VJ_13!1!2014 - DOPUNJENA SKRIPTA Paladin_09_2013 Prilozi i Pitanjima s Rokova 2013 (1) (1)

ispitno pitanje s rokova iz 2013.

ispitno pitanje s rokova iz 2013. - ispravak po novoj regulativi

Dopunjena Paladin SKRIPTA, rujan, 2013.

Vedran Juki, dipl.ing.arh. E-mail:[email protected] 1

1. GRAEVINSKA REGULATIVA ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI *od 1.1.2014. nastaju tri Zakona; Zakon o gradnji, Zakon o prostornom ureenju i Zakon o graevinskoj inspekciji NN153/13 pojmovi po novim zakonima po ispitnim pitanjima s rokova iz 2013. godine. ZAKON O GRADNJI, NN153/13 - ureuje projektiranje, graenje, uporaba i odravanje graevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zatite i ureenja prostora u skladu s propisima koji ureuju prostorno ureenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih uvjeta propisanih za graevine ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima. Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o energetskoj uinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.). ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 - ureuje sustav prostornog ureenja: ciljevi, naela i subjekti prostornog ureenja, praenje stanja u prostoru I podruju prostornog ureenja, uvjeti planiranja prostora, donoenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi ukljuujui njihovu izradu i postupak donoenja, provedba prostornih planova, ureenje graevinskog zemljita, imovinski instituti ureenja graevinskog zemljita i nadzor. Prostornim ureenjem osiguravaju se uvjeti za koritenje (gospodarenje), zatitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske/Drava kao osobito vrijednim i ogranienim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za drutveni I gospodarski razvoj, zatitu okolia i prirode, vrsnou gradnje i racionalno koritenje prirodnih i kulturnih dobara. ZAKON O GRAEVINSKOJ INSPEKCIJI, NN153/13 - ureuje ustrojstvo graevinske inspekcije, obavljanje inspekcijskog nadzora graenja, provedbe strunog nadzora graenja, odravanja i uporabe graevina, te obavljanje nadzora graenja, provedbe zahvata u prostoru koji nisu graenje i odravanja graevina od strane jedinice lokalne samouprave, u svrhu zatite javnog interesa u provedbi zakona i drugih propisa kojima se ureuju upravna podruja gradnje i prostornoga ureenja. (Pojmovi) - ZAKON O GRADNJI, NN153/13 energetsko svojstvo zgrade je izraunata ili izmjerena koliina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristine uporabe zgrade, a koja meu ostalim ukljuuje energiju koja se koristi za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje gradilite je zemljite i/ili graevina, ukljuivo i privremeno zauzete povrine, na kojima se izvodi graenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajue tehnologije graenja i zatitu gradnja je projektiranje i graenje graevina te struni nadzor graenja graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, zavrni te ugradnja graevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova graevina, rekonstruira, odrava ili uklanja postojea graevina graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih graevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugraenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao graenjem iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi graevine koja e se graditi, na teren unutar graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlateni inenjer geodezije sukladno posebnom propisu





javnopravna tijela su tijela dravne uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli, odnosno slube velikih gradova, Grada Zagreba I upanija nadleni za obavljanje poslova iz odreenih upravnih podruja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odreeni posebnim zakonima, koji utvrivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrivanjem projekta na nain propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji graevina katastar je katastar zemljita, odnosno katastar nekretnina prema posebnom zakonu koji ureuje dravnu izmjeru i katastar nekretnina kotao je sklop tijela kotla i plamenika namijenjen prijenosu topline koja se oslobaa izgaranjem u vodu ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove graditeljstva Ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove graditeljstva odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini radi ouvanja temeljnih zahtjeva za graevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena oprema su pojedinani ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugraeni u graevinu radi tehnolokog ili drugog procesa kojemu je namijenjena graevina postojea graevina je graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednaena posebni uvjeti su uvjeti za graenje koje u sluaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvruje na nain propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se ureuje prostorno ureenje, osim uvjeta koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima i/ili posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u sluajevima propisanim posebnim zakonom na nain propisan ovim Zakonom postrojenje je skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnolokog ili drugog procesa kojemu je namijenjena graevina pripremni radovi su graenje privremenih graevina i izvedba drugih radova radi organizacije i ureenje gradilita, te omoguavanja primjene odgovarajue tehnologije graenja rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini kojima se utjee na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu graevinu ili kojima se mijenja usklaenost te graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.), odnosno izvedba graevinskih i drugih radova na ruevini postojee graevine u svrhu njezine obnove sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina sustav za klimatizaciju je sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlanost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji u svrhu postizanja mikro-higijenskih uvjeta i odgovarajueg stupnja ugodnosti prostora ugradnja je izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio graevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu odvojiti od graevine uklanjanje graevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje graevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, ukljuivo i gospodarenje zateenim otpadom u graevini i na graevnoj estici, te graevnog materijala i graevnog otpada nastalog razgradnjom graevine sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom, te dovoenje graevne estice, odnosno zemljita na kojemu se nalazila graevina u uredno stanje ukupna korisna povrina zgrade je ukupna neto podna povrina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se rauna prema toki 5.1.7. HRN EN ISO 9836:2011





upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije nadlena za obavljanje upravnih poslova graditeljstva uvjeti prikljuenja su posebni uvjeti kojima se odreuje mogunost i uvjeti prikljuenja graevine na infrastrukturu zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne graevine zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi vie ljudi ili u kojoj se prua usluga veem broju ljudi. (Pojmovi) - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 etapno graenje je graenje pojedinih graevina od kojih se sastoji sloena graevina odreenih lokacijskom dozvolom, a za koje se graevine izdaju posebne graevinske dozvole fazno graenje je graenje graevine po njezinim dijelovima odreenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne graevinske dozvole graevinska (bruto) povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaa) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uraunava povrina dijela potkrovlja i zadnje etae svijetle visine manje od 2m te se ne uraunava povrina loa, vanjskih stubita, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade *graevna estica je u naelu jedna katastarska estica iji je oblik, smjetaj u prostoru i veliina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu povrinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukije graevine javne i drutvene namjene su graevine namijenjene obavljanju djelatnosti u podruju drutvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu dravnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga graana i vjerskih zajednica *graevinsko zemljite je zemljite koje je izgraeno, ureeno ili prostornim planom namijenjeno za graenje graevina ili ureenje povrina javne namjene *graevinsko podruje je podruje odreeno prostornim planom na kojemu je izgraeno naselje i podruje planirano za ureenje, razvoj i proirenje naselja, a sastoji se od graevinskog podruja naselja, izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja i izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektronike komunikacijske i druge graevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja je podruje odreeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan graevinskog podruja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu izdvojeni dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeega graevinskog podruja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, odreen prostornim planom izgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom koje je izgraeno javnopravna tijela su tijela dravne uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli, odnosno slube velikih gradova, Grada Zagreba I upanija nadleni za obavljanje poslova iz odreenih upravnih podruja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, odreene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i miljenja u postupku izrade i donoenja prostornih planova i/ili utvrivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrivanjem idejnog projekta na nain propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog ureenja katastar je katastar zemljita, odnosno katastar nekretnina katastarski ured je podruni ured za katastar Dravne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba





