vjerom u uskrsnu-log Gospodina, mi ne tugujemo kao ostali kojinemaju nade (1 Sol 4,13).

Kako se nositi s tugom?

Sprovod je proao. ivot se mora nastaviti.Ponajprije treba obaviti obveze u vezi s ukopom:mnogima zahvaliti, rijeiti zakonske ormalnostipo civilnim uredima, izvriti oporuku i slino.Koristit e nam ta zauzetost: da nas ne svlada i nezarobi tuga koja e od vremena do vremena ipakizbijati iz nae nutrine. Na dulje vrijeme neemomoi potisnuti ni svu tugu ni stresove koji su seu nama nataloili u vezi sa smru osobe s kojom

smo bili najue povezani.Ako su, primjerice, mu i ena godinama i-

vjeli u istinskoj ljubavi, gubitak jednoga izazvate u onome koji ostaje nerijetko duboku krizu:Ja to ne mogu podnijeti. Moj je ivot ostao bezsmisla... Netko e u svojoj boli i Bogu prigovo-riti: Kako mi je to mogao uiniti?. I povjerenjeu Boga staviti u pitanje. Uzrok takvu oaju moebiti samosaaljenje i sebinost? Naprotiv, pravi je

nost i potie pitanja: ivot je prolazan, ima svojegranice. to je ta granica? Je li to prekid, konanapropast, unitenje, ili je to prolaz, prijelaz, pro-mjena, novi poetak? to biva s pokojnikom?

Kakav odgovor na izazov smrti daje kranskavjera? Sveto pismo Staroga zavjeta suzdrano je usvojim izriajima o smrti. Ostavlja ga u njegovoj

nedokuivosti i nepojmljivosti, a oslanja se samona vjeru u velikog i silnog Boga Stvoritelja. Iz ove

vjere sve vie raste sigurnost: Bog nam ostaje vje-ran i nakon smrti.

Sveto pismo Novoga zavjeta stavlja u srediteveliku nadu, novo iskustvo i novu sliku: ovjeko-vo uskrsnue tijelom i duom. Najdublji temeljove nade je Isus Krist. On je proao ovjekov putsve do u smrt. A Bog, Stvoritelj i Gospodar ivota,uskrsnuo ga je od mrtvih. Isusovo uskrsnue neznai povratak u prijanji ivot, ni neko ponovnoroenje, nego preobrazbu u novi ivot, u kojeme ovjek biti od Boga vjeno prihvaen i ljubljen.

Budui da Isus ivi, i mi emo ivjeti. Zato is-povijedamo: Vjerujem u uskrsnue tijela i ivot

vjeni. Zato Sveto pismo Novog zavjeta govori onebeskoj gozbi, o radosti boravka kod Gospodina(2 Kor, 5,8), o gledanju Boga licem u lice, o ivotuu njegovoj punini. Sve su to slike prepune nadei pouzdanja. Mnogima se ova nada ve ispunila.


40/49

78 79

li - prvi je korak do zadovoljtine da, bez izgovo-ra, stanemo iza onoga to je zaista bilo. A zatim,da upravo na onom podruju na kojem smo bilizakazali, odsada svoj ivot mijenjamo u pozitiv-nom pravcu. S obzirom na spomenuti primjer, tokonkretno znai: odsada nastojati biti otvoreni-

ji i pomirljiviji prema blinjima s kojima ivimo.

Konano, svoju krivicu trebamo i Bogu priznati iod njega traiti oprotenje, napose u sakramentupomirenja (ispovijedi). Malo-pomalo stei emoutjenu sigurnost da sam Bog u nama usavruje tosmo bili propustili i iscjeljuje to smo mi ranjavali.

Pokoj vjeni daruj mu, Gospodine

Kranska vjera kae da pokojnik i poslijesvog smrtnog asa ima priliku u Bojem svjetluspoznati svoje krivice, naknadno dozreti i postatisposoban za veu ljubav. To je ono to u katekizmu

zovemo istilite. Sjetiti se toga, osobito je vanoako smo od pokojnika u vrijeme zemaljskog ivo-ta doivljavali nepravde. Njegova promjena nabo-lje i nama e pomoi da se sve vie oslobaamosvoje ogorenosti, neprijateljstva i mrnje. Tadaemo i mi moi moliti: Pokoj vjeni daruj mu,Gospodine, i svjetlost vjena neka mu svijetli!Poivao u miru! U naem e ivotu potei novo

vrelo, ivot e nam dobiti novi sadraj: osloboditemo se ojaenosti i ogorenosti.

znak ljubavi spram pokojnika od srca mu eljetiblaeni i vjeni ivot kod Boga, preporuujui ganeizmjernom Bojem milosru. - Koji tako gle-daju na stvarnost, stei i doivjet e svoga pokoj-nika puno intimnije i neposrednije.

