TRGOVA KO Dopunjena Skripta

GRAĐANSKO / TRGOVAČKO

TRGOVAČKO PRAVO

125. Trgovac, trgovačko društvo, trgovac pojedinac?

čl. 1. Trgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu - Osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima smatraju se trgovcima u smislu ZTD-a samo ako je to u tim propisima određeno - Individualni poljodjelci nisu trgovci u smislu ZTD-a

čl. 2. Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ZTD-om- Trgovačka društva jesu: javno trgovačko društvo, komanditno društvo, dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću, gospodarsko interesno udruženje.

*Javno trgovačko društvo, komanditno društvo Gospodarsko interesno udruženje su društva osoba ( su zajednice osoba, a ne zajednice uloženog kapitala. Udruštvu moraju postojati najmanje dva člana koji ugovorom uređuju ustroj društva, međusobne odnose i svoje odnose prema društvu. U članstvo društva ulazi se s obzirom na osobna svojstva, pa je veza između članova društva čvrsta, Članovi društva neposredno vode poslove društva. Za obveze društva članovi odgovaraju osobno, solidarno i cijelom svojom imovinom.)

* d.d. i d.o.o. su društva kapitala (nastaju udruživanjem kapitala dok su osobna svojstva članova nebitna. Karakteristike društva kapitala su: -temeljni kapital je propisan (radi zaštite vjerovnika)-moguće je da ih osnuje i samo jedna osoba,-poslove duštva vode tijela društva,-članovi društva ne odgovaraju za obveze društva.Mož ih osnovati smo 1 osoba npr. d.o.o.- izjava o osnivanju)

- Trgovačko društvo može se osnovati za obavljanje gospodarske ili bilo koje druge djelatnosti, ono je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost

- Trgovačko društvo svojstvo pravne osobe stječe upisom u Sudski registar, a gubi ga brisanjem iz registra, upis trg.druš. u SR je konstitutivne prirode. čl. 6.

- Stjecanjem pravne osobnosti trgovačko društvo dobiva status pravnog subjekta – to je bitno jer je pravni subjektivitet trgovačkog društva odvojen od subjektiviteta osoba koje su članovi tog društva

Kao pravni subjekt, trgovačko društvo ima pr. i posl. spos:

1) PRAVNA SPOS. = znači da ono može biti nositelj pr. i obveza2)POSLOVNA SPOS. = prijeko potrebna pretpostavka da trgovačko društvo ta pr. i obveze može stjecati svojim djelovanjem.Pr. i posl.spos. omogućavaju trg. druš. da:1) može u pr.prometu stjecati pr. i preuzimati obveze


2) može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari3) može tužiti i biti tuženo pred drž. i izbranim sudom i sudjelovati u 2 postupcima

čl. 3. Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovačkom registru kao trgovac pojedinac. - Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna

- Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom u sudski registar.

- Fizička osoba koja je dužna zatražiti upis u sudski registar mora podnijeti prijavu za upis u sudski registar u roku od 60 dana nakon podnošenja Financijskoj agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je iskazan godišnji prihod u iznosu većem od 15 milijuna kuna.

- RAZLIKA TRGOVAC – PODUZETNIKPODUZETNIK = može biti bilo koja osoba koja se smatra trgovcem (trg.druš. ili trg. pojedinac). Poduzetnik nastupa u pr. prometu i isključivi je nositrelj svih pr. i obveza.- da li su odvjetnici trgovci?Odvjetnici nisu trgovci jer to ne uređuje Z. o odvjetništvu. Odvjetnici su poduzetnici i udružuju se u JTD.- da li je preddruštvo trgovac?Preddruštvo, iako još nije pravna osoba = trgovac.

* Trgovac pojedinac i obrtnik

Obrtnik je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja neku od dopuštenih obrtničkih gospodarskih djelatnosti radi stjecanja dobiti, proizvodnjom, prometom i pružanjem usluga na tržištu.

Djelatnost obavlja na obrtni način.

Obrtnik je uvijek trgovac.Upisuje se u registar obrtnika i posluje po pravilima Zakona o obrtu (NN br. 77/93,49/03)

* DRUŠTVA I PRAVNA OSOBNOST

Društva bez pravne osobnosti:1.Ortakluk2.Tajno društvo 3.Preddruštva trgovačkih društava

Društva s pravnom osobnošću:Javno trgovačko društvoKomanditno društvoDioničko društvo


Društvo sa ograničenom odgovornošćuDruštvo za uzajamno osiguranjeZadrugaZadružni savezGospodarsko interesno udruženje

ORTAŠTVO:

POJAM GRAĐANSKOG PRAVA - UREĐEN PO ZOO čl. 637

• Ugovor kojim se dvije ili više fizičkih i/ili pravnih osoba obvezuju uložiti svoj rad ili imovinu u zajednicu osoba i dobara (koja nije pravna osoba) radi postizanja nekoga zajedničkog cilja.• Ortaštvo je zajednica osoba i imovine bez pravne osobnosti• Ortaštvo je trajna zajednica• Imovinu ortaštva čine uneseni ulozi ortaka i imovina stečena poslovanjem ortaštva.• Imovina ortaštva je zajednička imovina ortaka.• Za obveze ortaštva ortaci odgovaraju neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom.• Skupno vođenje poslova po pravilima za suvlasništvo• Zastupanje uz suglasnost svih ortaka

Dobit i gubitak čl. 651.• Dobit je onaj dio imovine ortaštva koji preostane nakon odbitka vrijednosti uloga, zajedničkih

dugova i troškova• Gubitak nastaje kad imovina ortaštva padne ispod vrijednosti uloga• Ako nije drugačije određeno ugovorom svaki ortak ima, neovisno o veličini uloga, jednak udio u

dobiti i gubitku

* JOINT VENTUREJoint venture je ugovor kojim dvije ili više pravnih i/ili fizičkih osoba udružuju svoju imovinu ili rad radi ostvarenja poduzetničkog pothvata i razdružuju se nakon njegovog ispunjenja. Posebnost ugovora u odnosu na ortaštvo je privremeni karakter odnosa vezan uz određeni poslovni pothvatNEFORMALNI UGOVORFiducijarni odnos suugovaratelja

126. Preddruštvo trgovačkog društva? čl.6.

Preddruštvo je zajednica obveznopravne prirode sa ciljem osnivanja određenog društva.

Preddruštvo nastaje sklapanjem društvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivača trgovačkog društva. Na odnos između osnivača prije upisa društva u sudski registar primjenjuju se društveni ugovor, odnosno statut.


Na odnos između osnivača (prije upisa u sudski registar) primjenjuju se: društveni ugovor i statut

Prava stečena u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar zajednička su nepodijeljena imovina osnivača

- Za obveze koje se preuzmu u ime trgovačkog društva prije njegova upisa u sudski registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime društva i osnivači.

Preuzme li ih više osoba, one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom

- Preuzmu li se ugovorom sklopljenim s vjerovnikom za trgovačko društvo obveze tako da ono nakon upisa u sudski registar stupi na mjesto dužnika, za prijelaz obveze na društvo nije potrebna suglasnost vjerovnika: 1. ako se obveza preuzima u roku od 3 mjeseca od upisa u sudski registar i 2. ako društvo ili dužnik u tome roku to priopće vjerovniku.

- prava stečena do upisa društva u sudski registar su zajednička imovina članova

Prestanak preddruštva- upisom trgovačkog društva u sudski registar prestaje po sili zakona- Prava i obveze preddruštva postaju pravima i obvezama trgovačkog društva, a osobe odgovorne za prava i obveze preddruštva oslobađaju se te odgovornosti

Je li preddruštvo može pravno djelovati? Ne, budući da preddruštvo nema pravnu osobnost, ono ne može biti nositelj prava i obveza. Zato preddruštvo u ime i za račun trgovačkog društva stječe prava i preuzima obveze koje na trg.druš. prelaze u trenutku njegovog upisa u SR.- Sve dok trgovačko društvo upisom u SR ne stekne pravnu osobnost, osnivači su povezani samo na

obveznopravnoj osnovi tj. na ugovornoj osnovi. U trenutku upisa u SR obveznopravni odnos između osnivača društva prerasta u statusnopravni.

DODATAK

PODRUŽNICA čl. 7. - je poslovna jedninica trgovca odvojena od njegovog sjedišta i samostalna u obavljanju poslova iz djelatnosti trgovca, podružnica ima svoju tvrtku.

Podružnica samostalno sklapa trgovačke poslove iz djelatnosti trgovca, ali nema pravne osobnosti. Njihovim poslovanjem prava i obveze stječe društvo odnosno trgovac pojedninac.Podružnica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača.

-osnovana radi obavljanja neke od upisanih djelatnosti trgovca-nije pravna osoba-može je osnovati inozemno trgovačko društvo uz uvjet uzajamnosti koja se pretpostavlja-osniva se odlukom trgovca pojedinca ili nadležnog tijela društva-upisuje se u sudski registar po sjedištu osnivača i podružnice čl. 8.


-prestaje odlukom osnivača ili prestankom/brisanjem osnivača

Odluka o osnivanju podružnice obavezno sadrži:• Tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka i sjedište podružnice• Predmet poslovanja osnivača i djelatnost podružnice• Ako je osnivač društvo kapitala, visina temeljnog kapitala i iznos uplaćenih uloga, a ako je

osnivač društvo osoba imena osobno odgovornih članova društva i trgovca pojedinca• Ime, odnosno imena, porezni broj (OIB) i prebivalište osoba u podružnici ovlaštenih da u

podružnici zastupaju društvo

Status podružnice• Društvo može imati više podružnica• Podružnica nije pravna osoba • Ne može biti stranka u sudskom postupku• Poslovanjem podružnice prava i obveze stječe društvo• Osniva se izvan sjedišta društva• Obavezno se upisuje u sudski registar

Prestanak podružnice čl .7

• Odlukom osnivača o prestanku podružnice

• Prestankom osnivača odnosno brisanjem trgovca pojedinca iz sudskog registra Kada se ispune uvjeti podružnica se briše iz sudskog registra

127. Odgovornost članova društva za obveze? čl. 9.

- Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom- Trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze osobno (cijelom svojom imovinom)

- Za obveze društva odgovaraju: osobno + solidarno + neograničeno cijelom svojom imovinom članoviJTD-a + komplementari u komanditnom društvu

- Za obveze društva ne odgovaraju članovi: DOO-a + DD-a (dioničari) + komanditori u komanditnom društvu, osim u slučaju:PROBOJA PRAVNE OSOBNOSTI čl. 10. : Onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva naročito:

1. ako koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,2. ako koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,3. ako protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,4. ako u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao

znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.


128. Tvrtka? čl. 11.

Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane u trgovački registar kod istoga registarskoga suda. Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti.Tvrtka se štiti već u postupku upisa u sudski registar (načelo isključivosti i načelo upisa), a štiti se i nakon upisa. Trgovac može tražiti zaštitu kad drugi trgovac upotrijebi njegovu tvrtku ili kad upiše u sudski registar istu ili sličnu tvrtku kod bilo kojeg suda.

Zaštita se ostvaruje tužbom u parničnom postupku:

Tužbom se zahtjeva da drugi trgovac prestane upotrebljavati tvrtku povrijeđenog odnosno da se tvrtka drugog trgovca briše iz sudskog registra.

Pored toga može se tražiti i naknada štete.

Tvrtka trgovačkoga društva se određuje: - izjavom o osnivanju društva - društvenim ugovorom - statutom društva. Tvrtka mora sadržavati: čl. 13.

1) naznaku kojom se pobliže obilježava ime društva2) naznaku predmeta poslovanja

ovisno o kojem se društvu radi mora sadržavati riječi: DD, DOO, JTD 3) osznaku da je u likvidaciji / stečaju čl. 18.

Ne smije sadržavati: čl 15. : riječ "Hrvatska", te njene izvedenice, kao i zastava i grb Republike Hrvatske, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili državnog organa koga ona ovlasti.- Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ni druge državne ambleme drugih država ili međunarodnih (međudržavnih) organizacija, niti službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, a ne može ih se ni oponašati u heraldičkome smislu. - lzuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka sastojci tvrtke koji se tamo navode mogu se unijeti u tvrtku uz dozvolu nadležnog organa odgovarajuće države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, te u slučaju da su ti sastojci sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača koji se unose u tvrtku trgovačkoga društva.

*U tvrtki javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva ne mogu se navoditi imena osoba koje ne odgovaraju za obveze društva.

* Upotreba tvrtke čl. 20. - Tvrtku i skraćenu tvrtku trgovačko društvo mora upotrebljavati onako kako je upisana u trgovačkome registru.


Tvrtku ili skraćenu tvrtku na stranom jeziku trgovačko društvo može upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrvatskom jeziku. čl. 20.Tvrtka ili skraćena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovačkoga društva. čl. 20.

Na poslovnom papiru i internetskoj stranici društva moraju se otisnuti: čl. 21. -tvrtka, sjedište, sud kod kojega je društvo upisano i broj pod kojim je upisano, tvrtka i sjedište pravne osobe kod koje se vode računi društva i brojevi tih računa,-iznos temeljnog kapitala društva s naznakom da li je u cijelosti uplaćen-ukupan broj izdanih dionica, a kod DD i nominalni iznosi dionica ako su kao takve izdane-prezimena i najmanje jedno ime članova uprave, a kod DD članova uprave odnosno izvršnih direktora i predsjednika NO odnosno UO

Na poslovnom papiru trgovca (pismima, računima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka, sjedište, sud kod kojega je upisan u trgovački registar i broj pod kojim je to učinjeno, tvrtka i sjedište institucije kod koje drži račun i broj toga računa.