komunalna infrastruktura su graevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i proiavanju otpadnih voda, odravanju istoe naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulina rasvjeta, trnice na malo, groblja, krematoriji i povrine javne namjene u naselju lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana I posebnih propisa odreuju lokacijskom dozvolom ili graevinskom dozvolom ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove prostornog ureenja Ministarstvo je sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove prostornog ureenja namjena prostora, povrina, zemljita, odnosno graevina je planirani sustav koritenja prostora, povrina, zemljita, odnosno uporabe graevina, odreena, odnosno propisana prostornim planom neizgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj neureeni dio graevinskog podruja je neizgraeni dio graevinskog podruja odreen prostornim planom na kojemu nije izgraena planirana osnovna infrastruktura osnovna infrastruktura je prometna povrina preko koje se osigurava pristup do graevne estice, odnosno zgrade, javno parkiralite, graevine za odvodnju otpadnih voda i niskonaponska elektroenergetska mrea obalna crta je crta plimnog vala na obali obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno odreena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehniki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom odrivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogunosti u okviru zadravanja osobnosti prostora, zahtjeva zatite prostora, te ouvanja kakvoe okolia i prirode, odreuje namjena prostora/povrina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmjetaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgraenih podruja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u sluaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvruje na nain propisan ovim Zakonom, osim uvjeta koji se utvruju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu povrina javne namjene je svaka povrina ije je koritenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklistike staze, pjeake staze i prolazi, trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovne i zelene povrine u naselju, rekreacijske povrine i sl.) prometna povrina je povrina javne namjene, povrina u vlasnitvu vlasnika graevne estice ili povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza u svrhu pristupa do graevne estice prostor je sastav fizikih sklopova na povrini te ispod i iznad zemlje i mora, do kojih dopiru ili mogu doprijeti utjecaji djelovanja ljudi prostorni standardi su skup uvjeta zatite, ureenja i koritenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova prostorni planovi su Dravni plan prostornog razvoja, prostorni planovi podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja, prostorni plan upanije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja, prostorni plan ureenja grada, odnosno opine, generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja struno upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba opine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije nadlena za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije, nadlena za obavljanje upravnih poslova prostornog ureenja urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obiljeja izgraenog dijela graevinskog podruja promjenom urbane mree javnih povrina, namjene i oblikovanja graevina, i/ili rasporeda, oblika i veliine graevnih estica





urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljava karakter izgraenog dijela graevinskog podruja i urbane mree javnih povrina devastiranih nezakonitim graenjem veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedite upanije odreeni prema posebnom zakonu vrsnoa izgraenog prostora je opi interes koji se osigurava provedbom dokumenta Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020., ApolitikA, Nacionalne smjernice za vrsnou i kulturu graenja, prilikom izrade prostornih planova i projekata na temelju ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se ureuje graenje zahvat u prostoru je svako graenje graevine, rekonstrukcija postojee graevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se ureuje ili mijenja stanje u prostoru zahtjevi za izradu prostornog plana su prijedlozi, podaci, planske smjernice, propisani dokumenti i drugi akti s kojima javnopravna tijela prema posebnom propisu sudjeluju u izradi prostornog plana ili koji se prema tim propisima koriste u postupku izrade plana. Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju znaenje odreeno posebnim zakonom kojim se ureuje podruje gradnje te drugim posebnim zakonom koji su od utjecaja na prostorno ureenje . (Pojmovi) - ZAKON O GRAEVINSKOJ INSPEKCIJI, NN153/13 investitor je u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi ili je izgraena graevina, odnosno u ije se ime provodi ili je proveden zahvat u prostoru koji nije graenje. Pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju znaenje odreeno posebnim zakonima iz podruja gradnje i prostornoga ureenja te drugim posebnim zakonom, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAEVINU (bivi Bitni zahtjevi za graevinu) *dopuna i ispravak po novom ZAKONU O GRADNJI, NN153/13 od 1.1.2014. Temeljni sigurnosni zahtjevi za graevinu su zahtjevi u pogledu: 1. mehanike otpornosti i stabilnosti, 2. sigurnost u sluaju poara, 3. higijena, zdravlje i okoli, 4. sigurnost i pristupanost tijekom uporabe. Temeljni bitni zahtjevi za graevinu su zahtjevi u pogledu: 5. zatita od buke, 6. gospodarenje energijom i ouvanje topline, 7. odriva uporaba prirodnih izvora. *Temeljni sigurnosni zahtjevi za graevinu koji se osiguravaju u projektiranju i graenju graevine su: 1. Mehanika otpornost i stabilnost tako da optereenja koja na nju mogu djelovati tijekom izgradnje i uporabe ne mogu dovesti do:

ruenja cijele graevine ili nekog njezinog dijela,

velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv,

oteenja na drugim dijelovima graevine, instalacijama ili ugraenoj opremi kao

rezultat velike deformacije nosive konstrukcije,

oteenja kao rezultat nekog dogaaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku. 2. Sigurnost u sluaju poara tako da u sluaju izbijanja poara:

nosivost graevine moe biti zajamena tijekom odreenog razdoblja,

nastanak i irenje poara i dima unutar graevine je ogranieno,

irenje poara na okolne graevine je ogranieno,

korisnici mogu napustiti graevinu ili na drugi nain biti spaeni,

sigurnost spasilakog tima je uzeta u obzir. 3. Higijena, zdravlje i okoli tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda, te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema





iznimno velik utjecaj na kvalitetu okolia ili klimu, tijekom izgradnje, uporabe ili uklanjanja, a posebno kao rezultat bilo ega od dolje navedenog:

istjecanja otrovnog plina,

emisije opasnih tvari, hlapivih organskih spojeva (VOC), staklenikih plinova ili opasnih estica u unutarnji ili vanjski zrak,

emisije opasnog zraenja,

isputanja opasnih tvari u podzemne vode, morske vode, povrinske vode ili tlo,

isputanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi nain negativno utjeu na pitku vodu,

pogreno isputanje otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogreno odlaganje krutog ili tekueg otpada,

prisutnost vlage u dijelovima graevine ili na povrini unutar graevine. 4. Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oteenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao to su proklizavanje, pad, sudar, opekline, elektrini udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, graevine moraju biti projektirane i izgraene vodei rauna o pristupanosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti. *Temeljni bitni zahtjevi 5. Zatita od buke tako da buka koju zamjeuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovom zdravlju i koja im omoguuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajuim uvjetima. 6. Gospodarenje energijom i ouvanje topline graevine i njihove instalacije za grijanje, hlaenje, osvjetljenje I provjetravanje moraju biti projektirane i izgraene tako da koliina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajui u obzir korisnike i klimatske uvjete smjetaja graevine. Graevine takoer moraju biti energetski uinkovite, tako da koriste to je mogue manje energije tijekom svoje izgradnje i razgradnje. 7. Odriva uporaba prirodnih izvora graevine moraju biti projektirane, izgraene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora odriva, a posebno moraju zajamiti sljedee:

ponovnu uporabu ili mogunost reciklae graevine, njezinih materijala I dijelova nakon uklanjanja,

trajnost graevine,

uporabu okoliu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u graevinama.