Smrt, nadalje, moe biti i uzrokom mnogih sa-mopredbacivanja, napose ako je dola nenadano:

Tolike sam nesporazume i svae mogao izbjei!Zato sam joj posveivao tako malo vremena? Dasam bio barem tolerantniji, obzirniji, spremniji napomo, strpljiviji! Toliko sam je puta uvrijedio, anikad se ispriao.

Sada ovjek mnogo toga vidi u drugaijem svje-tlu. Toliko smo si toga imali priliku rei. Sada jekasno. I to, i jo mnogo toga, optereuje savjest.elja da ono to je prolo popravimo, pee. Imaljudi koji zbog toga sami sebe kanjavaju; ne pri-hvaaju nikakvu utjehu, niti onu koju im pruajudobronamjerni ljudi, niti koju im nudi vjera. Takvostajalite, dakako, niti je zadovoljtina niti rjeenje!

Ako smo naempokojniku za vrijemeovoga ivota nanijelikakvu nepravdu, akosmo mu, na primjer,uskratili oprotenje,ako se nismo pomiri-


41/49

80 81

ljudi, blinji, njihove potrebe, nevolje i radosti. tomi vie bude stalo do blinjih, to vie budem nji-ma pomagao, s njima suraivao, njihovu nevoljus njima dijelio, to u sebe smatrati manje vanim.Kad se ovjek naui zalagati za druge, punije ivi,lake oprata... Povrh svega toga, u mnogim prili-kama je od velike pomoi osobna molitva.

ivot je padanje i ustajanje, umiranje i uskri-savanje. Strah od smrti bit e manji prihvatim lisvoj ivot kao zadau, kao osobno svjedoanstvo.

O smrti i rastanku

Ako na ivot gledamo samo ljudskim oima,ako u njemu vidimo samo ono na zemlji proiv-ljeno, onda nam se ivot moe uiniti preteak,surov, ak i besmislen. emu ivot kad moramumrijeti? Nakon svega- smrt

No, ako na ivot gledamo oima vjere, ondai smrt ima drugo lice. Tek kad znamo odaklesmo doli i kamo idemo, tek tada gledamo ivotispravno - cjelovito. Ako znamo da smo od Bogadoli i da k njemu idemo, onda ovo na zemlji pro-ivljeno mora imati neku veu - svetu svrhu. To jesamo dio puta, nikako cijela pria. ivot na zemljisamo je dio istine, nikako cjelina. To je samo dioposlanja. Iako mali dio, jako vaan i bitan. Bogima plan sa mnom, sa svima nama.

Jer, ivot i smrt jedno su

Lako je govoriti o smrti kad se radi o drugome.Pred vlastitom smru, meutim, hvata nas tjesko-ba, makar smo krani. Zato svako razmiljanje o

vlastitoj smrti uvijek odbijamo.

Moda e nam upravo smrt drage osobe po-svijestiti: i ja u jednom umrijeti. ivot i smrt jed-

no su, kao to su jedno rijeka i ocean. To iskustvootvara u nama mnoga pitanja.

Kakva e biti moja smrt? Hou li dugo trpjeti?Hou li umrijeti sam, naputen, ili e netko bitiuza me? Kad u ispraviti svoje nepravde premablinjima? Drem dok o tome razmiljam...

Probuditi mi je i drugaije misli: kranin sam.Posjedujem nadu da e Bog biti uza me, da me niu tom asu nee napustiti. Vjernik sam i vjerujemda me on ljubi.

Takve misli treba unositi u svoj ivot. Nerazmiljati samo o smrti. Nastojati mi je, dakle,svjesnije i savjesnije ivjeti - kao vjernik koji imaBoje obeanje da e nakon ovozemaljskog ivotasretno ivjeti s Bogom.