JEZIK TVRTKE čl. 20.Tvrtka mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.Može sadržavati pojedine strane riječi:

1) ako one čine ime odnosno tvrtku člana društva ili žig2) ako su uobičajene u hrvatskom jeziku3) ako nema hrvatskog sinonima za nju4) ako se radi o riječima na mrtvom jeziku

Tvrtka se može upisati u trgovački registar i u prijevodu na jedan ili više stranih jezika

Tvrtka TD može se prenijeti na drugoga samo zajedno s poduzećem /s bitnim dijelom poduzeća. Za prijenos tvrtke koja sadrži ime neke osobe potrebna je suglasnost te osobe, a ako je umrla, suglasnost njenih nasljednika čl. 16.

Skraćena tvrtkaMora sadržavati karakteristični dio tvrtke i oblik trgovačkog društva (npr. HT d.d.)Upisuje se kao takva u sudski registar.

Skraćena tvrtka javnoga trgovačkoga društva i komanditnoga društva mora sadržavati ime, odnosno skraćenu tvrtku barem jednoga člana, odnosno komplementara uz dodatak "i dr." kojim se označava da društvo ima i druge članove koji osobno odgovaraju za obveze društva.

Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati: - njegovo ime i prezime i - naznaku TP (trgovac pojedinac)


* Zaštita tvrtke:

Tvrtka se štiti tužbomsa zahtjevom na : - prestanak upotrebe iste tvrtke i - njeno brisanje iz registraako bi se njenom upotrebom ili upisom: - vrijeđala prava drugog trgovca - ugrožavao njegov položaj ili - prisvajale koristi drugog trgovca Podnosi se: sudu koji vodi sudski registar u koji je upisana druga tvrtka u roku : 3 GODINE OD NJENOG UPISA

Načelo zakonitosti - Sud će odbiti upis u trgovački registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ZTD-a. čl. 28.

Načelo isključivosti - U isti trgovački registar ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke. Sud na to pazi po službenoj dužnosti. čl. 29.

Načelo prvenstva - Ako se sudu radi upisa u trgovački registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena. Iznimno upisat će se kasnije prijavljena tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odnosno njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao oznaku svoga poduzeća ili kao robni ili uslužni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga te da je to činio prije podnositelja ranije prijave. čl. 30.

Načelo istinitosti - Podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti čl. 12

Načelo jedinstvenosti- Svaki dio trgovačkoga društva mora poslovati pod istom tvrtkom, s time da joj se može dodati oznaka koja upućuje na to da se radi o dijelu društva. čl. 22.

129. Predmet poslovanja i sjedište društva? čl. 32.

Predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti (dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva)

Predmet poslovanja trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar naznakom djelatnosti koje ga čine - Trgovačko društvo može obavljati djelatnosti upisane u sudskom registru i druge djelatnosti koje

služe obavljanju djelatnosti koja je upisana u sudski registar, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.

- Pravni poslovi koje trgovačko društvo sklopi s trećim osobama izvan djelatnosti upisane u sudski registar, odnosno djelatnosti koje služe obavljanju tih djelatnosti su valjani.


- Trgovačko društvo svoju djelatnost može početi obavljati:1. kada je upisano u sudski registar2. nakon što registarskome sudu podnese odluku nadležnoga tijela kojom se utvrđuje da

udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje određenih djelatnosti propisanih zakonom

3. kada dobije suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadležnog tijela ako se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadležnog tijela

Predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se: 1. izjavom o osnivanju društva ili 2. društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

Neke djelatnosti samo uz suglasnostSporedne: uz glavnu, u manjem opsegu, nisu upisaneValjani su ugovori sklopljeni s trećim izvan djelatnostiDjelatnost podružnice određuje se aktom društva

SJEDIŠTE TD: čl. 37.

Sjedište trgovačkoga društva je mjesto u RH u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva.

- Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište . - Ako je uprava trgovačkoga društva u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva

upisano u sudski registar ili ako društvo trajno obavlja svoju djelatnost u mjestu različitom od mjesta koje je kao sjedište društva upisano u sudski registar, sjedištem se smatra mjesto upisano u sudskom registru, ali se treće osobe glede pravnih posljedica ovisnih o sjedištu društva mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili na mjesto u kojemu društvo obavlja svoju djelatnost

- Trgovačko društvo može promijeniti sjedište na način određen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva

- Za prijenos sjedišta trgovačkoga društva u inozemstvo potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva financija.

- Za rješavanje sporova koji nastanu u svezi s društvom nadležan je trgovački sud na čijem se području nalazi sjedište društva upisano u sudskom registru. -Dopušten prijenos u tuzemstvo-Sudska nadležnost po upisanom sjedištu (čl. 40 ZTD)- Za europsko društvo dopušten prijenos u zemlje EU (sloboda poslovnog nastana)

130. Zastupanje trgovačkog društva po zakonu, punomoći i zaposlenju?


ZASTUPANJE• zastupanje kao pravni posao (ZOO)• zastupanje kao očitovanje volje društva (ZTD)

Temelj ovlasti za zastupanje proizlaze iz:1. zakona (41. st. 1. ZTD, 84. st. 2. ZOO)2. akta ovlaštenog tijela (npr. suda)3. punomoći

ZASTUPNICI PO PUNOMOĆI čl. 42.

• Prijenos ovlasti zakonskog zas. i trgovca poj.

• Posebne punomoći

• Generalne punomoći

• Ovlasti za poslove sa samim sobom

Zastupnici po zakonu čl. 41. • Za JTD svi članovi društva• Za KD svi komplementari

• Za d.d., d.o.o., GIU : uprava

Zastupnici i ograničenja njihovih ovlasti upisuju se u sudski registarNe smiju sklapati ugovore s društvom

Punomoći po ZTD

• Prokura (čl. 44-54 ZTD)

• Trgovačka punomoć (čl. 55-56 ZTD)

• Punomoć trgovačkom putniku (čl. 57-58 ZTD)

• Punomoć po zaposlenju (čl. 43. ZTD)

Punomoć po zaposlenju : osoba čija je dužnost da kao radnik trgovačkoga društva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određenih ugovora, odnosno poduzimanje određenih pravnih radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik društva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u granicama poslova koje obavlja

Zastupanje po punomoći a) PROKURA (pitanje 131)čl. 44.b) TRGOVAČKI PUNOMOĆNIK čl. 55.c) PUNOMOĆ TRGOVAČKOM PUTNIKU čl. 57.


Trgovački punomoćnik je radnik u trgovačkom društvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzeća, a daje se u pisanom obliku. čl. .

čl.56. Ovlasti iz trgovačke punomoći: ovlašten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduzeća ili dijela poduzeća na koje se odnosi njegova punomoć ili koje su za to potrebne.

Trgovački punomoćnik ne može bez posebne ovlasti 1. otuđiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, 2. mjenično niti čekovno ga obvezati, 3. preuzeti obveze iz jamstva,4. uzeti za njega zajam, 5. nagoditi se niti voditi spor. 6. ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na drugu osobu.

čl. 57. Trgovac može svome radniku ili drugoj osobi dati punomoć kao trgovačkome putnikuPunomoć trgovačkome putniku mora se dati u pisanom obliku.

Ovlasti iz punomoći trgovačkome putniku čl. 58. 1. sklapati ugovore o prodaji vlastodavčeve robe, 2. isporučivati robu, 3. naplaćivati cijenu iz tih ugovora, te 4. primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora što ga je trgovački putnik

sklopio za vlastodavca. 5. ime i za račun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi očuvanja

vlastodavčevih prava iz ugovora što ga je sklopio u njegovo ime i za njegov račun.

Trgovački putnik ne može bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima

Prekoračenje ovlaštenja punomoćnika:

Ugovor zaključen preko granica ovlaštenja ne obvezuje zastupanoga. Obvezuje ga samo ako odobri prekoračenje.

Sklapanje ugovora od strane neovlaštene osobe? Opće pravilo: Ugovor što ga neka osoba sklopi kao punomoćnik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri.

Pravilo koje vrijedi za trgovce: Ponuda odnosno prihvat ponude obvezuje ponuditelja (prihvatitelja) iako nije potpisan od ovlaštene osobe ako su kumulativnoispunjene četiri pretpostavke:

- da je ponuda učinjena na memorandumu ponuditelja,


- da je snabdjevena pečatom i potpisana na uobičajeni način,- da se ponuda odnosi na posao kojim se ponuditelj redovno bavi,- da druga strana nije znala da je ponudu potpisala neovlaštena osoba.

Ovo pravilo je opći trgovački običaj preuzet iz uzance br. 21 nekadašnjih Općih uzanci za promet robom.

131. Prokura? čl. 44.

Prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om.

Može ju dati samo pravna i fizička osoba koja je trgovac u smislu ZTD-a, a daje se na način predviđen izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva, te u pisanom obliku

čl. 45. Prokurist može biti svaka punoljetna i potpuno poslovno sposobnoj osoba, bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što drugo nije predviđeno izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva (ne može se dati pravnoj osobi)

- Prokurist potpisuje trgovačko društvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".

čl. 46. Vrste prokure su pojedinačna i skupna prokura, ako je prokura dana dvjema ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih ZTD-om.

Prokura dana dvjema ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri.

Izjave volje ili pravne radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pravne učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno. Bit će valjane izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od skupnih prokurista uz izričitu prethodnu suglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista. Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima

Opseg ovlasti iz prokure: 1. sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun trgovačkoga društva i 2. zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima, ustanovama s

javnopravnim ovlastima, te državnim i izbranim sudovima

Prokurist ne može bez posebne ovlasti: čl. 47. 1. otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i


2. ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva

3. nikada ne može davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama

Učinak ograničenja prokure prema trećim osobama: ograničenje prokure koje nije predviđeno ZTD-om nema učinka prema trećim osobama, bez obzira na to je li treća osoba za njih znala ili morala znati, dok ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim osobama samo ako je upisano u sudskom registru. čl. 48.

- Prokura nije prenosiva na drugu osobu. Nema pravnoga učinka odredba o prokuri ili izjava trgovačkoga društva kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure, kao ni izjava društva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadno. čl.51.

- Prokura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ugovora ili drugoga pravnoga posla na temelju kojega je dana. Ništava je odredba ugovora kojom se trgovačko društvo odriče prava da opozove prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet. čl. 52.

- Trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu. Prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost. čl. 53.

- čl. 49. Prokurist ne može bez posebne ovlasti trgovačkoga društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.

132. Sudski registar? čl. 59.

Sudski registar je upisnik u kojeg se upisuju trgovci i svi podaci određeni zakonom te promjene tih podatakam, a vode ga trgovački sudovi

Registarska načela: Načela: zakonitosti , jedinstvenosti , obvezatnosti upisa,konstitutivnosti, javnosti, istinitosti(stvarnosti), povjerenja i sigurnosti

- SUDSKI REGISTAR SE SASTOJI OD:1.GLAVNE KNJIGE = je dio registra koji sadrži podatke o subjektima upisa propisane

zakonom. - Sastoji se od registra uložaka u koje se upisuju podaci o pojedinom subj. upisa za koji je upis u registar propisan zakonom. 1 r. uložak sadrži podatke o 1 subjektu upisa.


Reg. sud vodi gl. knjigu usporedno u:pisanom obliku → vodi se kao ispis podataka upisanih u rač.elektron.računalu → knjiga vođena na računalu povezuje se u jedinstvenu bazu podataka za RH tako da sadrži podatke upisane u gl.knjigama svih r.sudova, a vodi se u Trg.sudu u Zagrebu2.ZBIRKE ISPRAVA = je dio r. koji sadrže dokaze bitne za upis podataka o subj. upisa u gl.knjigu:prijavu za upis, dokaze priložene uz prijavu, 2 dokaze dostavljene ili sastavljene i post. upisa te rješ. i zaključke r.suda donesene u post. upisa u r. Vodi se u pisanom obliku, a može se voditi i na računalu.

Podaci koji se upisuju• JMBG - OIB• Tvrtka, skraćena tvrtka, naziv i skraćeni n.• Sjedište (mjesto i adresa)• Predmet poslovanja, djelatnost• Osobe ovlaštene za zastupanje• Pravni odnosi ( ustrojbeni oblik)• Ostali podaci (reg. sud, vrijeme upisa...)• Zabilježbe ( tereti, ograničenja, privremene mjere, pokretanje postupka stečaja i likvidacije...)

Subjekti upisa u s.r. su:1. jtd2. kd3. giu4. dd5. doo6. trgovac pojedinac7. ustanova8. zajednica ustanova9. zadruga10. zadružni savez11. podružnica domaće i strane osobe12. društvo za uzajamno osig. 13. javno društvo za osiguranje

- Upis u sudski registar obavlja se:čl. 60.1. na temelju odluke registarskog suca2. na temelju prijave za upis


U sudski registar upisuje se po službenoj dužnosti samo kada je to predviđeno zakonom čl. 61. Prijava za upis u sudski registar ili kojom se traži da se pohrane potpisi osoba ovlaštenih za zastupanje podnosi se u obliku javno ovjerene isprave. čl. 61.

- Prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a može je podnijeti i drugi punomoćnik koji se za to iskaže javno ovjerenom punomoći.

- Prijave za upise trgovačkoga društva podnose za javno trgovačko društvo svi njegovi članovi, za komanditno društvo svi komplementari, za dioničko društvo svi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora a za društvo s ograničenom odgovornošću svi članovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora. čl. 62.

- U sudski registar pohranjuju se potpisi trgovca pojedinca, osoba ovlaštenih za zastupanje trgovačkoga društva ili podružnice, potpisi svih prokurista i likvidatora.

- Sudski upis u sudski registar trgovački sud objavljuje u »Narodnim novinama«.- Smatra se da je upis obavljen istekom dana kad izađu »Narodne novine« u kojima je objavljen.- Prijava za upis u sudski registar podnosi se trgovačkom sudu nadležnom po mjestu sjedišta

trgovca.

