Charles Webster Leadbeater

Napredakdušekroz

reinkarnaciju

NAPREDAK DUŠE KROZ piNKARKACIJU(Životi Erata i Špika)

Autorj C. V .Ieadbea ter ,

O

Isdao:0. Jinara J adasa

1« engleskog.S a d r ž a j

I* Životi ErataUvod od 0. Jinarajadao«,Biografija Johjia Varlejr-a(Erate)Ineaa Karaktera dana su od strane autora C.»“.L* Korjenake rase čovječanstva,Varlj-eva obitelj,Predogovor od Jolina Vari ej-a lista života,

I • Kalde ja,II. Arabija,III. Poseidonia,IV* Esklaska sami ja,V* 3jev.A*erika,VI. Paru,VII. Kina,VIII. S.Atlantla(Atlantida)

Revija Eratovih života I - VIII od autora,

Biljelka o životu IV od autora,lista nekih djela od Agathoelesa, nazvanog Kalamls, Bilješke od C. Jinara jadaše 1 autora,

Život Franciske Arundale,ođ Č.Jinarajadaše, lista Života

IX. Etruria,I. Japan,II. Egipat,

Statueta pisara.III. IndijaXIII. Arabija, XIX« Perzija,XV. Grčka

XVI. BavarskaII. Životi Špika

Život 1. Merioo XII. Persija,XIII. nije sabiljeSen,XIV. Engleska,XV. Indija,Životi IV-VI.nisu zabilježeni

II. PeruIII. Kina,VII. Indija,VIII. nije zabilježen, JI. Indija

Jedan san F.Arunđale o svojim prošlim Životima.X. nije zabilježen,

XI. Egipat,

I Rf T)GCVCR od

C.JinaraJadaše

Nakon Što ,1« prihvaćana ideja o reinkernacij1 , t.j. <5a se duša uvijek i neprestano vraća natrag na Zemlju, neizbježivo se nameće pitanje; "Kakav je svršetak svega toga?" Odgovor na to su dali Istočni filozofi a takodjer i sam Plato i svi oni dokazuju da je reinkarnacija jedan potreban dio eksistenclje duše. njihov odgovor je Oalobodjenje, ili konačna sloboda od ponovnog rodjenja.U izvještaju koji je u ovim serijama života dan o reinkarnacijama raznih duša, dana je u pogledu cilja odnosno avrhe reinkarnacije drugačija indikacija* Taj cilj odnosno svrha reinkarnaoije može tek mutno razabrati kad čitamo o tim životima £rata.(£rato je ime jedne od 9 Muza, a upotrebljava se za imenovanje junaka, čije re­inkarnacije su ovdje navedene), ili vidimo u slučaju ove dude, da gdjegod se zato pruži prilika, ona se uvijek priklanja k umjetnosti ali Sto je naročitog spomena vrijedno jest, da se ta duša ne po­svećuje isključivo jednoj manifestaciji umje^tnosti, već više njih.V netom proteklom životu John Varćley je bio slikar pejsaža, ali u Jednom kratkom prethodnom životu on je bio bakrorezac i rezbar, (graver), u Ateni Je bio kipar, u Starom Egiptu bio je arhitekt, u Peru-u 'kao djevojka) gorljivo je prigrlio slikanje. U jednom životu u Japanu, kao žena, vidimo mi da se Eratova umjetnička sklonost manifestira u slikanju kakemonosa(?). U jednom životu u Etruriji, *dje je eiviliz*cija bila zaostala, njegova umjetnička tendencija je spriječenafzasmetana) te se može očitovati samo u kombiniranju boja u tkanju haljina i sagova.feosorskl odgovor na pitanje:* Kakovo je značenje reinkarna­cije?" Jest, da svaka duša mora, kao svoj cilj u postojanju, dati jedan plemeniti prilog rada u svrhu ispunjenja Velikog Plana.Cilj, odnosno svrha postojanja nije zamišljena kao neka vrsta Nirvane, ili: nije postavljena kao bilo koja vrsta Nirvane) koja donosi konačno stanje opisano u frazi: "Kapljica rose klizi u blistavo more".S druge pak strane Spasenje odnosno Cslobodjenje se u Teozo- fiji posve sigurno zahtijeva, ali kao ujedinjenje svijesti duše sa sviješću Božanstva, ali u isto vrijeme, ali istodobno čudo i ljepota tog sjedinjenja treba da se neprestano manifestira u ple­menitim poduzimanjima oko potpomaganja zaostalih duša, koje se mo­gu naći na svakom dijelu Univerzalnog plana, a zaostale su samo radi toga, jer su to još mlade duše, koje su upravo ušle u svoj tok prema deifikaciji. (deifikacije= postajanje Bogom).

Predpostavimo sada jedan zahtjev, recimo, da Eratova uloga u nekoliko budućih života treba da bude zvanje Direktora umjetno­sti jednog čitavog kraljevstva i da inspirira evefre-pedantke- »irB&eett&ke milijune svojih službenika da putem umjetničkih stvara­nja shvate u sebi Božansku snagu, zatim opet vidimo kako se Erato vježba kroz nekoliko života da postane umjetnikom, ali ne umjet­nikom jednog odjela umjetnosti, već više odjela, a sve zato, da bi time bio Što efikasniji, što djelotvorniji. Ta koncepcija daje nam klJuČ(mig)koji nas vodi k razumijevanju cilja i svrhe reinkar­nacije. Cilj procesa jasnije se vidi u životima Erata i Alcyona, nego li u drugim serijama života- Postoje A stiha od Tennyson-a koji nam njima daje naslutiti značenje života kad ga gledamo u svjetlu reinkarnacije:

Čin prvi. Cva Zemlja.lozornica zamračena bolima i tugama.Svi vi ali s £adjenjem kod promjene scene, i a i ak, budite strpljivi, naše pisanje drac.e neka pokaže u nekom petom činu,šta ta divlja drama znači.To Je taj 5.čin koji nam se razotkriva našem pogledu kad či­

tamo sukcesivne živote bilo kojeg karaktera.-*:

ŽIVOTOPIŠ JOHN-a VARLET (KRATO)sx«sc3Bgcatgtt»gBMggggmtc»««»»gggfcs«g

John VARLET (rodjen 1850, umro 1933«g.)bio je engleski slikar, 'fje ov© slike bile su uglavnom krajobrazi u vodenim i>o jaina 1 u ulju, a kadkada i u pastelama. Njegov otac Albert Fleetwood Varley bio je takodjer umjetnik, ali od manjeg značenja. Ali je zato bio znamenit ujegov djed John Varley (1778-1842) koji Je bio najglasovitiji u cijeloj obitelji, Jer je on bio Jedan od osnivača Društva slikara akvarelista(u vođenim bojama).Taj John Varley bio je(kao senior)dobar prijatelj nekog Villlama Blake a bio je jako dobro posnatjf u literarnim kragovlma onog vremena. On js takodjer poznat i zbog avoiih priloga Astrologiji.John Varley (mladji) rodjen je u jednoj umjetničkoj oko- llnl. bio je veliki putnik, koji je najprije slikato u Francuskoj, Spaniji, Grčkoj, Aziji (Ha loj) i u Egiptu, a kasnijih godina u Kini, Japanu, Indiji, Ceylonu, Italiji, Siciliji, Švicarskoj i Maroku- On je ujedao bio i izvrsni linguist te Je perfektno govorio arabski ali se je služio takodjer i japanskim, Španjolskim turskim, grčkim, talijanskim 1 francuskim jezikom. Godine 1676. on je u Parizu, u Julijanskom Studiju, sreo svoju buduću ženu Izabellu Pollerfen, kćerku Williama Pollerfena, J.P. od Sligo, Irska.I ona je bila umjetnica od znatnog talenta, koja je prije svoje udaje izlagala portre-e na Kraljevskoj Akademiji. Oospodja Varley bila je tetka W.B.Teats-a, Engleskog pjesnika.

John Varley je dobro poznavao vještinu plovljenja i to mu je omogućilo da slika brodove sa značajnom točnošću i šarmom.Kad je bio Još sasma mlad, oko 2A godine, sagradio je on jednu jahtu kod Gravesenda i uzeo ju je van u Egipat i uz Nil, gdje Je on ostao nekih 2 godine 1 gdje se je Intenzivno bavio slikarstvom, živeći od vremena do vremena u grobovima izdubenima u pećini, pa Je tamo stekao svoje izvanredno poznavanje arabskog Jezika.

Gosp.John Varley i gospodja Izabella Varley brzo su pri­stupili k Teozofiji i pripadali su unutarnjem krugu(ezoteričkom kr. koji se je okupljao oko gospodje Blavatsky u Londonu u 1883/4-god. Oni su u prvoj grupi Teozofa koji su se ponudili da budu Učenici Ifiajstora te se njihovi potpisi vide na dokumentu u toj stvari,koji nosi takodjer i rukopis i inicijale dvaju Majstora, i to: M.i K.K.

Gospodin Leadbeater i ja bili smo intimni prijatelji sa gosp.i gospodjom Varley a poznavali smo takodjer i njihove dvije kćerke, Ceciliju i Idu. Sosp.Varley se je Jako dobro snalazio u li­teraturi i bio Je stalni čitalac.On je imao generalno poznavanje o astrologiji a bio e takodjer Slobodni Zidar.

Sto se tice vještine I talenta gosp.Johna Varley-a kao jednog akvareliste(slikar vodenim bojama), općenito se priznaje, da je on imao značajne uspjehe u prikazivanju atmosfere, u svojim "nebima" (neba) i "zapadima sunca* te u raznim figurama koje plove i koje se grupiraju. Njegov rad bio je u biti i u svom temelju is­kren i vjerodostojan, a to bijaše njegova najveća karakteristika.TI njegovim slikama bilo je takodjer i mnogo poetskog osjećaja, a te slika nalaze se sada posvuda, u svim dijelovima svijeta, kao u Americi, Australiji, u raznim Umjetničkim Galerijama u kolonijama a napose u Velikoj Britaniji i South Kensington-muzeju. Kraljica Viktorija, Princesa Lujza, Kralj Gjuro V, Kraljica Marija, Vojvoda od Connaughta, Car od Japana i mnogi drugi imaju po koji primjerak njegovih radova.

— : 4§<Jfc —

-3-

-4-

IldESA DAMA KARAKTERIMA (dao im ih je C.W.L.)

Budući da se historija ue ioŽe pisati te* i^ena a Kako Je rein­karnacija jedna činjenica - a stoga je isto tako činjenica i nepre­stano ponovno javljanje istog pojedinca kroz sukcesivne vjekove,to smo mi Ego-u koji igra više uloga pod istim imenom, to smo mi mnogim pojedincima dali imena, po kojima će se oni moči prepoznati kros ci­jelu dramu u kojoj oni sudjeluju. "Irvln" je onaj isti Irving za nas kao Haobeth, Riohard III, Shjrlook, Karlo I, Faust, Romeo, katthias, i u Mio kojoj priči iz njegovog života kao glumca, o njemu s e go­vori kao o "Irvingu" posve oez obzira, kakovu ulogu on igra, - nje­gova kontinuirana individualnost se kroza sve to prepoznaje. Tako isto i jedno ljudsko biče, u dugoj priči u kojoj životi znače dane, igra stotinu uloga, ali je uvijek i skroz isto, bio on muškarac ili žena, seljak, princ ili svećenik.

Tom biću, koje j« uvijek "isto" t.j. E30, mi smo pridali Jedno odabrano ime, tako da bi se to lice moglo prepoznati pod svim obli­cima i presvlakama u kojima ono igra svoju ulogu.To su većinom imena konstelacije zvijezda Grčkih heroja.Tako smo na primjer Juliju Ceza­ru dali ime "Corona*, platu smo dali ime "Pallas", Lao-Tze nosi ime Lyra i na taj način mi možemo vidjeti kako su različite linije evo­lucije prijašnjih života koji proizvode jednog Cezara i Jednog Platu To priči daje izvjestan ljudski interes i podučava studenta o inkar­naciji .

KORJEJSKS RASE ČOVJEČANSTVATreća rasa: leaurljanska; Pretstavnicl njene 4.,5.,6.1 7.pođ-ra3e su takovi ifegro-i, Jegrite i Hegrille - ljudi koji nisu nikada imali bilo kakovu mješavinu(miješanjejkrvi sa bilo kojom od viših korj.rasaČetvrta korjen.rasa: *Atlaatida,,Kjene pod-rase su slijedeće:

1. Rmoa'nal 4. Stari ffuranci2. Tlavatli, 5. Izvorni Semite,3. Toltec, 6. Akkadjani,

7. Mongolska,Peta korjen.rasa: "Arijska". Njene pođ-nase su slijedeće:

1. Hindu -Egipatska, 4. Kelti,2. Arijski Semiti, 5. Teutoni,3. Iranci 6. Austral-Amerikanci,

7. Buduća I.atinsko-Američka

VARLET-eva OBITELJ

John Varley (Erato)

Cecilia Varley (Concord) (kćerka)

Isabella rollexfen (Melete)

Ida=$arley (Auson)(kćerka)

iREsaovoaod Joi-n Varley-ži

Za vrijeme jednog razgovora 3a g .Ieadbeaterom koji je sprovo- dio večer 88 omom, ja sam aludirao na Jedau primjedbu «ccja Je po­tekla od Jedne izvjesne osobe, da se je g.Leadbeater upoznao sa nekim Činjenicama u vezi sa mojom pradavno® prošlošću, pa sam ga Ja zamolio ne bi 11 mi on htio dati Još i neke daljnje potankosti ili informacije o tom predmetu.Cn je ljubazno pristao i dao ml J« neke skioe od vlis mojih 2lvot&, pune detalja 1 ubacio Je poneSto detalja u informacijama o okolini, arhitekturi, klimi, metalima, radionicama, tekstilnim tvornicama, o staklenoj i zemljanoj robi, utenzilijama, običajima, socijalnom životu, religioznom bogoštovl, i idejama, ceremonijama, pogrebnim obredima i Još c kcječem drugo« Štogod mu Je došlo pred oci u vezi sa raznim periodama, u kojima satr, ja .'ivio ovdje na Zemlji. Je ovaj izvještaj pišem u onedjelji ujutro, 14 .majri 1894.gođ. u nedi, da ću moći fiksirati toliko, leti I ja kolike je to najviše moguće, tako dugo dok au oni još svježi t mo:;. sjećanju. .Ja sam brižno nastojao da ne dodaješ ništa k pripo­vijedanju g.Ieađbeatera te je upotrebljavam kolikogod je to moguć« i kolikogod Ja to mogu - uvijek one iste fraze i riječi, koje je upotrebljavao 1 sam g.Leadbeater.CBi1ješka 0. JlnaraJadaae)

aospodin Varley propušta napomenuti, čega se Ja dobro sjećam, Jer sam i Ja bio prisutan tom razgovoru, - naime, kako je to istri živanje zapravo započelo. 2a vrijeme Jedne šetnje, par tjedana prj je tO£a,g.Varley Je spomenuo, kako Je on noć prije toga imao jedar vrle živahan san u kojem ae kaže, da se je on naletio ne vrhu neki zgrade, otvorene prema nebu, - đa je bio obučen u čudnovatu odjeći i da Je u rukama driao neku Šibu ili Štap, kojim je on povlačio pc podu znak Jupitera:

a onda Je upro štap u nebo, i ~a je taj san bio izvanredno živ.Cn Je tada upitao g.Ieađbeatera *Cd kakovog Je to astrnInog znače­nja tr.olo biti*1? Odgovor g.Ieađbeatera je bio: **J8 zapravo neznam, ali Je ću pogledati Vaš san*. Nitko od nas nije tada niti pomislic na reinkarnaciju, već semo totf, da Je u tom slučaju tilo jedno astralno Iskustvo iskrivljeno u sjecanju. Kad je g.Ie&đfcefcter po­gledao na taj san, pronašao je, da je ta slika sna fcljesnula na "astralno svjetlo** (zapravo: vidio je, da Je to bila slika, koja se je odrazila ne *estrslnc svjetlo") - slika jedrog incidenta jedne predevne inkarnacije. To Je gospodinu leadbeateru dale povo­da a ujedno i početnu točku sa keje je zapravo započeo svoje istrs Živanje.

(Ja sam bio prisutan, kad je g.Ieadbeeter svaki od tifc Lrato-vih divota vidovito razmatrao. - C.JinaraJadasa).

- 6 -

2ADNJIH 17 ŽIVOTA ERATAProslečni iivot na Zemlji

55.5 god.prosječni period lzmedju inkarnacija bio ^e 1264 god.

datuarodjenja..„Mjestoronjenja * T " :pedras »pol)

iduftinaŽivota

Period i«- medju rein- — karnaoi ja—Prije £r* ■ - - — ^ ■ r t i * - ;

i 19-245 <' Kaidaja IV. 6 •■uš.) 76 / 20224 17.147 Egipat • 5 - • * 11; ■ S 72 1787i 15.288 Poseidonis • 3 * . 44 498k 14.746 Esklmo « 1 lena 55 653f 14.056 S.Amerika *. 2 II 62 1167i 12.089 Peru * 3 VI 85 2367} 9.657 Kina * 4 « 12 224 9.605 S.Atlantida 5 * 39 995 L

1 8.569 Etruria • 6 • 59 1053u 7.457 Japan * 7 « 65 151344 5*879 Egipat V. 1 muški 75 1772■ii 4.052 Indija • 1 m 45 1829n 2.158 'Arabija « 2 m 68 1517

575 Perzija • 3 m 12 41u 520

lo KristuAtena * 4 *

i 7 11952

n 1.505 Njemačka • 5 i■ H

i ''i 191

328n 1*850

L

Engleska * 5 i » i 83

i ____

ŽIVOT I . •Keldeja, muškarac, 19*245 - 19.169« prije Krista, dob 76 god.

Cn reče: Gledajući natrag u period koji ste mi naveli, ja vas vidim na krovu jednog hrama.Vi uzdižete ruke u zazivanju duhova ne­beskih Vojska i specijalno ste predan obožavanju nekih inteligencija i anega koje su u vezi sa tim Vojskama i koje im predsjedaju odnos­io koje njima upravljaju. Heligija je čista i uzvišena, sadržaje širokogrudne i velike Ideje, donekle panteistička, ispovijeda jednu najvišu silu i mnogo nižih, pomno izradjena i ornamentalna u ritu­alu a temelji se na znatno naučnom poznavanju, irtve se sastoje u- giavnom u žrtvovanju cvijeća.

Vi se pojavljuje kao čovjek, crn, visok, brončane boje, tamnih jeskajuđih očiju, koje su, usput rečeno, ujedno i crte lica same

nacije i dotičnog perioda, veliki orlovski nos i puna crna brada.posjedujete znatno naučno znan^ar imate ispravne ideje u pogledu

astronomije i kretanja Zemlje, zvijezda i planeta. Vi imate mnogo ^strumenete prividno prilično nezgrapne izvedbe, ali, koji vam ipak °oogucuju da đodjete do ispravnih rezultata, jer vaša su promatranja aoelno usmjerena na ustanovljavanje pravog uspona zvijezda.geograf-

dužine, itd.

-7—nebeskih tijela, 1 bilježite točno vrijeme kad ta tijela zauzmu izvjesni naročiti položaj, a sve to skupa stoji u direktnoj vezi sa religioznim obradim# i ceremonljama. Medju instrumentima« koje upotrebljavate, ja vidim jedan metalni polušestar, preko kojega __se pokreće jeđaa prečko(iu tka) i kuju je brižno raspodijeljena na stapane, sa jadnim okulargm pričvršćenim na tom sa staru, ta koji služi i radi dobro za vašu potrebnu svrhu*Jedna vodana ura je takodjer tamo podešena na neki Čudnovati sistem, u Jeo j em pu­njenje iap uš tanje jedae čaše igra neku ulogu. Sistem z» ponovno punjenja ja salata vrlo domišljato iznadjen.Vtstejedanpredan i ozbiljan čovjek, koji savršeno vje­ruje u avoju religiju, vi imate anagukonoen traci je 1 u a tanju ste da Mljeta, molit« i postite neprestano kroz jedan dan i nod.Vi noaite jednu dugačku Šibu, koju upirete na jednu zvijezdu i onda Ispisujete njene signature(znakove)što donekle slici formi jednogsavijenog broja ” 4 " sa završetkom šibe na bijelom podu krova od hrama. Pismo je avjetljacavo a proizvodi se jednom aub- atanoom koja e nalazi na kraju te šibe« substanca bituminoznog karaktera, jer ima efekat fosfora, a opet nije od fosfora.

Vi takodjer stvarate plamen ljupke karainove boje, da gori na oltaru, jer je ta boja u vazi sa ritualom, koji pripada k za­zivu neke naročite zvijezde.Vi poajedujete snagu da taj plamen ili povisujete ili snlzujete i to jednostavnim pokretom vaše piai pAlioe, 1 doista se dini da poznajete mnogo toga Sto je u vezi aa takovim snagama nadnaravnih objekata. VI konačno postajete jednim visokim Činovnikom 111 arhimandritom 1 zaista ste pravi mag Vaša ceremonl jalna od jača je bogato lakirana i neobične-napadna, neka vrata trostruke tlare od bijelog metala na glavi, neka tka­nina na j neobični Jegtkenja, kako se čini - metalnog, bijela, ali se prelijeva u rasne boje kao na primjer u plava i crvenu u raz­nim odsjevima, nešto poput svile koja se prelijeva (Ovdje sam ja upitao da 11 to može biti jedna mješavina pradenog stakla sa avi- lom?)"Možda" odgovori g.Leadbeater,all mi jedva Imamo vremena da to malo dublje istražimo upravo sada).

Vi aa teraae i stepenica hrama oslovljujete (držite govor) ogromnu masu obožavatelja, jedan predani, pobožni, mirni narod, nimalo ratnički, ali kadar da se u danoj prilici dobro bori.Hji- hovl borci su dobri, svrstani u čete .Jedni su kako vidim naoruža­ni kopljima a njihova regimenta nosi sastavu od Žutog metala for­mirano poput lire, pričvršćenu na jednom štapu. Vi čitate sakup­ljenom narodu aa srebrnih sjedišta - tablice, na kojima su fino ugravirani hierogllfl, jezik i pismo nešto poput onoga na Central­nim američkim spomenicima.(Bilješka: Ja ovdje primjećujem, da Lead* beater ne spominje nlkakove idole).Te srebrne tabletlee svezane su skupa jednim remenom, one su vrlo stare, jer je srebro izgubilo svoj sjaj 1 okružene su vrlo velikim poštovanjem (može biti A*aAm Atlantskim)•

Vi živite u Jednoj kući tik do samog hrama, sa teškim portikom(predvrata na atupovima!)poduprtim vrlo debelim stupovima, a popločeno opekom.Tu laate vi i svoj vrt sa drvečem 1 sa mnogo cvijeća koje vi vrlo volite i odgajate na zidu(prema zidu) neku vrstu ruže, koja kad je u punome cvatu, stvara je neobičan ukras na zidu.Tu su takodjer i neke lijepe bijele ruže.(Tu sam upitao gospodina Leadbeatera kakovu sam hranu običavao jesti. Gosp.Leadb. : mi je rekao:) "Vidim da vas poslužuju sa raznim malim zdjelicama, ; od kojih jedna sadrži meso neke svjetle boje, možda koza ili nešto takovog, vi imate nož, sli nemate viljušku i jedete neko pirjano meso slično na kukuruz, koji medjutim ne slični na niti jednu vr­stu nama poznatih kukuruz a (to je vala i primitivna vrsta kukuruza koji si grabite zajedno sa komadićem nečeg prhkog,neki plosnati kolači ili biskvit-Vi pijete iz jedne vrlo omamen tirane Čaše u formi zdjele, dekorirane u bojama nešto poput venecijanskog stakla, a koja sadrži neku vrstu slatkog šerbeta, u Čiju kompoziciju ula­zi šećerna trska i nešto malo slatkog žutog voća.

/'možda mala žuta datulja koja Je puna saharinske materija i Još uvijek se upotrebljava za te svrhe na Istoku).

U ranije® dijelu svog Života izgleda da ste se bavili dekori- ranjem ziđa jedne z^rsde sa mozaicima, koji predstavljaju jednu lovačku soenu u lijepim 3Vjetlim bojama. To djelo nadmasuje bilo i©je, koje sam Ikada vidio u bilo kojem Britanskom Museju Istog karaktera. Taj mozaik sastoji se od malih glaziranih pločica, jedno briljantno zeleno 1 gambož-žuto se naročito ističe. Xjudi su orveno-emedji u boji sa crnim bradama, koja su frizirana po uobi- čaoom nallnu*Oni bacaju koplja na antilope ili na neke tome slične životinje .Bebo Je formirano nm lim komadi dima plavičastih pločica ponešto zelenkastih šara,-.» cjelina ja briljantna, dekorativna 1 "u prirodnoj veličini. Vi inate kod sebe jednu malu hrpicu tih plo­čioa kod svog posla. -i.

' VI ste u evoJe vrijeme oženili, možda prije preuzimanja sve­ćeničke službe 1 imate jednog sina, koji se nalazi medju neofitlma hrama. Kraj(aemlja)u kojojse ta scena vidi, položena je na jednoj ogromnoj plosnatoj aluvijalnoj ravnici, tu se vijuga jedna rijeka, a daleko tamo prema sjeveru vide se planine z vrlo daleko izvan toga vidi se neko more. Vaš hram i vaša residenclja su vrlo blizu do jednog vrlo velikog grada, gradjenog jrfjf načelno od cigle sa ne- izmjemo visokim i debelim zidovima po kojima ljudi gore šeću.Tu se napadno ističe Jedan veliki hram gradjen na spratove i sa terasafea* Razni sprat ovi, kako izgleda, su u raznim bojama, ali te boje nisu baš tako razaberive niti svježe.Jedan dio pokriven 4 neka vrate metalom, metali kao što su na primjer bakarna bronca i 1 današnji metal za "topove, iupotrebijavali su se onda općenito u dekorativne svrhe.Grad nije na nekoj rijeoi(U odgovoru na neko pi­tanje) .Ja ne vidim nikakove kanale, ali vidim mnogo drveća(J3ilješ­ka: Nakon Izvjesna diskusije «osp.L. Je rekao, da je on prilično siguran, da je ta zemlja morala biti Kaldeja ili okolica, 1 da je taj datum morao biti jako daleko unatrag, Jer persepolis 1 takova mjesta izgledaju posve blizu k našem sadanjem vremenu u usporedbi (u usporedbi sa našim sadanjim vremenom).To Je moralo biti izmedju 20 i 3G,300G(?)godina unatrag(str.24)(Točan datum tih života Erata bio Je preciziran tek nakon 1910.god.) On je tada nastavio.