Odstupanje od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu: (1) Ako se rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, moe se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti nadlenog Ministarstva. Suglasnost u ovom smislu nije upravni akt. (2) Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, moe se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti nadlenog Ministarstva. Suglasnosti za navedena odstupanja (1) i (2) vrijede ako u svrhu ispunjavanja temeljnog bitnog zahtjeva za graevinu nije mogue izvesti odgovarajue tehniko rjeenje ili je mogunost izvoenja rjeenja takva da bi uloena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist, te ukoliko se odreenim postupkom, zahvatom ili mjerom moe uvjetovati na odgovarajui nain djelomino nadomjetanje cjelovitog tehnikog rjeenja. Tehniki propisi Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju temeljni zahtjevi za graevinu (bivi bitni), tehnika svojstva koja





moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem. Tehnike propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama. OBAVEZNI SU. Izvjee o stanju u prostoru - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 - Hrvatski sabor, odnosno predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvjee o stanju u prostoru za razdoblje od etiri godine. - Izvjee o stanju u prostoru sadri polazita, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utjeu na prostor, te prijedloge za unaprjeenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za idue razdoblje. - U izradi izvjea o stanju u prostoru duna su, na zahtjev zavoda ili strunog upravnog tijela koje izrauje izvjee, sudjelovati javnopravna tijela u ijem je djelokrugu obavljanje poslova od utjecaja na sadraj izvjea. - Nacrt izvjea, odnosno njegova dijela, osim zavoda, na svim razinama moe izraivati pravna osoba, odnosno ovlateni arhitekt, koji ispunjava uvjete za obavljanje poslova prostornog ureenja propisane posebnim zakonom. - Izvjee o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrauje struno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave. - Ministar pravilnikom propisuje poblii sadraj izvjea, obvezne prostorne pokazatelje, nain sudjelovanja javnopravnih tijela u izradi izvjea i druge zahtjeve u vezi s praenjem stanja u podruju prostornog ureenja. - Objavljuje u se Narodnim novinama, odnosno u slubenom glasilu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. JLS ili podrune (regionalne) samouprave duna je Ministarstvu i Zavodu dostaviti izvjee o stanju u prostoru u elektronikom obliku u roku od 15 dana od dana objave u slubenom glasniku. Dokumenti prostornog ureenja - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 - Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i opina. Donose se na dravnoj razini, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. PROSTORNI PLANOVI: 1. Dravne razine - Dravni plan prostornog razvoja - Prostorni plan podruja posebnih obiljeja - Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja 2. Podrune (regionalne) razine - Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba - Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja 3. Lokalne razine - Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine - Generalni urbanistiki plan - Urbanistiki plan ureenja Zatiena podruja poseban interesa za dravu- ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 a) zatieno obalno podruje mora (ZOP) b) zatiene prirodne vrijednosti, kulturno-povijesne cjeline, te gospodarska i/ili druga obiljeja (provedba kroz Prostorni plan podruja posebnih obiljeja) a) Zatieno obalno podruje mora (ZOP) - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 ZOP je podruje od posebnog interesa za Dravu. ZOP obuhvaa podruje obalnih jedinica lokalne samouprave. Planiranje i koritenje prostora ZOP-a se radi zatite, ostvarenja ciljeva odrivog, svrhovitog i gospodarski uinkovitog razvoja provodi uz ogranienja u pojasu kopna i otoka u irini od





1000 m od obalne crte i pojasu mora u irini od 300 m od obalne crte (prostor ogranienja). Granice i podruje prostora ogranienja prikazuju se na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama. Planiranjem u ZOP-u se mora: 1. ouvati i sanirati ugroena podruja prirodnih, kulturno-povijesnih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu uma i autohtone vegetacije 2. odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru te osobito zatititi resurse pitke vode 3. osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u koritenju, pomorskog dobra 4. ouvati nenaseljene otoke i otoie prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjeivanje, istraivanje i bez formiranja graevinskih podruja 5. uvjetovati razvitak infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika 6. ograniiti meusobno povezivanje i duobalno proirenje postojeih graevinskih podruja, odnosno nova graevinska podruja planirati izvan povrina koje su u naravi ume 7. sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna podruja prvenstveno pejzanom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turistikom i sportsko-rekreacijskom namjenom. Odreivanje graevinskih podruja u prostoru ogranienja se odreuje tako da se moe proiriti za najvie 20% povrine njegova izgraenog dijela, ako je taj dio vei od 80% povrine toga graevinskog podruja. Iznimno, izdvojeni dijelovi graevinskog podruja naselja koji se nalaze u pojasu 100m od obalne crte ne mogu se proiriti niti se mogu odrediti takvi novi dijelovi. Novo izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja proizvodne namjene moe se planirati samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.). Iznimno, ako se graevinsko podruje nalazi izvan prostora ogranienja s vie od 1/2 svoje povrine,na planiranje i ureenje tog dijela se ne moraju se primijeniti odredbe navedene na poetku. b) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 donosi se obvezno za: - podruje nacionalnog parka i parka prirode odreeno posebnim zakonom, - podruje odreeno Dravnim planom prostornog razvoja. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja se izrauje i donosi ovisno o posebnostima: - prirodnih, - kulturno-povijesnih, - gospodarskih i/ili drugih obiljeja, odnosno zahtjeva odreenog prostora. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja odreuje obvezu donoenja urbanistikog plana ureenja dravnog znaaja i njegov obuhvat. STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA RH - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 Strategija je temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru. Strategija u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja u skladu s ukupnim gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogunostima, izraenim u temeljnim dravnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih propisa, sukladno naelima prostornog ureenja, odreuje dugorone zadae prostornog razvoja, strateka usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru. Prostorni planovi, sektorske strategije, planovi i drugi razvojni dokumenti pojedinih gospodarskih i upravnih podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom. Sadraj Strategije: 1. polazita prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih, kulturnih te okolinih uvjeta 2. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zatite prostora, ouvanja i unaprjeenja okolia





3. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture i zatitu krajobraza i kulturnih dobara 4. mjere zatite okolia odreene u skladu sa Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske. Izrada, donoenje i objava Strategije Ministarstvo je odgovorno za izradu Strategije. Strategiju donosi Hrvatski sabor. Izmjene i dopune, odnosno nova Strategija donosi se obvezno na temelju analize uinkovitosti primijenjenih mjera te stanja u prostoru utvrenog u Izvjeu o stanju u prostoru dravne razine,kada to utvrdi Ministarstvo. Strategija se objavljuje u Narodnim novinama. Provedba zahvata u prostoru - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima. Prostorni planovi se provode aktima 1.-4. (Zakon o prostornom ureenju, NN153/13): 1. izdavanjem lokacijske dozvole*, 2. dozvolom za promjenu namjene i uporabu graevine, 3. rjeenjem o utvrivanju graevne estice, 4. potvrdom parcelacijskog elaborata, te 5. graevinskom dozvolom na temelju Zakona o gradnji, NN153/13. Akte za provedbu prostornih planova izdaje: 1. Ministarstvo i 2. upravno tijelo. Rjeenje o izmjeni, dopuni, produenju vaenja, ukidanju ili ponitenju akta za provedbu prostornih planova u sluajevima propisanim Zakonom o prostornom ureenju donosi Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je donijelo akt za provedbu. Ministarstvo izdaje akte za provedbu (1. 4. lokacijska dozvola, itd.) prostornih planova za zahvate u prostoru planirane: 1. prostornim planom dravne razine, 2. prostornim planovima podrune (regionalne) razine na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba. Ministarstvo moe prenijeti nadlenost za izdavanje pojedinog akta za provedbu prostornog plana na upravno tijelo. Upravno tijelo upanije izdaje na svojem podruju akte za provedbu (1. 4. lokacijska dozvola, itd.) prostornih planova za zahvate u prostoru planirane: 1. prostornim planom dravne razine u nacionalnom parku i parku prirode 2. prostornim planom podrune (regionalne) razine 3. prostornim planom lokalne razine izvan podruja velikog grada 4. prostornim planovima lokalne razine na podruju velikog grada i drugog grada ili opine. Upravno tijelo Grada Zagreba izdaje akte za provedbu zahvata (1. 4. lokacijska dozvola, itd.) u prostoru planirane: 1. prostornim planom dravne razine u parku prirode, 2. prostornim planom Grada Zagreba i 3. prostornim planom lokalne razine na svojem podruju. Upravno tijelo velikog grada izdaje akte za provedbu zahvata (1. 4. lokacijska dozvola, itd.) u prostoru planirane: 1. prostornim planom lokalne razine na svojem podruju.

AKTI ZA

PROVEDBU

ZAHVATA U

PROSTORU





Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima. Upravni akt je akt koji podlijee upravnom sporu. Protiv upravnog akta moe se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu. ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 Za graenje graevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju zakona koji je vaio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje se graevinska dozvola na temelju ovoga Zakona, ako to zatrai investitor i ako lokacijska dozvola nije prestala vaiti. Sastavni dio lokacijske dozvole je idejni projekt. *Lokacijska dozvola se izdaje za: 1. eksploatacijsko polje, graenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvoenja rudarskih radova, skladitenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geolokim strukturama 2. odreivanje novih vojnih lokacija i vojnih graevina 3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem 4. etapno i/ili fazno graenje graevine 5. graenje na zemljitu, odnosno graevini za koje investitor nije rijeio imovinsko-pravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlatenja. *Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole (LD) Postupak izdavanja LD pokree se na zahtjev zainteresirane stranke kada se prilae: 1. tri primjerka idejnog projekta 2. izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom 3. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta ako isti nisu utvreni u roku propisanom ovim Zakonom 4. rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu i 5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim propisima. *IDEJNI PROJEKT je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, kojima se: 1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru/idejno-tehniko rjeenje 2. prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i 3. odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva za graevinu. Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajui nain sadravati sve podatke potrebne za izdavanje lokacijske dozvole (lokacijske uvjete) te mora biti izraen na nain iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehniko rjeenja u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i posebnim propisima kojima se ureuje zatita okolia i prirode. Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju se u idejnom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na preslici katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajueg mjerila, odnosno odgovarajuim koordinatama. Za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se izrauje idejni projekt, potrebna privremena graevina, idejni projekt sadri i tehniko rjeenje privremene graevine. Sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se odreuje formiranje graevne estice ili smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici uz nacrte i dokumente ovoga Zakona je i geodetski projekt.





*Geodetskim projektom (GP) se prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te oblik i veliina graevne estice ije se formiranje odreuje lokacijskom dozvolom. GP se izrauje kao zasebni dio idejnog projekta. Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole meusobno se usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje graevne estice u katastru, iskolenje graevine i evidentiranje graevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar. Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se ureuje dravna izmjera i katastar nekretnina parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu katastarskih estica zgrada i drugih graevina. Idejni projekt izrauje projektant, fizika osoba: ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. Projektant je odgovoran da je idejni projekt izraen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima i posebnim uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi meusobno usklaeni. Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt. Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njegovu jedinstvenost s obzirom na zahvat u prostoru za koji je izraen (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv zahvata u prostoru, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi izrauju se na papiru, drugom odgovarajuem materijalu za pisanje, odnosno crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je onemoguena promjena njegova sadraja, odnosno zamjena njegovih dijelova, osim u propisanom sluaju. Ministar pravilnikom propisuje sadraj i elemente idejnog projekta. Ravnatelj Dravne geodetske uprave pravilnikom propisuje sadraj i oblik sastavnih dijelova geodetskog projekta, a donosi ga uz

suglasnost ministra. *Obavijest o posebnim uvjetima - zainteresirana osoba moe od upravnog tijela, odnosno Ministarstva zatraiti da ga obavijesti od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete za odreeni zahvat u prostoru na odreenoj lokaciji te o nainu provedbe pojedinih odredbi ovoga Zakona i/ili prostornog plana. Uz navedeni upit prilae se preslika katastarskog plana te opis i prikaz zahvata u prostoru koja se namjerava provoditi. Upravno tijelo i Ministarstvo duni su na svojim mrenim stranicama objaviti popis javnopravnih tijela s njihovim adresama koja utvruju posebne uvjete za provedbu zahvata za koje upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdaje lokacijsku dozvolu, te su duni ovaj popis aurirati. *Posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje lokacijske dozvole na zahtjev zainteresirane osobe, odnosno tijekom izdavanja te dozvole. *Lokacijski uvjeti se odreuju u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola. Ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, lokacijski uvjeti su: 1. vrsta radova (graenje nove graevine, rekonstrukcija postojee graevine i sl.) 2. lokacija zahvata u prostoru 3. namjena graevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaa i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.) 4. veliina graevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela graevine te broj i vrsta etaa) 5. uvjeti za oblikovanje graevine 6. oblik i veliina graevne estice i/ili obuhvata zahvata u prostoru 7. smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru 8. uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina 9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti 10. nain i uvjeti prikljuenja graevne estice/graevine na prometnu povrinu i infrastrukturu 11. mjere (nain) sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli i prirodu u skladu s prostornim planom





12. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru 13. dijelovi sloene graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju etapnog graenja i/ili dijelovi graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju faznog graenja graevine 14. posebni uvjeti 15. uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina, sanacija terena graevne estice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.). Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi graevina, ovisno o vrsti graevine, odreuje se kao trasa, koridor, odnosno povrina katastarskih estica i/ili njezinih dijelova odreen na odgovarajui nain. *Kada se ne izdaje lokacijska dozvola? U svrhu izrade glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u skladu s posebnim propisima, posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole. Javnopravno tijelo duno je na zahtjev investitora utvrditi posebne uvjete za graenje graevine prikazane u glavnom projektu, izdati potvrdu glavnog projekta ili zahtjev za njihovo utvrivanje rjeenjem odbiti u roku od 15 dana od dana primitka urednog zahtjeva. Ako je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo, umjesto posebnih uvjeta, izdaje potvrdu glavnog projekta. Ako glavni projekt nije izraen u skladu s posebnim propisom u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo duno je u posebnim uvjetima navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg pitanja projekt nije usklaen s posebnim propisom, odnosno uvjetima. Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole je: - podnositelj zahtjeva, - vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini, te - vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno granii s nekretninom za koju se izdaje lokacijska dozvola. Takoer stranka u postupku lokacijske dozvole za provedbu zahvata u prostoru koji je od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo su: - podnositelj zahtjeva, - vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Prije izdavanja lokacijske dozvole upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno je stranki pruiti mogunost uvida u spis predmeta radi izjanjenja. Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole Lokacijska dozvola za graenje nove zgrade se izdaje nakon to je u provedenom postupku utvreno: 1. su ispunjeni svi uvjeti (priloena sva propisana dokumentacija, utvreni svi posebni uvjeti i da je doneen UPU za podruje za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donoenja) 2. da postoji mogunost prikljuenja graevne estice, odnosno zgrade na prometnu povrinu ili da je izdana graevinska dozvola za graenje prometne povrine 3. da postoji mogunost prikljuenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogueno prikljuenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. da postoji mogunost prikljuenja zgrade na niskonaponsku elektrinu mreu ili da ima autonomni sustav opskrbom elektrinom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano koritenje iste. *Postojanje urbanistikog plana ureenja ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole za graenje: - zamjenskih graevina i - za rekonstrukciju postojeih graevina.





*Zamjenska graevina je nova graevina izgraena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, odnosno obuhvata u prostoru, kojom se bitno ne mijenja namjena, veliina i utjecaj na okoli dotadanje graevine. Lokacijska dozvola, tj. Rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole dostavlja se: 1. podnositelju zahtjeva s idejnim projektom 2. strankama koje su izvrile uvid u spis predmeta ili su se javile upravnom tijelu, tj. Ministarstvu 3. strankama koje nisu izvrile uvid u spis predmeta i nisu se javile upravnom tijelu, tj. Ministarstvu, izlaganjem na oglasnoj ploi upravnog tijela, odnosno Ministarstva. U sluaju dostave lokacijska dozvola/ rjeenje smatra se dostavljeno istekom roka objave na oglasnoj ploi. Izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole Izvrna/pravomona lokacijska dozvola moe se po zahtjevu podnositelja zahtjeva, odnosno investitora izmijeniti, dopuniti, ukinuti i/ili ponititi. *Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donoenja rjeenja ako to podnositelj zahtjeva, odnosno investitor zatrai. U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja. U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole stranke u postupku su svi prije navedeni samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veliinu graevine, veliinu i oblik graevne estice ili smjetaj graevine na graevnoj estici. Vaenje lokacijske dozvole Lokacijska dozvola prestaje vaiti ako se u roku od 2 godine od dana pravomonosti lokacijske dozvole ne podnese: - zahtjev za davanje koncesije, - zahtjev za donoenje rjeenja o izvlatenju, - prijedlog za donoenje odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u vlasnitvu RH, - zahtjev za izdavanje graevinske dozvole, odnosno ne pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za graenje. Vaenje lokacijske dozvole produuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva/investitora jednom za jo 2 godine ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana. Rok od 2 godine ne tee za vrijeme trajanja postupka davanja koncesije, izvlatenja, izdavanja graevinske dozvole, odluivanja o prijedlogu za donoenje odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u vlasnitvu RH, odnosno tijekom provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za graenje, a prestaje tei donoenjem rjeenja o izvlatenju, izdavanjem graevinske dozvole, odbijanjem prijedloga za donoenje spomenute odluke o slunosti ili pravu graenja, odnosno provedbom zahvata u prostoru. Ako se za graenje graevine za koju je izdana jedna lokacijska dozvola izdaje vie graevinskih dozvola, rok od 2 godine prestaje tei izdavanjem prve graevinske dozvole. Parcelacija graevinskog zemljita moe se provoditi samo u skladu s: 1. lokacijskom dozvolom 2. rjeenjem o utvrivanju graevne estice 3. graevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgraena graevina 4. urbanistikim planom ureenja ili prostornim planom podruja posebnih obiljeja koji u grafikom dijelu propisuje oblik i veliinu graevne estice, odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 5. prostornim planom ureenja grada, odnosno opine i generalnim urbanistikim planom u svrhu odreivanja zemljita koje je vlasnik duan prenijeti u vlasnitvo jedinice lokalne samouprave na temelju ovoga Zakona, odnosno





6. granicom graevinskog podruja odreenom vaeim ili ranije vaeim prostornim planom u svrhu odreivanja vlasnitva zemljita sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljitu i umama. *Parcelacija zemljita izvan granica graevinskog podruja radi poveanja graevne estice unutar granice graevnog podruja nije doputena. Parcelacija neizgraenog graevinskog zemljita moe se, osim u skladu s aktima i planovima iz uvjeta Zakona, provoditi i u skladu sa: 1. svakim prostornim planom ako se zemljite nalazi na podruju na kojemu ovim Zakonom nije propisana obveza donoenja urbanistikog plana ureenja 2. rjeenjem o povratu zemljita donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine 3. sudskom presudom o utvrivanju prava vlasnitva zemljita. Parcelacija izgraenog graevinskog zemljita moe se, osim u skladu s aktima i planovima iz uvjeta ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih estica na kojima je izgraena postojea zgrada. Navedeni uvjeti se ne odnose na parcelaciju graevinskog zemljita kojom se meusobno usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi u okviru izrade geodetskog projekta. Potvrda parcelacijskog elaborata Akt o parcelaciji graevinskog zemljita izraen u skladu s aktima, odnosno planovima ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklaenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izraen. Akt o parcelaciji graevinskog zemljita izraen u skladu s rjeenjem, odnosno presudom iz ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu nakon provedbe u zemljinoj knjizi, ako je izraen u skladu s tim rjeenjem, odnosno presudom, a to utvruje katastarski ured. Akt o parcelaciji se ne odnosi na formiranje graevne estice u katastru u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno graevinskom dozvolom iji je sastavni dio geodetski projekt. UREENJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA se provodi u cilju njegova osposobljavanja za graenje, rekonstrukciju i koritenje zgrada u skladu s prostornim planom i radi poboljanja uvjeta ivota i rada u naseljima. Ureenje graevinskog zemljita obuhvaa sljedee radnje i radove: 1. pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rjeavanje imovinskopravnih odnosa i ishoenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu ureenja graevinskog zemljita 2. graenje infrastrukture i graevina javne i drutvene namjene, te njihovu rekonstrukciju 3. sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljita i sl.). Ureenje graevinskog zemljita je obveza jedinica lokalne samouprave i javnopravnih tijela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom. Poticanje i organizacija izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i graevina javne i drutvene namjene, koordinacija javnopravnih tijela s tim u vezi i sanacija terena u naselju obveza je jedinica lokalne samouprave. *Investitor komunalne infrastrukture i sanacije terena u naselju je jedinica lokalne samouprave ili trgovako drutvo koje obavlja odgovarajuu komunalnu djelatnost, a druge infrastrukture javnopravno tijelo ili druga osoba koja je istu prema posebnom propisu ovlatena graditi. Investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture moe biti i jedna ili vie osoba ijem zemljitu ili graevini slui infrastruktura ako za to imaju suglasnost jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe predhodno navedene. *Redoslijed ureenja graevinskog zemljita provodi se tako da se omogui trenutana i konana usklaenost i funkcionalna povezanost pojedinih dijelova graevinskog zemljita ili graenja