Učinak upisa u registar čl. 66. a) Nitko se ne može pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom registru

koji su objavljeni na način propisan ovim Zakonom ili aktima trgovačkoga društva, ali treći se mogu pozivati na isprave i podatke koji nisu objavljeni, osim ako se za njihov učinak zahtijeva da ih se objavi

b) Svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlučnih podataka i činjenica koji se sukladno ovome i drugim zakonima upisuju u sudski registar, osim one osobe kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru. U pogledu radnji poduzetih prije šesnaestog dana nakon dana objave upisa trećoj se osobi ne mogu suprotstaviti upisani podaci ni isprave iz objave ako dokaže da za njih nije mogla znati

c) Osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu zbog toga što se glede pravno odlučnih podataka i činjenica pouzdala u stanje upisa u sudskom registru.

d) Ako su podatak ili činjenica koji se upisuju u sudski registar netočno objavljeni, treći se može pozvati na ono što je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili činjenica ne odgovaraju onome što je upisano u sudskom registru.

133. Javno trgovačko društvo – pojam i pravni odnosi među članovima? čl. 68. i 71.

- je trg.druš. u koje se udružuju 2 ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom. Član društva može biti svaka fizička i pravna osoba

OBILJEŽJA JTD• JTD je društvo osoba• Pravni odnosi uređuju se pismenim društvenim ugovorom.


• JTD je obavezno trajno društvo• JTD je trgovac bez obzira na djelatnosti• Upisane djelatnosti obavlja samostalno• Svojstvo pravne osobe stječe upisom• Za obveze odgovara cijelom svojom imovinom• Članovi odgovaraju za obveze društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom• Imovinu JTD čine uplaćeni ulozi i stečena imovina • Unutarnji odnosi u društvu se slobodno ugovaraju• Članovi društva vode poslove i zastupaju društvo(nema tijela)• Podredna primjena ZOO o ortaštvu (čl. 637-660 ZOO) čl. 67.

- Prije upisa društva u sr.i stjecanjem pravne osobnosti postoji PREDDRUŠTVO.- Na javno trgovačko društvo primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku

PRIJAVA ZA UPIS U SR JTD čl. 68. - Prijavu za upis JTD u SR podnose svi njegovi članovi sudu na čijem je području sjedište društva, a ona mora sadržavati:1. tvrtku2. sjedište, adresu3. predmet poslovanja društva4. ime i prezime i prebivalište odn.5. tvrtku i sjedište svakog člana društva te6. imena osoba ovlaštenih da zastupaju drustvo i njihove ovlasti.Pored ovih podataka u sr.upisuju se i:7. promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmet poslovanja društva8. stupanje novoga člana u društvo9. prestanak članstva u društvu10 promjene ovlasti za zastupanje društva.

Prijavi se prilaže ugovor o osnivanju društva (društveni ugovor).

*JTD osniva se društvenim ugovorom !

- Pravni odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom, a odredbe ovog zakona primjenjuju se utoliko ukoliko čl. svoje odnose u društvu drukčije ne urede društvenim ugovorom.

1.ULOZI U DRUŠTVU - ako nije drukčije ugovoreno članovi društva moraju unijeti jednake uloge.Član može uložiti:1. novac2. stvari3. prava4. rad i5. druge usluge ili dobra.


- Vrijednost nenovčanih uloga članovi sporazumno određuju u novcu.- Član nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka društva

- ZABRANA KONKURENCIJE - član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovara. Smatra se da je dan pristanak za sudjelovanje u nekom drugom društvu ako je ostalim članovima pri stupanju toga člana u društvo bilo poznato da je on član drugog društva, a članstvo u društvu mu nije bilo izričito uvjetovano istupanjem iz drugog društva. čl. 76.

- POSLJEDICE NEDOPUŠTENE KONKURENCIJE: U slučaju povrede društvo može zahtijevati naknadu štete, ali umjesto nje može zahtijevati:1. da poslove koje je vodio u vlastito ime prizna kao poslove vođene za račun društva2. da društvu preda ono što je primio od posla koji je obavio za tuđi račun3. da mu ustupi pravo na ono što bi trebao primiti iz takvog posla.U ostvarivanju prava društva odlučuju svi članovi zahtjev društva zastarijeva za 3. mjeseca od dana kada su članovi saznali za povredu tj. za 5. godina od učinjene povrede.

- VOĐENJE POSLOVA čl. 78. - Svaki član društva ima pravo i obvezu voditi poslove društva, ali društvenim ugovorom može se vođenje poslova prenijeti na 1. ili više određenih članova u kojem slučaju su ostali članovi iz toga isključeni ali oni imaju pravo da se:1. osobno obavijeste o poslovima2. pregledaju poslovne knjige3. obave uvid u dokumentaciju4. za sebe sastave godišnje financijsko izvješće.Ova se prava ne mogu isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno pravo na obavještenost.

NAČIN VOĐENJA POSLOVA:1.POJEDINAČNO kada su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva, svaki je od njih ovlašten da ih sam vodi. Ako se neki od članova društva ovlaštenih za vođenje usprotivi poduzimanju neke radnje ta se radnja ne može poduzeti.2.SKUPNO ako je društvenim ugovorom određeno da članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva to mogu činiti samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna je, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja, suglasnost svih ovlaštenih članova.

- OPSEG OVLASTI ZA VOĐENJE POSLOVA – PROKURA ovlast za vođenje poslova obuhvaća sve radnje koje se redovno poduzimaju u poslovanju društva.- Za poduzimanje radnji koje prelaze ovaj okvir potrebna je suglasnost svih članova pa i onih isključenih iz vođenja poslova.


- Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja. Prokuru može opozvati svaki član društva koji ju je ovlašten podijeliti sam ili zajedno s drugim članovima.

- UPUTE OSTALIH ČLANOVA društvenim ugovorom može se predvidjeti da se članovi društva ovlaštenih na vođenje poslova društva moraju pridržavati uputa koje daju ostali članovi društva. Odstupanje je moguće ako se s obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane u tom slučaju mora o tome izvijestiti ostale članove društva i pričekati njihovu odluku.

- Moguće je postupanje bez obzira na primljene upute ako bi bilo štetno odgađati s poslom dok se odluka ne donese i ako se smatra da bi oni odobrili postupanje kada bi im bilo poznato stvarno stanje.

- ODUZIMANJE OVLASTI ZA VOĐENJE POSLOVA ako za to postoji važan razlog po tužbi ostalih članova društva, sud će članovima zabraniti vođenje poslova društva (u slučaju grube povrede obveze ili nesposobnosti člana da redovno vodi poslove drustva) čl. 118 i 119

- OTKAZIVANJE OVLASTI ZA VOĐENJE POSLOVA: 1. član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva ako za to postoji važan razlog on se ne može unaprijed odreći toga prava2. samo tako da za to dade otkazni rok koji ostaim članovima omogućava da poduzmu sve ono što je potrebno za daljnje vođenje poslova osim ako postoji opravdani razlog za to da se toga ovlaštenja odrekne i prije isteka takvog roka3. ako se odrekne bez opravdanog razloga dužan je društvu nadoknaditi štetu.

- DONOŠENJE ODLUKA za donošenje odluka društva potrebna je suglasnost svih članova obaviještenih da sudjeluju u odlučivanju. Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da se odluke donose većinom glasova, u sumnji se većina računa prema broju članova, čl. 85.

- RAČUN DOBITI I GUBITKA krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitka. Na temelju toga računa se svakome članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovom udjelu u društvu.

UDIO U DOBITI I GUBITKU 1.KAPITALNO NAČELO 1/3 dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih pripada dio koji odgovara njegovom udijelu u kapitalo društva.Pri izračunavanju udjela u dobiti koji članu pripada, ulozi koje je član tijekom poslovne godine unio u društvo računaju se u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uplate.Ako je član u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu uračunava se tako smanjeni udio u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od učinjenoga smanjenja.2.PERSONALNO NAČELO dio dobiti tekuće godine koji prelazi udjele u dobiti, kao i gubitak u toku poslovne godine, dijele se na članove društva na jednake dijelove.Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu.


ZASTUPANJE DRUŠTVA svaki član je ovlašten zastupati društvo ako društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja.- Društvenim ugovorom može se odrediti da:1. svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo samo skupno. Svi koji su ovlašteni mogu ovlastiti pojedine između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova. Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena 1 od člana ovlaštenih za skupno zastupanje.2. da su članovi društva, kada više njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom.

OPSEG OVLASTI ZA ZASTUPANJE član društva može:1. sklapati pravne poslove2. poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega3. otuđiti i opteretiti nekretninu4. dati i opozvati prokuru.

Razlozi prestanka JTD čl. 97. • Istekom vremena na koje je osnovano• Odlukom članova društva • Pravomoćnom odlukom suda o nezakonitom upisu u sudski registar• Stečajem društva• Smrću odnosno prestankom člana-pravne osobe ako nije drugačije ugovoreno• Otvaranjem stečaja nad članom društva• Otkazom od strane člana ili njegovog vjerovnika• Pravomoćnom odlukom sudaOvisno o razlogu provodi se likvidacija, stečaj ili društvo nastavlja rad

Otkaz izjavom člana društvaDruštvo osnovano na neodređeno vrijemeSvaki član ima pravo otkazati društvoOtkaz samo s posljednjim danom posl. g.Otkazni rok šest mjeseci

Ništave su odredbe društv. ug. kojima se pravo otkaza ukida ili otežava

Odluka suda o prestanku1. U parničnom postupku kod suda iz čl. 40. ZTD2. Po tužbi člana3. Ako postoji važan razlog4. Tužba se podnosi protiv svih članova

Smrt člana društva


• Samo kad je osnovano da traje za života člana

• Moguć je prešutni nastavak

• Smrt člana je razlog za tužbu za prestanak društva

• Smrt člana je razlog za otkaz članstva

• Obveza nasljednika na obavijest o smrti i obveza nastavka poslovanja do odluke ostalih članova

• Mogućnost nastavka društva s nasljednicima

Otkaz vjerovnika člana društva

• Šest mjeseci prije isteka poslovne godine

• Ako je u poslj. 6 mjeseci bezuspješno pokušao ovrhu nad pokretnim stvarima člana društva

• Ako je na temelju rj. o ovrsi zaplijenio udio člana i prenio zahtjev člana za isplatu onoga što mu pripada

Likvidacija društva

• Članovi mogu ugovoriti način prestanka(nema potrebe posebne zaštite vjerovnika jer članovi odgovaraju za obveze društva)

• Likvidacija po pravilima ZTD fakultativna

• Stečaj obvezan ako su ispunjeni uvjeti

* Likvidacija po ZTD

• Imenovanje likvidatora

• Likvidatori su u pravilu svi članovi

• Prijava za upis likvidacije u sud. reg.

• Prijava za upis likvidatora u sud. reg.

• Skupno zastupanje likvidatora

• Podjela imovine društva

• Prijava sudu za upis prestanka društva

• Društvo prestaje brisanjem iz registra

134. Javno trgovačko društvo – osobna odgovornost članova?


Za obveze društva svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva. čl. 94.

- svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva

- tko pristupi već postojećem društvu odgovara kao i ostali članovi za obveze društva nastale prije njegova pristupanja društvu (cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva)

- odgovornost društva je akcesorna riječ je o odgovornosti za tuđu obvezu (obvezu društva) , to znači da obveze članova društva slijede sudbinu obveza društva.

- Član društva može staviti vjerovniku koji od njegovih zahtjeva da mu ispuni obvezu društva:a) prigovore koje može istaći društvu i svoje osobne prigovoreb) može odbiti ispunjenje obveze ako bi društvo imalo pravo pobijati valjanost pravnog poslac) ima pravo iz predhodnih stavaka i onda ako vjerovnikova tražbina može podmiriti i prijebojem s dospjelim tražbinama društva

135. Komanditno društvo? čl. 131.

Komanditno društvo je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditor)

OBILJEŽJA KD• Osniva se pisanim društvenim ugovorom• Osniva se kao samostalno trajno društvo• Ima svojstvo trgovca i pravne osobe bez obzira na djelatnost• Najmanje jedna član ne odgovara za obveze društva(komanditor)• Najmanje jedan član odgovara za obveze osobno i solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar)• Nije propisan najmanji ulog• Osnivateljska sredstva čine ulozi(stvari, prava, rad, usluge ...)• Član može biti fizička i pravna osoba• Društvo u pravilu zastupaju i vode poslovanje komplementari• Društvo prema trećima odgovara svojom imovinom• Nema obvezatnih tijela društva• U pogledu odgovornosti komplementara vrijedi isto što za člana JTD

- Društvo se osniva ugovorom (društveni ugovor). Društvenim ugovorom moraju se odrediti član ili članovi društva koji imaju položaj komplementara kao i član ili članovi društva koji imaju položaj komanditora.


- PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA- svi odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom (DISPOZITIVNOST!)- društvom upravljaju komplementari, komanditori nisu ovlašteni upravljati poslovima društva- komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i

postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja društva- komanditor ima pravo zahtijevati da mu se predaju prijepis ili fotokopija godišnjih financijskih

izvješća društva radi provjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige (PRAVO NADZORA)

- odredbe koje se odnose na zabranu konkurencije (JTD) ne odnose se na komanditore

Podjela dobiti: čl. 141. Kapitalno načelo - prva faza sastoji se u tome da se 1/3 dobitka svake tekuće godine dijeli na članove društva razmjerno ulogu člana društva u kapitalu društva, bez obzira na to bio on komplementar ili komanditor Načelo primjerenosti - druga faza - 2/3 dobiti dijeli se prema omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima, ako društvenim ugovorm nije što drugo određeno.

Podjela gubitka: čl. 140. Načelo primjerenosti - gubitak se dijeli prema omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima, s tim da komanditori sudjeluju u snošenju gubitka samo do visine svog udjela u kapitalu društva.