Ja vas u jednom kasnijem datumu vidim kao starog čovjeka sa sijedom bradom kako proživljavate jedan miran 1 mnogo poštovani život.Kad umirete, tu je mnogo cerengfo$ija, svečano obučen u bijeloj odjedi.Mnoštvo naroda dolazi u sobu 1 sudjeluje u vašoj izgubljenoj gostoljubivosti u formi jednog kolača sa bijelim praškom na vrhu, nešto u veličini i obliku naših Čajnih kolačića. Ti kolači su iz­loženi vani u jednoj dugoj liniji za posjetioce, da si svaki uzme no redu onako kako nail^azi.Cni ponavljaju jednu frazu kojom izra­žavaju svoju Želju za Vafi dobar prelaz na drugi svijet i zele vam ujedno sretno putovanje. Oni su »vi Čvrsto uvjereni za jedno posmrt­no stanje, i ne gledaju na smrt kao na nešto strašnoga. Vaše je ti­jelo zatim uzeto na palubu jednog broda 1 spušteno u more ili u ne­ko ušće rijeke koja je podvrgnuta plimi ali blizu mora, tako da bi tijelo moglo biti odneseno u more. Vi imete dug Devahan, produkt Jednog dobrog, misaonog 1 pobožnog Života.

Hodjen 19.245 god.prije Krista ncOmro 19*159 * * * . * starost (6 godina.Period u Devahanu 2022 godine.9IXJ£šKa : Period u Devahanu odnosi se na vrijeme provedeno izvan

zemaljskog Života, a uključuje takodjer i vrijeme sprovedeno u Kama-Ioki.

Arabija.- Muškarac.- 17.147 ~ 17t075 prije Krista. |Vi se za'bijt.- ojavijujete kao jedno dijele, u jeauom šatoru. Ljudi oko vas su nomadi i tu au deve i sav ostali, dokaz o jednom putujućem životu.Kasni je nastupaju nevolje i pleme je uop<5e odve­

deno u zarobljeništvo u Egipat. Tu ate vi prodan kao rob jednoj egipatskoj obitelji, koja zauzima jednu finu kuću i imetak pokraj Nila, a kako po svemu izgleda, to je ili Srednji ili Gornji Egipat.S vama se lijepo postupa, te u svojoj po prilici 9»godini postajete drugom u igri sina vašeg gospodara.Tu se vrše mnoge atletske vježbe i vas obojica idete svaki dan sa sestrom vašeg druga na lekcije k jednom starom čovjeku u susjedstvu. Izgleda da s vama postupaju kao sa Članom obitelji i obučeni ste kao i svatko drugi od njih.

Kasnije glava obitelji umire i kako po svemu izgleda, ili su njegove financijske prilike u lošem stanju ili se njegovo vlas­ništvo bilo na kpji drugi način razilazi, jer obitelj Je ograničena vrlo Jako u tim prilikama.Vi ste do tog vremena narasli do svoje 24 ili 25.godine pa je odlučeno da se napusti taj dio Egipta i da se spustite niz Nil sve do jednog grada koji se nalazi blizu samog ušća Nila.Kuće nisu baš onakove kakove su obično gradili Egipćani.One su prilično beznačajne. Izgleda da ste vi vrlo privrženi mladom Čovjeku a naročito njegovoj sestri i kako Izgleda, tu bo aedju va­ma razvija ljubav.(Tu gospodju Leađbeater prepoznaje i pozna ju u sađanjem vremenu).Stigavši u taj grad na nižem Egiptu, vi uzdržavate malu obitelj pisanjem, vi kopirate djela i planove veleposjeda 1 imate mnogo takovog posla.Uledi čovjek ne radi ništa naročitoga. VI dolazite u vezu sa jednim starim čovjekom, koji Ima finu knjizniou papirosa te koji je bio zaposlen za jedno dulje vrijeme na jednom velikom historiČkom djelu.Cn je vrlo učen.Cn diktira a vi pišete i pozivate se na djela u knjižnici.To ide tako kroz nekih 9 111 10 godina, kad li stari čovjek umre i vi dolazite u posjed njegove knjižnice i on vem ostavlja i neki imetak.postoji izvjestan ugovor, oko dovršetka tog velikog historičkog djela, kojem se vi posveću­jete kroz godine i godine.

T? toj mirnoj epohi vlada jedan divni mir i otsustva svake žurbe, a to je vrlo ugodno.!farođ tog vremena je vrlo jednostavan, radostan i uopće nije ni u kakovoj žurbi oko bilo Čega. Taj veliki posao je Jako interesantan, ništa manje nego li historija božanskih kraljeva a ima tu i dijelova koji se odnose na gradnju Velike Pira­mide i drugih. Tu ima dobrih planova za sve. Naša piramida izgleda prošupljana dvoranama i prolazima.

?/nogo je godina prošlo prije nego li je djelo dovršeno, a onda Jedan od vaša dva sinafobojica su lijepi mladi ljudl)uzima Jed­nu kopiju djela u Gornji Egipt da ju pokaže Faraonu te dobi. Izlgle- đa da je ta kopija bila naručena od strene samog Faraona. On ju je primio, postavio ju je na svoje prijestolje i okružio ju je svojim dvorom.Knjiga je smještena u Kraljevske Arhive. Taj sin Je u to vrijeme imao jedan službeni položaj od neke važnosti.

Farao je poslao po vas i ponudio vam je jedno mjesto u glav­nom gradu, a u vezi sa knjižnicom, ali vi molite neka vam oprosti jer da ste već prestar.Siedjutim razlog Je taj što se vi povlačite sa položaja i nikako nemate vclje da se miješate sa dvorom ili sa gradjanskim životom.Vi nastojite urazumiti okolinu da to historlČko djelo nije vaše, već da ste ga vi sanio izdali i prepisali iz bi­lježaka itd. a da je to djelo napravio vaš stari poslodavac.

Vi se vraćate u isti dom.Vi na Jednoj maloj udaljeno«ti imate jedan mali posjed, gdje se bavite kultiviranjem i na kojem ima rib­njaka za lovljenje riba.'/i ste često taco. TT medjuvremenu vi umire­te i niste balzamiranfKađ je balzamiranje prvi puta došlo u praksu Egiptu?).Vas su za vrijede života icnogi posjećivali, a naročito

sin vašeg gospodara i kćerka, koji au potpuno ovisni o vama.

Livot ii.

VI ste bili vrlo studiozan(marljiv,sklon učenju)karakter, religio­zan i uopće bez ikakovog straha pred smrću, ali to 3« medjutim bilo i uobičajeno stanje duha u onom periodu i u onoj zemlji. To Je bi­le JerJnp besi?vj»tr)o flobre inkarnacl Js, Jer je započela pod te siti a* okolnostima a bilo Je tu i više teških borba, ali Izgleda da je re­zultat bio povoljan. Jedan dugi period u Devahanu slijedio Je iza te inkarnacijet

Rodjen 1t»147 prije Krista, „nxa ,1. to n*TJtero 17.075 prije Krista * trajanje život* Je 72 godine. Period u Devahanu bio Je 1787 godina*

ŽIVOT IIIFoseldonls. IttŽkarao. 15.268— 15.244 prije 'Krista.

Slijedeća inkarnacija bila je strašno gadan posao uopće i nije lijepo čitati o njoj i teška je za razumjeti nakon dva tako sretna Života. Veliki dio svih tih nevolja bio je u tome, da vam se nadje mjesto za tu inkarnaciju. Nakon izvjesnog traženja pronašlo se Je to mjesto u Foseidonisu.

Tu je bila veličanstvena civilizacija, prekrasne zgrade, jedan grad velik tako kao London, javne sgrafe nadvisivale su po veličini i veličanstvenosti čak ione najveće od Egipatskih ostataka, mostovi i zgrade u najdekorativnijem stilu arhitekture. Jedno uz drugo, sa tim bogatstvom i luksuso* na jednom stupnju o kojem mi imamo tek malo pojma, postojalo Je prljavo, zanemareno siromaštvo,Jedna niža i srednja klasa, sastavljene iz svih vrsta nacionalnosti i rasa,od crnih Lemurljanaoa Afrike do raznih crvenih 1 žutih ljudi svijeta, i degradirana i potlačena robska rasa sastavljena od ranije druge podrase Atlantlde. Porok,luksus i brutalna sebičnost, senzualnost i okrutnost bile su prevladavajuće karakteristike a niske crnih magičara i crne magije prakticirale su se formeopćenito i posvuda.Vladajuća klasa starog crvenog porijekla bila Je arogantna, sebična 1 ugnjetavačka, i stvarno, uz Iznimku tek neko­licine njih koji su imali nešto kultiviraniju narav, cijelo to mje­sto bilo je u svakom pogledu tako ozloglašeno kako je samo moglo biti. Ovdje se Je odigrala ta Vaša nesretna inkarnacija.Vi ste bili rodjen od roditelja bogatih i sa vrlo dobrim veza- ■a, vaš otac bio je jedan čovjek potpuno predan profitu,beskrupulo­zan, krut, gramzljiv bez Ikakovih dobrih misli 1 osjećaja. Sve do svoje 12.godine vi ste bili neka vrsta - neka teška 1 nesretna vr­sta dječaka sa mutnim i nesigurnim osjećajima neudobnosti 1 nezado­voljstva sa okolinom 1 mutnim težnjama k nečem drugačijem, k nečem različitom od svega toga, - k nečem boljem! ali do svega toga nije došlo sve dok vi niste zašli već u muževno doba i postali zaintere­sirani u poslovima Vašeg ooa 1 sve tako dugo dok se konačno niste počeli diviti njegovoj spretnosti i mudrosti u poslovanju. U posjedu znatnog bogatstva, vi postajete saveznikom najljenijih, najporočni- jih 1 najsebičnijlh ljudi i okružen laskavcima i prišipetljama Još nižeg tipa. Jednu mlađu ženu, koja vas, kako izgleda, predano ljubi, vi mučite i konačno odbacujete, što Joj je prouzročilo mnogo bijede a i bilo je uzrokom njene rane smrti samoubijstvom.

Jedna stvar, u svem tom bančenju 1 raspojasanosti uzdiže vaš karakter iz sve te zloće đa ne bude a ma baš absolutno gadan.Bio Je to osjećaj kajanja i grižnje savjesti, Jedno stvarno gadjenje prema svom vlastitom načinu Života iako je pritisak struje oko vas i sve­opći primjer teško dozvoljavao vaše uzdisanje iznad vaših drugova, ništa bolje niti gore- nije bilo i sa vašim rodbinskim krugom kao iopćenito sa svim pučanstvom. ---

Razina morala i spiritualnosti bila Je strahovite niska; Nepo­šten, i nimalo skrupulozan u vašim poslovima.,vi ste bili pripravan iskoristiti svakoga gdjegod vam se Je za to pružila prilika i vi ste kasnije bili podan(podali ste se)nekim oblicima magije za sebič­

ne svrhe.

- 11 -

VI niste bili sretni, a i teško bi bili mogli biti sretan i vi ste neprestane patili od jednog stalnog samo-prezira. v vašoj srednjoj dobi ste u jednoj uličnoj svađji i tučnjavi bio teško ranjen, i o* te rane ste duec patili, napušten rotovo posvema od vaših se­bičnih poznanika.Vi ste razmišljali i razbiiao si glavu «a tako nezadovoljavajućim karakterom života kako ste ga vi poznavali i - -očajavajući u sumnji da ćet« ikada postidi nešto boljega, vi zavr­šavate svoj život jedni« bijednim, prezira vrijedni® samoubijstvom.

Naravno, iza ovog tako loS« ugašenog života slijedio je jedan dugačak boravak n fcama-Lftki, iake su-težnje prema dobru lule svoju ; zakonitu nagradu»Vi Ste postigli Bavahansku rasinu 1 uživali st« rezultate VaSe apiritualaosti,kakovegod je ona bila u vašem karakt- teru. GsvrŠući se natraSke, izgleda mi teško mogućim (uzevši u ob­zir sve)da ste vi JBOgli biti(postati)bilo što - znatno drugačijeg* Snage oko vas bile au neizmjerno jake za zlo da - uzevši uobzir vaš odgoj i vašu okolinu, Izgleda s naše tačke gledišta, da se mno- : go bolji život niti nije mogao očekivati. To je mo^ac biti i jedan strogi ispit Z8/vasf ali čini se kao da čak niti viši Auktoriteti jedva da bi bili mogli očekivati neki bolji rezultat,

Ako ste na .sreću triamfirali, tad je to moglo biti jedno takovo izvanredno djele(dostignuće)(Ne! Ićolic. slijedeći ispravak: Da ste kojom srećom triumfirali, tad bi ib‘bilo jedno takovo izvanredno dostignuće, da bi rezultati bili neizmjerni*)

C«i*n 15 J « 8Sd-pr^* Kri;ta> trajanj* života 4* godln.Period tx Devahsnu 498 godina*

ŽIVOT IV£«ki«aik« Zemlja. Žena« 14*746 - 14 »691 »god* pri je Krista«

Vi se najprije zatim pojavljujete kao jedna mala crnokožna (tasmoputna) djevojčica, obučena u krzna, ali sa tolii nogama(belm bosim nogama)igrajući se kraj jedne velike vatre cd neplavijenog drva u sredini jedne kolibe, lokecija je Sjeverna Amerika (Istočna Obala)a ljudi naokolo pripadaju nekoj grani prve Atlantske podrase pa je njihov život 1 njihova pojava mnogo slična modernim eskimima. Tu nema ničeg nego sam sitijeg i led naokolo - bez ikakovog raslin­stva, teško da je tu uopće bilo i kakovih Životinja izuzev one sa­svim malene arktičke životinjice. Hrana je uglavnom riba i tuljan.

Zrak Oko kolibe i u njoj je tako gust da bi ga kio mogao sje­ći sjekirom i izgleda kao da ga je i nemoguće udisati zbog dima, i smrada od ribljeg ulja. Zidovi kolibe nse cijede od vlage i kako izgleda, tu nema gotovo slkakovog pokućtva ili nekog pribora. Zrak u ljeti nije intenzivno hladan pa možete trčati okolo sa bosim no­gama iako inače obučen u sirovu, krutu tuljanovu kožu sa nešto malo spodnje odjeće od krzna neke male bijele životinje. Tuljanove kože preparirane su struganjen i trljanjem tuljancvim uljem i tučene ka­menom ili drvenim blokom*panjem) .Ljudi su neka vrsta jednostavne, sretne i zadovoljne rase te nipošto nisu lišeni čt3ti. C-ni uopće nisu nikakovi mudraci, ali imaju neka dobra stanovišta. Njihov ži­vot je težak a klima oštra, ali kako izgleda^ oni sve to ne smatra­ju nepodnosivim.Dijete odraste i ima neke duševne darove, vidi vi­zije kadkada itd. imnogo se interesira za runafpra3taro njemačko pismo i stihovi)ili stihove koje oni pjevaju na jedan zujeći jedno- ; ličan način oko vatre u zimi.Tu je i neka vrsta medicinara,koji ima ' komadić obojadisanog štofa zataknutog u svoje krzno.Cd njega se vi učite nešto u vezi sa runima pa ta runa postaju kasnije za vas neka vrsta utjehe, iakc~vi~'Tne znate mnogo oko njihovog zna5enja(o njiho­vom zn.)Vi sigurno gledate na prirodne objekte i r.ebo i efekte pri- j rode - sa više interesa nego li većina vasin sunarodnjaka i izra- j state kao jedno 3tvorenj« sretnih okruglih obraščiće, crne kose i crnih očiju i kao jedna zdepasta,Čvrsta figura,pjevajući veselo

kad hvatate naplavljeno drvo po smrznutoj pješčanoj obali,ili vučete saonice preko snijega. U zimi noge su vam zamotane koma­dina tuljanove kože, a saonioe su napravljene od komada kosti vezanih zajedno.

Vi odrastate i udajste se, ali us za muža koje# bi ntjell.To vas prilično zabrinjava, ali Život teče dalje.VI imate obitelj sa dosta djece sa koju se morate brinuti, lleme se seli prema jugu, saonioe ste zapakovali 1 vučete ih sve dok ne stignete u jednu povoljniju regionu, u zemlju sa onorikovin drvećem, sa bo­ljom klinom i bez snijega u ljeti.Ovdje Je sproveden ostatak ži­vota a kad vas Je preuzela smrt, tijelo je spaljeno u ČuČećen po­ložaju* Rodjen 14»746 god»prije Krista,

Umro 14.691 " * " trajanje života 55 godinaPeriod u Devahanu 655 godine*

ŽIVOT V.Sjeverna Amerika. Žena. 14.058 - 15.976«godine prije Krista.

Opet se nakon jednog kraćeg Devahanskog perioda vraćate u ži­vot na ovoj Zemlji, opet kao djevojčica, ali sada je zemlja dalje prema jugu, negdje u južni* državama sadanje Američke Republike iznad Golfa Mekima, koji u ono vrijes» ina sasna drugačiju liniju obale nego 11 danas, jer nije niti Izdaleka tako dubok ili urezan kao Što je to danas. Velika Tijeka ina takodjer sasna drugačiji izgled u svon donjem toku. Tu negdje, ali ipak malo više prena sjeveru odatle, vi ste bili ovaj puta rodjoni. .

Vaši roditelji su InuČni ljudi klase iste kao i posjednici farma.Oni potječu od jodne grane raso koja Je vrlo stara i koja je prije nekih 200 godina prije toga bila pokorena od strane jedne crne rase takodjer crvenog soja. Pobijedjeni(pokoreni)ipak nisu tako loše tretirani i naselili su se kao jedna prilično neovisna klasa niža od one vladajuće.

Vi ste sada Izrasli u jednu dobro-izglednu djevojku, vrlo marljivu i sklonu učenju, ukratko u jednu prilično romantičnu dje­vojku sanjarskog tipa.Glavna knjiga koju čitate je ispisana neobič nim hieroglifskin znacima te je dijelom mitološka a dijelom je to zbirka nekih načela, poslovica i moralnih proplsa.Kad vam je bilo oko 16 godina, pojavio se je na sceni jedan mladi čovjek, Jedna lijepa, vatreno mlada osoba, koja nosi nakit glave od perja(nakit za glavu okićen perjen)l plašt ukrašen vrlo bogato raznobojnim perjem.On je viša, vladajuća klasa. Roditelji se uopće ne slažu s njime, jer oni sumnjaju u svrsishodnost jedne takove ženidbe, ali ga oni nisu htjeli niti nagovarati (odgovarat i) a niti su htjel da mu tu želju odbiju, i vi ste se za tog nladića udali. Poliga- mlja je običaj te zemlje i vi dolazite u kuću uz jednu ženu iz mladićeve prethodne ženid^be, ali ta žena, kako bi se moglo i oče­kivati zauzima neprijateljski stav prema vama i koristi svaku priliku da Vam napakosti i da vam zada bola i jada.

Vi ste odana (odan)svon suprugu 1 to predanje traje Čitav vaš život.On je slab i prilično sebičan, nije baš zao, ali se lako da­de zavesti u više 111 manje nepoznate ili sumnjive akoije, 111 se dade voditi od izbjegavanja jada ili od želja da se san sebi svidii da sam sebi ugodi. Iz tog braka rodjeno je troje djeoe, koja su sva lijepa, eminentno lijepa, napose pak najstarije dijete,jedan dječak 1 vi se pojavljuje tu sasma umotana i predana kako svom su­prugu tako i svojoj djeci.

U dobi od 21 ili 22-godine, nevolje ponovno dolaze, bilo to iz svjetovnih razloga ili zbog prirodjene plitkosti i promjenlji­vosti karaktera - vaš muž želi da se ponovno ženi, ali postoji ne­što, ili u zakonu ili u običajima te zemlje, Što očigledno ne do­pušta više od 2 žene, a prva ima neka specijalna prava.

CđluČeno je đa se vas makne odanle.Uzalud vi molite da vam se pre­puste barem djeca, ali konačno vi ste silom uklonjeni i danima i danima nošena preko velikih valovitih poljana i ostavljena s lju­dima u jednom malom udaljenom gradu. Ovdje vi postajete potpuno slomljena žena narušenog zdravlja i ginući u silnoj čežnji. Konačno je Želja da vidite svoju djecu postala tako jakom, da at vi dajete na put sa mals&om zaliho* hrane, u nakani da se vratite svom mužu. Bilo * obih H i a onih razloga vi se ne možete vratiti istim putem koji* ste i. dolu u taj, gradio - možda zbog pomanjkanja vode ili z boa po teško đa da nad jati trag preko prerijsks semli iliv bilo i to slljfir gn' y alllvas ‘Ia fcg vw?at* sdnim okolnim >p«s»,^iflv ;Js' ;je-

- 13 -

4si m o d l M ^ i ć J ^ . t b 3S trajalo f e & * * • &Hrana koju *$• si *ii aa sobo«, doskora je tit«r8sn«# ,te vi živo- taritssaso^’d jagoda 1 korjenja (rasne Šumske Jrobic* i korjenje)VI doi.azl.ts već u susjedstvo vaieg starog doma, ali padate u bolest sbog preVeiikćg napora;* loša ishrana, mentalna i fizička Iscrplje­nost .Dugo je vremena prolio prije nego li ste vi bili ponovno u stanju da vldit« svoju djecu*. Vas je vidjela nova žena 1 otpremila vas od kuđe a tako se je dogadjalo i u drugim zgodama.Konačno dola-2 i đo jednog burnog * razgovora" izmedju vas i vašeg muža. On ne že­li da mu dosadjujete a i prilično stoji pod komandom svoje zadnje žena, a,vi ate protjerani od kuće a poduzete su i mjere, da vas se otpriMi i* jiUsjedstva. T»d vi putujete svojem starom domu.Tamo vi­še sena ni oca ni majke, možda su -već umrli. OvdjS se viuastanju- je te, a godine 'proliševi uvijek tugujete i desne te sa svojom dje­co*, vi poatajsts "vrlo1 bolesnom, a kad se oporavite vi usimate mnogo tr*da đa prostudirate jeđnu knjigu, koju ste običavali iako rado Č i u ;.*yo . dJ^cftaStvu.Hezi moralni propisi đojadli suvassejako, a iti Ima 1 "takovih, koji, 7kad ih prevedemo na nai'dihaSnjl način mi51jenja,gllLS*, da naša briga mora uvi jek biti uimjs*ena na: dobrobit drugih, "nalik bližnjih. Vi ae posvema posveđpjete djelu milosrdja, ne da biste vi imali mhdgo toga za dati, ali vi još uvi­jek zle izgledate da ste lišeni neke vrste vlasništva, još je ono tu makar 1 u maloj mjeri, ali u slučajevima potrebe vi ste uvijek pri ruci živeći sa nižom klasom i posvema njoj posvećena, a ti mali, niži ljudi vas vole i cijene. Oni vas mnogo posjećuju i poštuju,a kad umirete»moglo bi se reći da je to bilo u_bilo u mirisu i sve­tosti* Rodjena 14*038 god.prije Krista, umrla 13*976«god.prije Kr. frajanje, Života 62 godin«, period u Devahanu 1887 godina.

ŽIVOT VI«Peru*- žena*- 12.089 - lŽ«004*»pri3e Krista*

Nakon jednog dugog fievahanskog perioda koji je u potpunome skladu sa vašim dobrotvornim i pobožnim karakterom vi se. ponovno Javljate opet još dalje aa jugu, ali još uvijek u Americi.(Ovdje je leadbeater Imao neke sale poteškoće jer nije mogso točno preci­zirati mjesto rodjenja, sli kako je vidio, mjesto uopće nije bilo njemu nepoznato u njegovom današnjem Životu, pa je postepeno slije­dio indlkaoije(znakove,pokazatelje), dok se nije konačno odlučio, da to mjesto mora ]b«z susnje biti Cuzoo u peru.}

To je jako povolj&a lokaoijafsmjsŠtaj) u pogledU klime i po­ložaja* a sve skupa daj* jedan vrlo ugodan i veseo izgled* Jedna uzorna vlada, bolja nego 11 sam ju ja ikad igdje vidio, narod jedno­stavan, zadovoljan, nikakovog kriminala, nikakovog siromaštva, svi dobro obučeni i podhranjtni, hrana su voće 1 kolači od nečeg sto je jako slično pšenici, ali lijepo obojeno, crveno, plavo, žuto itd. a neki kolači su išarani raznim boj ama .Odjeća je umjetnička 1 lije­pih boja, naročito ona blijedo-plava.(Bilješka: Ja ga upitah o ži­votinjama. Ljama je bila tamo ali ne kao životinja koju ml poznajen*o nego očigledno njen praroditelj, velika stada u planinama, mlijeko

se posvuda troški na veliko.

TegleĆa stoka (jedna vrlo velika ko*a, koja nosi neki čudnovato oblikovani prtlja«).

Vi »ta rođjenl od bogatih i uplivnih roditelja, vrlo at« lilepa djevojka, vrlo dobro fcbrl7?vrtn r odgojena i obrazovana.Uvijak vas prat« 2 pratlooa i učitelji-najatori dolas* k vama da vas podučavaju u svi* granann^iobreg odgoj a. Vi ste,naravno, vrla marljiva. željna učenja* vrlo ravna u slikanju i mišici. Knjige su sas tavi Jana ed tankih arak a* od neksg materij ala na porculanu sUČnem površinom, na koji ae medjutimlaak dajupre- savijati. Slava au alikana i .vatrom urezana n površinu mrka. ?l aroi su veličine ©keiaoolnjt^ć aala n.pehraiijnjm seU'Sanducima dubokima oke 5 eola, napravljenima ii metala sličnog platini -n-' boji. bogato au grnanentiranl nauresbarenlm rogom, kroji je pri- čvrfoen nn metalnu površinu bos *1 jaka ili oeaonta.Knjigeje na- pravljena tako da au dvi je dugačke stranice spojene skupa i učvrš­ćene mretol plama taku istim asjeroa kao i posadnjl nvas (?)slo- va su kađkada u nekim lijepim svjetllm bojana.lleke od knjiga su nanja po velldlnl a kađkada Imaju te knjige neke metalne ploče na hrptu.