pojedinih graevina infrastrukture. Nove graevine infrastrukture ili njihovi novi dijelovi ne mogu se prikljuivati na postojee graevine infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne graevine koje kapacitetom ili drugim obiljejima ne udovoljavaju novim graevinama i ureajima, odnosno njihovim dijelovima. Urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obiljeja izgraenog dijela graevinskog podruja promjenom urbane mree javnih povrina, namjene i oblikovanja graevina, i/ili rasporeda, oblika i veliine graevnih estica. Po starom zakonu se radila urbana komasacija koja je jednim dijelom obuhvaala mjere i promjene u prostoru sadrane u urbanoj preobrazbi. SUDIONICI U GRADNJI - ZAKON O GRADNJI, NN153/13 Sudionici u gradnji jesu: 1. Investitor 2. Projektant 3. Izvoa 4. Nadzorni inenjer 5. Revident INVESTITOR je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina. Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. Investitor je duan osigurati struni nadzor graenja graevine, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. Investitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja prema posebnom zakonu. Fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati struni nadzor graenja ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij arhitektonske ili graevinske struke i ima poloeni struni ispit prema posebnom propisu. Fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi geodetski projekt koji je sastavni dio glavnog projekta ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij geodetske struke. PROJEKTANT je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je graevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt. (1) Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata odgovoran je glavni projektant. (2) Glavni projektant moe biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta. (3) Glavni projektant koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom moe prilikom izrade projekta biti koordinator zatite na radu. - Glavnog projektanta odreuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba odreena tim ugovorom.





IZVOA i njegove OBVEZE - je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini. - Graditi moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu. *Izvoa moe pristupiti graenju na temelju pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon to je prethodno izvrena prijava graenja. *Izvoa je duan graditi u skladu s graevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehnikim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome: 1. povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanje poslova 2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za graevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za graevinu 3. ugraivati graevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima 4. osigurati dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke, dokaze o sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine s temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 5. gospodariti graevnim otpadom nastalim tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom 6. oporabiti i/ili zbrinuti graevni otpad nastao tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom 7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine. Graevine za koje se ne izdaje graevinska dozvola izvoa je duan graditi u skladu s glavnim projektom, ovim Zakonom, tehnikim propisima, posebnim propisima i pravilima struke, ako nije drukije propisano pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona. *Gradjenje u skladu s gradjevinskom dozvolom, Zakonom, tehnickim propisima itd. na odgovarajui se nain primjenjuje i na graenje graevine bez gradjevinske dozvole jer je duan graditi u skladu s glavnim projektom prema Zakonu. *Sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine propisuje ministar pravilnikom. *Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno pojedine radove. Inenjer gradilita, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu obveza iz Zakona. Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita. Glavni inenjer gradilita je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za meusobnu usklaenost provedbe obveza iz Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova. Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa, odnosno voditelj radova za odreenu vrstu radova. Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj radova mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu. NADZORNI INENJER je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja. Nadzorni inenjer, odnosno glavni nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini.





Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke. U sluaju kada se na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke, investitor ili osoba koju on odredi duna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inenjera. Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee. Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu radova. Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja: 1. nadzirati graenje tako da bude u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke 2. utvrditi ispunjava li izvoa i odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom 3. utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu 4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predvienih glavnim projektom ili izvjeem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu graevnih proizvoda 5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoi u glavnom projektu i tijekom graenja, a investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama 6. sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine. Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba, odrediti nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti graenja graevine. To posebice u sluaju ako: 1. dokumentacijom kojom nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugraenih graevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja 2. izvoa, odnosno odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ovoga Zakona ne ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom 3. iskolenje graevine nije obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu. Provedba dunosti i nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje se u graevinski dnevnik. Struni nadzor graenja provodi se prilikom graenja svih graevina i izvoenja svih radova za koje se izdaje graevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. Struni nadzor graenja 4. i 5. skupine graevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti. Nain provedbe strunog nadzora graenja, obrazac, uvjete i nain voenja graevinskog dnevnika i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera propisuje ministar pravilnikom. REVIDENT je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata. Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo. *Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u podruju kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom propisan od strane ministra. Poblie uvjete za davanje i oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata, sredstava, odnosno naina kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.





Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen. Razvrstavanje graevina Graevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom razvrstavaju u pet skupina: 1. skupina graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja 2. skupina graevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu 3. skupina graevine za koje se utvruju posebni uvjeti 4. skupina graevine za koje se utvruju uvjeti prikljuenja, a ne utvruju se drugi posebni uvjeti 5. skupina graevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu. U sluaju ispunjavanja vie uvjeta ili sumnje, pri utvrivanju skupine za graevinu se primjenjuje zahtjevnija skupina. PROJEKTI Izrada i uvanje projekata Projekti se izrauju u skladu s Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, te pravilima struke u pogledu pitanja koja nisu ureena ovim Zakonom ili spomenutim propisima. Projekti moraju sadravati sve propisane dijelove te moraju biti izraeni tako da se, ovisno o namjeni i razini razrade, ispunjava njihova svrha. Projekti se izrauju na hrvatskom jeziku u latinici. Glavni projekt i izvedbeni projekt zajedno s graevinskom dozvolom duan je trajno uvati investitor, njegov pravni sljednik, odnosno vlasnik graevine. *Glavni projekt zajedno s graevinskom dozvolom duno je trajno uvati upravno tijelo, odnosno Ministarstvo. Projekti i njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). Projekti i njihovi dijelovi izrauju se tako da je onemoguena promjena njihova sadraja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom sluaju. Ministar pravilnikom propisuje obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja, oznaavanja projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, kao i nain razmjene elektronikih zapisa. Vrste projekata (razvrstavaju prema namjeni i razini razrade): 1. Glavni projekt 2. Izvedbeni projekt 3. Projekt uklanjanja graevine 4. Tipski projekt *Idejni projekt je sastavni lokacijske dozvole (vidi pod idejni projekt pod lokacijskom dozvolom, a reguliran je Zakonom o prostornom ureenju NN153/13. 1. Glavni projekt Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu te drugih propisanih i odreenih zahtjeva i uvjeta. a) Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrauje se u skladu s lokacijskim uvjetima odreenim tom dozvolom, posebnim uvjetima koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, posebnim propisima, ovim Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima

ZAHTJEVNIJE

MANJE

ZAHTJEVNE





donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te pravilima struke. b) Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrauje se u skladu s uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom, posebnim uvjetima, ovim Zakonom, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te pravilima struke. Glavni projekt ovisno o vrsti graevine i radova sadri: 1. arhitektonski projekt 2. graevinski projekt 3. elektrotehniki projekt 4. strojarski projekt i 5. geodetski projekt (za gradevinsku dozvolu, a samo kada se ne izdaje lokacijska dozvola) Izradi glavnog projekta i pojedinih projekata koje sadri prethodi izrada *elaborata: 1. krajobraznog elaborata 2. geomehanikog elaborata 3. prometnog elaborata 4. elaborata tehniko-tehnolokog rjeenja 5. elaborata zatite od poara 6. elaborata zatite na radu 7. elaborata zatite od buke 8. konzervatorskog elaborata 9. drugog potrebnog elaborata. U glavnom projektu moraju biti navedeni podaci potrebni za izraun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa. Projekti iz glavnog projekta moraju sadravati i podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za njihovu izradu te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino odravanje. Sastavni dio glavnog projekta za graevinsku dozvolu za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom se odreuje formiranje graevne estice i/ili smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici uz projekte iz glavnog projekta je i geodetski projekt. Geodetski projekt se izrauje i ovjerava na isti nain te ima isti sadraj i znaenje kao i geodetski projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole prema posebnim propisima kojima se ureuje prostorno ureenje. Geodetskim projektom prikazuje se smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te oblik i veliina graevne estice ije se formiranje odreuje graevinskom dozvolom. Geodetski projekt izrauje se kao fiziki zasebni dio glavnog projekta. Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio graevinske dozvole meusobno se usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je to potrebno, te se provodi formiranje graevne estice u katastru, iskolenje graevine i evidentiranje graevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnim propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar. Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom, odnosno graevinskom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajueg mjerila, odnosno odgovarajuim koordinatama. Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi graevina, ovisno o vrsti graevine, odreuje kao trasa, koridor, odnosno povrina katastarskih estica i/ili njezinih dijelova odreen na odgovarajui nain. Iznimno, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 4. ili 5. skupinu graevina sadri samo geodetski projekt, arhitektonski projekt i graevinski projekt.

*Elaborat je pismeni sastavak u kojemu se neki predmet temeljito struno ralanjuje i obrazlae.





Glavni projekt za graenje graevine za koju se ne izdaje graevinska dozvola izrauje se u skladu s tehnikim propisima i drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te ne smije biti protivan prostornom planu. 2. Izvedbeni projekt Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom i mora biti izraen u skladu s glavnim projektom. *Izvedbeni projekt se izrauje za graenje graevina 1. skupine te u sluaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta ili kada su to investitor i izvoa ugovorili ugovorom o graenju. Autorska prava na graevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i graenjem u skladu s tim projektom stjeu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta. 3. Projekt uklanjanja graevine je projekt kojim se tehniki razrauju rjeenja, odnosno postupak i nain uklanjanja graevine i stvari koje se nalaze u graevini, prethodno rjeavanje pitanja odvajanja prikljuaka graevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz graevine i otpada nastalog uklanjanjem graevine sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanje graevinskog materijala nastalog uklanjanjem graevine. Projekt uklanjanja graevine ili njezina dijela sadri: 1. nacrte, proraune i/ili druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanja nee doi do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli 2. tehniki opis uklanjanja graevine ili njezina dijela i nain gospodarenja graevnim materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem graevine i ureenja graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru nakon uklanjanja graevine ili njezina dijela 3. proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina ako uklanjanje graevine ili nain njezina uklanjanja utjee na stabilnost tog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih graevina. Projekt uklanjanja graevine podlijee kontroli projekata u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost ako nain uklanjanja i/ili uklanjanje graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih graevina. 4. Tipski projekt Za predgotovljene dijelove graevine za koje je dokazano da se izvode prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: tipski projekt), o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu. Tipski projekt moe biti sastavni dio pojedinog projekta koji su dio glavnog projekta. Protiv rjeenja za tipski projekt i rjeenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za donoenje tog rjeenja te rjeenja o obustavi postupka ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. Tipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio graevinske dozvole ne moe se rabiti ako se promijeni propis u skladu s kojim je tipski projekt izraen. Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim rjeenjima o tipskom projektu. Kontrola projekata Kontrola glavnog projekta, tipskog projekta i projekta uklanjanja graevine, ovisno o znaajkama graevine, odnosno predgotovljenog dijela graevine, mora se provesti s obzirom na mehaniku otpornost i stabilnost. *Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i ovjeriti dijelove projekta na propisani nain. U izvjeu o obavljenoj kontroli revident moe zahtijevati da obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja. U sluaju zahtijeva da revident obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja, investitor je duan revidentu pravodobno omoguiti pregled radova. Revident potvruje provedbu pregleda radova upisom u graevinski dnevnik.





Ministar pravilnikom propisuje sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta te popis graevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije podataka znaajnih za kontrolu tih graevina i radova. Utvrivanje usklaenosti (nostrifikacija) projekta Glavni projekt i izvedbeni projekt izraen prema stranim propisima smatra se projektom izraenim prema ovom Zakonu ako je provedeno utvrivanje njegove usklaenosti s hrvatskim propisima i pravilima struke (nostrifikacija). Glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije. Uz prijevod na hrvatski jezik projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom jeziku. Iznimno, dijelovi projekta koji uglavnom sadre brojane podatke (informatiki ispisi statikog prorauna i sl.) ne moraju biti prevedeni na hrvatski jezik. *Nostrifikaciju projekta u okviru zadaa svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva. Osoba koja obavi nostrifikaciju duna je o tome na propisani nain sastaviti pisano izvjee, ovjeriti projekt i dati izjavu. U sluaju da projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju moe izraditi te dijelove projekta. Graenje graevina Graenju zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m2, moe se pristupiti na temelju pravomonog rjeenja o uvjetima graenja, a primjenjuje se dokument prostornog ureenja koji je vaio u vrijeme podnoenja zahtjeva za izdavanje tog rjeenja, ako je to povoljnije za investitora (crveno je po novom Zakonu o gradnji NN153/13). - Graenju graevina za koje se izdaje lokacijska dozvola, moe se pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole - Rjeenje o uvjetima graenja i graevinska dozvola su upravni akti. - Graenju ostalih graevina moe se pristupiti na temelju potvrenoga glavnog projekta. - Potvrda glavnog projekta nije upravni akt. Akti kojima se odobrava graenje

1. Bez akata Jednostavne graevine i radovi, druge graevine i radovi te drugi zahvati u prostoru (pjeake staze, djeja igralita,).

2. Rjeenje o uvjetima graenja Zgrade do 400 m2 graevinske bruto povrine i zgrade za iskljuivo poljoprivredne djelatnosti do 600 m2 graevinske bruto povrine

3. Potvrda glavnog projekta Ostale graevine za koje potvrdu glavnog projekta izdaje nadleno upravno tijelo

4. Graevinska dozvola Graevine od interesa za Republiku Hrvatsku te graevine koje se grade na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba. Graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo

5. Rjeenje za graenje donosi nadleno upravno tijelo za graevine prema Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja koji se odnosi na period do 31.12.2013.