- Društvo zastupaju komplemetnari. Komanditor nije ovlašten zastupati društvo. Iznimno, komanditoru se može odlukom svih komplementara dati prokura i trgovačka punomoć.

ODGOVORNOST ČLANOVA (čl. 131)- KOMPLEMENTAR uvijek odgovara za obveze neograničeno solidarno cijelom svojom

imovinom. Odgovornost je akcesorna i solidarna.- komanditor ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao

društvenim ugovorom- ako komanditor ne uplati u cjelini ulog odgovara vjerovnicima društva neposredno i solidarno s

ostalim članovima društva do visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaćeni dio- odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor oslobađa obveze uplate svog uloga

ili mu se ta obveza odlaže nema učinka prema vjerovnicima društva- ako se komanditoru isplati (tj. vrati) njegov ulog, to prema vjerovnicima društva djeluje kao da

ulog nije uplaćen, isto vrijedi i onda kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov uplaćeni udio u kapitalu društva zbog gubitka smanjen

- komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godišnjih financijskih izvješća primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti

- u odnosu prema vjerovnicima društva u kojemu nijedan od komplementara nije fizička osoba, smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, ako društvo u komplementarima drži udjele

- to ne vrijedi u slučaju ako je komplementar JTD ili KD u kojima je član koji osobno odgovara za obveze društva fizička osoba


Prestanak• U PRAVILU KAO I JTD

• Smrt ili prestanak komanditora nije razlog

• Ako svi komanditori prestanu-ostaje JTD

• Smrt ili stečaj komplementara-razlog za prestanak

• Slobodno uređenje razloga za prestanak ugovorom

136. Dioničko društvo – pojam osnivači, temeljni kapital? čl. 159.

Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.

d.d. može imati i samo jednog dioničara. d.d. se temelji na statutu, a mora ga usvojiti najmanje jedna osoba.

d.d. je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.

OBILJEŽJA DIONIČKOG DRUŠTVA DD je pravna osoba DD je odijeljeno od pojedinih dioničara DD ima temeljni kapital koji se izražava u nominalnoj vrijednosti (min.200.000,00kn) osnivački kapital je podijeljen na dionice Članstvo u D.D. ne obvezuje na vođenje poslova Dioničari mogu biti fizičke i pravne osobe Dioničari ne odgovaraju osobno za obveze društva D.D. je uvijek trgovac Promet dionicama je slobodan (osim kod vinkuliranih) D.D. ima tri interesne skupine:dioničare, upravu i zaposlenike ZTD je pretežito usklađen sa smjernicama EU

- Osnivači društva su dioničari koji usvoje statut. Kod sukcesivnog osnivanja osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta. Statut društva mora usvojiti najmanje jedna osoba. čl. 160

TEMELJNI KAPITAL čl. 161. - u novcu izražena vrijednost onog što svaki dioničar mora unijeti u DD na ime uplate nominalnih iznosa dionica.- pasiva društva (ne mijenja se poslovanjem društva)- određen u statutu i upisan je u sudski registar.


Najniži iznos TK = 200.000,00 HRK.

Osnivanje d.d. prema ZTD:-simultano -sukcesivno

(vidi pitanje 139)

Organi d.d.: uprava (vidi pitanje 145) glavna skupština (vidi pitanje 149) nadzorni odbor (vidi pitanje 146) upravni odbor i izvršni idrktori (vidi pitanje 147)Prestanak DD (vidi pitanje 159)Istekom vremenaOdlukom glavne skupštine (3/4 danih glasova)Pravomoćnom odlukom suda o brisanju po službenoj dužn.Pripajanjem društva drugom društvuSpajanjem društva s drugim društvomProvođenjem stečajnog postupkaUkidanjem društvaStatutarnim razlozima (npr. ako ne može postići svoje ciljeve)

Likvidacija DD

• Ako je ispunjen koji od razloga za prestanak, te

• Ako se ne provodi stečaj ili

• Ako društvo ne prestaje statusnim promjenamaOdluku donosi skupština ili sud Odluka se upisuje u sudski registar

Pravni odnosi društva i dioničaraODNOSI SU UREĐENI PRISILNIM PROPISIMA

Načelo jednakog položaja dioničara (čl. 211. ZTD)Načelo povjerenja prema društvu i ostalim dioničarimaNačelo jednakih prava i obveza osnivača pod istim pretpostavkama

137. Dionice kao vrijednosni papir – sastojci prijenos?

Dionice: dio temeljnog kapitala, vrijednosni papir, skup članskih ovlasti

-imovinska prava:udio u dobiti, ostatak likvidacijske i stečajne mase, pravo na novoizdane dionice, pravo na plaćanje naknade za dodatne činidbe, pravo na primjerenu naknadu i otpremninu-članska prava:pravo glasa, pravo na obaviještenost, pravo pobijanja odluka skupštine, pravo birati i biti biran u organe društva


Sastojci dionice (čl. 170.)

Dionica koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku mora imati sljedeće sastojke:

1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos,

2. oznaku roda dionice,

3. tvrtku i sjedište izdavatelja dionice,

4. tvrtku, odnosno ime i prezime osobe na koju glasi dionica,

5. datum izdavanja i broj dionice,

6. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

Dionice izdane u nematerijaliziranom obliku ne sadrže broj ni sastojak iz točke 6.

= dionica za koju: - je izdana isprava o dionici ili - je izdana u nematerijaliziranom obliku (oblik el.isprave) + pohranjena kod FI = može biti predmetom kupoprodaje na tržištu kapitala odnosno na burzi Isprava o dionici (dionica) (čl. 171)Sastoji se od 3 dijela-1) PLAŠT = oznaka da je dionica i njen nominalni iznos, oznaka roda dionice, tvrtka i sjedište izdavatelja, tvrtka/ime osobe na koju glasi dionica, datum + kod dionica u mat.obliku: broj dionice + faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice2) KUPONSKI ARAK ZA NAPLATU DIVIDENDI: - redni broj kupona za naplatub dividende - broj dionice na koju se kupon odnosi - tvrtku izdavatelja dionice i - faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba3)TALON - njime imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke, ako su svi iskorišteni - mora sadržavati broj dionice

Nematerijalizirani vrijednosni papir (dionica)= elektronički zapis na računu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu FI kojim se njegov izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadržanu u dionici

PRIJENOS MATERIJALIZIRANIH DIONICA (čl. 227. ) :

Mogu se izdati samo na ime prenose se: - cesijom - indosamentom. (od tal. „in dosso“ – na leđima) = pisana izjava o prijenosu prava iz vrijednosnog papira koja se daje na poleđini papira = primjenjuju se odredbe o mjenici


= DD ispituje neprekinuti slijed indosamenta, ali ne i potpise Statutom se može odrediti: - da je za prijenos potrebna suglasnost koju daje Uprava - razlog zbog kojeg se može odbiti davanje suglasnosti

PRIJENOS NEMATERIJALIZIRANIH DIONICA (čl. 227. ) :

Prijenos vlasništva nemater.vrijednosnih papira na temelju transakcije sklopljene na burzi provodi se u postupku prijeboja i namirenja.Stjecanje i prestanak vlasništva na temelju: pr.poslova sklopljenih izvan burze (odluke suda + nasljeđivanja + zakona) provodi se odgovarajućim upisima u el.zapise u postupku preknjižbi

UČINAK PRIJENOSA:Prijenos vrijednosnog papira na ime nema učinak prema izdavateljusve dok: - on o tome ne bude pisanim putem obaviješten odnosno - prijenos ne bude ubilježen u registar vrijednosnih papira

138. Dionice?

= dio TK DD-a= skup članskih ovlasti= vrijednosni papir Statutom se određuje vrsta dionica

(materijalizirani i nematerijalizirani oblik)

Društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.čl. 161. Najmanja nominalna vrijednost dionice iznosi 10,00 HRK ništava je dionica izdana sa vrijednosti koja je manja od najmanjeg nominalnog iznos.

dionice su nedjeljive.

Moguće situacije:-dionice za koje nisu izdane isprave i koje nisu zabilježene elektroničkim zapisom kod Središnje depozitarne agencije-dionice za koje je izdana isprava -dionice u obliku elektroničkog zapisa

VRSTE DIONICA prema rodu: čl. 1671) REDOVNE


= dionice koje imatelju daju: - pravo glasa u Gl.skupštini - pravo na isplatu dividende (dio dobiti društva)

- pravo na isplatu dijela ostatka stečajne ili likvidacijske mase2) POVLAŠTENE = dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava (npr. prvenstvo pri isplati dividende...)

Dionice koje glase na ime čl. 165Ako se izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdajeiznos djelomične uplate mora se naznačiti na ispravi o dionici.A kod nematerijaliziranih – mora se upisati na račun vrijednosnih papira u kompj.sustavu SDA

Brisane odredbe o dionicama na donositelja zbog usklađenja s pravom EU

Privremenice čl. 166= potvrde o udjelima koje se dioničarima mogu izdati prije potpune uplate dionica

(moraju glasiti na ime)

Može se tražiti njeno izdavanje kad je tako predviđeno statutom-mora glasiti na ime-odgovarajuća primjena pravila o dionicama-privremenica je vrijednosni papir i mora imati sve potrebne elemente vrijednosnog papira

POTVRDA O DIONICINije posebno predviđena ZTD-om, ali je mogućaAko privremenica nema elemente vrijednosnog papira, služi kao potvrdaMože ju izdati društvo, SDA, javni bilježnik

Rod dionica= dionice koje daju ista prava čine rod dionica. čl. 168.

Vlastite dionice= kad DD drži vlastite dionice ne može iz njih ostvarivati nikakva pravaDD vlastite dionice ne može stjecati originarno (izraženo zabranom društva da upiše vlastite dionice) DD iznimno može steći vlastite dionice derivativno (od drugih osoba) u taksativno određenim slučajevima npr.: - kad DD-u prijeti teška šteta - kad se dionice nude zaposlenima - kad se daje otpremnina dioničarima...Iznova se aktiviraju kada ih DD otuđi, a drugi ih steknu.

Vinkulirane dionice= dionice za čiji je prijenos potrebna suglasnost društva.

PRAVA IZ DIONICA 1) UPRAVLJAČKA PRAVA


a) pravo glasa Svaka dionica daje pravo glasa u skupštini društva. Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice. Ukupni iznos TK koji se odnosi na takve dionice ne može biti > 1/2 iznosa TK. Zabranjeno je izdavanje dionica, koje za isti iznos TK koji se na njih odnosi daju različito pravo glasa u skupštini b) pravo sudjelovanja u Gl.skupštini i pravo na raspravljanje c) pravo na obavještenost d) pravo na pobijanje odluka Gl.skupštine

2) IMOVINSKA PRAVA a) isplata dividende b) pravo na isplatu dijela ostatka stečajne ili likvidacijske mase

OBVEZE IZ DIONICA:1) obveza uplate uloga

Ako ne uplati na vrijeme – plaća zatezne kamate, astatutom se može predvidjeti i plaćanje ugovorne kazneAko ne uplati na vrijeme – može im se dati naknadni rok za uplatu pa ako ni tada – oduzet će im se dionice i ono što su već uplatili

2) dodatne obveze propisane statutom3) obveza na lojalno postupanje prema društvu

PODJELA DOBITIUdio dioničara u dobiti određuje se preme udjelu u TK društva koji otpada na njihove dionice.Ako ulozi u TK nisu uplaćeni u cjelosti – dioničari sudjeluju u podjeli dobiti u omjeru onoga što su uplatili.

ODLUKA O IZDAVANJU DIONICEDonose ju: - Glavna skupština ili - osnivači društva u skladu sa statutomOdlukom se utvrđuju:

1) tvrtka izdavatelja dionica2) ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica3) nominalni iznos dionice (ako se radi o dionicama s nominalnih iznosom)4) oznaka da dionica glasi na ime5) izdaje li se isprava o dionici ili kao nematerijalizirani vrijednosni papir6) vrijeme upisa dionica7) način upisa dionica8) kod koga, u kojem roku i na koji način se dionica uplaćuje9) ako se odustane od izdavanja - u kojem se roku vraćaju uplaćena sredstva


10) rod dionica11) ako se dionice izdaju u više serija - redosljed ostvarenja prvenstva iz povlaštenih dionica

čl. 194. Zabrana izdavanja dionica:

Prije upisa društva u sudski registar ne mogu se prenositi prava sudjelovanja u društvu ni izdavati dionice niti privremenice. Dionice i privremenice izdane prije toga su ništetne. Izdavatelji takvih dionica i privremenica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena njihovim izdavanjem.

139. Simultano i sukcesivno osnivanje d.d.? (čl. 173.- 194))

SIMULTANO OSNIVANJE D.D.