Hlada gospojica uči slikanje i muziku. U slikanju je ona vr- spretna i darovita.Prooes je neobičan.Čini se da se okosnlea(lll glavne linije) uopće ne rad®, već se forme odmah atavljaju gore 1 to na veliko* točnošću. dtfpotrebljavaju ne boje intenzivnog sja­ja u obliku praška, uz primjesu nekog medija koji asbrso suši.Ta boje ae nanašaju na sliku pomoću jedne četkice napravljeno od nekog fibroznog (vlaknatog)drva, kojem ja vrh tako istančan,da bude fin leno vlas.Ta četkica(kist)je trokuta*ta(trouglata),Ste omogućuje da aa jednonstranontog kiata vuku vrlo tenkei fine orte.Plavile »u im veličanatvenn(plave boje!) ,neSto Sto nadmaSuje i eam kobalt te su punikn 1 bogatija po boji nego 11 ultramarln. Oni inaju 1 jednu lijepa violetnu(ljubičastu)! rosa (ružičastu) boju, nešto sto nije slično niti jednom modemom pigmentu.'Boje au u kvaliteti ellcne onima, koje se vide u bojadlsanlm raketama na nebu.Kad ih se nanese na rlsaći materijal, one su odmah čvrste« ne skidaju se, a brzo se suše pomoću nekog brzo-sučećeg laka, a te ae slike mogu nakon toga prati.

Mlada djevojka nije bas Jako zadovoljna sa svojim poslom, naročito aa prikazivanjem nebeskog svoda, pa radi vrlo marljivo da bi to popravile.Slike zgrade 1 drugih objekata Su u Ispravnoj perapektlvi i realno prikazuju stvari u boji i formi pa su u tom pogledu daleko bolje od mnogo kasnijih američkih ellkarsklh radova perioda o kojem ml nešto znamo. Kađkada ona radi svjetlucava slova u slatnom, srebrnom i brončanom prahu, tamo je eno boja crvenog bakra koja je vrlo efektna.

Zlata,srebra 1 dragulja Ima posvuda u preobilju, a vaša kuća je veličanstvena, sa metalnom Izradom 1 biranim rezbarijama i de­koracijama. Hramovi su ogromni« prostrani, ali nisu visoki u pro­porciji na svoju dužinu i širinu.Oni su djelomično pokriveni plo­čama od čistog zlata, a tu su još 1 niske(plitke)relljefne ploče optočene zlatom oko 1/8 oola u debljini. Vi ste crvenkazto-bronča- ne boje, ali vrlo svjetlo, rumenkastih obraza i Što je vrlo Čudno­vato, vi inate izgled vaše starije kćerke (koja sada Sivi!!!).VI VI ste vrlo,vrlo ugodna djevojka, blagog i Ijubasnog srca 1 volite jednu mlad ju sestru (prancesku ArunđaleT.

Vaša rasa je ona treća podrasa Atlantldjanske korjenske rase, (Tolteki).Oko vas Ima dosta ljudi, naročito muškaraca, koji su ne­što tamniji u boji kože nego li vi. Vi vrlo volite ljubimce svih vrsta medju životinjama, pa imate dlvnu-zbirku mačaka, dugodlakih i svih boja,tu je jedna absolutno plava mačka i jedna koja bi se jako lako mogla nazvati crvenom, a ima ih i žutih 1 narančastih.Tu postoji takodjer i jedan veliki kave* vrlo rijetkih ptica, žiee tog kaveza su od tvrdog zlata. Mnoge od tih ptica su meni nepozna­te i one su vrlo odabrane u svojim bojama.

-14-

-15-

Ja prepoznajem veliku bijelu golubicu kao "camp&nero" (Španjol­ska riječ koja vjerojatno znači "zvonik”)(možda 1 zvono)u vidu jednog finog zvona (?).Što sa tiče mačaka»izgleda baš onako,kako bi <;** rrso*?l o oČpklvpsti ve<* pod konsa 1eđr?e v r l o v5 so k e c J v I l i z s oije, kad se mnogo vremena može posvetiti postepenoj evoluciji 1 odgajanju čudnovatih vrsta domaćih Životinja i ptica. Vrijeme odmiče, i vi se udajets sa jednog iarmantnog mladog čovJeka(Melete rod jaka, TcOjlna samrti vašeg oca preuzima njegov ured Tlecolen, jedan guverner i sudac koji ima da rmsudjuje, odnosno bolje reći koji mora arbitrirati uparnicama. Zločina praktički nama 1 al- Sta očiglednoga uprirodi kasne, osim samo - Javne »ni jenja.J tr vezi sa muzikom, glazbena ljestvica nije uredjena kao kod nas, ali efekat j« ugodan. Inat rumena t je očigledno neka vrsta faarmonluma,kOd kojeg se svuk proizvodi vibriranjem metalnih jezi- čaka.Tipke na ton instrumentu su od metalnih stupčića, koji se kod sviranja pritištu dolje.

Vaš život prolazi vrlo ugodno i vi ste udruženi sa vašim mu­žem u svim njegovim poslovima, kao i u polu-religioznim i polu­službenim ceremonijama, u kojima on mora učestvovati kao guverner. Oko 12 godina kasnije vi još uvijek Izgledate posve mladi, tek jedva nešto starija nego li kad ste se udala.Vaš suprug izgleda stariji i ozbiljniji.

Religija semlje je obožavanje Duha Sunca, od Kojeg su,kako se je reklo, dolasile sve stvari, a Soji je ujedno bio i davalac svih ostalih stvari* postojalo je samo obožavanje, ali nikakove molitve, jer se je pretpostavljalo, da Božanstvo (i bez molitve) j zna što ljudima tž^ba i tako je davalo sve potrebno* Vjerovalo 8« je u budući iivot, a smrt se je smatrala jadnim korakom bliže k jednom vi Se« Životu 1 smatralo se je nečim krivim i neumjesnim tugovati»odnosno oplakivati mrtvog,Jer bi to bilo vrlo bolno za Božanstvot kad bi vidjelo svoju djecu kako trpe. Božanstvo se je zvalo TSTfT, a ljudi su ga nazivali THTIP KHTJRI ("Djeoa Sunca*) ljudi su se takodjer nazivali i djecom guvernera ili kralja pa su kao takova bila 1 tretirana.

Vi i Vaš suprug Živjeli ste vrlo obljubljeni i poštovani od strane svih ljudi, a val život je prošao u tome, da ste uvijek nastojali dobro upravljati. Kasnije ja vidim, vi više ne slikate niti ne svirate, već više Čitate i to mnogo citate.Vaša sestra umire u srednjoj dobi prije vas a imala je tako sretan život.Za vrijeme vladanja vašeg supruga dogodila se neka velika nesreća (jedan zemljotres), koji je mnoge ljude ostavio bez krova nad glavom i u bijedi. Velikom energijomi spretnosŠću oboje vas nasto­jite pomoći 1 popraviti stanje a u medjuvremenu nabaviti za sve ljude sve potrebno i brinuti se za njih sve dok se stvari opet ne srede.Vi živite dalje sa.vašim suprugom i uvijek ste zajedno 1 predani jedno drugome do posve kasnih godina. Vi umirete istog dana, prolazite kroz Kama-loku bez ikakovog zadržavanja te imate jedan beskonačno dug period u Devahanu.Ja mislim da nije vjerojat­no da ćete imati ikada još koju bolju Inkarnaciju od ove,koja ml se Čini savršenom u svakom pogledu.

Rodjena 12.089 prije Krista, tra1an1* 8c rod4ni,Umrla 12.004 prije Krista tra3#a ? sivota godinaPeriod u Devahanu 2.367 godina.

ŽIVOT VII KIKA. Žena« 9.637 -9.629 B.C.— Cpet se pojavljujete na sceni kao djevojka.Ovaj puta Je to u sredini Kine. Taj narod pokazuje Jedan tip krute i lude vrste, navikao na preobllje 1 prekomjemost i na Jednu već staru civili- zaolju.To Je narod koji llvl pe pravilu, nepokretan u običajima ali inače u svem dobar« Miroljubiv 1 dobronamjeran.Djevojka Je marljiva, sklona učenju iprima dobar odgoj, knjige supisanaelovlma kojapodsjećaJu na nešto izmedju sliko- vi tog pisma i modemi je kineske forme« a sa i s rad u knjige upotreb- ljsn je papir* Besa em Stari furanol*

Obitelj je bogata i mnogo se pasi na vas, a vi ste Jedno sretno* široko-obrasno dijete Čudnovatog isjleda od svojih 12 god. Mo ipak, vi obolite i umirete. Kama Loka je kratka i vi upravo dolasite u Đevahan. Rodjena 9.637 prije Krista, umrla 9.625 god. prije Krista,/dužina trajanja života 12 godina, u Devahanu 22 god.

ŽIVOT VIIISJ.Atlantlda. Žena. 9.603-9564 prije Krista.

Vi se opet pojavljujete daleko preko mora na jednom brdo­vitom poluotoku. Vaša aaoija je bijela, a vaša obitelj je ugledna, Jer je vaš otac neki Šef .Vi ste opet rodjeni kao djevojka i izras­tate velikai jaka,lijepa, radina« sred Jedne krute rase Semit- skog izgledat jedan lovački, ribolovski 1 planinski narod.(brdJani Vi pripadate k onoj rasi is koje su proizašle semitska i arijska rasa odnosno semite i arijci, a to su bijeli Atlantidjani, koje je osvajačka rasa crvenih natjerala u planine, koje su ovdje na mje- vernom kraju Foseidonisa više, nego li bilo koje današnje planine na površini našeg globusa.

Cvdje vi odrastete rano do potpune žene, smione plivačice, (izgleda da Je to vaš specijalitet svih ovdašnjih ljudi),loveći i ribareći sa vašim bracom i Živeći Jednim slobodnim životom na otvorenom zraku. Atlantida, veliki grad 1 zemlja dalje na jugu, je dugo gramzila za tom regionom i neprestano je ratovala protiv krutog ali razmjerno ne brojnog pučanstva. Razlog tom ratovanju bio je taj, što je metalno bogatstvo (bogatstvo u metalu) u toj re- gioni bilo nešto Izvanrednoga, a rudaču su kopali potomci druge podrase Atiantide. Konačno, kad ste vi bili stara oko 17-18 godina vaše pleme bilo je potpuno pobijedjeno od naroda niže zemlje na jugu. Svaki muškarac kojeg su oni ulovi li, bio je zaklan, cijela vaša obitelj bila je poubijana, a vi ste uzeta kao zarobljenik u veliki grad Poseidonis. Od vašeg zadnjeg boravka tamo, stvari su išle iz zla u gore. Porok je triumfirao, ideja o nekom moralu uop­će nije shvaćena pa je zlo bilo absolutno. Poseidonis se je pri­bližavao svom kraju. Vladari upotrebljavahu magične umjetnosti svih vrsta, a bili su skroz na skroz pokvareni, potlacivanje i okrutnost prevladavalo je posvuda. Vas je kupio jedan bogati čo­vjek i dobro je postupao s vama u obitelji zbog vašeg porijekla. Njegov sin se je zagledao u vas i oženio vas je.Vi ste mu bila zahvalna što vas je izbavio iz stanja robstva, premda to cijelo robstvo nije bilo niti tako teško niti tako ponizujuće za vas.Vaš suprug nije bio baš zao, bio je posvema sebičan a bez ikakovog jačeg karaktera, bogat, indolentan, nije bio neljubazan već done­kle sklon velikodušnosti na neki način kao na primjer: kad je vi­dio da je grad bio vrlo neprijazan prema vama i da čeznete za va­šim planinskim zrakom, on vas je poveo da živite u njegovoj la­danjskoj kući na brežuljcima obilatima sa svime i sv&čime, u jed­noj veličanstvenoj mjeri, ali kakogod su bili umjetnički izradjeni ti vrtovi i pejsaži, vi ih ipak niste smatrali boljima od grada.

Karakter vaš eg muža se 3 vreoienom nije popravio. On Je postao razuzdan i imao je oko sebe ljude nad kojima ste se vi zgražali.On je doskora počeo takodjer i piti alkohol ili dro*re neke vrste i doskora Je puštao nađuven i grub(prost) .i-remda-vi niste imali za njega više nlkakovo poštovanje. Ipak vas je uz njega vezala neka zahvalnost 1 predanost. Kasnije se je on upustio u neku vrlo sumnjivu magiju, jer su se svakovrsne magije prakticiralo kod ano- gib i bilo više 111 manje poznato svima a Jer Je tamo posvudo bilo profesora umjetnosti koji bi uz nagradu davali instrukcije,_to onda nije bilo teško noći pravog učitelja.

Oko tog perioda vremena posjetio vas Je Jedan stari čovjek -(djed John Varley) sa bijelom kosom i bradom.To Je bio neke vrste svećenik 1 1 1 prorok u vašem plemenu te je isbjegao općeniti pokolj skrivanjem. On je došao da vam kaže* sada gotovo jedini preživjeli iz vašeg plemena, da je on predvidio razorenje zemlje i grdio Je sve veću i veću pokvarenost.VI ste ga slušali i vjerovali mu. Cn vas Je upozoravao da odete još za vremena. To vi tada kažete svom suprugu 1 ne svaki TiaČin pokušavate nagovoriti ga da se čuva i da ide, ali on se Je na tu cijelu stvar samo nasmijao i rekao da Je starac lud i da Ima neki cilj(nakanu)da vas zaplaši i nije htio da uopće sluša 0 tome. VI ste na to odlučili da dodje do katastro­fe 1 do umrete sa svojim suprugom,jer ste osjećell da ga ne možete ostaviti da pogine sam i odlučište da budete vjerna do kraja.

Strašan dan Je došao i svrSetak Poseidonisa je strašan. Velika masa zemlje najedanput propadne u veliku dubinu, voda nahrupi u zemlju i ogromni valovi je poplaviše. nastavlja se potonuće drugih dijelova.Cijeli preostali dio izgleda kao da se topi, kao da se raspada* Mnogi IzadjoŠe van k moru da vide nije 11 val vode uništio brodove, ali uzburkanost mora bila je tako velika, da ih Je bilo vrlo malo, (ako Je uopće bio iJedan)koji je izbjegao smrt. Neki koji su poŠll na strahovito visoke vrhunce planina i na sniježne i ledom pokrite dijelove zemlje, bili su spašeni.Cijelo to razara­nje jedva da je potrajalo 24 sata To Je bilo pxl£s više od 100 go­dina nego li su vode opet gogrimile svoju bistrinu a zemlja počela propadati. To se je dogodilo 11.458 godina i to Je bio vaš kraj.

Rodjena 9.603« prije Krista,Umrla 9.564. " * trajanje života 39 godinaTrajanje Devahana 995 godina.

PREGIEg^ERAT0yTH^ŽIY0TA^^^^I_r_yiII.

(od O.V. Leadbeiter)Nama bi se moglo činiti da s& tim životom - ukoliko se to od­

nosi na Erata - mi zaključujemo jedan manji ciklus evolucije duše.U njemu ml vldlmo(u njoj mi -vidimo) uspjeh neke vrste evoluoionog eksperimenta. U njegovim prijašnjim životu u Kaldeji bio je on ba­čen u Jednu okolinu, koja je stvarala jedan dobar život eminentno vjerojatno za njega. Rodjen u svećeničkoj kasti, on nije naišao na ništa nego li samo na krijeposne primjere. Krijepost 3e je od njega općenito očekivala u oljeloj njegovoj okolini, te mu je ta vrlina bila u svakom pogledu i posvuda olakšana. Ozbiljno zgriješiti bilo je za njega teško, jer to bi značilo staviti na kušnju (koeku)sve udobne konvenoije, bila bi tu potrebna jedna odrjeaitost u smjeru pokvarenosti, koju naš Junak srećom nije posjedovao-Tako on podlije­že 3vojoj sudbini i bio je dobar.

U drugom životu može se vidjeti primjena Jednog ispita u vezi 3a njegovom navikom o dobroti(U -drugom životu njegova dobrota je podvrgnuta jednom ispitu), koja se Je pokazala u prethodnom životu. Ovd^e su bile prilike izrazito nepovoljnije nego li u Kaldeji.Da li ce se Ego pokazati dovoljno Jakim da ih nadidje? Da ih svlada?On je to bio!Cn je trimfalno prošao kroz kušnju i tako ojačao svoj

karakter.

-17-

1

U trećem životu stavljen Je on pred daleko te£l ispit i on je tlo bačen sred Jedne civilizacije, koja \je u svakom pogledu bila tako nezadovoljavajuća, da bi pod tim uvjetima bilo tele voditi .jeinn Sobrr ?ivot ;iegc 1*. voditi jsi&u zuv 1 i.\,; svećenik u Keldeji.Gn nije bio dovoljno jak za to.On je postao kreaturom svo­je okoline i svojih prilika i živio je kao i drugi oko njega. Ali to je sa one druge moglo biti samo nešto prirodnoga, ali s& njega je to tfio jedan promašaj, jedan neuspjeh, jer on je znao mnogotoga . 1to je bilo bolje.

Dosljedno toae; njegov »liJedaći život pokazuje jedan iaraaiti pad. Tu je bilo 3 ak i mnogo fizičkih trpi lan ja, koja su, naaa sumnje,, njegovu jemgrn{liđ*£lJlvo8t)u5lnila joS žilavijom Čak i za vrijeae dok je on odradjivao neke dijelove svojeg teškog kaničkog duga.U slijedećoj Inkarnaciji on Je imao »nogo emocionalnih 1 mentalnih trpijenja.Sve n svemu, on je ta trpljenja snosio dobro i otmjeno I izašao je I* njih očišćen i ojačan.

Peruvianski^život bijaše očigledno jedna prilika za njega da iskuše svoje novostečene snage pod nejpovoljniJiro izgledima, kod Čega ih on nije samo povećavao, već si je Čak stekao i naviku da ih upotrebljava, stvarajući jedan momenat (snagu zamaha) duž linije dobra (a ja sam sklon mišljenju da je to bio sa njega jedan period lagodnosti i odmaranja 6a minimumom napora, kao priprema sa napore u drugog Života koji je iza ovog trebao da slijedi(Jinarajadasa).

Kad Je to bilo 1svršeno i kad se je od njegove/kineske inkar­nacije očekivao bilo kakav rezultat, cuaheu kojoj je on učinio tek nešto malo više nego bi značilo odbaciti ulaznicu u Nebesko Carstvo, on se Je opet vratio na scenu prvobit­nog neuspjeha u Poseidonisu da se ponovno podvrgne tom strašnom ispitu.

Ali njegovi medjuživoti nisu bili utrošeni uzalud. Cni su iz­vršili svoj posao.Ovaj puta je on prošao, i prošao je trlumfalno ne samo voljenjem dobrog života posred općih opačina, već takodjer i plemenitim žrtvovanjem onog života jednom gotovo pretjeranom osje­ćaju dužnosti. Tako je namjera evolucionih snaga bila Izvršena i on je bio na slobodi da prijedje na razvitak jedne druge strane svojeg karaktera.

ŽIVOT IIEtruria. Žena. 8569 - 8510 prije Krista.

Ponovno se radjate kao djevojka a ovaj puta kao Etrušćanka.Vaši roditelji su imućni farmeri, koji Žive na jedan priprost ali udoban način. Vi imate umjetničke ukuse koji se pokazuju u vještom kombi­niranju boja, u tkanju ili sličnom poslu, koje se mnogo traži zbog svoje Izvrsne kvalitete. Osnovni posao čini se đa je vinogradarstvo pa su razno-fonairani lonci i amfore tu vrlo Istaknuti predmeti. Posvuda se vide razne vrste vina.

V susjedstvu su stari hramovi koji pripadaju ješ davnim, rani­jim vremenima rase a sagradjeni su u masivnom stilu* Kjihove ostat­ke mi danas nazivamo ciki opak oca arhitekturom. Narod je miroljubiv i ljubaznog raspoloženja.

Vaš život ne obiluje dogadjajima.Vi rastete sve do udaje, udaje- te se i 3tvarate si obitelj.Vi 3te okretna sakupljaČice ljekovitog bilja koja poznaje cvijeće 1 biljke i njihova svojstva, te koje se mnogo traže u slučajevima bolesti. VI ste jedna dobra, uvijek na pomoć 3premna, susjedo-ljubiva i ljubazna osoba i živite dugo.

Rodjena 8.569 prije Krista,—Umrla 8.510 prije Krista trajanje života 59 godinePeri .d u Devahanu 1053 godina.

— =«: 4§ A —

-18-

-19-

ŽIVOT Ž.Japan, £ena. 7457 -7392 prije Krista.

Slijedeća inkarnacija pripada Jednom periodu, koji datira unatrag za nekih 9.0C0 godina, a zbiva se u zemlji koja je stradala uslijed razorenja Foseidonisa. To je jedan otok koji pripada Japanu. Ljudi ipak nisu potpuno kao moderni Japanci po tipu, te ih. tamo Ima još vrlo mnogo tipa Aino-raae medju njima. Oni su okruglog lica orne koće 1 očiju, zadovoljni,sretni 1 vode dobar i koristan život.

Obožavanje odnosno religija nije potpuno jasna. ffe Izgleda ml da imaju neke izrazit« ideje (pojmove) o podložnosti svojim bo­žanstvima, ali tamo ima anogo hramova i svećenstva kao 1 svi znaci da je zemlja u sredjenom stanju i da je takova bila ček i kroz vrlo dugi period vremena unatrag.Vaš Život ne obiluje nikakovlm dogadjajima. Vi se udajete ali bez ikakove/naročite sklonosti prema samoj udaji i vodite je­dan miran, sretan i dobro organiziran život, odgajate djecu dobro i vrlo ste dobri i ljubazni prema njima.

Vi ste vrlo predana osoba sanaročitim uspjesima u umjet­ničkom radu. Vaše slikanje na svili je odlično i vas često po*ivaju na aranŽlranje dekorativnih zastora za hramove. Vi ne Ilustrirate nlkakovu naročitu svenu ili đogadjaj, već ste jednostavno sva zauze­ta samo za to. da proizvede te nešto lijepoga i ornamentalnoga i ka­ko se čini, vi slikate sve Štogod vam aodje na pamet. Rezultat je ugodan i zadovoljavajući .Vi isto tako vrlo volite knjige i studij i vrlo ste revna u ooavljanju religioznih vježba.

Kad vaš muž umire, vi se posvećujete radu u hramu i posta­jete neke vrste opatica, jer je vaša vrijeme posvećeno dekorlranju hrama u kojem vi, kako izgleda, imate vrlo mnogo uspjeha u izvršava­nju velfcih obloŽnih plo$a i ograda. pripremanju

Ostatak Vašeg života sproveden je u stadiju, slikanju i brizi za djecu.To je jedna vrlo poželjna vrsta inkarnacije, iako je mirna i bez ikakovih uzbudljivih epizoda.

^Rodjena 7.457 prije Krista,Umrla 7-392 " " Trajanja Života 65 godina.Period u Devahanu 1513 godina.

ŽIVOT II.Egipat. Muškarac. 5879 - 5804 prije Krista.

Slijedeće Vaše rodjenje je u jednom velikom gradu nedaleko iznad vrha Delte samog Kila. Glavni dio grada je na zapadnoj obali i tamo se mogu naći najveći hramovi i javne zgrade. lostoji takod&er i grad na suprotnoj obali, koji se proteže do podnožja jedne linije klisura, koje teku paralelno sa rijekom. Te klisure su bile urezane (udubljene) a onda odrezane(Opaska: Vjerojatno kamenolom lourah, odakle je dolazio kamen za gradnju piramida i drugih konstrukcija). Taj grad je očigledno stari Jiemphis. Neki hramovi velikih razmjera su u samome gradu a i oko njega. Grad na suprotnoj ili istočnoj oba­li je vise raštrkan (raste ten) i manjih je razmjera, ma da se prote­že vrlo daleko do podnožja klisura, koje se mogu mjeriti sa današ­njim Mokhattam-om.-

Vi ste ovaj puta rodjeni u jednoj bogatoj i odličnoj obi­telji, vaš otac, jedan ozbiljan misaoni čovjek, je arhitekt kraljev­skih veleposjeda ili nekih ekvivalentnih služba. Jer njegov posao sastoji se u stalnom kontaktu sa zgradama i održavanjem palača u dobrom stan ju. Isto tako se mora brinuti i za održavanje javnih zara­da i izvjesnih hramova.On živi u jednoj lijepoj kući sa lijepim dvori&tima i prostranim, dobro obradjenim vrtovima, u kojima su

u kojima su mali ribnjaci 1 jezerca, koja obiluju vodenim pti­cama i labudovima, koji izgledaju prilično bijesno i opako« Ta kuća smještena je prilično na rubu grada, t.j. izmedju predgra- dja i puste zemlje koja se valovito proteže prema zapadu- Spava- ionice su pridao malene u toj kući i kako iagieaa, nemaju prodora.

Vaša majka Je jedna oaoba lijepog izgleda i očigledno je ugled nog roda i položaja. Sa s vas se mnogo pazi te imate neku vrstu guvernante, koja je tamo vrlo dobro -vidjena i tretirana kao da je elan one ©bitelji.Ona Je jedna strankinJa, ima zlatne kose i po­sve bijelu kožu. Vi ste obučeni u neku čudnovatu malu haljiniou svu i* jednog komada. |

Za par godina v i imate jednog malog brsta a kasnijs vi se na- i lažite u neke vrate školi koja je pripojena k hramu»Učitelji su svećenici, a metoda učenja sastoji se iz neprestanog pjevanja ne- jkih fraza, stihova itd« Pisanje se uči risanjem slova na glatkom |pijesku u jednoj plitkoj Škrinji. VaSe studije sa studijama vaSeg Imladjeg brata napreduju 1 od vremena do vremena vi idete, po nalo- gu dvojice starijih slugufpratilaca) na jednu fermu, koja pripada vašem ocu, a nalazi se niže dolje niz rijeku. Izgleda da vi ovdje nalazite veliki užitak u ribarenju i u ubijanju divljih ptica stri­jelom i lukom. Jedna čudnovata Činjenica privlači pažnju: mačke ae upotrebljavaju za đonašanje ubijene divljači (aportiranje) .Vi postajete stručnjak u tome, a takodjer i u lovljenju pomoću stupi­ce, mrežama i mekama(mamcima).