Svjesnije ivjeti ponajprije znai razluivativano od nevanoga. Nije vano imati sve to po-elim, ve promiljati to mi je zaista potrebno- iuiti se odricanju. Na prvom mjestu mi trebaju biti


42/49

82 83

dogodilo ovo ili ono To je na prigovor Bogu,ali i na vapaj, zaziv, molitva.

Nae boli i suze trae utjehu. Svjesni smo, po-put apostola Petra, da nas ljudski odgovori nemogu do kraja utjeiti, stoga govorimo: Gospodi-ne, kome da idemo, ti ima rijei ivota vjenoga.On je put prema vjenosti. Vjenost je upisana

u svako ljudsko bie. Sjeme vjenosti prisutno uovjeku nazivamo ljubav. Jer jedino se ljubav nemiri s krajem, jedino je ona sposobna umirati dabi se ivjelo. Ona je za vee i vee, prema punini..

On sam veli: U kui moga Oca ima mnogo sta-novaIdem da vam pripravim mjesto da i vibudete gdje sam ja (Iv 14,23). Nadovezujui sena Isusove rijei, na dobri papa Benedikt XVI.,na upit vijetnamske djevojice kako vidi nebo -raj, odgovara. Raj bi mogao biti kao moja mla-dost, tako da se nadam da u se vratiti kui, kao

da se vraam iz dalekog svijeta. Smrt je povratakOcu kui, nakon duga putovanja.

Isus je podijelio sudbinu s ovjekom

Evanelje nam nadalje svjedoi da Isus plaeza mrtvim prijateljem Lazarom. On plae s nje-govim sestrama. Bog i s nama plae. S nama i nadnama. On nas nikada ne ostavlja same.

I kao Lazarovim sestrama, govori i nama: Bu-dete li vjerovali, vidjet ete slavu Boju. elimo

I dok se u trenutcima rastanka od naih najbli-ih u glavi vrti samo jedno misao, jedno pitanje:Zato? Zato smrt? Zato gubitak?- to nae za-to traganje je za Bogom, koji ne samo da dajeodgovor, ve je sam odgovor.

Zbog grenosti, zbog skuenosti naega umane moemo shvatiti puninu odgovora. Odgovor

postoji, ali na njega treba ekati. Bdjeti - vjerovati.Kako Isus veli: U onaj me dan neete nita pitati.(Iv 16,28). Kad se susretnemo oi u oi, bit e namsve jasno. U Njegovim oima krije se odgovorna sva naa pitanja na na ivot.

Oima se bezbonikim ini da oni umiru, injihov odlazak s ovog svijeta kao nesrea; ali onisu u miru. Za malo muke zadobili su dobra veli-ka, jer ih je Bog stavio na kunju i naao da su gadostojni. (usp. Mudr 3, 2 3.5)

Moe se rei: Dovienja!U trenutku smrti Isus nas poziva: Doite, bla-

goslovljeni Oca mojega! Primite u batinu Kra-ljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta.

I kad nas potrese kunja zbog smrti naih dra-gih, poput Lazarove sestre iz evanelja, moemorei: Da si bio ovdje na brat ne bi umro. U tim jerijeima upisana je naa bol s kojom gotovo sva-kodnevno pristupamo Bogu. Da si bio tu ne bi se


43/49

84 85

Misli o molitvi

Molitva nije prije svega traenje, puko nabra-janje potreba. Prava molitva ne trai samo stvari,zdravlje, uspjeh Prava molitva trai samo oso-bu Boga. Ona je prije svega predanje. Molitvane ovisi o svojoj duini i kienosti rijei, ve kakoIsus veli: Kada molite, ne brbljajte kako to poga-

ni ine, jer misle da e biti usliani zbog mnotvarijei. Ne budite kao oni; zna Otac va to vam jepotrebno i prije nego li ga zamolite. (Mt 6, 7-8)

Koliko je vano da u muci ne trimo samo kljudima, ve da sve rjeavamo s Bogom u tajnosti. Tinaprotiv, kad moli, ui u svoju sobu, zatvori vratai pomoli se svomu Ocu, koji je u skrovitosti. I Otactvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit e ti. (Mt 6)

Nadalje, kolika je vanost molitve vidi se izIsusova napora da rano ujutro, jo za mraka, dok

svi odmaraju, zapone dan s molitvom. esto e,unato svim potrebama naroda, svoje uenike vo-diti na osamu kako bi molili.