- Predosnivanje-preddruštvo-osnivači mogu sklopiti posebni ugovor- Usvajanje statuta izjavom u ispravi kod JB (vidi pitanje 140)- Preuzimanje dionica- Uplata uloga najmanje u dijelu propisanom ZTD, ali u skladu s preuzetom obvezom (al pari i iznad

pari)- Imenovanje organa društva- Imenovanje revizora društva za cijelu ili ostatak godine- Izviješće o osnivanju- Revizija osnivanja (u slučajevima čl. 182 ZTD)- Prijava za upis D.D. u sudski registar- Upis i objava upisa-konstitutivni značaj

Uplata dionica• UPLATA NOVCEM, ULAGANJEM STVARI I PRAVA• Uplata novcem - minimum ¼ iznosa dionice• Djelomična uplata novcem-puni iznos novca• Ulaganje stvari i prava mora biti učinjeno sukladno propisima za stjecanje vlasništva• Moraju biti priložene isprave (npr. ZK izvadak)• Preuzimanje stvari• Ulaganje mora biti utvrđeno statutom• Dopušteno je izdavanje dionica “iznad pari”• Potkapitalizacija ( “izpod pari”) nije dopuštena• Izdavanje dionica “iznad pari” dopušteno

Revizija osnivanjaReviziju vrše:

• Članovi uprave i nadzornog odbora ili• Izvršni direktori i članovi upravnog odbora i• Jedan ili više revizora:

-ako je član uprave ili NO ( odnosno izvršni direktor i član UO) ujedno član društva-ako su preuzete dionice za račun navedenih osoba


-ako je koja od navedenih osoba dobila posebnu pogodnost pri osnivanju-ako je osnivanje bilo ulaganjem stvari i/ili pravaREVIZORA IMENUJE SUD

Prijava za upis d.d. u registarSADRŽAJ PRIJAVE:

• tvrtka, sjedište i predmet poslovanja društva• Iznos za koji su izdane dionice• Ukupni iznos uplate i u čemu su uplaćene• Članovi uprave i NO te njihovo prebivalište i JMBG• Ima li društvo jednog dioničara-njegovi podaci

Isprave uz prijavuISPRAVE KOJE SE PRILAŽU UZ PRIJAVU:1. Statut i isprava o njegovom usvajanju i preuzimanju dionica2 ugovori o posebnim pogodnostima (ako ih ima)3. Dokaz o uplatama4. Obračun troškova osnivanja5. Isprave o imenovanju uprave i NO6. Izviješće o osnivanju i reviziji osnivanja7. Suglasnosti ako su kao takve propisane (npr. za djelatnosti)

SUKCESIVNO OSNIVANJE D.D.

- Društvo se može osnovati tako da osnivači usvoje statut, preuzmu dio dionica i upute javni poziv (prospekt) za upis dionica pa se one upisuju na temelju toga poziva.

- Društvo je osnovano upisom

STADIJI SUKCESIVNOG OSNIVANJA

1. Usvajanje statuta2. Preuzimanje dijela dionica (obveze uplate)3. Javni poziv za upis dionica 4. Upis dionica nakon poziva (ne dulji od tri mjeseca)5. Uplate uloga na način i u svoti predviđenoj ZTD-om6. Saziv i održavanje osnivateljske skupštine7. Imenovanje organa društva8. Upis društva u sudski registar

Odluka o izdavanju dionica• Tvrtka izdavatelja• Ukupni iznos na koji se izdaju i broj dionica• Nominalni iznos (ako se izdaju takve)


• Oznaka da dionica glasi na ime• Oznaka oblika (materijalizirane ili nematerijalizirane)• Vrijeme i mjesto upisa dionica• Način upisa dionica• Mjesto, vrijeme i način uplate dionica• Rok za vraćanje novca u slučaju neuspjelog osnivanja• Rod dionica• Redoslijed ostvarivanja prvenstva kod povlaštenih

PROSPEKT• Javni poziv za upis dionica mora sadržavati:• tvrtku, sjedište i predmet poslovanja društva• Iznos temeljnog kapitala društva• Broj (i rod) dionica,nominalni iznos ili iznos za koji se izdaju• Dan kada je usvojen statut• Ime, odnosno tvrtku, prebivalište ii sjedište, a za fizičke osobe OIB osnivača• Mjesto gdje se upisuju dionice• Vrijeme početka i kraja upisa• Dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada ne prijavi upis• Iznos koji treba uplatiti do upisa i posljedice neuplate• Podatke o posebnim pogodnostima• Način sazivanja osnivačke skupštine• Najveći iznos troškova osnivanja na teret društva

Neuspio upis

• Rok za upis ne dulji od tri mjeseca

• U roku se moraju upisati sve dionice

• Ako nisu upisane sve dionice postoji opcija - da osnivači upišu neupisane dionice

• U slučaju neuspjelog upisa - 15 dana rok za poziv upisničarima na podizanje uplaćenih sredstava

Uspio upis dionica• U slučaju uspjelog upisa dionica osnivači moraju u roku od 15 dana po proteku roka za upis

rasporediti dionice upisnicima (izuzetak insolventnost upisničara)• U slučaju kada dioničari sami preuzmu neupisane dionice moraju u roku od mjesec dana po

proteku roka za upis rasporediti dionice • Osnivačka skupština saziva se dva mjeseca po proteku roka sa upis dionica• Oglas na način objave prospekta• Kvorum-većina svih dionica-svih rodova• Nepodobna skupština-opcija-ponavljanje - u roku od 15 dana• Neuspjela skupština-neuspio upis


140. Statut d.d. – sadržaj, usvajanje, izmjena? (čl. 173. , 301. )

= temeljni ustrojbeni akt DD-a

SADRŽAJ STATUTA (materijalne odredbe):1) tvrtka i sjedište društva2) predmet poslovanja3) iznos TK4) odredbe o podjeli TK na: a) nominalne dionice

- iznos i ukupan broj dionica svakog nominalnog iznosa b) dionice bez nominalnog iznosa - samo njihov broj c) rod i broj dionica – ako se dionice izdaju u više rodova 5) odredba da se izdaju dionice koje glase na ime 6) odredba o tome ima li DD: - upravu i nadzorni odbor/upravni odbor ili - upravni odbor te ovisno o tome broj članova: - uprave i nadzornog/upravnog odbora ili - upravnog odbora i izvršnih direktora 7) odredbe o načinu i obliku objave priopćenja društva (NN ili glasilo određeno statutom) 8) odredbe o vremenu trajanja i prestanku društva

USVAJANJE STATUTA (čl. 173.)- Izjave osnivača o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod JB, punomoćnici moraju imati

punomoć ovjerenu kod j.b. . - Isprava mora sadržavati :

1) osnivače i njihova prebivališta2) iznos nominalnih i broj nenominalnih dionica i rod dionica3) uplaćeni iznos TK4) izjava osnivača da prihvaćaju statut

IZMJENA STATUTA (čl.301.)- može se izmijeniti odlukom Glavne skupštine od najmanje 3/4 TK zastupljenog na Gl.skupštini (statutom se može odreditit i veća većina)- Uprava posredno mijenja statut kod povećanja/smanjenja TK

- Ako bi izmjenom statuta došlo do promjene odnosa među rodovima dionica na štetu nekog roda dionica za odluku je potrebna suglasnost dioničara tog roda dionica.

- Gl.skupština može ovlastiti Nadzorni odnosno Upravni odbor da izmijeni statut samo ako se radi o usklađivanju njegova teksta.


- Odluka kojom se dioničarima stavljaju dodatne obveze može se donijeti samo uz suglasnost svih dioničara na koje se to odnosi- Registarskom sudu mora se podnijeti prijava za upis svake izmjene statuta u sudski registar.- Prijavi se mora priložiti potpuni tekst statuta ovjeren od JB- Izmjena statuta valjana je tek od upisa u sudski registar.

141. Unošenje temeljnog uloga u d.d.? (čl. 176.)

UPLATA ULOGA: UPLATA NOVCEM, ULAGANJEM STVARI I PRAVA

- Uplata novcem-minimum ¼ iznosa dionice- Djelomièna uplata novcem-puni iznos novca- Ulaganje stvari i prava mora biti učinjeno sukladno propisima za stjecanje vlasništva (nekretnine, pokretnine, stvarna služnost, osobna služnost, pravo graðenja, koncesija, pravo

industrijskog vlasništva, autorsko pravo, tražbine-procjena po revizoru)- Preuzimanje stvari- Ulaganje mora biti utvrđeno statutom

1. UNOS STVARI I PRAVA

Kod unosa stvari i prava posebno se zahtijeva:- Da se u statutu odredi stvar ili pravo te nominalni iznos dionica ili broj dionica kao protučinidba- Izviješće o osnivanju mora sadržavati okolnosti o kojima ovisi primjerenost činidbi koje se daju za

unos stvari i prava- Mora se obaviti revizija osnivanja- O unosu se sklapa ugovor- Stvar i pravo moraju se unijeti prije upisa u SR- Sud može odbiti upis ako vrijednost unesenog bitno odstupa od vrijednosti protučinidbe- Osnivači odgovaraju za štetu ako društvo oštete unosom stvari ili prava

142. Stjecanje i prestanak članstva u d.d.?

Stjecanje članstvaIZVORNO : - sudjelovanjem u osnivanju društva

- sudjelovanjem u povećanju TK-a DD-a IZVEDENO= stjecanjem dionica od: - prijašnjeg dioničara ili

- društva (kad ono prenosi vlastite dionice koje je samo steklaa) pravnim poslomb) slijedništvom: - zbog smrti dioničara (fizičke osobe) ili - zbog statusne promjene dioničara (pravna osoba)


Prestanak članstva:1) smrću ili prestankom (pr.osoba) dioničara2) otuđenjem dionica 3) isključenjem dioničara (KADUCIRANJE)4) povlačenjem dionica smanjenjem TK5) prestankom društva

143. Registrar dionica i načelo jednakog položaja dioničara?( čl.226)

REGISTAR DIONICA- dužno ga je voditi DD koje izdaje dionice na ime.- svrha registra je da DD u svako doba zna tko u njemu ima članska prava- U odnosu prema društvu dioničarem se smatra samo onaj koji je upisan u registru dionica.- Svaki dioničar ima pravo tražiti od društva da ga izvijesti: - o podacima u registru koji se na njega odnose

- o tome tko su imatelji i kojih dionica

Dionice se upisuju u registar s: - oznakom imena i prezime, i prebivališta I oznakom tvrtke i sjedišta imatelja dionica

- brojem i nominalnim iznosom nominalnih dionica - brojem nenominalnih dionica

- Ako je društvo izdalo nematerijalne dionice (kod javne nabave) mjerodavno je stanje na računu dioničara (taj račun za dionice društva vodi Financijska institucija) - Brisanje ranijeg i upis novog dioničara (kad se prenosi dionica) provodi se: u registru, na temeljuzahtjeva + dokaz o tome da je dionica prenesena.

- Ako je netko po mišljenju društva neopravdano upisan u knjizi dionica kao dioničardruštvo može brisati upis: - samo ako je prije toga o tome obavijestilo dioničara i - dalo mu primjereni rok za prigovor. (ako dioničar prigovori u roku – ne može ga se brisati iz knjige dionica)

NAČELO JEDNAKOG POLOŽAJA DIONIČARA- pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednak položaj u društvu.- položaj dioničara odnosno njegova prava i obveze u društvu ovise o njegovu udjelu u TK. (za jednake uloge ne mogu se stjecati različita prava)

Povreda načela pretpostavlja:- da postoji nejednako postupanje prema nekom dioničaru- da takvo postupanje nema opravdanog razloga- da takvo postupanje ne smije biti dopušteno odredbom statutom (čak i uz pristanak dioničara)


Više ovlaštenika na dionici:( čl.228)

(1) Ako na dionici ima više ovlaštenika, oni mogu prava iz dionice ostvarivati samo preko zajedničkog zastupnika.

(2) Za obveze iz dionice svi ovlaštenici odgovaraju kao solidarni dužnici.

(3) Ako društvo treba dioničaru izjaviti volju a ovlaštenici na dionici ne odrede zajedničkog zastupnika, dovoljno je da je volja očitovana jednome ovlašteniku.

144. Organi d.d. i njihov međusobni odnos? čl.239 -297

Obvezatni organi DD-a su: 1) UPRAVA2) NADZORNI ODBOR3) GLAVNA SKUPŠTINA

= nema hijerarhije = obavljaju različite zadaće u društvuUprava:

1) vodi poslove DD-a2) zastupa DD-a

Nadzorni odbor:1) nadzire vođenje poslova2) imenuje i opoziva članove uprave3) zastupa DD prema članovima uprave4) saziva Glavnu skupštinu

Glavna skupština:1) odlučuje o izboru i razrješenju članova NO2) odlučuje o izmjenama statuta3) odlučuje o upotrebi dobiti4) odlučuje o povećanju/smanjenju TK

145. Uprava d.d.? čl.239

= sastoji se od jedne ili više osoba = DIREKTORI, čiji se broj određuje statutom.(Ako se sastoji od više osoba = jedna se mora imenovati PREDSJEDNIKOM UPRAVE)

Član uprave može biti: svaka fizička potpuno poslovno sposobna osoba.Član uprave ne može biti osoba: 1) kažnjena 5 GODINA + za KD: - zlouporabe stečaja - povrede obveza vođenja poslovnih knjiga - pogodovanja vjerovnika2) protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja


ako je to predmet poslovanja DD-a (za vrijeme trajanja zabrane) Poslovi Uprave:

1) VODI POSLOVE DRUŠTVA NA VLASTITU ODGOVORNOST = odluke donosi samostalno na temelju vlastite prosudbe• Uprava je dužna voditi poslove društva s pažnjom urednog gospodarstvenika i čuvati poslovnu

tajnu.• Članovi uprave koji povrijede obveze odgovaraju društvu za štetu kao solidarni dužnici.• Naročito su odgovorni za štetu ako suprotno ZTD-u:

- vrate dioničarima ono što su uložili u društvo- isplate dioničarima kamate ili dividendu- upišu, steknu ili uzmu u zalog ili povuku vlastite dionice društva ili drugog društva- izdaju dionice prije pune uplate- razdijele imovinu društva- obave plaćanja nakon insolventnosti ili prezaduženosti- daju naknadu članovima NO- dadu kredit

Članovi Uprave ovlašteni su voditi poslove samo zajedno (ako se sastoji od više osoba)Statutom se može odrediti drugačiji način vođenja poslova,osim: - da se odluke donose većinom glasova - da prilikom izjednačenih glasova odlučuje glas predsjednika Uprave

Skupno, ako statut ne određuje pojedinačno Primanje očitovanja prema društvu moguće pojedinačno Moguća kombinacija zastupanja po članu uprave i prokuristi

Uprava može jednoglasno donijeti Poslovnik o radu, ako to nije: u nadležnosti NO /NO ga ne donese

2) ZASTUPA DRUŠTVO= poduzima pravne radnje zastupanja u poslovima pred sudom /drugim organima Ako se Uprava sastoji od više osoba – zastupati mogu samo skupno Za očitovanje volje prema društvu - dovoljno je da je očitovana prema jednom članu Uprave. Statutom se može odrediti da su za zastupanje ovlašteni: - pojedini članovi Uprave sami ili

- zajedno s prokuristom

= priprema i provodi odluke Glavne skupštine Uprava je dužna: - na zahtjev GS pripremiti odluke /opće akte čije je donošenje u nadležnosti GS

- pripremiti ugovore koji se mogu sklapati samo uz suglasnost GS - izvršavati odluke koje donese GS

= daje izvješća NO/UO i to o: - poslovnoj politici - rentabilnosti poslovanja


- stanju društva i prihoda

= daje godišnje izvješće o stanju društva Glavnoj skupštini npr. o: financijama, rezultatima poslovanja.... Ako se ustanovi da u DD-u postoji gubitak u visini 1/2 TK – Uprava mora sazvati GS U slučaju prezaduženosti – Uprava mora zatražiti otvaranje stečajnog postupka.