Kasnije vi volite mirno pratiti vašeg oca gdjegod bi se gra­dile neke zgrade i interesirate se za posao, ispitujući mnogo, a naročito oko dekorativnog dijela. Vas Jako privlače skulpture(ki­parstvo) i modeliranje i vi počinjete pomalo mirno ići tim putem. Jedan od prvih uspjeha u toj struci bio je model jedne mačkerkoji model izgleda vrlo nadobudno. Vaš otac je vrlo zauzet za vas, da vi prihvatite jedan položaj u armiji, ali vi nemate nikakav poziv za to (bez volje) te ste vrlo naklonjeni umjetničkom studiju.

Vi i otac vodite duge konverzacije o tome, u kojima vi nasto­jite nagovoriti ga da popusti vašoj ambiciji, da slijedite svoju struku, lio konačno ipak, vi se prilagodjujete njegovim željama 1 1ulazite u kraljevsku tjelesnu gardu kao podoficir. Vi držite stražu,ii obavljate dužno3 ti pratnje, dobivate instrukcije od samoga kralja j koji je,kako Izgleda,vrlo zainteresiran za vas i vi ste kod držav­nih parada prisutan kao tjelesna straža. Faraon Je jedan čovjek vrlo lijepog izgleda i velike inteligenoije.On nosi dvostruku krunu, donji dio je crven, a gornji dio je bijel i ima sprijeda jednu zlat-; nu egipatsku zmiju naoČaiku.Ta kruna Je strahovito teška. VI Idete na svečana lutanja po gradovima u Oorajem Egiptu i sve do Toba. jTJ kraljevstvu ima sada mnogo kretanja, održavaju se koncili a i plairaju se neke ekspedicije.Važe dužnosti sastoje se u preuzimanju ; poruka guverneru itd. da priprema i da šaljete dolje trupe, da pri- ■ bavijate hranu i naoružanje.Konačno Jedna velika armija stavi se u pokret sa kraljem lično na čelu, marširajući prema Kantari i Istmu- j su od Sueza prema Palestini.Tamo Je u to vrijeme jedan kanal od Hi- i la do Crvenog Hora.Prelaziti preko te zemlje je strašno, ničeg nema j osim pijeska i pećina, duboke doline i zagušljiva vrućina. Postoje jmnoge patnje, a voda je zaista. vrlo oskudna. krtvo more je prllicn- j daleko od vašeg puta marševanja a Jordan se vijuga naokolo.VI po­sjećujete neke velike gradove.

Cini se, da su ti ljudi, od kojih su neki nomadi, dok su drugi sigurna iz jezgra četvrte rase - srodnici ili podanici Egipatskog carstva i da su trpjeli naogo od nenadanih provala nekih arijskih ljudi keltickog izgleda. Meki guverneri i egipatski oficiri su bili y ubijeni i zbog toga je nastala ova ekspedicija. Egipatske trupe su iizvanredno trenirane i marširaju u kompanijama^Četama)jako dobronaoružane.Koža se vise upotrebljava nege-li kao obranbeni štit,Jerje obita mesingastim pločicama a tu i tamo Je podstavljena vatom, ttitovi imaju takodjer mesingaste ili metalne kvržice po sebi.Koplje ,I se mnogo upotrebljava, takodjer i lagano koplje, luk 1 strjelica.

luk se Često drži horizontalno, a strijela se vuče prema prsima. Strijelci lukom i strijelom su vrlo iskusni. Upotrebljava se neka križaste vrsta luka, koji zahtijeva '} čovjeka kao svoju poslugu.Cn puca snažno i ns veliku daljinu.

Putovanje Je dugačko, i prolaz« 2 ili 3 mjeseca prije nego li | se dolazi do susreta sa neprijateljem, prije ne£o li dodje do bitke.I Kralj« je očigledno jedan general i razumije ratnu umjetnost* Dobar dio svih priprema izradili su opkopari i inženjerska struka« Kralj bira jednu poziciju za svoju armiju na jednom povišenom tlu, zašti­ćenom poplavljenim površinama s jedne strane a surovim i kamenim terenom pokrivenim pećinama i velikim nanašenim kamenjem s druge strane. Egipćani su očigledno izvanredno trenirani i disolplinlrani i r okreću se zajedno u masama. Kaltski ljudi nailaze u grupama sa strašnom žestinom i žurbom.Cni su aktivni dobri borci, ali nisu u stanju da naprave neki utisak na egipatske kolone. Iako je prilično mnogo ljudi već poubijano na jednoj i na drugoj strani, Kelti s« konačno povuku Egipćani ih oprezno slijede.

Taj ratni pohod sada postepeno prelazi u gonjenje neprijatelja ven iz zemlje i protjerivanje sve tamo do Crnog mora.Ovdje je polož- ien temelj jednom veliko« gradu, (ispravi:ovdje je postavljena za­sjeda jednom velikom gradu(opsada) koji je kasnije zauzet. U tom ratu korištene su mnoge sašine, skele pokrenute prema zidovima nai- ; laže na velike poteškoće zbog strmog obronka, napravljen je jedan rov i brižno sakriven sve dok nije došlo do kombinirane navale na zidove, to Jest na zidovima i ispod njih, a ta borba završila je zauzećem grada« Lnogo plijena je dobiveno i zarobljeno je mnogo lju­di, oklopa, oružja, zlata srebra, ornamenata 1 robova. Vi u svojem plijenu dobivate dva roba od pljačke* Za vrijeme jednog okršaja vi ste ranjen, ali ne opasn«*Vi Činite svoju dužnost, ali niste više zagrijan za vojnički život, iako vi i dalje napredujete i bivate promaknut u činu. Napravljen(sklopljen)je mir i ustanovijena je gra. nica a onda se mladi kralj i njegova vojska vraćaju prema svojoj ze-• irjji, ali ne istim putem.Đržeći se stalno mora,prošli su kraj nekih fenioanskih gradova, bogatih naselja, sa mnogo trgovine i prometa.Cd jednoga od tih gradova, vojska uzima jedan brod i plovi u Egipat, i a medju mnogima plovi i kralj, mnogi oficiri a i vi sam.

Pobjednicima se na povratku prave mnoge ceremonije počam od mo-i ra pa do glavnog grada,ali Vi napuštate armiju i ozbiljno se prihva- \ ćate kiparstva,idući okolo od mjesta do mjesta i dajući instrukcije, (dobivajući instrukcije).Vi isprva radite mnogo u ilovači, ali kas­nije u kamenu i mramoru, sa dlijetom, koje vam zadaje mnogo truda i muke, no ipak vi u tom redu postizavate brzi napredak i istokarite i jednu lijepu sjedeću figuru kralja, ko^u njemu poklanjate.On to pri- ! hvaća sa zahvalnošću i obećava vam vraćanje u pravo posjeda službe Vašeg oca gri njegovoj smrti. Vi se sada zenite.Erak je aranžirala obitelj a zena je jedna vrlo lij epa, slatka mlada dama sa dobrim polo-! žajem, koja vas promatra sa velikim udivljenjenm i respektom te ima Jako visoko mišljenje o vašem umjetničkom radu.Vi imate naročitih uspjeha u modeliranju i rezbarenju životinja. Jedan puzajući lav je ! sasma kao živ, a jedno veliko djelo, koje možda i sada još negdje postoji, je jedan slon približno prirodne veličine, ali u svakom slučaju nešto Jako velikoga u crnom bazaltu.

Vi imate jednog sina i dok je Još bio dječak, vi izradjujete Jednu lijepu grupu Isisa i Horusa, u čemu vam vaša Žena i vaš sin služe kao modeli. Sin ipak umire u mladoj svojoj dobi, što vama i vašoj ženi zadaje veliku bol. Vi izradjujete jednu malu statu-u od njega kako spava, i tu statuu vi ponudite hramu.Ideja u vašem duhu jest umilostiviti bogove da_vam ga nadoknade i zamoliti ih da na j njega pripaze u slijedećem svijetu.(astralu).

U toku vremena vi ime te i druge djece, 2 sina i 2 kćeri, koji svi odrastaju.Vi ste zaposlen u gradnji hramova, u dodatnim zgradama i k hramovima, kao i u izradi planova, izredjujući bas-relijefe trium- I fa i mučeničkih eksploatiranja Faraona.Vi izradjujete takodjer i

-21-

4 - 4 L ~

jednu veliku grupu nekog incidenta u zadnjem ratnom pohodu, kod faraon :u avcjim bojnim kolima biva napadnut te 3« mora boriti iz bliza sa jednim neprijateljskim poglavicom, u kojoj pustolovini Vr<*1 j pob jeflni Vojb. Postoje još i ronoja đru^s đie3a kojane trobaju ovdje biti opisane.. Faraon umire i pokopan je sa ve­likom pompom a ne duge zatim umire 1 vaš otao to je takodjer sa­hranjen sa velikim cereaonijama.Balsamiranje je izvršeno na nejaku}1ji i najdragocjeniji nmČin a u tijelo su uštroane štrcaljkama l neke tekućine. lije« mumije je raskošno ornamentiran sa bojana i pozlatama a maska Je takodjer pozlaćena. Vi preuzimate očevu služ­bu i vodite Jedan miran, ali mukotrpan Ilvot u krutome radu, proiz­vodeći uvijek samo statue i u toj istoj kući bila je izradjeae ta­kodjer 1 'tatueta pisara, koja oe sada nalazi u louvru. One je bili izložena u neke vrsti hala ili lodje u nekom javnom vrtu medju drugim statuama itd. i na nju se je mnogo mislilo«

Vrijeme ide a i vi postepeno sve više »tarite.Bili ste velik prijatelj sa jednim starim glavnim svećenikom, koji vas posvećuje u neke od misterija te J*i često puta imate njega i druge prijate- ; lje u vašoj rezidenciji{prebivalištujgdje vi diskutirate o filo­zofskim predmetima i studirate neki oblik magije pod obukom starog svećenika. Konačno umre i vaša žena i tu se sada dogadja jedna Čudnovata s tvar .Ona je neprestano uz vas i pokušava da vas upozna i sa ovoj om prisutno I ču. Vi ste djelomično svjestan te prisutnosti, ali ju ne vidite. Vi oe odlučite da uoinite(iaradite) svojn zadnju statuu koja je trebala biti potre vaše polagao žene, i dok vi radite ona je neprea.tano us vas.VI postajete^ još stariji i postepeno sve više slabite te mimo ođllazite. Upravo prije svoje amrti vi vidite svoju ljubljenu au$rugu kako vam se smiješi, pružate svoje ruke prema, njoj a onda ae naslonite natraške na svoje jastuke i mirno umirete. Vaše ime za vrijeme te inkarnacije bilo je Useren-Ka.

Devahaneki period je bio dugačak, no ipak ne tako dug kao onaj prvi poslije kalđejske inkarnacije.Možda je koji zakon u dje­lovanju, koji u izvjesnie fazama svjetske historije prouzrokuje dulje Devahanske periode, kao što je i ovaj zadnji opisani život, kako ae Čini, tražio jedan dulji period u Devabanu nego li je onaj koji je naveden u kaldejskoj inkarnaciji. Hodjen 5*679 prije Kristaj umro 56C4 prije Krista, trajanje Života 75 godina, period u Devaha-i nu 1772 godine. ii

ŽIVOT XIIIndija. Muškarac. 4-032 - 3987 prije Krista.

VI ae zatim pojavljujete na sceni kao jedan dječak, koji živi 1 u jednoj lijepoj kući, ka kojoj su pripojeni veliki vrtovi tx u jednom gradu izgradjenom na jednoj slikovitoj pećinastoj(krševitoj)I eMolini. Taj grad opasan je zidom ave naokolo a u sam grad vodi ! 5 vratiju. To je starinski (antikni) Ajmere u Rajputana. Vaš otac je neke vrste sef i očigledno posjeduje znatni imetak, jer kuća zivi na velikoj nozi. Vrtovi su rasprostranjeni i tu okolo ima mno-i go slugu.vi potječete iz ratobornog 1 borbenog plemena Kšatrija, to je Jedna lijepa, visoka, hrabra rasa, a vaša obitelj je dugo vremena bila od velike važnosti.Vaš otac je komandant u armiji,je- j dan dobar i religiozan Sovjek uglavnom, ali fanatičan,£estok(nasi- i lan,divlji) i jedan okorio borac.Vrijeme je teško, nemirno, puno bitaka i okršaja, rat je uvijek u zraku.

17 svojoj 7»ili 8.godini vi se igrate okolo po vrtu i živite u nekom luksusu.VI nosite neki džerđan oko Vrata sastavljen od dra­gocjenih dragulja, smaragda, vjerojatno nešto od pljačke(plijena) koji je veš otao pokupio negdje ha ratnom polju. Počinje se vaš od­goj i vi se učite Čitati i pisati u pješđnnoj sketulji.Jedan stari pr&til&c podučava vas u jasenju, mačevanju, u upotrebi koplja itd. i on uživa u baratanju tim oružjem - mnogo na vašu radost. i

Po prilioi u svojoj 12.godini vi počinjete studirati matematiku i nmoge dro«« lijepe »tvari. Vaša majka Ja jadna vrlo lijapa i dobra Seaa, kojei at« vi Jako privrženi.Ona atalna nadzire rali­gi Jaku atranu vaiaj edgeja, djelujući stalno na vaa i ulijevaju­ći-vam stalno znanje, da Ja zemaljska slaba pogubna i da poatoji na svi jatu meatalneat svega. Kadjutim, vi ata ipak^u najvećej mje- ri privučea srama svemu šte ina veze aa ratoboraeaću i. uživat« u konjimainlsta vaa a* privlači viša nago li Junačka diala i vjež- ba ksajaaika. tanji «u ad laka gradnje(konatrukciJe)aisicavi i Jaki Sva ta ujllv* nastoji, vaia majka eauJetiti.Ona Ja vrla dabra, orto­doksan iaaa,ou«dii« b*Hna aa sva religijska razmatranja.

Vi imate m 0 M » ilmđJag brata,Uus©a)iOJ««a vi Jakavoli ta i zakojega »evijako brinete. U dobi ad. 14 goiUna, vi po­svećujete svoje slobodno vrijeme jahanju, ratničkim vlaTb'ima. itd. i u to yri4a>* vi poaflzaVate svoju 16 .ili 17.godinu i$o .aaita u ratova aa svojim ooem. flpravo ja nastao valiki r*jft zbog nekog pitanja viia suverenosti nad mnogim državama, katoda vođjenja rata su vrlo čudnovata.'Obaouja sa veliki dio magičara, ali posao ja vr­lo težak.U jadnom slučaju, z& vrijeme jedne bitke jedan vodja stoji po strani (sova sa Pallas) pokraj jedne pećine sa Jednim strojem strijelaca lukonoža koji stoje pred njim.Upravo kad oni pucaju, čini on jedan znak nekim štabom, koji djeluje na lijat strijelica i povećava ajihev hrOjj.On mos*entalno ne kaže nlita,To podvoatruČa- \ van ja igra voliku ulogu u toj vrati magije, ljudi koji au pali pogo- djani strijelioana brojniji sunego li au atrijalica, koje au u početku bile istaSome *Kagl5ari aa takodjer upotrebljavaju ina dru­goj atrani.Kadkada kakav snažni vjetar otpuhne strijelioe natrag ,j ili neka gusta magla pokrije bojno polja. Sva ta magije ne isgle- daju baš jako duboka ta su većim dijelom ograni&one na trikova ta vrste.Borci na cbje strane au hrabri i izgledaju kao neka fina ra- i sa te prilično izgledaju kao sadanji stanovnici Rajputana.Vi ata po boji avjatao, agilan, visok i dobro obučen.Jadan lijepi dragulj ‘ reai vaš turban na Čelu. Oko 2 godine sproveli ste u neprestanom ratovanju.Vi ste potpuno zaodjenut u vojničke stvari, a borba je vaš dah Života i vi ste sada smion.drzak i otmjen ratnik, posve drugačiji nego li egipatski oficiri ranijih dana, koji su na cijeli; rat gledali kao na neku vrstu zamorne 1 dosadne dužnosti. i

Konačno, budući da je rat za neko vrijeme(privremeno)prošao, i sklopljeno je privremeno primirje i vi se vraćate kući na veliku radost svoje majke i mladjeg brata.Opet su prošle neke 4 godine.U to vrijeme vlada mir, ali vi se većinom bavite ratničkim športo- j vima.Veliki posao je; junačka djela konjanika i mačevanje, a i mno­ge adruge izvedbe dolaze ovdje do izražaja. Jedini dokaz vašeg pri­anjanja uz umjetnost vidi se u vašoj ljubavi prema dobro izradjenoi i dekoriranom oružju i vi.ste veliki ljubitelj radova optočenih zlatom I raznim umetcima.

Vi se ne ženite brzo, ali jedna partija Je već pripremljena za vas kad vam je bila 21 godina. Vjerenica je mladja i plaha, suzdržljiva mlada osoba.ženidbene ceremonije su izvedene na vrlo skupocjenoj skali i vrlo komplicirano, velike i skupe zabave i gostoljubivost, neka vrsta otvorene kuće.Mnogo se daje na ime mi­lodara (milostinje)i velikog gošćenja. Hrana uopće nije vegetari- j janska pa se tu izmedju koječega ostaloga, jade takodjer i ameća jmeso*vi se eaev4m-sad predajete načinu života u očevoj kući. Vaš mlodji brat Je naraaao, on je pshičan,mističan, predan i odan, ali kapriciozan, nije otporan na zdravlju ili tijelu, mušićav 1 razdražljiv.Vi ga vrlo volite i pomažete au u svakom pogledu.Mir nije dugo potrajao te postoje neprestani mali plemenakl ratovi, ; koji traju po par mjeseci.Vi izbjegavate zlo, ali vaša žena je vrlo zabrinute i žalosaa.Car(iv.Ers)Čiju kćerku ste oženili, šalje po vas i po vašeg oca. Vi putujete &.£. i ponovno t-,idući najprije do jednog visokog crvenim zidom opasanog grada, vjerojatno Delhi, a onda u Eenares da čekate na cara. Cini 3e da se samo mjesto zove ! Bsranasi. I

-23

- 24 -

Vi»vaš otac i još nekih troje ljudi vašeg ranga, upućene Je na Jednu ambasadu.To je očigledno jedan posao od vrlo velike važ­nosti. pripremljene su Vale dragocjenih barove, umjetnički lsvese- nih haljina, dragulja itđ. u bajoslovnoj vrijednosti.Vi putujete prema zapadu na celu sloaova koji idu u dugačkom nizu i ukrcate se na jednom mjeetu negdje oko susjedstva Gutsh-a.Tri broda au nato­varena tla dragocjeni* darovima 1 draguljima ogromne vrijednosti«VI otplovite»Absadaori su na jedno* brodu.Brodovi su dobri* dijelo* , kao *dhows"(?) sadanjeg vre*ena i kako isgleda, ni*u to baš jako poieljni brodovi ka duga »ereka putovanja« Jedrenjaci au vrlo deko­rativni ali nesgrapni i a« odgovaraj u potpuno svojoj mvrai, . < *, VI plovita prema sjeveru us obalu,prelasite larači, prelasite

Perzijski Zaljev Ra*"<el~Sada, drieći ss kopna cijelim pute*, - vi nemate kc pas, ali imate neku vrstu karte i općenito se Čini da posnajate svoju situaeiju prilično dobro. Vi prelasite Sokotru,Aden I Peri*. Zemlja ovdje isgleda da je drugačija. Tjesnaci Bab- { el-Mandeba izgledaju širima. Vi plovite Crvenim Morem stalno us obalu Somalije/Tamo su mnogi cvatući gradovi.Kod većine njih vi se zaustavljate da uzmete hranu.Ljudi su jedna miješana rasa.Ifobar dio arabske krvi ali ima i crnaca medju njima-

Od Sueskog Kanala jedan kanal (od Sueskog zaljeva..)vodi k Kilu. Vi plovite u neke lagune i tu ostavljate brod te idete na svoje putovanje konjima i devama, jedna velika karavana, polako i bes žurbe. Kanal ulasl u »11 Ispod S*emphisa,u koji grad vi putujete Btomphis je sada još veći nego li je bio kad ste vi zadnji puta bili u njemu, sa još ljepšim i Još većim sgradama. itedjn vojnim ofici­rima koji preusimaju ambasadu su G.W.Ieadbeater(Sirius) i A.f.Sinnei (Sinnett) (Castor)

Fompa 1 osremae^monljal dvora je daleko impozantnljl nego li je bio kad ste vi služili Jednog drugog od Faraona.Cn još uvijek nosi istu krunu, ali sve Je na na daleko begatijej i uzvišenijomj skali. Vi ste predvedeni k dvjema oficirima (Leadbeater i Sinnett)1 nailazite na vrlo prijateljski prijem i dobivate njihovo dobro mišljenje.Vi sajedno ručate.Ta kuca je jedna od kraljevskih palaca, ona je odredjena za vas na prudovima Nila sa opsežnih komforom, i uredjajem za jednu ambasadu, i tu se vi nastanjujete. Sve je uči­njeno promišljeno, bez žurbe i prošlo je mnogo mjeseci. Tu se rade izleti na obalu kao i neke lovačke ekskurzije niz rijeku, a kroz sve to vrijeme Leadbeater, Sinnett 1 vi, su si izmedju sebe vrlo dobri prijatelji-.

Irodje jedna godina, a onda se ambasada oprašta od Faraona i polazi na put kući, natovarena darovima, suknima bogato isradjenima, brodovi od ahata i onikaa,elegantne svjetiljke i mnogo predmeta od ► umjetničke Izradbe. Tkanine i odjeća ipak nisu ipak bas tako fini fini u kvaliteti kao što je ona odjeća koja je bila donesena iz In­dije, jer je muslin iz Indije nešto posve izvanrednoga. Sa tim daro­vima ide kralju takodjer i jedno poklonstveno pismo vrlo laskavog sadržeja.Vaša dva prijatelja daruju vas sa oproštajnim darovima, jedna figura Jednog boga izradjena od poliranog kamena, koja se nosi kao amulet, i jedan religiozni simbol u karneolufdragi kamen)

Vi se vraćate duž prudova kanala do laguna, ukrcate se na bro­dove i polako plovite svojim putem duž Crvenog.Kora, dodirujući razne luke i trgujući nekim sltnarijama sa stanovnicima.Vi se Iskr- cate u Cutch-u i nastavljate prema Baranasi-u.

U ovoj inkarnaciji vi ste prozvan pod imenom Drit&raštra(lo Je ime jednog od Deva-radža ali i ime koje je nosio jedan od šefova iahabh&rata).Vi i vas otac primate toplu dobrodošlicu i posjećujete kraljev dvor svakog dana i sprovodite veći dio svog slobodnog vre­mena u jašenju i baratanju oružje*. kaj’Čin upliv je još uvijek jako velik, ali ona postaje sve više staroic po izgledu, .ladjl brat je još uvijek Jedan čudan mladić, dobronamjeran doduše, ali Čudnovat i kapriciozan. - Vi ste sade star 32 godine. Opet izbije neki rat

ili bolje reći, opet se staro dinastičko pitanje javlja na površinu. Vaš otac ovaj puta ns napušta dom, ali v&Š brat vas prati, iako ta­kovo njego ponašanje nailazi na opoziciju sa svih atrana. Uza svu v*šu brižnost on vam stalno zadaje brigu, jer on je vrlo brz i ne slijedi naredjenja- 2a vrij-eme—jednog okršaja on previše juri napri-Jad te je prilično opkoljen.Vi su hitate u poaoć i kad bacate Jedno agano koplje, vi ste pogodjen u lakat, uslijed čega j« kopX4* Pr<>~ mašilo svoj d l 3 i probpd« vašeg brata koji. je sprut'ds U’zja jfSdo- i van ja. Vaša bol je Igvatersdnft velika i premda vi uvidjate nehotičnu 1 slušaju« hlšrav t«'"gftiMf vi više nehate srom fcs ratovahj« i j puštate arai juBolfca'; fefna nastupa kod kučs:kod vašeg povratka a vala Bajka 3* neutješiira'i .• ,

Vi konačno napuštaj fenu i djecu i postajete asketa J toj va­šoj ideji je da - prsmdš se vi ne prekoravate nipošto sbog tog ne­sretnog slučaja, ipak v$. vjerujete da je to bila vasa pradavna karma i sad Selite da ju potpuno ispaštate. Vi putujete kroz šume i džun­gle u prosjačkog odjeći, održavajući život divljim plodovima i u ve­likoj duševnoj zabrinutosti. Taj način života je tako nejednak vašem prijašnjem načinu Života da vi zdvajate i očajavate.Vi pokušavate meditirati ali se ne možete koncentrirati ili smiriti svoj duh i &i- sao a monotonija Života izgleda vam nepodnosivem.iiakon nekoliko tje­dana izbivanja daleko cd doma vi putujete prema sjeveru kroz pusti­nju i džunglu« tu i tamo dobivat« nešto turan« po gradovima i salima na putu, ali tih je malo 1 daleko su jedan od drugoga.Ka koncu vi dodjete u jedno mjesto gđl« živi jedan asketa u j*dnoj duplji, bio je to j«dan stari čovjek fspioa).On govori ljubaano s vama i štiti vas u toj duplji.Vi mu pričat« sto va* a« je dogodilo t« on simpati­zira s vama i nudi vam svsj« pouke .Vi ostajete a njime u zajednici i studirate marljlvo.faj Ilvot nastavlja se kroz godine.Vaša hrana je divlji plod a neke plodove tu i tamo donijeli bi vam i sami se­ljaci, koji su medjutim dolazili iz daljine.Jedan izvor u blizini snabdijeva vas sa vodom.