Rjeenje o uvjetima graenja (po starom ZAKONU O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI) - Rjeenje o uvjetima radnje izdaje nadleno upravno tijelo - Zahtjev za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja u pisanom obliku podnosi investitor. - Zahtjevu za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja investitor prilae:

Prema starom Zakonu o prostornom ureenju i gradnji, ali neki VAE dok se ne zavre postupci. Po novom ZAKONU O GRADNJI, akti pod 1., 3. i 5.





1. tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj podlozi, odnosno kopiji katastarskog plana ako se zahtjev podnosi za rekonstrukciju postojee zgrade kojom se ne mijenjaju njezini vanjski tlocrtni gabariti,

2. posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara za graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara RH kao kulturnopovijesna cjelina ili je graevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,

3. pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izraen prema stranim propisima,

4. dokaz da ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati graevna estica, odnosno na postojeoj graevini. Dokaz da investitor ima pravo graditi je najee izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava graenja na graevnoj estici ili graevini na kojoj se namjerava graditi ili neki ugovor sklopljen s vlasnikom.

Potvrda glavnog projekta u sluaju: a) Utvrivanje posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola b) Potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se izdaje lokacijska dozvola a) Utvrivanje posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola U svrhu izrade glavnog projekta za graenje graevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola, posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole. - Javnopravno tijelo duno je na zahtjev investitora utvrditi posebne uvjete za graenje graevine prikazane u glavnom projektu, izdati potvrdu glavnog projekta ili zahtjev za njihovo utvrivanje rjeenjem odbiti u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva. - Ako je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo, umjesto posebnih uvjeta, izdaje potvrdu glavnog projekta. - Ako glavni projekt nije izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo duno je u posebnim uvjetima navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg pitanja projekt nije usklaen s posebnim propisom, odnosno uvjetima. - Javnopravno tijelo od projektanta/ investitora moe u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta traiti samo elaborate koji prethode izradi glavnog projekta. - Investitor je duan glavni projekt uskladiti s posebnim uvjetima te isti dostaviti javnopravnom tijelu radi izdavanja potvrde glavnog projekta u roku od 15 dana od dana njihova zaprimanja. Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu utvrivanja posebnih uvjeta koji na zahtjev investitora nisu utvreni do pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole poziva javnopravno tijelo da iste utvrdi. - Ako su posebni uvjeti utvreni na zahtjev investitora, ali u propisanom roku nije izdana potvrda glavnog projekta, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu izdavanja potvrde poziva javnopravno tijelo da istu izda. - Javnopravno tijelo duno je posebne uvjete odnosno potvrdu utvrditi, odnosno izdati ili rjeenjem odbiti njihovo utvrivanje, odnosno izdavanje te uvjete, potvrdu, odnosno rjeenje dostaviti investitoru i upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu u roku od petnaest dana od dana primitka poziva upravnog tijela, odnosno Ministarstva. - Smatra se da posebnih uvjeta nema, da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom, da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta, odnosno da se graevina moe prikljuiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi posebne uvjete, potvrdu glavnog projekta ili rjeenje kojim se odbija utvrivanje posebnih uvjeta,





odnosno izdavanja potvrde glavnog projekta. Predhodno se ne odnosi se na sluaj u kojemu je u tijeku postupak povodom albe investitora protiv rjeenja kojim se odbija zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta, odnosno postupak povodom prigovora investitora protiv utvrenih posebnih uvjeta, u kojem se sluaju zahtjev za izdavanje graevinske dozvole odbija. - Na rjeenje javnopravnog tijela o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta i rjeenje o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta investitor ima pravo albe, odnosno pravo pokretanja upravnog spora ako je rjeenje donijelo sredinje tijelo dravne uprave. Rjeenje o albi izjavljenoj protiv rjeenja tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je donijeti u roku od 30 dana od dana predaje albe. - Ako investitor ne postupi u skladu ili protiv rjeenja o odbijanju utvrivanja posebnih uvjeta ili rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi albu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje graevinske dozvole se odbija. b) Potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se izdaje lokacijska dozvola Potvrdom glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola potvruje se da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom. Potvrda glavnog projekta izdaje se prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole. Javnopravno tijelo duno je na zahtjev investitora izdati potvrdu glavnog projekta ili zahtjev za njezino izdavanje rjeenjem odbiti u roku od 15 dana od dana primitka urednog zahtjeva. - Ako glavni projekt nije izraen u skladu s posebnim uvjetima, javnopravno tijelo je duno pozvati investitora da isti s njima uskladi te u pozivu za usklaenje navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg pitanja projekt nije usklaen s posebnim uvjetima. - Javnopravno tijelo od projektanta/investitora moe u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta traiti samo elaborate koji prethode izradi glavnog projekta. - Investitor je duan glavni projekt uskladiti s posebnim uvjetima te isti dostaviti javnopravnom tijelu radi izdavanja potvrde glavnog projekta u roku od petnaest dana od dana zaprimanja poziva za usklaenje. - Ako investitor uskladi glavni projekt s posebnim uvjetima, javnopravno tijelo duno je izdati potvrdu glavnog projekta te istu dostaviti investitoru u roku od petnaest dana od dana primitka usklaenog glavnog projekta. - Ako investitor ne uskladi glavni projekt u roku iz stavka 1. ovoga lanka, zahtjev za izdavanje potvrde glavnog projekta se odbija. - Upravno tijelo, odnosno Ministarstvo u svrhu izdavanja potvrde glavnog projekta koja na zahtjev investitora nije izdana do pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za izdavanje graevinske dozvole, poziva javnopravno tijelo da istu izda. - Smatra se da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim uvjetima, da je javnopravno tijelo izdalo potvrdu glavnog projekta, odnosno da se graevina moe prikljuiti na infrastrukturu ako javnopravno tijelo u roku upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu glavnog projekta ili rjeenje kojim se odbija izdavanje potvrde glavnog projekta. - Tijelo nadleno za odluivanje o albi duno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o albi protiv rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta. - Ako investitor ne postupi u skladu ili protiv rjeenja o odbijanju izdavanja potvrde glavnog projekta ne izjavi albu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje graevinske dozvole se odbija. GRAEVINSKA DOZVOLA Graevinsku dozvolu, uporabnu dozvolu i uporabnu dozvolu za odreene graevine (u daljnjem tekstu: dozvola) izdaje Ministarstvo te upravno tijelo velikog grada, Grada Zagreba i upanije nadleno za upravne poslove graditeljstva (tijelo graditeljstva).





*Graenju graevine moe se pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukije propisano. Investitor moe na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti graenju na temelju izvrne graevinske dozvole. *Graenju graevine za koju je lokacijskom dozvolom ili graevinskom dozvolom odreeno formiranje graevne estice moe se pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole, ako je u katastru formirana graevna estica. *Graevina izgraena bez graevinske dozvole, kao i graevina za koju se vodi postupak obustave graenja ili uklanjanja graevine prema posebnom zakonu ne smije se prikljuiti na komunalne vodne graevine. Graevinska dozvola nema pravnih uinaka na vlasnitvo i druga stvarna prava na nekretnini za koju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilae: 1. tri primjerka

Documents

VJ_13!1!2014 - DOPUNJENA SKRIPTA Paladin_09_2013 Prilozi i Pitanjima s Rokova 2013 (1) (1)