IMENOVANJE ČLANOVA UPRAVEČlanove Uprave i predsjednika imenuje: - Nadzorni odbor odnosno - Upravni odborna vrijeme od max. 5 GODINA (može ih se ponovno imenovati, ali ne ranije od 1 GODINE prije isteka mandata)Mandat počinje danom donošenja odluke bez obzira na upis u Sudski registar.

Ako neki član Uprave nije imenovan – imenovat će ga sud u hitnom slučaju na zahtjev: zainteresirane osobe (ostaje imenovan dok se ne imenuje drugi)Svaka promjena u sastavu mora se prijaviti u sudski registar.

OPOZIV ČLANOVA UPRAVENO/UO može opozvati svoju odluku kad postoji važan razlog: - gruba povreda dužnosti - nesposobnost za obavljanje poslovaOpoziv je valjan sve dok se suprotno ne utvrdi sudskom odlukom.

OSTAVKA ČLANA UPRAVEPredsjednik i član Uprave mogu dati ostavku u pisanom obliku za koju nije potrebna odluka NO/UOOstavka djeluje od dana kad je izjavljena društvu.

ZABRANA KONKURENCIJEBez suglasnisti NO/UO član Uprave ne može:- za svoj /tuđi račun obavljati poslove koji ulaze u predmet poslovanja DD-a- u prostorijama društva obavljati poslove za svoj /tuđi račun- biti član Uprave, NO/UO u drugom društvu s istim predmetom poslovanja- biti član Trg.društva koji osobno odgovara za obveze tog društva, ako TD ima isti predmet poslovanja kao DD

146. Nadzorni odbor d.d. čl. 254.

Min.broj članova = 3 ČLANA NO(statutom se može odrediti veći broj članova, ali mora biti neparan)Max.broj članova

1) TK < 12 mil.HRK = 9 članova NO2) TK < 80 mil.HRK = 15 članova NO


3) TK >80 mil.HRK = 21 član NOČlan NO/UO može biti: fizička potpuno poslovno sposobna osoba.Član NO/UO ne može biti:- član Uprave- član NO/UO u 10 društava- član Uprave /izvršni direktor društva koje je ovisno u odnosu na DD- član Uprave /izvršni direktor drugog društva u čijem se NO/UO nalazi član Uprave društva- osoba koja ne može biti član Uprave

IZBOR I IMENOVANJE ČLANOVA NO/UO čl. 256.Bira ih Glavna skupština na max 4 godine. (mogu biti ponovno birani)Pravo imenovanja max. 1/3 članova NO/UO mogu imati samo određeni dioničari (imatelji određenih dionica)

Ako u NO/UO nedostaje broj članova potreban za donošenje odluka: imenovat će ih sud na zahtjev: - Uprave,

- člana NO/UO ili - doničaraMandat počinje danom donošenja odluke/davanja izjave bez obzira na upis u sudski registar

OPOZIV ČLANA NO/UO čl. 259Opozvati ga mogu: GLAVNA SKUPŠTINA

= većinom od najmanje 3/4 danih glasova IMENOVATELJ

= u svako doba i zamijeniti ga drugom osobom SUD čl. 260.

= kad postoji važan razlog na zahtjev: a) NO/UO (o zahtjevu odlučuje običnom većinom glasova) b) dioničara koji čine: - min.1/10 TK ili - min. 8 mil.HRK TK

OSTAVKA ČLANA NO/UO 260 a. Predsjednik i član NO/UO mogu dati ostavku u pisanom obliku koja se izjavljuje društvu bez odluke Glavne skupštinečl. 261. Član NO/UO (kad je izabran) ne može istovremeno biti: - član Uprave - trajni zamjenik člana Uprave

- prokurist - punomoćnik društva

Svaku promjenu u sastavu, Uprava /predsjednik NO/UO moraju prijaviti u sudski registar.

DJELOKRUG (nadležnost) NO/UO čl. 263. 1) nadzire vođenje poslova društva - pregledava poslovne knjige, dokumentaciju, blagajnu, vrijednosne papire...


- podnosi pisano izvješće GS o obavljenom nadzoru. - daje nalog revizoru za ispitivanje godišnjih financijskih izvješća 2) može sazvati GS mora ju sazvati – kad je potrebna radi dobrobiti društva (odluku o tome donosi običnom većinom) 3) iznimno može odlučiti (pravilo je da se vođenje poslova ne može prenijeti na NO/UO) da Uprava određene vrste poslova može obavljati samo uz njegovu suglasnost. Ukoliko NO/UO uskrati suglasnost – odluku donosi GS 3/4- skom većinom glasova. 4) zastupa društvo prema članovima Uprave

NAČIN RADA NO/UO čl. 264. 1) NO/UO iz reda svojih članova bira: - predsjednika i - min. 1 zamjenika2) može imenovati komisiju za pripremu /nadzor odluka koje donosi 3) saziva sjednice

Sazivanje može zahtijevati od predsjednika: - svaki član NO/UO /Uprave uz: navođenje razloga sazivanja

Mora se održati: u roku od 15 DANA OD SAZIVANJAMože se sazvati: jednom u 3 MJESECA, aMora se sazvati: min. jednom u polugodištu

O sjednici se vodi zapisnik koji potpisuje predsjednik.

ODLUČIVANJE U NO/UOčl. 267. NO/UO može donositi odluke:- ako su ispunjeni uvjeti u statutu- ako statut to ne regulira = ako sudjeluje najmanje 1/2 od propisanog broja članova (min. 3 člana)Odluke donosi većinom danih glasova.Glas se može dati: i pismom, telefonom ili preko drugog člana.

147. Upravni odnor i izvršni direktor d.d.? čl. 272. a. -k.

UPRAVNI ODBORStatutom se može odrediti da društvo (umjesto Uprave i NO/UO) ima Upravni odbor(sve rečeno za NO primjenjuje se za Upravni odbor)Razlike:- mandat članova Upravnog odbora = max. 6 GODINA- ako se članovi UO imenuju od strane suda: prijedlog sudu moraju staviti izvršni direktori prijedlog sudu može staviti svaki član UO /dioničar- kod prijave promjene sastava UO: prijavu podnose svi izvršni direktori + predsjednik- kod djelokruga: - UO vodi društvo - postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja - nadzire vođenje poslova društva - zastupa društvo prema izvršnim direktorima- kod načina rada: UO može donijeti poslovnik o radu.


IZVRŠNI DIREKTORI 272 l. = zamjenjuju Upravu kad postoji samo Upravni odbor (nema Uprave + NO/UO)UO imenuje jednog ili više izvršnih direktora na max. 6 GODINA.(ako ih je više = jedan mora biti glavni izvršni direktor)Izvršnim direktorima mogu se imenovati i članovi UO-a, ali samo tako da većina članova UO-a ne budu izvršni direktori.

DJELOKRUG (nadležnost) IZVRŠNIH DIREKTORA:- vode poslove društva (ako ih je više – samo zajedno)- ovlasti UO ne mogu se prenositi na ID- za vođenje poslova društva vrijedi sve rečeno za Upravu- o gubitku u visini 1/2 TK moraju obavijestiti predsjednika UO- UO zastupa društvo prema ID - ID zastupaju društvo po pravilima o zastupanju Uprave

148. Odgovornost za štetu članova organa d.d. čl. 273.a.

- ZA ŠTETU KOJA JE DRUŠTVU POČINJENA PRI OSNIVANJU= Članovi Uprave i NO/UO /izvršni direktori i članovi UO solidarno odgovaraju društvu za štetu

- ZA ŠTETU KOJA JE DRUŠTVU POČINJENA TIJEKOM RADA= Članovi Uprave i NO/UO za povredu svojih obveza solidarno odgovaraju društvu za štetu U slučaju spora moraju dokazati da su primijenili pozornost savjesnog gospodarstvenika. Odgovornost članova Uprave ne postoji = ako se radnja temelji na odluci GS DRUŠTVO MOŽE POSTAVITI ZAHTJEV ZA NAKNADU ŠTETE PROTIV:

1) osnivača2) članova Uprave3) članova UO/NO4) vjerovnika

5) onog tko (s namjerom koristeći svoj utjecaj u DD-u) navede članove Uprave /NO/UO /prokuristu da poduzmu nešto na štetu društva /dioničara

Uz njega solidarno odgovaraju i: - članovi Uprave i NO/UO (ako: povrijede svoje dužnosti) - onaj tko je imao koristi od štetne radnje

Zahtjev za naknadu štete ZASTARJEVA ZA 5 GODINA

DRUŠTVO MORA POSTAVITI ZAHTJEV ZA NAKNADU ŠTETE - ako tako odluči: GS običnom većinom /to zatraže dioničari s udjelom od 1/10 TK. - Taj se zahtjev može postaviti u roku od 6 MJESECI OD DANA ODRŽAVANJA GS

ODRICANJE OD ZAHTJEVA ZA NAKNADU ŠTETE . Društvo se može: - odreći zahtjeva za naknadu štete ili - o njemu sklopiti nagodbu


tek po proteku 3 GODINE OD NASTANKA ZAHTJEVA,ali samo: - ako se s tim suglasi GS - ako tome ne prigovori manjina dioničara koji predstavljaju 1/10 TK.

Vremensko ograničenje ne vrijedi: (3 godine od nastanka zahtjeva)- ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i

- ako sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima da bi otklonio otvaranje stečaja.

149. Glavna skupština d.d.? čl. 274.

- Dioničari u stvarima društva svoja prava ostvaruju na glavnoj skupštini.

- Članovi uprave i nadzornog odbora moraju sudjelovati u radu glavne skupštine. (Statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima članovi nadzornog odbora smiju sudjelovati u radu glavne skupštine putem prijenosa zvuka i slike)

- Nadležnost glavne skupštine čl. 275. Glavna skupština odlučuje u pitanjima koja su izričito određena zakonom i statutom društva, a osobito o:

1. izboru i razrješenju članova nadzornog odbora, osim ako ih se ne imenuje u taj odbor 2. upotrebi dobiti 3. davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora 4. imenovanju revizora društva 5. izmjenama statuta 6. povećanju i smanjenju temeljnoga kapitala društva. 7. imenovanju revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osnivanju društva ili radnji vođenja

poslova društva i utvrđivanju naknade za njegov rad 8. uvrštenju dionica društva na uređeno tržište radi trgovanja i o povlačenju dionica s tog

uvrštenja9. prestanku društva

O pitanjima vođenja poslova društva glavna skupština može odlučivati samo onda ako to od nje zatraži uprava društva, odnosno izvršni direktori.

- Glavnu skupštinu mora se sazvati u slučajevima određenim zakonom i statutom kao i uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva. čl. 277.

- Uprava odnosno izvršni direktori dužni su dužni sazvati glavnu skupštinu bez odgađanja nakon što dobije izvješće nadzornog odbora o godišnjim financijskim izvješćima, izvješću o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod društva majke koncerna i o godišnjim financijskim izvješćima koncerna te izvješću o stanju koncerna. Glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine.


- Glavnu skupštinu saziva uprava koja o tome odlučuje običnom većinom glasova. Za donošenje odluke o sazivanju glavne skupštine ovlaštene su osobe koje su sudskom registru upisane kao članovi uprave.

- Glavnu skupštinu može sazvati i nadzorni odbor, a mora ju sazvati kada to zahtijeva dobrobit društva.

- Glavnu skupštinu mora se sazvati ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od 1/20 temeljnoga kapitala društva i navedu svrhu i razlog sazivanja te skupštine. Statutom se može odrediti da to pravo imaju i dioničari koji zajedno imaju udjele koji su manji od onih propisanih u ovome stavku.

- Ne udovolji li se njihovu zahtjevu, sud može u izvanparničnom postupku ovlastiti dioničare koji su postavili zahtjev da sami sazovu glavnu skupštinu, odnosno da objave predmet odlučivanja na toj skupštini.

DODATAK:

čl. 279.

Glavnu skupštinu mora se sazvati najmanje mjesec dana prije dana njezina održavanja. U taj se rok ne uračunava dan objave poziva.

Statutom se sudjelovanje na glavnoj skupštini ili korištenje pravom glasa može uvjetovati s time da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na glavnoj skupštini. Prijava mora prispjeti društvu na za to u pozivu navedenu adresu najkasnije šest dana prije održavanja glavne skupštine, ako se za to statutom ne predvidi neki kalendarskim danima određen kraći rok. U taj se rok ne uračunava dan prispijeća prijave društvu. Najkraći rok za sazivanje glavne skupštine iz stavka 1. ovoga članka produljuje se za dane određene za prijavu sudjelovanja ili za korištenje pravom glasa na glavnoj skupštini.) Za imatelje dionica koje glase na donositelja statutom se može odrediti kako se mora dokazati pravo sudjelovanja na skupštini ili pravo glasa.