U to vrijeme vi postajete miran i resigniran a vaš drug podu­čava vas i tumači vam mnoge stvari, jer Hindu metafizika je jedna od glavnih grana studija. I tako se život nastavlja kroz nekoliko godina sve do smrti pa ste u okolici stekli dobar glas jednog sveca. Vi se pojavljujete potpuno star ali u stvari niste mnogo više od 45 godina u vrijeme vaše smrti. Vrlo kratki period Kama Xoke i dugački Devahan slijede iza tog fizičkog Života, koji je bio jedan od najve­ćih spiritualnih napredovanja 1 za vrijeme zadnjeg dijela tog života vi ste postali duboko verziran u okultnim stvarima. Vaš 3tari prija­telj, vaš drug, nagradjen je višim devahanom(bio je upoznat sa...) i icao je veliko spiritualno znanje.

Rodjen 4032 prije Krista,Umro 3987 * * trajanje života 45 godinaleriod u devahanu 1829 godina.

-25-

-26- ŽIVOT XIII

/.rabi ja. ?;u§kF.r«ic. 2159 -?C9C prij* Trista.Vi idete prema zapadu i svoju slijedeću inkarnaciju poči­

njete u jednome gradu. Vaše iae je Kholejrb .Orađ je smješten u jed­nom pojasu aemlje koja ee proteže prema moru ~uijednom smjeru te je vesana aa pustinjom u dragom smjeru. Medjutim u centru aemlje 1 i a van puta tla je je visogorje, viss 111 manje rodno i tu je .uaatm-w njena jadna raaa koja je drugačija od ona na obali, jer eu parljaš- njl stanovnici bili Ari jaki Semiti, aiprimorcl, koji au miješani sa Atlantskom i Lemurijsnskoa krvi ju ali koji ae ponose (hvale )aa svojom čistoćom njihove rase-(to au potomci originalnih Se*ita,ko- ji su doneseni ovamo letom Rasom odnosno njenog £anu-a(koje je do­veo ovamo Uanu 5.korjonske rasa)iz Atlantide kao prvu selekciju, lz koje su ae kasnije radile daljnje selekcije kao jezgro za Arija- tu rasu.To su pradjedovi ^idova(5inorajadasa) te gledaju na Arijske Semite kao na neke miješance i uopće neke "niže” ljude, iiedjutim je ipak istina-da su ti Arijski Semiti bili dobrim dijelom. Isuod njih u načinu civilizacije, a možda i u usporedbi s njima mogli bi se bili smatrati vile ili manje barbarskima u smislu što nisu posjedovali jedan profinjeniji stil života.

Pustinjsku zemlju nastavali su Komadi (Nomadska plemena) i to više nego 11 u današnja vrijeme, a njihov rodni grad, koji se je nazivao Marib, bio je smješten na pustinjskom pojasu više prema sjeveru od Adena. Tamo je još i jedan drugi grad koji je bliži k Adenu a jugozapadno od Usriba, nazvan Sa*aneh, koji još i danas obstoji. ,0ba Vaša roditelja, otac i majka bila su arijsko-semitske rase i potjecala su iz unutrašnjosti visoravni Nejd-a. Oni su se nastanili u nizini da bi mogli tjerati neki trgovački posao.Vi sto­ga pripadate V.rasii pre*»da ste rodjeni u jednoj zemlji, koja je gotovo potpuno napućena jednom mješavino Treće i četvrte rase, a koja mješavina se zove himiya. Vi i vaši roditelji ste takodjer znatno svjetlije puti i vi svoju naciju nazivati ^ostareb.

Iako je civilizacija obalnih gradova velikim dijelom superi­orna, ipak su tamo neki dobro opasani gradovi (utvrdjeni gradovi) u Hejd-u, koji sadržavaju vrlo lijepe i arhitektonski dotjerane zgrade. U tom distriktu Hejd-a mogu se vidjeti ciklcpski ostatci i krugovi velikog kamenja, u onom periodu uspravnih blokova, lako je to kamenje u nekim slučajevima bilo spojeno sa tankim kamenim plofiama u stilu Stonehenge a i zaista su te ploče i ti blokovi sa- sma istog karaktera.Cni pripadaju jednoj vrlo staroj rasi, koju je nemoguće pronaći u toj zemlji pa niti u doba njinovog obstanka.

Religija vašeg naroda nije bila baš neka naročito značajna pa Je to vjerojatno bila jedna mješavina religijskih vjerovanja, neka vrsta štovanja Irirode sa božanstvima sunca i mjeseca, zvijez­dama, kišom, vjetrom itd. Civilizacija oko vas i u vašem gradu Ma- ribu je prilično dobra.

Kao dječak vi sa vašim susjedima dijelite neku vjeru ili praznovjerje, koje medjutlm ipak ima neki temelj, a taj temelj od­nosi se na porušeni grad na sjeveru u pustinji * u kojem stanuju sami magičari, od kojih svaki živi u jednome strahu. Predpostavlja se da su ti magičari ostatci velikog naroda Ad-a,koji su sigurno bili neka vrlo stara rasa, jer su to bili Lemurijanci sa jednom primjesom prve Atlantske pođrase.Cni pripadaju jednoj rasi koja je gradila u stilu kiklopake arhitekture, u stilu velikih statura i jakosti 1 ljudi razmjerno velike civilieaclje. Cni živješe u udob­nosti i sigurno nisu bili divljaci.Cni medjutim ipak nisu bili nek& ugodna vrsta naroda i odresito su bili predani magiji orne vrste. Grane rase živjele su na istočnoj obali Afrike. Vaš otac i majka drže prilično podalje od njihovih susjeda, smatrajući ih kao niže ljude, a ti isti susjedi pak sa svoje strane smatrsju obitelj kao

-27-

neku potpuno i nedvojbeno nižu nego li au oni sami, Jer ta obitelj ne pripada ogromnoj većini tamošnjih ljudi niti po boji a niti po

‘Vaš otse je zaposlen u prometu 1 iielule kao ,1edan trgovac* Zemlja unaokolo je plodna i mnogo se kultivira, vino uspijeva do- bro pa sa uzgaja i IzvoiSirTr isto tako i muškatni orah i cimet.To su glavni artikli ea kojima on trguje* on ih kupuje 1 Šalje u bale** na obalu, gdje se onda ukrcavaju na brod.Ambalaža je od kore drreta. proizvodi se odjeća, pamu&na 1 vunena 1 vrlo lijepo obojen«-Takodjer se izvoze i sablje poput onih ia Bamaeka, jer eu izvanredno podatijlve i dobro kaljene.Tu se takodjer isradjuje i dobar poreelen. Vaš oteo trguje takodjer *1 draguljima.

Kad vam je bilo 10 godina, bili ste jedno lijepo malo dijete, ovalnog lica, orlovskog nosa, dobro formiranih ruka, svjetlo puti i nimalo I»emurijanske krvi.VI studirate i znate pisati sa 3 raz­ličit e vrste slova»dvije vrste tih slova pišu se od desna na lije­vo, a i natraške, dok se treća vrsta pisma piše od lijeva na desno (ispravi: dva''pismena pišu se ođ de3na u lijevo ili obratno, a jed no pismo teče ođ lijeva u desno).Prva. dva pisua vi upotrebljavate općenito, ali- kadkađa signirate svoje ime na onaj treći način,ko­ji ste naučili od svog oca a takodjer i oct svog učitelja, koji je jedan svećenik. Vi studirate matematiku, geometriju, aritmetiku i neku vrstu algebre, ali ođ same religije ne baš mnogo, samo neke poslovice i načela i neke formule i mantrase koje se učite citira­ti napamet.Ovi se mantrasi upotrebljavaju kao protekcija(zaštita) protiv strašnih magldara sa Sjevera, koji, bez obzira, Imali oni stalnu i stvarnu eksis tenci ju ili ne, oni su neprestani izvor straha i neudobnosti za okoližne ljude, koji prepričavaju neke Čudnovate priče o svojim duhovnim ljudima itd.Kad 3te pomalo odrasli, vas privlači okultni studij bilo koje vrste, a isto tako i filozofija i metafizika i tu 3e pokazuje, da ste ovu vašu osebujnu karakteristiku prenijeli aa vaša zadnje in­karnacije. Vi ste jako znatiželjan u pogledu Luagije o kojoj čuje­te govoriti, ina da to baš nije ona dobra vrsta magije, jer sadrža­je zazive duhova i snaga zraka.Vama je rečeno da postoje ljudi, koji još uvijok znaju ono što su nekada znali i stari ljudi pa ka­ko vi sada već putujete okolo po očevom poslu, vi koristite 3vaku priliku da se propitate za takove ljude. Vi tražite takove ljude u Sa'anehu na morskoj obali prema sjevero-zapadu i na koncu u juž­noj zemlji kroz koju prolazite. Vi ustvari tražite jednog profe­sora te umjetnosti.Taj profesor je jedna jadna i bijedna kreatura (stvor)čije magične vještine mu sigurno nisu materijalno ništa ko­ristile, ali on Je ipak čvrsto uvjeren u svoje moći. Vježbe i obre­di su ogavni i u vezi sa žrtvovanjem životinja i svakovrsnih ogav- nosti inače. Ubijena je jedna koza te je iz njenih crijeva naprav. ljen neki talisman sa nekim travama umotan u komade dronjafkod čega se onda izgovara neka opaka čarolija.Vježbe su općenito iste kao i kod modernijih Obeah-a ili Voodoo, a predstavljaju jeden niski materijalistički stupanj crne magije.Kod te crne magije Je gotovo sve spojeno sa povredom drugih bica, tako na primjer čaro­lije za otrovanje Jednog grada, čarolije za stvaranje klse, za izazivanje ljubavi itd.itd. 3ve su to ostatci najnižeg oblika le- murijacske nauke{znanja) a to se vama temeljito gadi.Ma da vi sebi pravite tu razne zabilješke, vi in ipak ne upotrebljavate u prak­tičnoj upotrebi.

Artistički osjećaj tu ne prevladava, premda vi imate vrlo mnogo interesa u tome te sem od sebe proizvodite neke iskićene tekstove itd. koji su sasrna lijepi. poslije cvoga 3lijedi jeden miran i uspješan period, koji vam donosi novaca ođ trgovanja,ali koji uglavnom ne stvara ništa naročitog, ^edno putovanje, koje vi nakon toga poduzimate, pokazuje izvjesne interesantne karakteri­stike.Zbog vaših trgovačkih poslova vi posjećujete otok Socctra

-26-

da nakupujeta mirodija 1 bisera, jer au tamo neki ljudi bili an­gažirani { eksploatirani) u to* hvatanju odnoano sakupljanju. Sta­novnici au poput Somalljevaoa, većinom LemuriJonskog tipa i polu­divlji.Oni prodaju mirodije, kokosove orahe i datulje.Koralji se kod njih upotrebljavaju kao nakit.Oni prodaju takodjer i prepari­rane ptičje kože vrlo sjajnih boja.Oni nose vrlo malo od odijelo na sebi, ali Jcupuju neke odjeće koje vi imate sa sobom, čija kva­liteta i boja je vrlo dobra a kupuju takodjer i mačeve i porcelan grube aorte« Na tom otoku postoje i ciklopske zgrade ne1smjerne starine(pradavnine) a Jano su još takodjer 1 ostatci nekih le»u~ rijanskih starinskih astgičara.

U vašem vlastitom gradu vlada se sastoji od jednog kralja,ko­ji se ne miješa mnogo a opravu, a tu postoje i neki suci i Činov­nici te tu vlada velika lična slobode te ta vlada očigledno nije jako važna ustanova. Vi imate neks peripetije u vašem Životu kao što je na priajer gubitak jedne karavane i sličnih stvari, ali općenito imate jedan uspješan život pa ste u gradu smatrani čovje- kov. velikog ugleda.VaŠ savjet ss posvuda mno^o trečl te o vama kola glas da ste daleke učeniji nego li vaši susjedi.Vi imate ve­like sklonosti za bilo što okultnoga ali ste takodjer i vrlo spo­soban i vješt u astronomiji i astrologiji, koje znanosti dobrim dijelom ulaze u religiju tog vremena. Vaš studij i karakter dopri- njeli su k tome, da ste posvuda slovili kao čovjek mudrosti, a vaša ljubav i naročito znanje u smjeru okultizma pridenjelo je k tome, da ste velik dio svog života planirali za sistematsko is­traživanje i traženje aaglČara u njihovom gradu na Sjeveru,premda vi Imate puno razloga vjerovati da bi poduzimanje bilo Čega,bilo vrlo opasno iz mnogo razloga.itedjutim, nadolazi starost i vi se konačno povlačite sa sce­ne.Vaše spiritualne težnje nisu bile baš naročito istaknute, ali ono što je bilo, bilo je u ispravnom smjeru. Vi iza 3ebe ostavlja­te više djece.

Rodjen 215S.god.pri je Krista,Uraro 2090 " " " Trajanje života 68 godinaPeriod u Devahanu 1517 godina.

ŽIVOT XIV

Perzija. Muškarac. 573 - 561 god, prije Krlsta_.VI ste rodjen u jodnom dijelu Perzijskog carstva ili barem

taj dio duguje podaničku vjernost jednom kralju te rase, koji živi u Jednom velikom gradu više prema zapadu, a zove se Horćđ Khan. Vesa 2emlja naziva se Bak-tra a vaš grada nalazi se prema sjeveru od laropamisan Range blizu istočnog ruba Afganistana.Ljudi obo­žavaju sunce i vatru, a hramovi su veliki i goli, bez ikakovog pokuctva(namještaja) odnosno bez ikakove dekoracije. i.edjutlm kod svećenstva postoji ipak jako mnogo znanja.

VI se zovete Zahal Zair* i vi imate jednu- sestru blizankinju (bivši brat Auoon iz HI.života).Vaš horoskop je odredjen već kod vašeg rodjenja i već onda bio Je smatran nesretnim.Vaši roditelji su vrlo marljivi i brižni, bogati i uplivni.Gni su vrlo zabrinuti nad proročanstvom koje je navijestilo nesreću za jedno od njihove djece te oni gaje idejo da vas odvoje i da vas negdje posebno od­goje.- negdje na strani. Oni^vas brižno podučavaju, a naročitu pažnju posvećuju pisanju, pa ste vi jako odan pjesništvu i stlho- tvorstvu.vi imate jedan divni i lagani tok ideja i jezika. VI ste takodjer podučen i u svetoj književnosti, a ustvari u Zoroestri- noj religiji a oboje vas, i vi i vaše sestra ste dvoje dobre i li­

jepe djece-

- 29 -

iako ste vi sade miran i ozbiljan, potpuno drugačiji nego li ste kao dječak bili u Badnjoj inkarnaciji, u kojoj ste bili živahno, veselo i otvoreno dijete.Vi i vaša sestra morate »taiogo polaziti na fizičke vježbe, a načelno je tu jahanje, u kojem oboje postajete vrxo vjsšti. Vaša sestra jaši na muški način-, a obučeni ste u nešto vrlo slično hla­čama te oboje imate duge kose.Kad van. je bilo 10 godina vi ste prilično lijepo odgojen za svoje godine i načitan ste. Ljudi u zem­lji strahuju od provala »a sjevera, gdje je nadjeno jedno iuransko pučanstvo. To su tartarske horde nasilne,Žestoke i okrutne.Ljudi ih smatraju barbarima a njihov broj i divljačtvo čini ih jednim stal­ni* izvorom strahovanja. Blizu grada nalazi se jedno jezero, kamo vi i vaša sestra idete kadkada na plovidbu u jednom čudnovatom,ši­rokom Čamcu sa jednim latinskim jedrom.Jednog dana vi izadjete van se jednim jednim veslače«, voda je uzburkana a vjetar je visok.Je­dan iznenadan zapuh vjetra prevrnuo je čamac.Veslač i oboje djece pokušavaju da se popnu na čamac ali bez uspjeha, jedro se je smoči­le i prevrče čatnac prema đoljefu vedu).Veslač zna plivati te on ispliva na obalu sa dvoje djece, ali vođE je uzburkana a čamac je ' najmanje jednu, milju daleko od obale.On se vrati ali tada ga vi nsroverate neka spasi vašu sestru i kažete da vi možete izdržati dok se on ne vrati sa Jednim Čamcem.Veslač neće da ide, ali vi ga 1 nagovorite te on od« uz strahovitu borbu sa velovima on uspije spa­siti vašu sestru.Ona Je potpuno ravnodušna(nesvjesna pogibelji,bes- čutna) ali Je ipak pribavila pomoć i prepušta se brizi nekih ljudi dok se drugi ljudi upućuju sa veslačem na Čamac da vas 3pase. Do tog vremena ipak ste vi sajadno sa čamcem iščezli.

Vi imate vrlo osbiljno, blijedo lic« sa velikim očima i vrlo ste dobar Čovjek.Vas u Kama-Loki nadziru nake izvjesne Snage i kroz neko vrijeme koje ste sproveli tamo, vi ste u nesvjesnom stanju.Vi brzo prelazite u Devahan koji nije baš naročito uzvišen te je potpu­no u skladu sa vašom kratkom eksistencijom. Etdjen 573.god.prije frista, umro 561.godine prije Krista, Trajanje Života 12 godina, f-eriod života u Devahanu 41 godinu,

ŽIVOT XV-Grčka. Muškarac. 52C - 449 prije Krista.

Ovdje ote vi na jednom sasma drugom mjestu, u jednom domu sa izgledom na jedan zaton.(leadbeater je posve kod kude ovdje.J.V.) Oko tog doma su stupovi te ovi stupovi zauzimaju jedan teren, na kojem se danas nalazi jedan dio moderne Atene, Partenon i druge do­bro poznate gradjevine nastaju tamo tek kasnije. Datum je 520 god. prije Krista (leadbeater je u toj inkarnaciji moj brat, stariji za nekih psr godina.J.V.) V&še ime je Agathocles. Ovdje mi rasteao za­jedno živeći radosno i sretno. VI mnogo prakticiramo gimnastiku, trčanje, skakanje, hrvanje, bacanje diska i uživamo u mnogečemu. Klima je lijepa i bolja nego li je danas, a zemlja je prekrasna.Kaši studiji su redoviti i ozbillni, mi smo Jako zainteresirani za njih i nalazimo veUku radost u učenju.ki čitamo historiju, koja usput rečeno nije baš jako točna),učimo mitologiju, čitamo o Trojan­skom ratu i vrlo se uzbudjujemo na time pa iz te historije vadimo i svoje naročite mimičke scene.Religijska poduka sastoji se uglanom od načela.Mi smo smješteni pod zaštitu Palada Athene i uče nas da da ju posjedujemo.^! vjerujeao_u budući život, ali to je jedna sret­na vrsta vjerovanja.Stanovnici zemlje su slobodni, ljubazni i sret­ni ljudi, a možda i prilično lukavi. Najvažnija karakteristika nji­hovog ranog perioda u kojem mi živino je3t ta, da mi sudjelujemo u javnim igrama.To je vrijeme najvišeg interesa za nas. Kaša obitelj nalazi se u dobrim okolnostima te mi imamo dobrih prilika.

Jedan rodJak nam nudi da podjemo a njime na Jadno putovanja u Jednom brodu koje* Je on djeicu&ični'vlasnik .io. plovimo okolo od otoka do otoka srhipslaga temeljito uživajući takodjsr u na-2im izletima 1 na obali, ispitujući Sudsaao..divne hraaove i bi­ran« kipova.lako Ja trgovina predmet tog putovanja, ta trgovina obavljena Je na tako ugodan način, da smo uvijek imali vremena da _se skičemo okolo i da uživamo u lijepoj sceneriji raznih mje­sta;« kojima smo se »»ustavili •. ___ ...

Jedno veliko poglavlje u toj cijeloj priči Jest, da smo ni konačno stigli 1 ja* .otok Samoa i tamo našli pltagoru. Hl smo ga >id|eli i go^otlli ;lB»o ;s njime, a približili smo mu se sa veli- ‘klijtpo§tovanjem.Qnje \Vsć u to vrijeme bio jako star Čovjek, i u to vrijeme nije bio JoŠ daleko od smrti.Dajući nam svoj blago­slov kad smo odilazili, rekao nam je na starogrčkom jeziku:*U± ćemo .se opet sresti)* «TJ**oanali smo se takodjer i sa Jednim njegovim učenikom po imenu Cleinias - sada Majstor Djusl-Khool i imali smo tju prednost da čujejao njegove savjete i uživamo u ljubaznom interesu.Has obojica bili sr.o na jedan izvanredan način privučeni k filozofiji i k naučanjima kako smo ih čuli od samog Cleiniasa i dobili smo cđjedncrc Sivu želju da postanemo učenici­ma te škole. Hi se obraćamo na njega i on nam ljubazno daje sa­vjete u svim stvarlms^dazvoljava nam da ga posjećujemo svaki dan i da sjedimo med JU njegovim učenicima i slušamo njegove lekcije, (predavanja) Kod tih svakodnevnih razgovora 1 predavanja mi smo si napamet upamtili Sve Što je bilo rečeno i stekli smo ozbiljan i Jak 08$*č&j p«»ma svim Istinama, koje nam Je on predavao«; Tu smo učili naviku oreinkarnaciji, etici 1 misterij ama brojeva.Vri- povrataki«aći bilo je mpravo nadošlo i tak© amo ml, nakon Jedne godine veselog putovanja otplovili- u Athenu. r:,($11ješka: Majstor je bio u Egiptu za vrijeme perioda C.V.L*

a A*P*Š* 1 -Ja bili amo tamo. Vjerojatno smo ga i vidjeli).iži nosimo sa sobom naše bilješke u Athenu* Bile -au to drago­

cjene bilješke Cleiniasoveih tumačenja a takodjer i neki njegovi rukopisi »koji su nam vrlo interesantni u našim studijama o tom predmetu, ttltražimo pltagorejce po Athani, susrećemo ih i disku­tiramo a njima sva ta naučsnJa.Za vrijeme jednog putovanja oko otoka* vi sto bili tako Jedro privučeni biranim radovima uajetnos- tl koje smo Imali sreću Vidjeti, da ste odlučili postati kiparom sad I®-vaše slobodno vrijeme izme-

dju vašeg studija i vaše profesije bilo zauzeto 1 tom pltagorsj- ekom filozofijom. Olednies se kasnije nastanjuje u Atheni. Mi se pridružujemo njegovim Učenicima a mnogo nas Je bilo vrlo privu­čeno- njegovim predavanjima.

' Sad tu počinju muke sa Perzijom pa je to vrijeme bilo vrlo nelagodno i puno tuge i jada, a kulminiralo Je u perzijskoj inva­ziji. Nas obojica sudjelovali smo u glasovitoj bitci od ilaratona. Orcke priče o toj bitci au donekle pretjerane, jer iako su Jerzl— janci bili encrmno superiorniji po broju, ipak se oni nisu borili aa hrabrošću očajnika, kako Je to bio elučaj kod Grka, pa je nji­hova navala bila tako...Jedan posac uz pola srca. J3o ipak, u toj glasovitoj bltoi ml smo učinili ono što smo najviše mogli. Grci au zaista, napredovali 1 općenito se borili sa velikom hraorošćn.

0 pomorskoj bitci kod Salamide mi smo takodjer sudjelovali, a karakter ovih borba bio je zaleta vrlo strog 1 žestok, jer se <Js sastojao iz bijesnog Šakanja rukama (boksanja). Brodovi su općeni­to bili odgurnuti od obale a neprijatelj se je Iskrcavao pod pla— štem naših laganih kopalja itd. a onda borba mačem, štitom i kop­ljem nastavljala se je sve više i više. Kroz neko vrijeme mi nismo "bili alobođnai od ferzijanaca, oni su nam stalno bili za petama i oko nas, stvarajući nasu tako jedno vrlo neugodno vrijeme puno tegova i kušnja.kl kasnije polazimo da potpomcgnemo grčke kolonije u Ižaloj Aziji opet protiv Perzijanaca pa opet sudjelujemo u bitci kod Plateje.Nakon svih tih bojeva mi se vraćamo u <'tenu.

-30-

-31-

VI nastavljate svoj posao kao kipar, tu 1 tamo lstokari ta koju dobru figuru i u staroj kući laćate se krutog rada, ali «d Ješ uvijek ostajeno u vezi sa Cleinias-om, studirajući s njime kod gegove kuće, gdje se sakuplja jedna grupa studenata na diskusi­je i instrukcije,Kl smo-uvedeni u Histerije (inioilrani)l objas­nili smo si doktrinu reinkarnacije* VI proizvodite neke Isvrsne statue 1 pridajete lm preuzet ofumjetničko) ime Kelamis. lista naj­važnijih Je lzvešena* Dobar dio vretena vi posvećujete filozofiji.Cleinas nam Je rekao da smo mi bili u prijašnjim Životima sajedno ame£da aa» je ikojinai zajednički prošli život i opisao.(L,je došao do svoje TO.gediue prije'nego 11 je napustio taj život).Vi otilasite kojih 5 godina kasnije.0dlasak(smrt)nlje bio bolan, jer siso nas dvojica bili podjednako sretni u naš«: znanju što nam smrt znači a znali Smo i to, da ćemo se u budućem iivotu opet naći Naš prolaz kroz Kama Xoku bio je vrlo brz, gotovo bez zastajkiva- nja a Devahanički period bio nara je dug.U vašen, slučaju trajao jo 1952 godine. F pdjen ste 520 god.pri je Krista, un.ro 449 god.pri je , Krista, tr&jtfanje života 71 god.

SIMOHIOSS Zabilješka od C.V.Leadbeatera.

Napisano 1894.g-Vaš otac, pjesuik prilično velikog glasa, po Imenu Stmonides,

bio je rodjen na otoku leos-u a etablirao se Je u Ateni tek neko­liko godina prije vašeg rodJenja.Mi ga poznajemo kao *,Appolow a njegovog oca kao »Mentun" nosio Je ime LeoprepesfHepttm £e kar**- terno ime u Životima) i bio je čovjek vrlo dobrog glasa zbog svog poznavanja filozofije i zbog Ispravnosti svog života-Naš otac bio je jedan značajan čovjek, kultiviran i efikasan u više smjerova, a ne sarro kao pjesnik i umjetnik, jedan filozof i čovjek od znanja takovog znanja kakovo smo mi imali u ona vremena.On ae je intere­sirao i za astronomiju kao i za matematiku i muaAku.Cn je bio gla­soviti svirač na 7-2IČnoj liri i često je improvizirao najefektiv­ni je pratnje k svojim vlastitim pjesmama.On je bio stalno otsuta« od doma, Često i godinama u izvjesnom periodu, a nakon smrti naše majke on se je praktički nastanio na Siciliji, gdje je konačno 1 umro. smo ga tamo posjetili i našli smo ga kao mnogo čašćenog i mnogo poštovanog čovjeka u svojoj okolini. Naša majka (Heroin; divila mu se je neizmjerno te Je ona zanosno suradjivala a njegovo radu.Cn je zaista uvijek govorio da on mnogu i mnogu inspiraciju duguj e upravo nj oj.Lista nekih od djela Agathocla, zvanog Kalaais.