Nakon to su uenici vidjeli kako se Isus pre-obraava po molitvi, trae ga da ih naui moliti.On ih ui moliti srcem, poput djece koja zazivajuoca koji zna njihove potrebe. Zna Otac va nebe-ski da vam je sve to potrebno. Traite stoga najpri-

je Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve e vamse ostalo dodati. (Mt 6, 25)

vjerovati. Jer, vjera daje smisao ivota. Ona neoslobaa od patnje, ali daje smisao patnji. Ona neoslobaa od smrti, ali daje smisao smrti. Pribliitise Bogu, znai pribliiti se smislu. Zaista, zaista,kaem vam: Onaj koji vjeruje u mene ima vjeniivot. (Iv 6, 47)

Znamo da je Isus i za nas izgovorio utjene ri-

jei na kriu: Oe, u ruke tvoje predajem duh svoj.Znamo da u Bojoj ruci nita ne moe propasti. UBojoj ruci, ivot nema kraja.

U trenutku smrti kao se ispunjaju rijei Pslama139: Gospodine, kamo da odem od duha tvojega,i kamo da od tvoga lica pobjegnem? Ako se nanebo popnem ondje si, ako u podzemlje legnemi ondje si. Uzmem li krila zorina pa se naselimmoru na kraj, i ondje bi me ruka tvoja vodila de-snica bi me tvoja drala.

Potresno zvue ri-jei jedne pobonepjesme: Gospodine,kad se budemo gledalioi u oi sjeti da samsamo ovjek, a ti da siBog. Dok izgovaramrije Bog, zapravo iz-govaramo rije naodgovor.


44/49

86 87

svagdanji daj nam danas...) zahvalu (Jer tvoje jekraljevstvo i mo i slava).

5. Izdrljivost, ustrajnost i pouzdanje bitne su pret-postavke moljenja. Neu se bojati s Bogom govoritiprijateljski, kao s Ocem.

6. Neu unositi u molitvu samo svoje vlastite misli,brige i nevolje, nego u misliti i na elje drugih ljudi.

7. Mislit u posebno na to da molim za ljude s koji-ma imam potekoa ili koji su mi uinili neugodnost,povrijedili me. Srdba, ogorenost i elja za osvetomzapreke su koje najvie oteavaju molitvu, jer one op-tereuju i odnos prema Bogu.

8. Udaljit u negativne, tmurne misli iz svojih mo-litava i truditi se da svaku od tih misli zamijenim lju-bavlju, pomirenjem i unaprjedujuim mirom.

9. Ako moje misli pri molitvi esto odlutaju, bit ustrpljiv sa sobom, sabrat u se i prepustiti svojoj moli-tvi, kakav jesam.

10. Molit u redovito za uvid i snagu da plan kojiBog ima sa mnom spoznam, Boju volju kreativnooblikujem i ako je tako i izdrim.

11. Pouzdavat u se da Bog zna najbolje to je zamene dobro. Uvijek u si iznova ponavljati da sve po-laem u Boje ruke. Molit u za sposobnost da od sebedajem najvie, ostalo u preputati Bogu. Zakljuit ustoga svaku molitvu rijeima (ili slino): Ti sad po-zna moju elju. Veoma mi je vana. Ipak, nek se nevri moja volja, nego tvoja. Pouzdajem se u te.

Prava molitva ide za tim da se Boja voljavri na zemlji i u mome ivotu. Lijepo veli jed-na pria: Neki djeak otiao je u kupovinu. Bio

je vrlo napet. Trgovac, da bi ga umirio, uzme ve-liku zdjelu s karamelama, otvori je i prui mu je.Uzmi, maleni! Djeak uze karamelu, ali pro-dava, ohrabrujui ga, ree: Uzmi punu aku.

On ga pogleda svojim velikim oima. O, ondauzmite Vi za mene! Zato? Zato to je Vaaruka puno vea. Kad molimo, ne mjerimo naemolitve mjerom nae sitne vjere. Sjetimo se da jeBoja

Documents

ZA DUŠE NAŠIH POKOJNIKA