U rokove i datume koji se računaju unatrag od dana održavanja glavne skupštine ne uračunava se dan kada počinje njezino održavanje. Ti se rokovi zbog nedjelje, subote ili praznika ne prebacuju na radni dan koji prethodi ili slijedi nekom takvom danu. Na računanje rokova ne primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima o računanju vremena. U društvima dionice kojih nisu uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja statutom se može predvidjeti i drukčije računanje rokova.

čl. 280. Na glavnoj skupštini ne može se odlučivati o točkama dnevnoga reda koje nisu valjano objavljene.

čl. 280.a Društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dužna su odmah nakon sazivanja glavne skupštine poduzeti sve da na njihovim internetskim stranicama budu dostupni:

1. sadržaj poziva na glavnu skupštinu,

2. objašnjenje ako glavna skupština ne treba donijeti odluku o nekoj točki dnevnog reda,

3. sva dokumentacija koju treba podastrijeti glavnoj skupštini,

4. ukupan broj dionica i prava glasa u vrijeme sazivanja glavne skupštine uključujući odvojene podatke u pogledu svakog roda dionica,

5. prema okolnostima, formulare koji se moraju upotrijebiti u glasovanju putem punomoćnika ili glasovanjem pisanim putem ili elektroničkom komunikacijom, ako ih se neposredno ne dostavlja dioničarima.

čl. 281. Uprava, odnosno izvršni direktori moraju najmanje 21 dan prije održavanja glavne skupštine priopćiti poziv na skupštinu kreditnim odnosno financijskim institucijama i udrugama dioničara koje su se na posljednjoj glavnoj skupštini koristili pravom glasa u ime dioničara ili su zatražili da im se poziv priopći. U taj rok ne uračunava se dan kad je dano priopćenje. Ako je izmijenjen dnevni red glavne skupštine u skladu s odredbom članka 278. stavka 2. ovoga Zakona, društva dionice kojih su uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja dužna su priopćiti izmijenjeni dnevni red glavne skupštine. U


priopćenju se mora navesti mogućnost da dioničari glasuju na glavnoj skupštini putem punomoćnika i putem udruge dioničara. Kod društava dionicama kojeg se trguje na uređenom tržištu u prijedlogu za izbor članova nadzornog, odnosno upravnog odbora moraju se navesti i podaci o njihovu članstvu u nadzornim, odnosno upravnim odborima drugih društava te drugim nadzornim tijelima u zemlji i u inozemstvu.

(2) Isto priopćenje uprava, odnosno izvršni direktori moraju dati dioničarima koji to zatraže ili koji su početkom 14. dana prije održavanja skupštine upisani u registru dionica kao dioničari društva. Statutom se može odrediti da se način priopćavanja ograničava na priopćenje dano elektroničkom komunikacijom.

(3) Svaki član nadzornog, odnosno upravnog odbora može zatražiti da mu uprava, odnosno izvršni direktori pošalju priopćenje iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Svakom članu nadzornog, odnosno upravnog odbora i svakom dioničaru moraju se na njegov zahtjev priopćiti odluke glavne skupštine.

- Pripremne radnje za sazivanje glavne skupštine su:- objava poziva za glavnu skupštinu u glasilu društva- objava dnevnog reda u glasilu društva

- Javni bilježnik na glavnoj skupštini sastavlja zapisnik u kojem se mora navesti svaka odluka glavne skupštine. čl. 268.

U zapisniku se navode 1. mjesto i vrijeme održavanja glavne skupštine, 2. ime i prezime javnog bilježnika te 3. način i rezultat glasovanja i 4. utvrđenje predsjednika o donesenim odlukama.

Zapisniku treba priložiti popis sudionika na glavnoj skupštini i dokaz o sazivanju glavne skupštine..

Zapisnik potpisuje javni bilježnik. Nije potrebno da se navedu svjedoci.

- Na glavnoj skupštini odluke se donose većinom danih glasova (obična većina), ako se zakonom ili statutom ne odredi da je za to potrebna neka veća većina ili se zahtijeva i ispunjenje dodatnih pretpostavki.

- Pravo glasa stječe se potpunom uplatom uloga.

150. Povećanje temeljnog kapitala? čl. 304.

- Temeljni kapital dioničkog društva može se povećati ulozima, stvarima i pravima.- Odluka o povećanju temeljnoga kapitala društva ulozima donosi se glasovima koji predstavljaju

najmanje 3/4 temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke

NAČINI POVEĆANJA TK?TK se može povećati:

1. ulozima → efektivno poveć. TK2. kao uvjetno poveć. TK → efektivno poveć. TK3. odobreni TK → efektivno poveć. TK


4. iz sred. druš. → nominalno poveć. TK

1.POVEĆANJE TK ULOZIMA?

2. UVJETNO POVEĆANJE TK?

3.ODOBRENI TK? 4.POVEĆANJE TK IZ SREDSTAVA DRUŠTVA?

Odluka o poveć. TK druš. ulozima donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenoga na GS pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna i drugačija većina, ali se za izdavanje povlaštenih d. bez pr.glasa može odrediti samo veća većina glasova zastupljenoga kapitala na GS pri donošenju odluke, njime se može tražiti i ispunjenje dodatnih pretp.

Poveć. TK druš. ulozima moguće je samo izdavanjem novih d.U druš. koje je izdalo d. bez nomin. iznosa mora se povećati ukupan broj tih d. u omjeru poveć. TK i TK prije povećanja.

GS druš. može donijeti odluku o poveć. TK druš. da bi se:1.zamjenjive obveznice pretvorile u d. ili2.da bi se ostvarilo pr.prvenstva upisa novih d. kojega daje druš. (uvjetno poveć.kapitala)Uvjetno se poveć. TK naziva tako – jer se unaprijed, u trenutku donošenja odluke o tome poveć., ne može kazati hoće li i za koliko TK stvarno biti povećan. To ovisi o osobma koje su ovlaštenici stjecanja d. na temelju toga poveć. TK i njihovoj volji da te d. doista i steknu.

TKO DONOSI ODLUKU O UVJETNOM POVEĆ. TK I ŠTA SE U ODLUCI MORA NAVESTI?Za donošenje odluke o uvjet.poveć. TK druš. potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje 3/4 TK zastupljenoga na GS pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretp. Ako u društvu postoje d. više rodova, za odluku moraju glasovati uz propisanu većinu dionič. svakog roda d.

U ODLUCI SE MORAJU UTVRDITI:1.svrha uvjet.poveć.TK2.osobe koje se mogu koristiti pr.prvenstva pri upisu d.3.iznos za koji se izdaju d. ili mjerila po kojima se on može

1.Statutom se može ovlastiti UPRAVU da u roku od najviše 5.god. nakon upisa druš. u SR izdavanjem novih d. uz uplate uloga poveća TK druš. do određ. nomin.iznosa (ODOBRENI K.)

2.Ovlast za to može se dati i izmjenom statuta za vrijeme od najviše 5.god. od upisa izmjene statuta u SR. Za donošenje odluke GS o tome potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenoga na GS pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretp.

DO KOJEG IZNOSA?Nominal.iznos odobrenog k.- ne može preći ½ nominal.iznosa TK u vrijeme davanja ovlasti. Nove d. mogu se izdati samo uz suglas. NO.Statutom se može odrediti da se nove d. izdaju zaposlenima.

GS može odlučiti da se TK društva poveća pretvorbom:1.kapitalne dobiti2.rezervi i3.zadržane dobiti u TK društva

Odluka o poveć. TK donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenoga na GS pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna i drugačija većina i ispunjenje dodatnih pretp. Odluka o poveć. TK mora se podnijeti sudu radi upisa u SR, i tome se treba priložiti izvješće revizora.Druš. s d. bez nomin. iznosa može povećati TK i bez izdavanja novih d., ali se u odluci GS o poveć. TK mora navesti na koji je način to učinjeno.

Odluka o poveć.TK može se donijeti tek pošto se utvrdi račun dobiti i gubitka za poslov.god. koja je prethodila onoj u kojoj se donosi odluka o poveć.kapitala (zadnji godiš.račun).Odluka se mora temeljiti na GFI.

Odluka GS o poveć. TK iz sred.druš. mora se prijaviti za upis u SR, a od upisa te odluke vrijedi poveć.TK


odrediti4.raspodjela pr.ovlaštenika na zaposlenike i čl. uprave, clj koji se time želi postići, vrijeme za koje se ovlaštenici mogu koristiti tim pr. kao i vrijeme za koje će ih čekati da bi ga prvi put koristili – najmanje 2.godine

KADA SU POBOJNE ODLUKE O POVEĆ.TK ULOZIMA?Razlog za pobijanje odluke postoji:1.ako je odlukom o poveć.TK dioničarima u cjelini ili djelomično isključeno pr.prven. pri upisu novih d.2.ako je iznos za koji se izdaju nove d. ili iznos ispod kojeg se one neće izdati neprimjereno nizak3.ako nije riječ o tome da d. preuzima netko tko ih treba ponuditi na stjecanje dionič. društva

RADI ČEGA SE PROVODI?Odluka o uvjetnom poveć. TK druš. može se donijeti samo radi:1.ostvarivanja pr.vjerov. druš. na zamjenu zamjenjivih obveznica u d. i pr. prvenstva pri upisu novih d. društva2.pripreme za pripajanje više druš.3.ostvarenja pr. na d. zaposlenika i čl. uprave druš. ili nekog s njim povezanog druš. na temelju odluke GS4.davanja d. vladajućeg druš. dionič. odn. čl. ovisnoga druš. ako je sklopljen ug. o 1)vođenju poslova druš. ili2)ug. o prijenosu dobiti ili d. gl.druš. dionič. odn. čl. priključenog druš.Nomin. iznos uvjet.k. ne smije prijeći ½, a u slučaju ostvar.pr. na d. zaposlenika i čl. uprave druš. ili nekog s njim povezanog druš. na temelju odluke GS 1/10 tk druš. u vrijeme donošenja odluke o uvjet.poveć.TK druš.

Ništava je odluka GS koja je suprotna odluci o uvjet.poveć.TK druš.Odredbe o prvenstvenom pr.upisa novih d. na odgovarajući se način primjenjuju i na zamjenjive obveznice.

KAKO GLASUJU RAZLIČ. RODOVI NA GS?Ako su izdane d. više rodova, za odluku GS o poveć.TK

OBVEZNICE?1)ZAMJENJIVE OBVEZNICE ILI KONVERTIBILNE


druš. potrebna je suglas. dionič. svakoga roda d. Dionič. svakoga roda d. na poseb. skupš. ili odvojenim glasovanjem na GS donose posebnu odluku o suglas.

Ako se nove d. izdaju za veći iznos od dijela TK koji na njih otpada – u odluci o poveć. TK druš. mora se odrediti iznos ispod kojega se d. neće izdati.

Ne može se povećati TK druš. dok se ne uplate svi dotadašnji ulozi – osim ako on nije uplaćen u samo neznatnome dijelu.

OBVEZNICE = obveznice na temelju kojih se vjerovnicima daje pr. da ih zamijene za d. ili koje im daju pr.prvenstva pri upisu d.2)OBVEZNICE S PROMJENJIVOM KAMATOM = obveznice po kojima se pr.vjerovnika stavljaju u vezu sa sudjelovanjem dionič. u dobiti

Mogu se izdavati samo na temelju odluke GS; za odluku je potrebno da se dadu glasovi koji predstavljaju ¾ TK zastuplj. na GS pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna drugačija većina a može se zahijevati i ispunjenje dodatnih pretp.

UPRAVI se može dati ovlašt. za izdav. zamjenj.obvez. najviše za vrijeme od 5.god. UPRAVA I PREDSJEDNIK NO moraju odluku o izdav.zamjenj.obvez. i izjavu o nj. izdavanju pohraniti u SR. U glasilu druš. mora se objaviti obavijest o odluci izdavanja obvez.

Dionič. imaju prvenstveno pr. stjecanja zamjenj. obvez., obvez. s promjenjivom kamatom i poseb.pr. sudjelov. u dobiti druš.

ZAŠTO JE TO MATERIJA KOJA TANGIRA ZTD?Odluku o izdav. zam.obvez. donosi GS, oni se mogu zamijeniti za d. i u tom slučaju uvjetno poveć. TK

PRAVO ZALOGA NA D. KOD POVEĆ. TK?Založ.vjerov. koji drži d. u zalogu mora dionič. omogućiti ostvarenje


nj.pr.prven. upisa novih d.Onaj tko drži d. u zalogu nema pr. otuđiti ni unovčiti pr.prven. upisa novih d. koje ta d. nosi.PRAVO PRVENSTVA PRI UPISU NOVIH D. – ŠTO TO ZNAČI? Svakome dionič.koji to zatraži mora se dati pr. da upiše onaj dio novih d. koji odgovara nj. udjelu u dotadašnjem TK druš.. Za ostvarenje pr. prvenstva pri upisu mora se odrediti rok od najmanje 14 dana.

Pr. na upis novih d. mogu se nekome dati samo pod uvjetom da su očuvana pr. dionič. na upis.

UPRAVA mora u glasilu druš. objaviti iznos za koji se d. izdaju ili osnove za nj. određiv. i rok od 14 dana. Ako su navedene samo osnove za određenje spomenutog iznosa, mora se najkasnije 3 dana prije isteka roka za upis d. u glasilu druš. i putem elektronskog inform. medija objaviti iznos za koji se d. izdaju.MOŽE LI BITI ODLUČENO DRUGAČIJE? = DA, ISKLJUČ. PR.PRVENSTVA / KAKO SE PR.PRVENSTVA MOŽE ISKLJUČITI? =ODLUKOM GS – ¾ tk DRUŠTVA / KAKO SE JOŠ MOŽE ISKLJUČITI PR.PRVENSTVA? = STATUTOMPr.prvenstva pri upisu d. može se odlukom o poveć. TK isključiti u cjelini ili djelomično – takva se odluka donosi uz ispunjenje pretp.koje se Z. ili statutom traže za donošenje odluke o


poveć.TK, glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ glasova TK zastupljenoga na GS pri donošenju te odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretp.