Jedna od najvažnijih statua koju ja zapažam, jest jedan Apollo u bronci, koji je morao biti blizu 50 stopa visok (oko 16?Oem}(gij li 50 stopa tiskarska grješka? svaka stopa je 33 cro)ižožđa 5 stopa! Bila je izradjena za jedan od gradova na Crnome iLloru, ali Je neko­liko vjekova kasnije bila premještena u Rim. Jedan drugi Apollo bio je možda čak Još i više glasovit, iako je bio tek samo u naravnoj veličini.Bio je podignut u Kerameikos-u ili u lončarskom kvartu u Ateni te je popularno bio nazvan Alerlkakos (onaj koji brani od zla)to jest branilac od neke umišljene Uoči kojom on brani stanovn- nike od kuge, a koja moć se je njemu pripisivala. Cvu statuu su učenici vrlo mnogo kopirali i ja čujem da Je Jedan dio takove jed­ne kopije sada u BrltanskosnlfnzeJu, gdje Je prozvan Apollo od Omfa- losa.Ta kopija Je medjuti« Jako oštećena i izgleda da sto razni vje­rojatni pokušaji restauracije bili - većinom netačni.Njegova lijeva ruka i*«leda,ako se ne varam, kao da je u originalufna originalu) držala jednu olivinu grančicu, dok Je desna počivala na panju jedno stabla i držala je neku vrstu pojasa.Dio originala(>cJi je beskonaČ no ljepši od kopija, jest,ka’<o mi je rečeno, sačuvan u Ateni.

Jedan hram Ateni like bio je podignut na Olimpu po planovima i pođ super-revizijom(nađsorom) našeg junaka, a statua Atena koja se je nalazila u samom hranu, bila Je djelo njegovih ruku* Zbog nekih razloga on Je odlučio da toj statui napravi kopiju u mramo­ru. Ta koplja se ja opdenito zvala Nike Apteros i držala Ja u li­jevoj ruci jedan Šljem a u desnoj Jednu granat-jabuku. Jadno dru­ge djelo, koje mu je đonjelo mnogo veliku slavu, bila je statua Afrodita (nazvane §osanđra)koja je bila smještena na ulazu AkrO- pđlisa u Ateni.Hoe te figure bilo je naročito dražesne* Ta sta­tua bila ja lsradjena po narudžbi jednog bogatog čovjeka zvanog rallies, kejfl j# tu statuu žrtvovao boSlel u Izvršenju svog sa­vjeta u vezi (Ja mlalia) aa evojom žeaidbort. Njegovo ima pojav­ljuje sa, Sudrovato napisano, na Selu jednog neshvatljivog napisa na podnožju same statua, a glasi i

"Kaliias sin Hlpponikosa prinosi zavjetnu žrtvu”

(Sad to kaže #inarajađasa:)"Ja se“~dobro sjećam, da je C«W.Leadbeater prepisao taj napis Cn iz njega nije mogao ništa razabrati, ma da je on znao nešto grčki kad Je bio u školi- U to vrijeme Ja sam studlr grčki za Londonski posrednički ispit, ali ja nisam studirao paleografiju, tako da to niti ja nisam mogao odgonetnuti.Ja nisam mogao razumjeti ništa iz tog napisa a niti sam zna šta da radim aa osim slovom poput našeg V Što sam tek kas nije shvatio da su.to dva mala slova *1* (lambda) napisana

. .. na arhsiSkl način, isto tako nisam znao šta da učinim saonom točkom a niti sam ikada znao da se B uvijek izgovara kao *h*«To sam naučio od svog profesora u Cambridgu.On Ja je to odmah glatko pročitao sa jedne trake papira koju sam mu pružio i dao ml je značenje: "Kallia3 ipponikos anothe- sato* (Kal11*3 ain Hlpponikosa prinosi zavjetnu Žrtvu*

TI najmanje dva slučaja izgleda mi da je Kalamis suradjlvao i sad rugim kiparima.Jednom sa starijim Praksitelom (djedom bolje poznatog umjetalka Istog imena)Je taj potonji dobavio flgurm H jednog vozača za jedna vrlo umjetnički izrezbarena brončana bojna k kola keja je izraslo Kalamis, 1 postavio je to na Akropolu sa as menn na pobjedu AtenJana nad Chalci-ma(?), a jednom dragom zgodom suradjlvao Je sa nokim Cnatasom koji je primio narudžbu za jednu brončano grupu bojnih kola na Olimpu, a toj grupi je naš heroj dodao sa svake strane po 2 rasna konja (danas 3u na tornju Doma ili Katedrale u Veneciji) sa jednim golim dječakom kao pogoničem.Ii dječasi i konji su vrlo dražesni i puni duha te posvema nadma- šuju djelo Onatasa. Heke druge figure dječaka u stavu molitve, ta- kodjer na Olimpu - su vrlo lijepe.

Drugo neko značajno djelo, od kojeg se još uvijek mogu na£- ći neki tragovi, bila je statua Hermesa, podignuta na Tanagri, a popularno nazvana Krioforos, jer je bog prikazan kao da nosi ne­kog ovna na svojim ledjima, a sama ideja uzeta je iz jedne arhaič- ke i grubo izradjene slike, aa kojoj je isto božanstvo prikazano kako nosi Jedno tele na sličan način. Taj Hermes Krioforos se je uvelike kopirao u mnogo malih reprodukcija u mrarcoru, terracottl i Još u nekim drugim sličnim materijalima. Isto tako i Još manje sličice u zlatu, srebru, ili iz slonove kosti kao amuleti. Meni je rečeno da se jedna koplja nalazi takodjer i u Eritskom Ifuzeju.Ta ista statua bila je, ako se ne varam, otisnuta takodjer i na kovanogm novou grada JCane ra, a to bi se možda, (ako je istina)—aoglo još i dokazati.

U istome gradu Kalamis je takodjer izradio i Jednu statuu Dl onizija 111 Bahu3a. Ti Tebama takodjer. Tebe imaju dva od njego­vih djela i to kolosalnu figuru Zeusa Ar-mona i Herakla(prvu j® naručio Pindar)obje 3u u najboljem stilu 1 svaka od njih je značaj-

-M-značajan za divan uspjeh, kojim ona izražava, najviše, uzvišeno dostojanstvo i svjesnost snage i moći te samopouzdanje i radost mladosti u savršenstvu zdravlje i snage».

Izgleda da le on naročito volio izradjivanje (klesanje)konja te je u tom radu oio uvijek naročito uspje5an.Cn je Često prikazi­vao 3voje figure kao da tjeraju "bojna kola a tu i tamo da jašu. ke- dju njegovim m&h^lpras ovi tim statuama može se spomenuti Alko»ane» jedan Hermion u pelhima i Jedan Asklepios (Aosoulapius) u zlato 1 slonovoj kosti, drSeći u Jednoj ruci borov fttSes* a u drugoj ruci jedan Stap. Takodjer i jedna pozlaćena Athena koja stoji na 3#đno* palmino® drvetu od bronže,. u Del hi ma, držeći štap i neku •ovu* Ta statua podignnta |l Teao a panoa no na pobj#du nad orsljanalaiavBilješka od Jinarajadaše, napisana u 1894 »godini.

Pauaanias napojalnje da je glavni hrast posvećen Bahu u Sanagri, sadržavao i jednu glasovitu statuu od Kalaaisa. Evo što piša kao i»- vadak iz jadhe Britanske Snciklopedije: "OALA^IS, Jedan glasoviti Grk, kipar, koji je cvao oko godine 500 prije Krista.Cn je bio sa- vremenik Fidije.(Pidije).On je radio u mramoru, bronci, u zlatu i u slonovoj kosti.PliniJe govori o njegovim konjima kao o nenadmaŠe- aima.Njega spominje Cicero i ^uintilian a i>au3anije spominje tako­djer i mnoga njegova druga djela.

Bilješka aa gore navedeno, od g.y»laadbeatera»..Ja mislili da se je o njemu moglo posvema ispravno i pošteno

govoriti kao o jednom •savremsniku". Jasno, oni su bili "na stealji u isto vrijeme, ali liđija je bio 20 ili 30 godina mladji od Xalanisa i kod njega je čak i neko vrijame studirao. Agathocles(ill Kalaais) sam, studirao Je umjetnost kođAntenora, a taj Antenor je aa svoje (kao svoje)ueenike imao studente Nesiotesa i Kritiasa medju inima, ali niti jedan od tih nije postigao glasovitost jednog Kalamisa. Izgleda mi da je Kalamis san2iaao jedno naročito važno mjesto u Grč­koj umjetnosti jer je on bio upravo onaj, koji se je prvi usudio raskinuti sa onim ukočenim, konvencionalnim metodama arhaičke škole. Njegova djela (kako mi se čini) pokazuju u tom pogledu jedno vrlo značajno poboljšanje na djelima njegovog vlastitog Lajstora Antenora iako ona još uvijek nose očigledne tragove i upliv njegovog učitelja Antenora. Nadalje, Agatbocleau pripada takodjer 1 čast što je uveo jednu reformu u kiparstva, koja je tako slavno kulminirala udjelima njegovog nasljednika Fidije* JFraxias je bio takodjer jedan vrlo do­bar i uspješan učenik Agathoclesa.

ŽIVOT IVI *Bavarska. Rodjen 1503 god. - 1.522 god, poslije Krista.

Još jednom, prije ovog sadenjeg života vi ste se rodio ovaj puta na obalama Dunava i gradu Ratisbon, koji Je kasnije nasvan(?) ftegensborg, u Bavarskoj, očigledno privučen k zemlji vašim umjetnič­kim instinktom. Vaš otac je bakrorezac i graver, a jedan učenik, vje rojatno Albert 2tirera.(Taj otac je bio učenik Aribrechta Dttrera). Njegovo ime je Albrecht Altdorfer te vi nosite to isto ime. Važ otac Je takodjer i slikar i arhitekt, ali se uglavnom specijalno bavi bakrorezbarstvoa.

Vi pratite vašeg oca kod posla, gledate kako on to radi, i to već od svoje najranije mladosti i brzo stičete artističko znanje i spretnost a u svojoj dobi od 15 godina vi ste već u stanju da re*- barite na pločama tako-dobro, da se Je vaš posao tek jedva raaliko- vao od očevog posla.Ostvari, ploče, koje se jpripisu ju Albrechtu Altdorferu starijem, mogle bi u stvarnosti biti zapravo vaše, jer se obojica potpisujete i3ti» znakom i istim imenom, irosao je vrlo do­bar i o njenru se mnogo rcisli u javnosti, jer su 3e vašem ocu povje­ravale reprodukcije najglasovitijih slika, od kojih su mnoge reli­gioznog značenja. Graviranje i rezbarenje u bakru zauzina sada naj­

veći dio vašeg vremena a Albert DUrerov .'»Vitez Smrti* reproducirali; ste vas obojica.

Vaši religiozni pogledi (nazori) su osebujni i vrlo napredni za ; ono vrijeme. Jer - ma da ste ae uglavnom pridržavali poštivanja Cr­kvenih pravila, i bio crkveno nabožan - vi ste ii ipak ipak imali neobiCno slobodne i neortodoksne poglede, Čak još i nešto i više slobodne nego 11 su ih kasnije imali saki Re#oi*maši. Vi ste vjerova­li u unutarnji razvitak čovjeka, u■ogućnost sjedinjenja a Boge», i da je Čovjek u a tanju da učini ave u sebe .Vi nemate nikakeve vje ire u ef1 kasna#t sakramenata. Poatojitu jedna mala grupica ljudi, koja podržava te nasore* dok a te vi 1 vas otac bili pod jeki« upli­vom naučan ja i rađa neteog Izvjesnog J-ohana Sauler-a.

Vi ate ee kasnije opredijelili za Misticizam te ste vrlo snati Želja 1 revan u izučavanju bilo Čega što ^e u vezi sa okULtismom.Vaša lmaglnaciJa(mašta)je ushićena onime sto ste čuli ođ nekih lju­di kao na primjer od Rosenkreuzera (Rozenkrojceri' i uvijek se na- ; ; date da ćete se /& njima susresti. Vi ste stvaralački maštovit i pod- • vržen sanjarenju. U godini 152C.poslije trista viifte oboljeli od groznice. Vi ste se oporavili od teške bolesti alt oko 2 godine kasnije jedna jaka epidemija vas je odnijela. Vaš devahanski život je vrlo kratak, jer već 1850 godine vi se opet pojavljujete na a»e~ , ni .Vaša aura u zadnjoj inkarnaciji je praktično gotovo ista kao 1 danas*

Imenas Bikolas od Baaela, Christlna Ifargaretha Ebner, Heinrleh Suao 1 Joban Tauler, povezana au sa religijskim pokretom, sa koji Ste vi i vaš otac vrlo zainteresiran. Rodjen ste 15C3 p/oalije Kri­sta a umrli ste god.1522.poslije Krista. Dužina trajanja života bila je 19 godina, Feriod u Đevahanu bio je 328 godina.

ŽIVOTI SPICž (Špice je karakterno ime za) (Francescu Arundsle)(od C-Jinarajadasa)

FRANCESCA ARUNDAUE ima svoju specijalnu stranicu u analima leozef- skog Društva zbog tri njena priloga k našem velikom pokretu, i to: l)da je one sa svojom majkom bila domaćica Helene P.Blavatsky-eve i Il.S.Olcott-a, 2)da je ona već kod njegovog rodjenja adoptirala 3eorga Sydney Arundale, trećeg Pre2identa Teozofskog Društva, tre­ćeg sina njegove majke, najmladje sestre gospojice Arundale, koja je umrla u porodu djeteta i kojem je ona dala svoje ime a ne ime njegovog oca, i 3)da je ona bila osnivač Jedne male Teozofske Škole za djevojke u Ben/aresu, koja je sada postala Nacionalnim ženskim Koležom. Otac gospojice Arundale bio je Francis Arundale, egipatski istraživač i putnik po Istoku.On je bio arhitekt, koji Je izgradio Sultanovu Palaču u Konstantinoplu i popravio fc'ošeju od Omara. Njego­va majka bila je kćerka Henry-a Pickersgill, Kraljevskog Akademika. Gospojica Arundale opisala je svoja sjecanja u svojoj kratko-napiaa- noj knjizi pod nazivom: "Soj g03t - H.P.Blavatsky" i kaže, kako su ona 1 njena majka bile 3trogo zauzete za spiritualizam i kako su one kroz spiritualizam došle u Teozofiju.Ona je bila sekretarica london­ske Lože IFeozofsko Društva u 1863.godini. Njena duboko ambiciozna priroda bila Je vec zapažena od strane samog fcajstora K.E. Jer 1882 godine bila Je na jednome pismu, koje je gospojica Arundale pisala u Septembru te godine gosp.E.P.B. obnavljajući svoje Članstvo u "Theosophistu* napisana jedna primjedba Majstora L.iL. koju je gosp. H.P.B. pročitala u toa_pismu na dnu samog pisma, a bilo je rukom i plavom tintom napisano i jako podcrtano slijedeće:

"Jedan dobar, ozbiljan teozof, jedan mistik, čija suradnja se mora osigurati kroz vas". K.h.Ja sam došao u uski kontakt sa 50sp.Arundale, nakon Što Je

ona adoptirala sina Georga i kad Je Qn trebao poći u i;ambridge.

- 34-

Tom pri likom ponudila mi je ona svoje gostoprimstvo za vrijeme trajanja službe, u svom domu. To je bio jedan hvalevrijedan fiin s njene strane koji mi je omogućio da si kroz 2 godine uštodim troškove u koležu.Cna je uvijek bila jako privučena k Indijskoj filozofiji i bila je odana prijateljica i'ohlnl .1.'. Chatterjee-e, izvrsnog Hindu-Teozofa koji je 1684 i 1885 učinio jako mnogo za Teozofiju. Kad aam ja počeo svoje studije u Sanskritu u Cambridgu, gospojica Arundale je vidjela da — premda nije >ila upienna na sveučilište kao student, da su profesori Sanskrita posvema voljni da i ona posjećuje regularne tečajeve .To je ona i učinila i pretila JOtaarljivo evelokelje, izuzev kod Rig Veda, za koje je bile po­trebno poznavanje grčl&g jezika .Ali ona nije imala u svojoj mla­dosti neŽta viže nego 11 prosječno Ikolovanje jedne Viktor!jonske djevojke pa tako nije bfczo napredovala, ma da je ona posjećivala - sve razrede.Ja te njene studije spominjem samo kao ilustrativne za njenu duboku privrženost Indijskom načinu mišljenja a specijal­no u filozofiji. •

Kad je gospojica Arundale pošla u Indiju sa svojim sinom, da on pomaže u radu gosp.Dr.Annle Besant i kad morala živjeti u indijskoj okolici, zapazile je mnoge poteškoće u svom vlastitom prilagodjivanju jednostavnijem načinu Živcta, usprkos svoje duboke privrženosti.No uza sve to ona je bila duboko odana u simpatijama ■ prema svim Indijcima i bila je jedna od najprominentnijih i najpre- danijlh Teozofa Zapada, koji su došli u Indiju te nije imala abso- ■ lutno nikakovih predrasuda u pogledu obojene kože Indijaca. Ona je b51a uvijek mirne ćudi i uvijek simpatična svima, koji su dolazili k njoj po neku pomoć ili instrukciju. Fredanost i privrženost,koju je ona pokazivala prema gospodji H.P.B. sve do kraja, onjfa je poka­zivala i svoje drugom učitelju, gospodji Besant, uvijek do kraja.

Ništa ue ilustrira bolje prirodu I unutarnju sredjenost gospo­jice Arundale nego li pismo ličnog savjetovanja 1 poduke, što ju je primala u Ionaonu u 1864 godini od Kajstora K.K.Pismo kajstora K.fi.

.Ja sam slijedio mnoge vaše misli.Ja sam promatrao vašu tihu evoluciju i čežnje vaše unutarnje duše pa budući da mi vaš zavjet dopušta da to člnim(gospojica Arundale, sa drugima iz ezotorlčkog kruga londonske lože, zavjetovala se je u 1884.god. u "bezuvjetno slijepo povjerenje u tf&hetme i njihova nauČavenja kao i na nepoko­lebljivu poslušnost u vezi sa njihovim željama u svima stvarima koje se odnose na spiritualni progres”) i budući da ima eeie stvari koje bih vam htio reći u vezi sa vama lično kao i sa/^ekoliko onima koje vi ljubite - kao jedan od zadnjih koji vam pišu direktno da vam kažu par riječi. VI naravno znate, da jedanput, kad se H.F. B.eura jeda»*w± iscrpi, Vi više ne možete primati pisma od mene.

Ja bih vas želio upoznati sa situacijom onako, kako ona danas 3 toj i. Va?a odanost k stvari daje vas. pravo na to.

Ponajprije ne^tc o vašoj prijateljici gospodji H. Jadng-dljete! Smještanjem tako konstantno - svoje ličnosti nad i iznad lisfg unu­trašnjeg boljeg JA - premda ona to ne zna - ona je učinila sve što je mogla u posljednjem tjednufkroz tjedan dana), da se odijeli od nas za uvijok. Ipak je ona tako Čista i nepokvarena, da sam ja pri­pravan ostaviti jednu pukotinu u vratima, kojima ona nesvjesno lupa sama sebi u svoje vlastito llce(?) 1 očekuismpotpuno budjonjo * iz te časne naravi kadgod to vrijeme dodje.(?) Kod nje nema nikakovih varka ili zlobe.Cna je potpuno istinska 1 iskrena, ali je kadkada ipak sasma lažna i neiskrena prema samoj sebi.Kako ona kaž«; njeni putevi nisu NAŠI putevl__a niti Ih ona može razumjeti .Budući da njena ličnost ulazi tako jako u ave njene ideje o doličnostl(pristalosti) - stvari, to ona, naravno, ne riOŽe razumjeti naže čine ili naš plan iivota. aecite joj sa svom ljubaznošću da - ako je i i . i'.B. (kao pri­mjer) bila sinoć u krivu, kao što ona sa Zapadnjačkog gledišta uvijek i jest,tad je ona u svojim vječno prirodnim impulsima, prividno tako grubima i nimalo nježnima - učinila to najposlije sari.c po direktnom nalogu svojeg Majstora.

- 35-

Ona se nikad ne zaustavlja da razmotri barem na niomenat doličnost (umjesnost)stvari kad je u pitanju iznošenje takovih naloga.(Mi­sli se na H«JP.B«)*U vaši* očima, civilizirani 1 kulturni dio Čovje­čanstva to je jedini neoprostivi grijeh. U našim očima(Kaže I.H.) to jest u očima nekulturnih Aizjata - to je najveća krijepost,Jer prije nego 11 »i ja ona to usvojila kao običaj(ča bude gruba itd.) onda Je običavala mnogo trpjeti u avojoj zapadnjačkoj prirodi 1. formirati ju kao aamo-žrtvovanj.e avoje vlastite'reputacija. Ali ako je goapodja Blavatakjr bila nitl ffospodja H* nij«bila u pravu# Ona ti .ja dozvoli*. *»nskx” »noa t llčnoat, Sto ja.1 jedno 1 drugo bilo poavama Izvan diakuatja 1 u svakom alučaju goapođji Blavatakf niti aa kraj pameti, da ae umiješa i*da daja ton jednom pitanju čistih pravila 1 discipline. Padahah i Mohini trebali au da budu ukorani(okrivljeni) viče nego 11 ijednu od Bjifc dviju.Vi aa mćrate ajatltl da au ae one obadvije dobrovoljno ata^ vile ustranu od svih svjetskih?svjetovnih) društava ztog jadnog specifičnog pre£mata(zbog jedne specifične stvsri) i ne želeći da ka?e* išta o relativnoj pristojnosti ili nepristojnosti bilo kako­vog društvenog običaja u bilo kojoj zemlji, - kaže^, da postoje pravila ponašanja koja kontroliraju čele(Ucenike), koji od tih pravila ne mogu odstupiti niti za Jedan stupanj. Ja vas molim da iskoristiti svoj upliv kod nje, ako joj želite dobro, da svoju knjigu publicira prije godine 1885-(Fragmenti jedne zaboravljene Historije, od 2 Učenika: Mohini M.Ghatterjee and laura O.|olloway London 1665). Recite joj takodjer i to, budući da se je ona odci­jepila od mene, da će-ona u jedno pogodno vrijeme imati pomoć ođ Adepta, koji piše historije sa H.P.B. So ipak, budući da nju nove- lette interesiraju više nego 11 metafizika, to ona za sada nema nikakove potrebe za Hohinijevu pomoć, uohini je sigurno više potre­ban u Londonu, idolim Vas postavite to pitanje kod Vašeg prvog SA­STANKA prije Koncila.Cn bi mogao ostati u Engleskoj samo u slučaju većine, ali na svaki način vaš ezotericki Kružok izraziti će želju da ga predobije za svoju službu. Neki se aranžmen mora napraviti s njime.On je odbacio svoju profesiju saro zato da bi mogao služiti našoj stvari i sade zavisi o roditeljskoj organizaciji koja Je pra- siromašnafkao što znate)da ga drži u Londonu. !edjutim,njegov pri­vremeni gvardijan je H.S.O. te se njemu može jedino dozvoliti da stavi pred nj«ga sva "prc i contra1* a onda da ga pusti neka on do­nese sam avoju vlastitu odluku i da ventilira sam svoju karmu- Koncil će sa morati obratiti na pukovnika Clcotta.

Budući đa sam slučajno Čuo Vas razgovor sa K.i'.B. u noći nje­nog dolaska, Ja bih rekac da ste vi u pravu. Vašoj staroj majci, koja je kročila s vama kroz jrno«?e kamene staze vjerovanja 1 *ik*= iskustva, sve od vašeg djetinjstva. Vi dugujete veliku dužnost.;:e neku slijepu i nepravednu poslušnost, 41 je posljedice bi bile vrlo štetne za nju i za vas, već jedna pažnja puna ljubavi i osje­ćaje dužnost, jedna pomoć u razvijanju njenih spiritualnih intui­cija i pripremati ju za njenu budućnost, i.noge patnje i stradanja kao i kućne brige ostavile su u njenom srcu krvave brzad- brazde, ina si nesvjesno čini zle, veliko zlo time, sto ne obuzdava svoj temperamenat. Ona navlači na sebe zle "astralne" upliae i stvara si Jednu struju koja je tako suprotna našej, da smo cl često puta, prisiljeni da sa velikom zabrinutošću uzmaknerr.o. Vi i ona zaslužila ste lijepe nagrade za vašu ljubaznost našim glasnicima, a Karma ih. ne će zaboraviti. Ali pogledajte u budućnost: pripazite na to, da neprestano vršenje dužnosti pod vodstvom jedne debro razvijene Intuicije stalno održava balans dobro uravnotežen. An! Kad bi vaša oči bile otvorene,~vi biste p;ogli vidjeti takove stvari, imali bi­ste jedsn jasniji pogled ne potencijalne?moruće}blr.goslove vama i eitavoir čovječanstvu, a ti blagoslovi leže za sada tek u klici na- porr sndanjeg vremena,sadanjeg trenutke, k^o da hoće rasplamsati radošću i marom vaše duše! Te?i te prema svjetlu, svi vi hrabri bor­ci 7.e. Istinu, ali ne dozvolite da u vaše redove prodre sebičnost,

jer samo Nesebičnost otvara širom sva vrata i prozore unutarnjeg Tabernakula i ostavlja ili otvorenima.

Vama lično, dijete borba kroz tamu do Svjetla, ja bih rekao, oteža nige uikada zatvorena, ali u razmjeru prema nekim prijašnjim zabluđaaa, tu-»tazu Je sada teže naći i stupati njome. U očima "Vajstora" niti jedna Stasa nije uvijek "potpuno osudjena". Kao što se i»gubljeni dragulj može uvijek ponovno pronaći iz mračnih dubina kala jednog kanala, tako se i najnapušteniji Čovjalr uvijek može naglo trgnuti i osloboditi se močvare grijeha, samo«.»samo, ako je dragocjeni dragulj dragulja, - blistajuca klica raa-vljena.Svaki od nas mora to učiniti sa sebe, svaki to m>že, samo ako hoće i ako ustraje. TJO’bre odluke su u duhu naslikan# slike dobrih djela: fantazije, sanjarenja, šaputanja Buddhi-a fcanaa-u.Ako ih ohrabrimo'damo i« podstreka), oni ne ce nestati poput ras- plin^ujuče fatamorgane u Camo-pustinji, ali oni postaju sve jačima i jacima, sve dok čitavi naš život ne postane jednim izrazom vanj­skog dokaza o božanskim motivima u unutrašnjosti. Vaši Čini su u vašoj prošlosti bili prirodni plodovi jednog bezvrijednog religij­skog ideala, rezultat jedne krive, ne^nalačke koncepcije.Cni ne mogu biti odstranjeni, Jer su oni neizbrisivo utisnuti na registru Karme, te niti suze niti kajanje ne mogu izbrisati tu stranicu.Ali vi imate snagu da sve te krive rezultate iz prošlosti iskupite i izravnate budućim dobrim djelima. Oko vas postoje vaši znanci, prijatelji i drugovi, u Teoz.Društvu i izvan njega, koji su poči­nili iste pa i još veće i bolnije zablude zbog istog neznanja.Po­kažite im strašne posljedice toga, pokažite im put prema Svjetlu, povedite ih na Stazu, podučite ih, budite im misionari ljubavi i milosrdja i tako u pomaganju drugima, zadobivate i sama svoje spa­senje. Postoje još i drage bezbrojne stranice vašeg života, zapi­sane na životnom registru, a postoje i takove, koje trebaju još da butu tek ispisane, a za sada još nisu.Dijete vaše rase i vaše dobi pograbite diamantno pero i i3pišite te prazne stranice historijom plemenitih djela, dobro sprovedenim danima, godinama svetog strem­ljenja.Tako ćete steci vaš put uvijek prema gore ka višim razinama spiritualne svi.jesti.Ne plašite se, ne klonite, budite vjerni idea­lima koje za sada možete tek mutno vidjeti. Vi se morate mnogo tog« odučiti,t.J. ono naučeno - zaboraviti! Uske predrasude vaših ljudi vežu vas više nego li li i slutite.Cne vas Čine nesnošljivom,kao sinod, zbog tričavih i neznatnih uvreda drugih protiv vaših nena­ravnih (hinjenih) standarda dobrog ponašanja, yi ste odmah priprav­na da izgubite pogled na ono što je bitno. Vi ;}oš niste u stanju da procijenite razliku izmedju unutarnje Čistoće i "vanjske kulturt Kad bi vas "Majstori” morali procijeniti po vašim vlastitim druš» tvenim kanonima - gdje bi vi bili? Pravo društvo za Čija se lice- mjerska pravila o*C dobrom ponašanju Vi tako žestoko zalažete, je gnjila masa surovosti a ljuski pristojnosti. Cd njihove neznalačke i zlobne i pakostne nesnošljivosti vi se obraćate k nama, Jer vam vaša intuicija kaže, da vam oni ne će dati pravo. Učite se stoga gledati na ljude ispod njihove površine i da nikoga ne osudjujete a isto tako i nikome ne vjerujete samo po njegovom vanjskom izgled« Pokušaj te,dijete. Ja se nadam i žaljem Vam svoje blagoslove. K.B.

^Gospojica Francesca Arundale umrla je 1924.god. 0 njoj se može rećida je od 1884.godine pa nadalje, otkako je primila gore navede­no Majstorovo pismo, kako se je *'aj3tor o njoj nadao, zaista ispu­nila stranice 3voje budućnosti svojom briljantnošću i plemenitošćui

-- --OoO--

- 37-

- 36

ŠPICA - ZAMUIH 16 ŽIVOTA —

datum , rodJenja

njestorodjenja

rasa ipo&raeaepol

. ...

r,\i ,, ix- zT ;t V. *r‘ ; * £ 'fl \* " : * . -a ,. .... ‘..vV4. *1#24.700 HtZlOO ; IV. 3 i

12.C85 Peru IV. 3 2lc.ečo jf

CM ti a IV. 4 mr

~?.672 Afrika IV. 5 rc* 6.235 Etruria IV. 6 m* 7.825 Indija v. 1 m'b 6.307 Indija V. 1 m«'5.635 Indija V* 1 m4.058 Indija v. 1 m

* 3.G59 Indija V. 1 Hl2.150 Egipat v. 2 m500 Persija V. 3 wZ

+ 350 po Kr. I&ipat ■: V. 4 ž825 * • Engleska v. 5 2

1.278 po t r . Indija V. 1 2l.fr - Engleska V. 5 2

(Jedine koje su označene o aoakom, nisu godine Špica, već Alcjronove, u Čijem Životu se Špica pojavljuje.One godine, koje su osnažene znakom t potječu ia života He- raklesa u Aleksandriji.

..... ..........0 O 0 ---------

»♦iioo. Žena. 24/700 god.priJe Krista.

_Ervi izvještaj koji ©i imamo © životima gospojice F» Arundale, sastoji se od jodne ▼ičija, kaju je ona sama imala (oko godine 1895.)i o kojoj ja ona izv|estila kako slijadl :

"Ona ja vidjela jadnu veliku zgradu, veću nego li ja Coloaaeua u Rimu. aa oisomsjedala poredanih jedan iznaddjrugt- ga a koji au vodili u arena. G nantru arena stajala ja jedna mala Piramida, aa vrhu koja ja atajao jedan hram. Njoj aa je Sl­utio da ja u toj areni bilo na tisuće naroda i da je i ona tako­djer bila tamo sa svojim sinom Fidesom, jednim aalim dječakom uz njui Ona se je mnogo mučila kako da ga spriječi da ju ne osta­vi. Pred hramom Piramide stajao je jedan svećenik obučen u neke vrsti raspuštenu draperiju.laj svećenik, kako je izgledalo, nije nitt govorio/nitl pjevao nego je saiuo upotrebljgvero niesmeriČki upliv rasprostranjujući ga nad narodom. Gospodjica Arundale se je najozbiljnije trudila da odoli tom upliću, a naročito da za­štiti Fidesa od njega.

"Hikakovi daljnji detalji od tog života nisu poznati, osim 5to Je ona do neke mjere ipak podlegla tom uplivu a Fides je tako djer dobio jedan strašan psihički Šok u ovom životu*.

Stvarao značenje tog sna bilo je protumačeno tak nakon 1911. godine, kad au sa vršila istraživanja Alejroaovih prošlih života« daleko preko početnog Života opisanog u Thooaophiatu,april 1910., Čiji datum ja godina prije Krista, Alo/on je M o u inkar­naciji u Ifericu u 24.700 "god »prije Krista. Vladalac šamija bio ja Uarar, a Spiea je bila jedna od njegovih kćeri. u 17.životu Alcy- ona, pripadaju slijedeei izraziti 4ijalovi Spicinog snai

"Jedna mladja kćerka kralja bijaše 15pica, koja se je udala za Alcesa te je imala 7 djece. Od svib tih njen ljubimac bio je Fides koji je u to vri jeste bio star oko 11 godina.Jedne od najvećih svetkovina - religioznog karaktera, uzela je cna malog Udesa u glavni hram, gdje se je sakupilo na tisuće i tisuće ljudi, da bi sudjelovalo u slavljenju. Cna se je našla u arene velikog amfi­teatra blizu podnožja centralne piramide.Cna se je upravo uklju­čila u snažno pjevanje odnosno pjesmu kojom' se je z&zlvalo njiho­vo božanstvo - jedna najimpresivniJa i hajmagnetičnija.izvedba, kad tisuće i tisuće glasova sudjeluju u njoj i kad glavni sveće­nik Scorpio isadje van is unutarnjeg oltara i stoji pred glavnim vratima gledajući strogo cjelokupnu masu. Špica je bila vrlo svjes na da on izlijeva strahovit mezmerički upliv te je ona doskora osjetila da su njegove oči počivale specijalno na njoj i da je on upotrebljavao svu svoju vještinu da ju navede kako bi došla gore po stepenicama i ponudila svojeg sine. kao slugu hrama. Znajući dobro što ti njena sudbina u tom slučaju bila, ona zazove eve re­zerve snage svoje volje i odupre se svem svojom snagom, pritianuv- či dječaka k sebi u svoj ozbiljnosti svojih napora da ga zaštiti* iJedjutim, njena volja je bila daleko manje trenirana nego 11 Jo. bila Scorpiova i usprkos svojih nadljudskih napora, ona se uskoro osjeti, kako se kreće prema njemu gore po stepenicama, vukući sa sobom zaplašenog 1 fasciniranog dječaka. *Ti želiš da Žrtvuješ tog dječaka nama za službu visokim bogovima? upita Soorpio. Špica se osjeti prisiljenom da promuca neke nerazumljivi pristanak, a >corpio sa pob4fdonosnom i posprdnom požudom 1 okrutnošću »vodano prihvaća dar U ime njegovih božanstava, uzo Fidesa za roku To«**- de ge u oltar, dok Špica srlja slijepo dolje niz stepenice i pro­bija se nekako kroz mnoštvo, tim je ona bila izvan neposrednog upliva Scorpiovog, ona je potpuno shvatila strahotu 3ve što je ti* učinila, ali premda pune boli i očajanja, ona je znals dobro da bi to bilo beskorisno z& nju vratiti se,jer pod pogledom onih zlih očiju ona ne bi bila u stanju ništa kaže.

ŽIVOT I.

m

Xro» neko vrijeme ona je hodala u parki* izvan amfiteatra slomi Juna Srca i dva sposobna da nešto misli, ali na koncu ona odluči 4a potrazi svog oca KTralja, da izloži slučaj pred njim i da ga zamoli za njegovu intervenciju?.

Sad se priča nastavlja kako je Fides "bio otkriven od strane Kraljevih oficira i kako ga je Sirius vodiCj kako su ga svećenici skrivali £ o ijleđtt# fej netickl napola o aieSnkteig od ScorpteVt

' nastnpa leđna gramatička akciiJa, od strane samog Krali*

" ..............SVtfcenSace«, £rica se nastavlja it"3r*d -svega t^ga Spikino srce bilo Je puno brige# jer sui da

je nj«n min bio spasen uistinu od Skorpiove moći, njegov duh. je bio pomračen a zao utjecaj Je još uvijek bio u velikoj mjeri nad njim.Ona je čula od jednog od onih koji su bili monasi, te koJ4 -

~^e atoga bio spoznat sa opakim ciesmeričkia snagama akorpia, da svaki onaj, koji je jednom došao pod njegovu kontrolu, nije mogao nikada vise raskinuti sa tim mezeerizmom, *. nego mora neizbjeŽivo proći kroz razne faze ponižavan ja, što je završavalo u vampirizmu1

Alcyon«. Jedna Žena u tom životu, koja je stajala pod nevid­ljivim uplivom Velikog učitelja Suri je, nadahnula (inspirirala) je reformu, pokušava osloboditi Jidesa od opake čarolije.

* Tako ae ona obrati na svog povučenog nećaka, podigla svoje i ruke u zrak iznad njegove glave i zaviče glaano:" TJ. ,i#e ,Velikog jaOtta sviju, neka ta kletva spadne s teoe* "Dječak strahovit# poviče •vA padne na zemlju kao mrtav. On je ležao n transu neav£e$lee .ndkoJlko dana, ali na koncu on nije umro 1 nakon dužeg vremena, l svijest mu se je povratila, te je on nesvjsno(u nesvjestici) zvao svoju majku. -On je aaista bio slab i bolestan, ali ona je ipak .....znale da da je ona svojeg sina dobila natrag i spasila ga od smrtiJer sada je on nju poznao i stiskao se je k njoj - kao i nekad.Malo pomalo oa sa je posvema oporavio, ali Šok je ipak bie takoStrahovit,' da. je on kros cijeli svoj život ostao živčano bolestan i vrlo latko uzbudljiv. I zaista, kroz mnoge živote, kroz tisuće i tisuće godina nešto je od tog učinka, od tog strahovitog psihič­kog grča Još uvijek bilo .vidljivo, jer zao visoki svećenik »grabio ga je zaista upravo za dušu i napravio je iz nje jedan članak,ili jednu kariku sa onim, čije se ime ne smije Izgovoriti, a prekid jedne takove vezevt* je jedan čin koji mogu samo rijetki ljudi isvriitiU no ipak» u ovom slučaju bilo je to Izvršeno snagom lju­bavi Alojone i Surije, koji J# radio kroz nju iako tada nije bio u fizičkoj inkarnaciji*.

ŽIVOT IX.

- 40-

Peru« Žena. 12i085 - 12,013 prije Krista.Ta scena je stavljena u Cuzco u Peru. Narod pripada velikoj

crvenoj podraai, trećoj podrasi Atlantske kar|caxka rase zvane kod naa^folteki, odnosno kako su se oni zvali sami; "pjeoa Sunca*

U toj zemlji narod je praktički razdijeljen na dvije klas«* jedna niže, podložna klasa, 1 jedna viža, vladajuća klasa. Ova vla dajuća klasa je ljepša po fccji kože i intelektualnija. Izgleda 9a su ovi potonji kasniji došljaci u tu zemlju nego 11 je prva klasa koja je takodjer i daleko brojnija, te da su, došavši kasnije, do­nijeli *a-iibt>« takodjer i višu civilizaciju. Gornje klaiennrvv# angažirane u poslovanju oko vlade i smatraju se kao očevi narode, čija Je dužnost brinuti se i misliti za svoju djecu.

Vlada je absolutistička, jer je tada vladajući Inka bio onaj koji Je danas Jžahatma ¥. lako se čini, da On tada još nije stupio na staz^.

svećenstvo zaista vrši ulogu odgojitelja i instruktora naroda, a glavar tod odgojnog odjeljenja svećenstva je u to vrijeme bio onaj koji je aada Mah at ma r.R. ali tada još nije M o na Stasi.

Spioa je bila rodjena od bogatih i uplivnih. roditelja u 12.085.godini prije Kristal bila. 4* dobro odgojena. Zlata, srebra1 dragulja ina posvuda u izobilju. EratO, tada u ženskoj inkarna­ciji. M e Ja njena sestra Mele te a kasnije jedan muškarac 1 fifer. ner jedne Provincije, te konaČaodženJe« Jrato. (lilješks.Te Jt vr­lo pcn jlina lokaeija u pogledu klime i posieiie. ffarod je Jetoosta- vaš i ssCvollas, |5®r'Sf*a ttikskovog kriminala niasiromaŠtra. i dri »ui debro hrsmjeni:l:obtlčenl. C d j e d a je srti«H8kšsl¥|ij*- \ pib boj a. Srana su la vecittom plodovi zemlje odnosne voće i kolači neštt-popat. .. ;.;i> -u* • - •. Spioa kad je bila Oko 18 godina stara« udala as je za jednog,, ; visokog Činovnika, po Imenu Siriusa.On je vršio dužnost Inspektora [ a njegova žena ga je pratila kudgod bi on išao, sve naokolo po ras- 1 nlm dijelovima provincije, prikupljajući razne informacije. iPutova­ri je je kadkada bilo teško & većinom se je to obavljalo jašenjem jedne Bivotinje po imenu " guanaco", nešto izmedju vola i llame. Špika je bila uvelike odana svom mužu.Oni su imali petero djeoe a adoptirali au(posvojili)au i šesto, jedno siroče, koje je pripa­dalo asUtoj klasi,, a kako Je to uvijek bivalo, kadgod bi se naglo po koje tako aesaA.iićeno 1 napnfeteno dijete. -

najstariji sin bio je Wllux. Prugi ie bio Vega, treći je bio Zastor * četvrti je bio WdfS( posvojen) a peto dijete bila Je jedna kćerka po imenu At*##, ;$eSto takodjer jadna kćerka, K/na.Svi članovi. vledej»će kl*s<* su Čudnovato Rodbinski povezani, postro jeniu kaste* Izmedju sete i prema Inka, Je* su se uvijek Ženili isasdju sebe. 4 ;

Kad sa primali svoj odgoj u jednom hramu, Kastor se tamo su­sreće aa nekim prijateljima i saučeniclma, napose a a nekim Hhea, koji je tada bio muškarac. TJlysses je tada bio doktor agrikulture i Žastorov učitelj. Hhea se je pripremao za službenički Život, a Ulisaea za odgojiteljskl život i svećeniŠtvo.

Keina mlad ja sestra identificirana je kao Amal, dok je njihov otac Kalir bio brat Siriasove joajke u tom Životu. Otac Sirlusa je TJranus, koji Je kasnije clalnlas u Grčkoj (a sada Majstor Dju&l Khool).

Izgleda, da tamo praktički nije bilo okultizma, t.J. nikakovofe tajnog uan&anja nije bilo u to vrijeme. Svedeni*! au i mali knjige koje su oni studirali i po kojima su oni diskutirali vrlo duboko izmedju sebe, ali tamo nije bilo nikakove specijalne tajnosti,koja bi bila u vezi sa tim studijem odnosno sa bilo kojim religijskim učenjem. Oni su nesigurni u pogledu religije.Tamo nema nikakovih visokih spiritualnih ideja, ali oni vjeruju, da sve dolazi od Sunca. Karma je shvaćena i vjerovalo se je u budući Život, b konačno ab- sorpoija jest prelas u Duh Sunca.

Obradjivanje zemlje bilo je prilično komplicirano, sva semlja pripada Inka, koji ju je dao narodu a za sebe je zadržao samo Je­dan mali komad na svakom dobru. Izvan svih tih dobara oko 6 njih bilo je izdvojeno kao neka vrsta osiguravajućeg fonda za sve boles­ne. stare i bespomoćne ljude. Dvije šestine, Ili jedna trećina tad pripadala je obradjivaču a koju Je obradjivaČ dobio od vlasnika, a kojem vlasniku je Inka taj dio zemlje (to dobro)poklonio. Slije­deća trećina pripadala je vlasniku samome, a ostatak, naime 1/6 bila je razdijeljena izmedju fonda za hram 1 Inke. Posao na tim imanjima 1 natapanje vodom(kojo se je mnogo prakticiralo) vršilo se

u rasnim dl Jalovima u navedenom redoslijedu. --- ■<Jezgro naroda bili su poljodjelci, ali bilo je i dosta trgo­

vaca, obrtnika itd.Ta srednja klasa (obrtnici,trgovci itd.) izgleda da se je mnoge pazila i čuvala, jer se je Jako malo miješala sa vladajućom klasom, koja je bila više okupirana i zabavljena sa po­ljodjelskom klasom, ali se je takodjer bavila i promicanjem i Šire­njem civilizacije putem nago varan ja, uvjeravan ja c.edju razmjerno

-41-

i barbarskim divijim/plemenima na periferije sama zemlje.

Da aa povratimo k našoj grupi. Jedan od Inkinih sinova ja vi- djen da posjećuje 3piku 1 nosnog aula.On Ja identificiran kao Slwa. Sakon Sto ja dovrSlo svoj odgoj Kastor se ženi 3a jednom ženom, koja Ja identificirana kao Herakles u sadanjem životu.Ona ja došla* iz j#ane obitelji prilično visokog ranga, jar ja sa malenkost kila. bliza po xodbinikoj vaši JtraljevskoJ okltaljl nego 11 onima “»»o 3pomenuti*a. Hjana majka Jolosa vidjena ja na drugim razinam* u toa životu kao mu£karam, koji ja pravio vri« an*čajan program na. svojoj 3tasl,(Qn -Ja raavo došao poaovnfc * infeaarnaelju A oJctatot 1835 irtaoMO Ja Pindar * ona Ja imala dvije aentra,Adronu 1 Catus i jeđaog brata. Herakles i Kas tor imahu 2 sina*Vajra i Anrora. 3taxiji sin Vajra bijaše H.p.B« U usporedbi sa ; drugom djecom ta rase taj Vajra Je strahovito nepouadsa, vulkanska narav 1 '"uvijek željan znati; zašto?" On je Jedan čudnovati dječak zadržavajući se po vani po cijelu noć na breluljaima 1 praveći sve vrste kojekakovin divljih i drskih junačkih djela, bez lkakovog razlog uopće, % držeći svoje roditelje u redovitoj grozniol i za­brinutosti po cijelo vrijeme. .Njegova majka Herakles je uglavnom značajna sbog intenzivne privrženosti i Ijubeće naravi, 1 tako, premda on nju voli zaista srdačno, taj njen sin ipak Joj pronsrp- kuje uvijek velike boli 1 Žalosti. On Ima jedan čudnovat lovački instinkt u sebi, u protuslovlju sa karakteristikama svoja rase, ko jjr-ga vodi da uvijek pokušava hvatati divlje a tvorova, a U ne zato da ih ranjava, već samo sbog užitka lovi jenja.ljudima je onda bilo dano da-žive u miru sa svim divljim životinjama 1 da ih nasto­je radije privući i pripitomiti nego li ih loviti.

.IpsJc on kadkada Isvftde vrlo dobre akcije.Tako je na Jedno* od svojla putovanja po planinama, spasio život jednoj Daloj seljačkoj djevojčici tako* da se je bacio u jednu brzu rijeku, odakle ju Je spasio uz bezuvjetni rizik da i sam bude zahvaćen i bačen preko valova odnosno vodopada na pećine dolje oko 3C metara u ponor. U stvari on je samo uspio đa to izvede, ali onda je insistirao da tu djevojčicu uzme k sebi kući.Cn ju je nosio Još uvijek onesvlje- stenu cijelim putem sve do svoje kućej gdje jujje predao svom nešto zaprepaštenom ocu. Poslano je po liječnika i on je do£«o(?osvan Je liječnik i on Je došao.To je jedan stari Čovjek, Ariea, identifici­ran u jadanjem Životu kao Vllliam Crookes.Sa nekim poteškoćama on ponovno privede dijete k životu, ali dječak (H.P.B.) se Je napreg- nuo Iznutra i morao je ležati neko vrijeme^ produžujući svoj opora­vak vrlo mnogo, svojom stalnom uznemirenošću.Konačno je bio pozvan svećenik susjednog hrama (Mercury).On je dječaku vrlo ozbiljno go­vorio, i stavivši svoje ruke rfa dječakovu glavu, bacio ga je u trans u kojem je ležao gotovo kroz čitav tjedan.Kad je liječnik jednom izjavio da mu je sada bolje, bilo je dječaku dozvoljeno da ustane, ali Je morao nositi saviti komad drveta kao potporanj za svoja iz- čašena rebra.Tome je on žestoko prigovarao.

Druga Jedna od njegovih vragolija zaista je vrijedna spomena. yiadji sin Kas tora i Herakles bio Je Aurora.TJ ono vrijeme bio je on pravo dijeto 1-budući da au nije bilo naročito dobro jednog dana, to Je njegov stariji brat (H.P.B.) mislio da ee mu biti bolje ako uzme jednu vruću kupelj .On ga je prema tome stavio u neki lonad vo­de .na vatri, a tu vođu je on brzo zagrijao tako da je ona došla de svog vrelišta, kad li Je srećom stanje stvari bilo otkriveno i dije­te spašeno . Kad mu je bilo oko 12 godina, on je pošao na jednu put­ničku ekspediciju međju manje civilizirana plemena na sjeveru« Navu­ći godinama medju njima, on lm je konačno postao nekom vrsti j|f|.On je oženio takodjer i jednu djevojku iz plemena.On se je koristio lokalnim medicinskim ljudima da tako ojača svoju poziciju, ali Oči­gledno nije vjerovao u njih niti u njihovu magiju.On je učinio do­brih djela u svom plemenu, ali je bio 1 suviše odan pravljenju nekih neizvjesnih i nepouzdanih eksperimenata svake vrste.

- 42-

-43-

No đa se vratimo k Spiki i njenom mužu. Veliki glad i oskudica došla je u tu temiju te au oni oboi« mbrall kruto raditi, zapravo i ianad svojih snaga, da bi olakšali patnje ljudi. Iza glada sli­jedio 1e j«k zemljotres i opet su se oni kiniIi i mučili dan i aoc pomažući ranjenima, dok konačno oboje nisu klonuli potpuno, Od pre- naprfcgnutog rada a time, da Je muž umro prvi, a žena nešto kasnije.

Rhea Je muškarac.On »tudlra.političku ekonomiju a svrha au Je da se dobro vlada naa » odoja.lJeitovo glavno zanimanje bile je agrikultux*e(poljoprlvredna)ke*ija* On. pokušava iznaći što bi bolja uspijevalo ne lavjeanie dijelovima tla a pogledom na poboljšanje standarda sa ljude .<Jn ina syoJih vlastitih Ideja te je pronašao džubre(gnoj).On je. fitf vrlo privržen i odan, ali ponosan, a imao je neki temperamenat, koji Je kadkada njegovu nesretnu ženu bacio u «5*J.itrpl|enj«* Jedna nlsđja sestra Rhe-ina bila je Anal.Ona je imala prilično dug Devahan.On je mislio više o svojoj djeci ne­go 11 VSvoJoj ženi i činilo ae Je, kao da ih promatra kako rastu.

Tu je bilo i ornih magičara. Hramovi su bili poput Budističkih hramova, t.J. 'hnutamji oltar bio je otvoreir~3uncanoa svjetlu i zraku, a žrtve su se sastojale ođ plodova,voča i cvijeća. Svećenici su u'neklm sgodama pjevali. Bila je velika svečanost u veži sa kre­tanjem Sun oa. Ml ade žene dodjoše na procesiju sa lancima ođ ovifeća. One razdijelite kolače sa jednim križem 1 slikom Sunca. Tnjeoilo takedjer i neko piđe aaStavljenceđ mješavine crveno-obojena teku­ćine i neke alatke tekućine, koje ae je pilo samo na tu svetkovinu.

;■ avof rn •••_• .Kina« Moškaracy 10»300 godina prije Krista.

Individualnost, koju ćemo i nadalje nastaviti zvati Spikom, poprimila je sada muško tiJelo*0n/( Je rodjen u Kini medju nekim ljudima, koji su se prije više vjekova uselili iz /.sirije.Oni su okruženi gvozdenim običajima, ali život je civiliziran, ne baš no­madi čki. Ne postoji neko ustaljeno carstvo, ali oni priznaju jednog kralja* J»'ali gradić, u kojem je naš Špika sada rodjen i odgojen, leži blizu sadanje granice izmedju Kine i Tibeta.Vjera te zemlje je nak vrsta obožavanja prirode i vjerovanje u prirodne duhove koje treba umirivati i ublažiti ih, jer izgleda da to niau dobri

'Špika ima jednog druga u igranju u svojoj mladosti,CŠpika ima u »vojoj mladosti jadnog druga za igranje, to jest jed­nog dječaka, aa kojim on u kasnijim godinama postaje dobar prija­telj, ali u Jednoj od njihovih, svadja, taj dječak gurnuo je Spiku niz Jednu pecinu.Fed ipak nije bio tako opasan i nikakovo zlo se nije dogodilo osim Što je privremeno zavladalo izvjesno ohladjenje prijateljstva medju obiteljima. DjeČafc je u sadanjem životu identi­ficiran kao Hhea.

Godine kasnije,(godinama kasnije) kad j« to tijelo doraslo do muževnosti a na svom povratku sa Jedne velike bitke i pljačkaške ekspedicije na Jugozapadu, Špika ga prati sa svojom ženom i djecom kao i sa svojim starim ooem na jedno dugačko hodočašće. Stari i na­pola poručeni hram, koji je bio predmetom i povodom njihovog puto­vanja, leži u Kini oko 1000 milja daleko od granioe. Špika i njegov prijatelj su ae Jako sprijateljili sa glavnim svećenikom hrama,a taj je Herakles tako, da kad se ostatak hodočastvene grupe vraća avom domu, oni zaostanu tamo, nastanivši se u gradu upravo izvan (a vanjake atrane) manastirskih vrata. Olavni svećenik Herakles obnaša reputaciju(dobar glas) da Je jedan avet čovjek. On nosi n ae- bi velikS iajr i spokojstvo.On nema mnogo okultnog znanja^ nll ima priličnu intuiciju.On Je svjestan da mu zli duhovi ne mogu učiniti nikakovo zlo i on ima ideju da on može učiniti nešto za narod. Hodo­časnici su ga vidjeli najprije kad je upravo nakanio dati blagoslov narodu i bili su vrlo pod dojmom u njegovoj blizini, te udjoše Unu­tra da mu iskažu svoje poštovanje.

Tako »u oni ostali tamo kroz jedno vrlo dugo vrijeme tamo i postali već posvema stari ljudi ii poatali vrlov privrženi staro« svećeniku koje« su rado slušali kako propovijeda £vom narodu. Špika Ja M o u tom životu oženjen i imao je djece, madju njime jednog nabitog i de­belog, svečanog, sinakoji aa ja polako kretao naprijed a koji Ja identificiran kao sirona.

- t e m tvri v. .C ovi® Sivotiaa ne do no slao izvještaj, osim Sto Ja Splita a sba ta život* aulkarac., ,,, ** .u ‘V —

vri .-;--rTa-Igđiia. fftSkarao. €.307« prije Krista.

Spikino Slijedeće rodjenje "bilo je u Indiji. On je bio sin jednog Hajaha koji je vladao u susjedstvu Benaresa. Rhe-ina saatra bila je udata zfe Jednog Bajaha u Orissa.

' Špika Je ubrzo postao jednim pustinjakom (asketom) i živio Ja postrahi od obitavališta ljudi.On je konačno postao jadan Vrla od­bojan objekt sa čupavom koaom i prljavom kožo«♦ Dlanovi njegovih ruku bili su svi izJedjeai uslijed ozljeda,koje si Je aa« sadavao. UstVari, on.Ja bio Togi tipične vrste. ' ■ 'v " *'■’

Hedjutim, godine i godine kasnije njega Je posjetila njegov* sestra Orissa Rani, koja ga Je predobila za to, da posluša Jadnog inteligentnog i uglednog Brahmina, Heraklesa. Filozofski savjet ko­ji on tada dobiva, da Hata-Toga metode, koja je on do sada praktici­rao , nisu baš najbolja i da ne će dovesti do očekivanog,rezultat*.On prema tome napušta taj način života i vraća se k svijetu.

ŽIVOT VIII

-44-

Indija.Muškarac. 5.635 god.prije Krista.Nema izvještaja o ovom životu, osim da je Špika bio opat

muškarac.ŽIVOT II

Indija»Muškarac* 4>058»god.priJe Krista.Anantačarija bilo je ime Spike u tom životu.On je bio sin jednog Erahmina, koji je živio ponešto na jugu od Delhija.Kao di­

jete bio je podučavan u uobičajenim etudijama zajedno sa drugoa djecom dobrog reda. Djeca su često donijela darove učitelju, obično lišće i orahe. Djeca su bila obučena u svjetlo obojenu odjeću i bi­la su vrlo dobro odgojena i puna poštovanja prema drugima.Špika je je prošao kroz ceremonije . nanizavanja sveteniti(vrpce)(?).Jedan stari čovjek.Jedan čovjek zasukao je Jednu vrp­cu koja Je bila sastavljena od 3 pletenice obojene crveno, plavo i biJelo.Špika je sproveo svoju mladost učeći Veda i metrička pravila gramatike, jer je bio jako vezan ceremonijalnim obzirima.

Njegova majka Sirona bila Je Jedna aktivne i ljubasna stara žena. U svojoj dobi od nekih 22 godine on je oženio jednu djevojku od 18 godina.Sjena boja kože je zlatna a eha sama identificirana je kao Fides. Icstoji neka vrste sjedala sa Jastukom, izradjeaia od zlata, I neka vrsta stola, oko kojega zaručnica i zaručnik hodaju rukom pod ruku, i tu je takodjer i crveno obojadisana riža. Špika živi vrlo sretno sa svojom ženom, koja je bila vrlo &aia%»rasirana za metafizička pitanja. Oni su imali dvoje djece, jednog đjsčftka i jednu djevoJčicu.Kuća u kojoj su Živjeli, bila je očeva i tu Je bilo vrlo veliko kućanstvo. f'aŠkarci i ?ene miješahu se zajedno, slobodni od bilo kakovih ograničetja i nije postojala niti Jedna obitelj,koja bi bila s kime u sukobu.Oni su svi bili puni poštovanja psema starome ocu, ali život je bio pomalo ukočen(stisnut)jer su tu postojale tako nnoge vjerske ceremonije.

-45-

?rije nego li su djeca odrasla, njegovat je žena umrla. On se je i»a toga odlučio da poprimi asketski život, ostavivši djecu na bri­gu Jednom mladjem bratu. Nakon Što je tako putovao od grada do graŠ-s i napravio jadno hodočašće u domnath u Kathaaaru, on ae je nastanio u jednoj duplji(špilji,pećini) medju brežuljcima i pooeo studirati Vedanta filozofiju« Mnogo je godina tako prolilo prije, nego 11-je njagov samotnizlvot bio narušen dolaskom jednog Raja- puta, Erato, , koji je takodjar preuzeo na sebe prosjački Stap 1 prosjačku odjeku.(Vidi život Erata br.12) Taj Brltaraitra f* u veliko j f>ot«abl sa samoću* i ut$»iaom a' ajaantafcarlja mm J# dae ♦»*- Jep *a$sd»atspcmtodijštm tt njegovoj špilji.On jenmstavio hS&Čmva- tl filoanfiju RaJputm i oni su kroz nekoliko godina studirali sa- Jedno tamo u špilji i •i-

AntaSari-ja fclje imao nikakovo apecijalno znanje o Okultnoj Stasiv Jar njegov allj Je bio postizavanje "Mokše*aIi on ja to ta­kodjer i najozbiljnije mislio. On je bio prilično uzak(uzkogrudan) u svojim načinima i gledao je stvari isključivo samo sa svog stano­višta. On Je imao veliki osjećaj za red i zakon ali je bio prilično nepopustljiv.On je obavljao ceremonije sve od reda na svoj osebuj­ni način i vjerojatno bi bio 1 vrlo strog prema onima, koji bi u tome bili mlitaviji nehajni- On je pomalo 1 uznapredovao u životu i proizveo Je znatna, promjene u svojoj auri.Njegov pevahan nastojao se Je u eksaltlrsnlm stanjima njegove meditacije neokružen ni ženoa ni prijateljiaia.

Nema izvještaja o ovom životu, osim što je Špika i opet bio muško. Život n

Ovaj puta se Je Špika rodio u Egiptu. Njegov otac, koji je bio Semi ta, bio je Vajra.Njena majka bila je jedna Egipćanka, zvana Alces.

Budući da si Je uvijek kao dječak jako želio da udje u kakovu službu u hramu, bio je smješten u Jednom hramu u svojoj dobi odpri- like 14.godina. Bio je to jedan veliki hram. Jedna avenija sfinga vodila je do ulaza a izvan tih bio Je niz koridora i dvorišta. Dje­čak je bio Željan znanja pa su se pitanja 1 problemi o bogovima neprestano pleli njegovim duhom, a izgledalo je kao da on ima jednu koncepciju kao da su ti bogovi samo reprezentacija jedne Jedinke, koja leži iza njih.

Eroz godine i godine on je nastavio obavljati svoje redovne dužnosti u hramu, a jedna cd tih dužnosti bila Je i to, da on čita nešto jednom starom svećeniku. On Je volio učiti i i vrlo je rado studirao, ali on se Je i previše pouzdao u svoje vlastite modi i bio je u stanju da postane nezadovoljan sa svojim učiteljima« On je bio takodjer vrlo ambiciozan. Njemu je bilo dopušteno da postana redovitim svećenikom u svojoj 21.godini i kroz mnogo godina on je nastavljao ispunjavati svoje općenite dužnosti na potpuno zadovolj­stvo. On je bio prilično slobodan od senzualnih želja, ali je bio i pretjerano podrugljiv za one, koji su te strasti posjedovali,(Vidi Karmu slijedećeg života).©n je ubrzo imao jednu lijepu prili­ku da stupi na Okultnu Stazu, jer Je glavni svećenik hrama, sa koji* je on bio vrlo dobar i Čiji je on bio veliki ljubimac, bio j;e pove­zan sa jednom ložom Iniciiranih te je redovito posjećivao njihov« sastanke. Dobivši neki mig (slutnju) o toj Činjenici, on Je obasi­pao pitanjima svog glavnog svećenika, na koja Je ovaj, naravno, od­bio -svafel -odgovor. To odbijanje je Špika uzeo sa-zle-štrfćna pa ga Je pomisao, da Je glavni svećenik ljubomoran na njega, počela amči- ti i navoditi na neposlušnost i urotu. Sve do tog vremena on ulje sklapao nikakova prijateljstva s niti jednim od ostalih svećenika, ali sada se je intimno sprijateljio sa jednim starijim svećenikom, koji je budio u njemu tendenciju prema taštini.

Nakon Što je dobio pristup k dokumentima, koji su pripadali visokom svećeniku, otkrije on da bi se jedan sastanak Okultne Lože

trebao održati doskora aa jednom izvjesnom mjestu, aa nekoj uda­ljenosti ođ .hrama.To mu je dalo ideju da bi on mogao tajno dobiti pristup na taj sastanak. Ali visoki svećenik je otkrio njegovo vjerolomstvo i izvukao iz njega obećanja da ae on ne će koristiti tim saznanjem Što ga je tako tajno stekao t đa se će niti pokušati đa prisustvuje saztanku. Obećanje bijaše zapečaćeno jednom zaklet­vom na njegovu predanost svojoj svetoj duiaosti. vtaoki svaćenik opomenuo ga ja na pbsljedioe koja bi naatala za slučaj* da oa pre­krši taj zavjet. Premda ja bio neko vrijeme iaprealonira* a *0*49? talno se .jt ji njegova znatUfljata oi 6dlnJl pokušati i j r i t i j l ti se na mjiitu aastank4f gdje je trebala obaviti jadna Inicijacija, usprkos prithOćUuh upOsora­nja da ća tamo biti čuvari da spriječe njegov ulazak.

Večer ja došla 1 oa ja vidio visokog svećenika kako polazi na sastanak.On ga je iz početka slijedio na izvjesnoj udaljenosti, ali udarivši jednim kraćim putem, njemu je uspjelo doci onamo prijei upravo na prvu točku sastanka. Videći nekoga kako ulazi u kanal (zapravo u tunel), on je išao za njim, ali on se je ubrzo vidio dovedenim do Jednog zaštoja(mrtve točke).Djelo el»mentalnih čuvara kojima Špika nije mogao dati odziv i lozinku. Onemogućen da se po­makne ma i za jedan col naprijed, stajao je on tamo poput neke sta­tue, potpuno svjestan i strahovito uplašen, Visoki svećenik kratko iza toga stiže na ulaz, i bio je duboko ožalošćen i ojadjen videĆi ga stajati tamo.Drugi takodjer stigoše a on je bio iznešen van. Kjere su poduzete protiv njega i na koncu on je izgubio avu nepo­pustljivo* t. Cijelu tu noć hodao je okolo ali vratio se u hram tek ujutro, on je ostao u tom hramu, ali je postao aebicnljla a njegov ponosnije bio zadovoljen.Kod samrti visokog svećenika on je mislio đa će on biti izabran za tu službu, a budući đa to nije bilo tako, on se Je upustio u svakojake urote i konspiracije.

Jedna od tih njegovih urota, putem koje je on trebao izbaciti novog visokog svećenika sa njegovog položaja, bila je na koncu ot­krivena, i budući da je poziv civilnih vlasti bio prijeteći, on je dokrajčio svoj život otrovom. Cn je tada bio star oko 50 godina.

TI Kama Loki mu je bilo vrlo zlo. Čudnovato, on je mogao osvr­nuti se natrag i požaliti svoju prvu zabludu.On je tamo sproveo tamo Jedan vrlo dugi period, a njegov Devahan sastojao ae ja u uži­vanju u njegovim raniji« težnjama i u iluziji, da uvijek atice no­va znanja.

— —.-= ŽIVOT 211

- 46- —

Perzija^ žensko, 500 godina prije Krista.Treba primjetiti da tu postoji promjena spola. 3pika je ro-

djena u Perziji u jednoj visoko štovanoj obitelji. Njen otac bijaše jedan vrlo spretan mehaničar(obrtnik).Njegov posao sastojao se je u kovanju mačeva i štitova.Kjena majka bila je Jedna sasvim obična osoba, vrlo ponosna na svog muža. Ona si je jako mncgo utvarala. Nakon što Je dnevni kućanski posao bio obavljen, ona je poavećiva- lar mnogo vremena svom vlastitom oblačenju i aranžiran ju svoja fri­zure. 3pika je bila jedno ljepuškasto dijete, orne kose i bijele puti, sklona da bude tašta i ozlovoljena ako su drugi bili viša uzdizani i cijenjeni nego 11 ona sama. Izgleda da je to dijete bilo podučavano u neke vrste školi, ali tu djeca nisu učila mnogo oalm čitan Ja, pisan Ja i predenja. Špika Je u cjelini bila đObre nairavl ali" je bila razdražljiva i zgodimice z&grižljiva(aitnič*va)-*

Njen prvi susret sa svećenikom, koji je imao tako značajan i zao upliv u tom Životu, zbio se je kad Je njoj bilo oko 14 godina. Cn je došao u dučan njenog oca zbog nekog posla,izrade od Željeza za vrata od hrama.Djevojka je bila prisutna i on 3e je zagledao u nju i vidio je da bi ona bila prikladna za njegove ciljeve.

jednu godinu kasnije on joj predloži da da joj želi dopustfeti pristup medju djevice hrama. To se je smatralo velikom poČažću, jer je tih djevica bilo malo na broju & ponajviše od plemenita ro r>, ps su stors njen otpc i nlena n>r, * ks raoo pristali na to.Cna aije imala nikakav prigovor na to,jer je to godilo njenoj taštini. Svećenik Ju Je Cesto mezmerizlrao a samo-hipnosa se Je takodjer prakticirala i tako je ona došla do toga, da je imala čudnovate sioboličke vizije. Putem njene oslobodjene duše svećenik je saznavao imogo da je on# i previše pokvaren^ i seniual** da pasi n*nju(4a Ju fiuvi) pa je en stekao znatnu reputaciju ka« pro­rok upotrebom vidovnjacklh spos cbnoš ti'(nejasna rečeni ca!) str * 14©

Iftiogo tofaSio Jedilo zaista nepoželjno ulazilo je u djevice hrama. Ona to nije -etka' shvatila, sli njen moral je post<&neprimjetno pokvaren« t.ećenika je u medjuvremenu jako privukla fizička ljepota mlade djevojke .Kroz godinu dana ili i više, on se je suzdržavao znanjem đa njena efikasnost za njegove svrhe zavisi samo o njenoj Čistoći, ali došlo je i takcvo vrijede kad su pre­stali čak i takovi obziri i njihovo arod3tvc udje tiae u jednu sasvim novu fazu. Njeni osjećaji prema njenu bili su čudnovati i ispremiješani, konfuzni.Usprkos toga Što je on bio skoro 2 puta stariji od nje, ona se zagleda u njega., ali ipak na vrijeme opazi odbojnost i duboko nepovjerenje. Druge djevojke u medjuvremenu postale bu ljubomorne. Uslijed-novih odnosa medju njima, izvjesne faze vidovitosti postale su nemoguće, jer se je oko njih okupljalo zlo i nečistoća.

U nakani da bi se održao dobar glas svećenika, bio je uveden jedan redoviti sistem lukavitine{obmane) te su se vidovnjaČka gledt&ja, koja nikada nisu postojala, proglašavala istinitima.Jedno od tih Je konačno dovelo do otkrivanja urote, pa je svećenik, da bi spasio svoj vlastiti dobar glas, smislio to teko, da se pri­kaže prevarenim i da mu je nesretna djevojka fcila nametnute* dok se njene optužbe protiv svećenika nisu uopće niti slušale. Ona je bila izbačena van iz hram«.. Ona pobježe van i ode k svojim rodi­teljima, ali oni joj zatvoriše vrata i tako sa svojih 18 godina ona je bila bačena u svijet sa jednom reputacijom kao na primjer: obeščašćena hramska djevojka.

Cna se je sklonula u jednom prostijem dijelu grada uz ljude vrlo sumnjivog karaktera, ali Jer je oboljela od strahovit* zaraz­ne bolestl(kczioe)• oifti su je Još jednom, ponovno izbacili. Cna bi bila rado umrla da se tu nije našla neka stara žena, u kojoj ... f je još preostale nešto samilosti. Kad se je oporavila, ona J* - bila potpimo unakažena i izgubila je svoj nekadanji izgled. 2 tak . Je od jedne lijepe hramske djevice postala jedna unakažena« slije­pa prosjakinja. Stara žena, koja joj je spasila život, bila je takodjer prosjakinja i uzela ju je sa sobom van na prosjačenje, kad e jdnom bile ponovno sposobna i kad se je oporavila. Spaša­vajući djevojčin život ona joj je postala vrlo privržena na Jedan grubi način. Kroz mnogo godina živjela je ona životom strašne osku­dice itrpljenja, ali našla je jednog prijatelja u osobi jednog starog čovjeka, jednog slijepog prosjaka kao što je bila i ona, koji je došao do stvarnog uvjerenja, da sve zlo što se dogadja ljudima nije ništa drugo nego li samo rezultat njihovih zlodjela.Cn ju Je učio sve Što je znao i na koncu njena ljutita nestrplji­vost ha svoju sudbinu, počela je jenjavati pa ona poče pokušavati da Čini drugima dobro, koje je stari čovjek činio njoj. Dva slije­pa prosjaka umriješe daleko prije nego li ona. Usprkos mnogih tr­pljenja i bolesti (jer bolest Je ostavila isa seb* neke komplika­cije 1 mnogo mnoge neugodnosti) njen život poalaa>Je aktiva* lju­baznost prema drugima, t na je dobila'postigle) neku vrstu prizna- tog položaja sred sredine tih ljudi - kad Je jedno« ostarila.Nju su oslovljavali kac "majka" i pitali su je za savjet u svemu, u Čemugod je neki savjet bio uopće potreban.Ona je živjela mnogo godina jednim Životom strpljive rezignacije i umrla je sa 70 111 80 godina.Imala je kratku Kama loku a dugi Devahan.

- 47-

—4 8— —ŽIVOT XXIX

\

Nema izvještaja o ovom životu isuzev toga, đa je Špika 1 u ovo* životu bila žena«

ŽIVOT H V — ----Engleska. Žena. 823»radina poslije Jtrlsta. '"T"; _

Špika »• j« rćdila na Istočnoj obali fcngleski negdje u

’ ~ Oko svoje 16 .rodina nju je otao jadan 8uajadni poglavica (na ajanu vallku srdfibu) i zatvorio Ju ja u avo* dvorcu, zagleda da neki ženski rodjaci Šutke odobravali(pravili au se kao da ne Vide) tu otmicu.Ona' je bila odvedena nekuda na konju preko ne­ke vrlo gorovite zemlje. Ali tek malo iza toga s tim poglavico* je napravijen /neki aranžman, i na temelju tog aranžmana ona je vra­ćena svojoj obitelji pa je po tome odlučeno da ona bude odaslana u neki samostan, na koji se je ona još više ljutila. Izgleda da je ona provela mnogo godina u zatočeništvu.

ŽIVOT IVIndija.Žensko« 1.278 poslije Krista* -—* Špika se je po tone rodila u Dorasaaudra, koja se sad«?zove Halabid, Njena familija pripadala Je Baltele grani Zadave-* plemena. Ona je bila dobro i brisao odgojena i priaala je religij­ske instrukcije od jednog starog svećenika, prijatelja obitelji* koji ju je takodjer podučavao u Sanskritu« leke od tih *Slaka" koje je ona učila u Sanskritu, bile su izvadjene iz Bhagavad Gite.

Tamo je bio jedan veliki kameniti hram posvećen bogu Šiva koji je bio specijalno slavljen (hram) zbog svog poliranog ka*ena. Taj hram postoji još i danas i sadržaje vrlo lijepe i dobre skulp­ture. trema jugu nalazi se jedan grad po i*enu Hassan. Dijete je bilo vrlo sretno i neprestano je'pjevalo religijske verce. Ona je bila vrlo ljubazna i religiozna. Kad je odrasla,ona se je udala sa jednog poglavicu po i*enu RamaČandra, koji ju je poveo u svoj 4c* u Ranthaaboru. To je bila velika tvrdjaja 1 ključ sa ulazak u ser­iju iza nje. Oni su živjeli vrlo sretno kroz nekoliko godina i i*a-11 su dvoje djece, ali kad je buknuo rat, dvorac njenog auža bio je zaplijenjen od strane osvajača Alauddina, koji je 4 godine prije toga ubio Jalaluđdina te je opljačkao Somnath.Njen muž i jedno od njihove djece bijahu ubijeni(drugo je bilo poslani nekuda van) a Špika je počinila samoubojstvo da izbjegne zarobljeništvo i obeš- Čašćenje od strane pobjednika i osvajača. To je bilo 130G«godine poslije Krista.

— o: A:—JEDAN SAN

Slijedeći san napisala je gospojica Arundale i on neka posluši kao izvještaj o njenom egipatskom životu a vjerojatno i o jedno* od narednih života.

Utorak, Maj 7. 1903.god. napisano odmah nakon budjenja.Ja sam upravo imala jedan vrlo značajan san,tako jasan 1 živo­

pisan, đa se žurim napisati sve detalje od*afa»-44ai *i se da sa* bila u nekoj sobi nešto oko clarendon Road.Bila sa* sa druglsfe,ta*o je bila 1 moja majka i George a i mnogi dobri ljudi.Kl smo bili u toj sobi i gledali smo prema zidu.Taj zid počeo se Je nicati pola­ko naprijed i prema dolje kao da Je na nekoj baglami(stožeru)obje­šen i Ja sam se sjetila vel&keg osjećaja očekivanja velikog loma 1 prašine a da i ne govorim o velikoj buci ali i zacudjenja,kad od svega toga nije bilo ništa, nego jednostavno samo to, da kako s« je

zid polako apuitao i k«ad$o spustio potpuno do zemlje, on 3« jednostavno nostao . Po to* Je tu otk*J.veno»na mojo zaaudjeni* da tu postoji 1 Jodan dugačak prolaz a ildovl tog prolasa, Štisam narodito opazila, bili- au bijeli i izgledali su ponejŠtQ_dteftO-neica stop«* Hoju »alnjtt io najedanput primakao jedan ost ariji $0*

;f u d^ai5klm#ieprlavi* halji3aaiiat no#to pop-t oflpatskog i.llila* biloj

Jatd _ rijašnjih' 1 odati~ proK _

da *air bilh.vrl^aigpi^^ _r„. aaa to >12* Ja u jodnoj prijnlntfoj Inkarnacijibista nijo bila od kanona 111 mramora, to je ja uieh u ruke,

ali ona ni a0 priSini kao živa i Ja sanje mogla navlačiti* kao da f sam nokad bila noka artistkinja.

Jodna mala glava sa 1 1 jepim licem ali ponosnim i okrutni« usnana i podrugljivim oSima.Jo nij* bio egipatski tip uopde, ali i* no bih mogla rodi kakovn Jo to naj&onalnost mogla biti, a zatimni so. dl« nllftkafral*, jfo;;»f,r«go MtalcdaJau rufcs fjp lco onog(krosonaj) prolnz u aidft BtiJo bilo joSio me t al no ogl««5jd 0 i aaaoge

.. da mi se čini da sam9* ,*V*krit*!#|v«# i tofafra dobro, podala. *eki

Sto Jo sve £oga

. .Y •

o 1 ja sam imala. utisak, kao da: :; vrst£„«»xeuaa prošlih Života povezanih sa mnom*

sAjB***—

. r;V.i’ ■- ■- ..' v ,

....... .’ •' .*■ * . k.

• ’* * i.- .>At-

•• *

1 ._f.T:

r.-fe

,»LV: — •• - ■ p.

->

J.-.. i,-.

.

'VvW' >