Odluka kojom se to pr. u potpunosti ili djelomič. isključuje može se donijeti samo onda ako je isključ. bilo izričito i uredno objavljeno. Uprava mora podnijeti GS izvješće o razlogu za djelom. ili potpuno isključ. pr.prven. pri upisu d. U izvješću se mora obrazložiti predloženi iznos za koji se nakanjuju izdati d.

Isključ.pr.prven. pri upisu d. ne smatra se kada po odluci GS nove d. treba preuzeti financ.instituc. uz obvezu da ih ponudi dionič. Uprava mora u glasilu druš. objaviti ponudu fin.instit. uz navođenje onoga što se mora platiti za d. i rok za prihvat ponude.POVEĆ. KAPITALA ULOZIMA U STVARIMA I U PRAVIMA:Ako se ulažu stvari i pr., u odluci o poveć. TK druš. moraju se navesti:1.predmet ili pr. koje društvo stječe ulaganjem2.osoba od koje ih druš. stječe i3.nomin. iznos d. koje se stječu takvim ulaganjem.Odluka o tome može se donijeti samo ako su ulaganja stvari i pr. te navedena utvrđenja bili izričito i uredno objavljeni, a ako se izdaju d. bez nomin.iznosa – samo njihov br.


Ne navedu li se utvrđenja prema druš. su bez učinka ug. o unosu stvari i pr. te pr.radnje učinjene da bi se oni ispunili. Upiše li se u SR da je povećan TK druš., nepostupanje na opisani način ne utječe na valjanost toga poveć. Dionič. mora uplatiti iznos za koji su d. izdane.

Poveć. TK ulozima u stvarima i u pr. moraju pregledati 1 ili više revizora. Sud će odbiti upis u registar ako je vrijed. uloga u stvarima i u pr. znatno manja od TK koji se odnosi na d. koje se za to daju.PRIJAVA UPISA ODLUKE U SR:Odluka o poveć. TK mora se podnijeti sudu radi upisa u SR. Tome treba priložiti izvješće revizora.U prijavi se moraju navesti:1)ulozi u dotadašnji TK koji još nisu uplaćeni i2)zašto se ne može postići da se oni uplate.

PRIJAVA ZA UPIS ODLUKE U SRRegistar.sudu mora se podnijeti prijava za upis odluke o uvjet.poveć.TK druš. u SR.

PRIJAVA ZA UPIS POVEĆANJA KAPITALA U SR:Registar. sudu mora se podnijeti prijavu za upis provedenoga poveć. TK u SR.OD KADA VAŽI POVEĆANJE?

PRIJAVA DA SU IZDANE DIONICE?U roku od 1.mjesec dana po isteku poslov.god. mora se prijaviti registar.sudu ukupni iznos d. izdanih u toj godini u zamjenu za zamjenjive obveznice i u ostvarenju prvenstvenog pr.upisa d.


TK druš. povećan je s danom upisa poveć. toga kapitala u SR.Prije upisa poveć. kapitala u SR ne mogu se:1.prenositi pr. iz novih udjela2.izdavati d.3.ni privremeniceNištave su d. i privremenice koje bi se izdale prije toga. Za štetu koja bi takvim izdavanjem bila pričinjena nj. imateljima odgovaraju izdatnici kao solidarni duž.

OD KADA VAŽI POVEĆ. KAPITALA?TK druš. povećan je izdavanjem d.

OD KADA VAŽI POVEĆANJE?TK druš. povećan je s danom upisa poveć. toga kapitala u SR.

151. Smanjenje temeljnog kapitala? čl. 342.

RAZLOZI ZA SMANJENJE TK SU:1. da se pokriju gubici nastali poslovanjem2. da se dio imovine društva oslobodi stege strogih pravila o održanju TK 3. da to bude prvi od koraka u podjeli društva

TK se može smanjiti:1) EFEKTIVNO = svrha može biti u tome da se dioničarima vrate uplaćeni ulozi ili da ih se oslobodi obveze uplate neuplaćenoga dijela uloga, jer je to moguće samo kod smanjenja TK, a inače je zabranjeno s obzirom na to da se protivi načela održanja TK2) NOMINALNO = ne znači isplatu onoga što je bilo uplaćeno u druš. i služi prvenstveno pokrivanju gubitaka druš.

MOŽE LI DD POVUĆI D.? = DA, SMANJUJUĆI TK, 3 SITUACIJESMANJENJE TK JE MOGUĆE KAO:1. redovno2. pojednostavljeno i 3. povlačenjem dionica

1.REDOVNO SMANJENJE TK čl.342.

2. POJEDNOSTAVLJENO SMANJENJE TK

3. SMANJENJE TK POVLAČENJEM DIONICA

Za donošenje odluke o smanj. TK druš. potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje ¾ glasova TK druš. zastuplj. na GS druš. pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se

KOD KOJEGA OBLIKA SMANJ. TK SE SPOMINJU ZAK.R.? = POJED.. SMANJ. TK / PRETP. ZA POJEDNOST.SMANJ. TK? / ZAŠTO SE PROVODI? = ZTD TAKSATIVNO NAVODI RAZLOGETK druš. se može smanjiti na pojed.

RAZLOZI ZA POVLAČENJE:1.saniranje druš.2.isključenje pojedinih dionič. iz druš.3.vraćanje dionič. onoga što su bili uložili u druš. 4.uklanjanje određ.roda d.Kada dođe do povlač.d. mora se


zahtijevati i ispunj. dodat.pretp.

Ako je druš. izdalo d. više rodova – odluka GS o smanj. TK valjana je samo onda ako se s njom suglase dionič. svakoga roda d. – o davanju suglas. dionič. svakoga roda d. donose posebnu odluku.

U odluci se mora odrediti svrha smanjenja TK, hoće li se dijelovi toga kapitala vratiti dionič.

U druš. koje je izdalo d. s nominal.iznosom TK se smanjuje smanjenjem nomin.iznosa d.Ako bi iznos smanj. TK koji otpada na svaku d. doveo do toga da bi nomin.iznos d. bio niži od dopuštenog najnižeg takvoga iznosa pa ga se više ne bi moglo smanjiti – smanjenje se provodi spajanjem d. U odluci o smanj. TK mora se odrediti način nj. smanjenja

način ako se to čini radi:1.izravnavanja niže vrijed.2.da bi se pokrili gubici ili3.sred. prenijela u kapitalnu dobitU odluci o smanj. kapit. mora se odrediti da se kapital smanjuje u tu svrhu.

TKO DONOSI ODLUKU?Za donošenje odluke o smanj. TK druš. potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje ¾ glasova TK druš. zastuplj. na GS druš. pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti veća većina + ispunjenje dodatnih pretp..U odluci se mora odrediti svrha smanj. TK, naime hoće li se dijelovi toga kapit. vratiti dionič.

mijenjati i statut.

PRIJAVA ZA UPIS ODLUKE U SROdluka o smanj. TK mora se podnijeti sudu radi upisa u SR.Prijavi se prilažu:1)prijepis ili preslika zapis. s GS na kojoj je donesena odluka o smanj. TK ovjereni od strane jav.biljež.2)primjerak izmijenjenog statuta ovjeren od strane jav.biljež.

GUBITAK POKRIĆA, KAD SE MOŽE PROVESTI? / U KOJEM SMISLU SE SPOMINJU ZAKONSKE REZERVE?Pojed. smanj. TK dopušteno je samo nakon što se potroši dio kapit.dobiti i rezervi za koji one prelaze 5% TK koji preostane nakon smanj. kapitala kao i smanj. rezervi. Smanj. TK nije dopušteno dok druš. ima neraspoređenu dobit.

DRUŠTVO MOŽE POVUĆI DIONICE:1.prisilno ili2.nakon što ih samo stekne

1.PRISILNO POVLAČ.D.: KOJE 2 VARIJANTE OBUHVAĆA PRISILNO POVLAČENJE DIONICA? = NAREĐENO I DOPUŠTENO1) NAREĐENO = statutom se propisuje obveza da se, ispune li se određ.pretp. d. moraju povući, a propisuje se i kako se to mora učiniti te naknada koja se treba isplatiti dionič.Ako se ne ispune sve pretp. – dopušteno povlač.Ako druš. ne povuče d. kada se za to ispune pretp., druš. može odgovarati za štetu.O naređenom prisil. povlač. odlučuje UPRAVA, i na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o redov.smanj. TK2) DOPUŠTENO = statut dopušta povlač.d., a za to u njemu mogu ali i ne moraju biti propisane pretp. već se to prepušta ocjeni GS (mora postojati opravdano i primjereno povlač. u konkretnom slučaju za stvarni interes druš.); ako postupi protivno interesima


druš. odluka je pobojna.

2.POVLAČENJE D. NAKON ŠTO IH DRUŠ. STEKNE ODN. POVLAČ.VL.D. = druš. uvijek može povući vl.d., nisu potrebne odredbe u statutu već odluka GS.

OD KADA VAŽI SMANJENJE TK?TK druš. smanjen je s danom upisa odluke o smanj. TK u SR.

ZABRANA ISPLATE DIONIČARIMA? / DO ČEGA NE DOLAZI KOD NOMIN. SMANJ. TK? = NEMA POTREBE DA SE VJEROV. DAJE OSIGUR. ZA RAZLIKU OD EFEKTIVNOG SMANJ.. IPAK ZTD IM PRUŽA ZAŠTITU – PROPISUJE ZABRANU ISPLATE DIONIČ.Iznosi dobiveni smanj. TK ne smiju se isplatiti dionič. i ne mogu se koristiti za to da ih se oslobodi od uplate uloga. Može ih se upotrijebiti samo za to da se izravnaju smanjenja vrijed., pokriju gubici te da ih se unese u kapit.dobit i u zakon.rezerve. Tako ih se može upotrijebiti samo onda ako je u odluci navedeno da se TK smanjuje u tu svrhu.

ISPLATA DOBITI?Dobit se ne smije isplaćivati dionič. sve dok zakon.rezerve i kapit.dobit druš. ne dosegnu iznos od 5% TK. TK smatra se nomin.iznos koji proizlazi iz smanj. kapit., ali ne manji od nomin.iznosa 200.000kn

IMA LI SLUČAJEVA KOJI SU PREDVIĐENI ZAKONOM ZA POVLAČ. D? =DA1.kada se radi o nedopuštenom stjec. vl. d. (protivno odredbama ZTD), te ih druš. ne otuđi u roku od 1.god.dana ZTD propisuje da se d. moraju povući2.kada se radi o valjanom stjec. vl. d. ali TK druš. koji otpada na d. prelazi 10% TK, druš. ih mora otuđiti u roku od 3.god. u protivnom ih mora povući3.isto vrijedi i za 3-će osobe preko kojih se stječu

Kod povlač.d. treba postupiti po odredbama koje važe za redov.smanj.TK.U statutu ili odlukom GS moraju se odrediti pretp. za prisilno povlač. d. i pojedinosti kako to treba provesti.

ZAŠTITA VJEROVNIKA KOD SMANJENJA TK? / PR. NA OSIGURANJE VJEROVNIKA KOD REDOVITOG SMANJENJA TK?Vjerovnicima čije su tražbine nastale prije objave upisa odluke o smanj. TK druš. u SR i koji ne mogu tražiti da se ona podmire mora se dati osigur. ako se oni u tu svrhu jave u roku od 6.mjeseci od objave te odluke. Vjerov. se mora na to upozoriti u objavi upisa odluke u SR. Osigur. ne mogu tražiti vjerov. koji za slučaj stečaja imaju pr. prvenstvenog namirenja iz stečaj. mase dužnika.

Na temelju smanj. TK druš. moguća su plaćanja dionič. po proteku 6.mjeseci od objave upisa odluke o smanj. kapit. u SR i nakon što se vjerov. koji su se pravodobno prijavili dade osigur. ili im

ZAŠTITA VJEROVNIKA KOD POJED.SMANJ.TK?Isplata dividende koja bi prelazila iznos od 4% od dijela TK koji otpada na d. nije dopuštena prije isteka 2 poslov.god. po proteku poslov.god. u kojoj je donesena odluka o smanj. TKTo ogranič. ne vrijedi ako su podmireni vjerov. druš. čije su tražbine nastale prije nego što je odluka o smanj. TK upisana u SR ili im je za to dano osigur., ako se u tom cilju prijave druš. u roku od 6.mj. od objave GFI na temelju kojeg je donesena odluka o isplati dividende.Osigur. ne mogu tražiti vjerov. koji bi u slučaju stečaja imali pr.prvenstvenog namirenja iz steč.mase dužnika.Želi li druš. isplatiti dividendu koja prelazi spomenuti iznos, mora u objavi GFI na temelju kojeg želi obaviti isplatu

POVLAČENJE D. BEZ NOMINAL.IZNOSA KOD SMANJENJA TK?Ne mora se postupiti po odredbama o redov.smanj. TK ako su d. za koje je u cjelini uplaćen iznos za koji su izdane:1.besplatno dane na raspolag.druš.2.povučene na teret dobiti ili ostalih rezervi ako se one mogu za to koristiti ili3.d. bez nomin. iznosa, odlukom GS je određeno da se povlač. d. povećava udio preostalih d. u TK druš., a ako je uprava ovlaštena povući d. ovlaštena je i u statutu s time uskladiti podatak o br. d. društva

Za smanj.TK povlač.d. potrebna je odluka GS koja se donosi obič.većinom glasova. Statut može odrediti veću


se podmire tražbine. Dionič. se ne može osloboditi ni obveze da uplate uloge prije navedenog vremena ni prije nego što se podmire vjerov., odn. prije nego što im se dade osigur., ako su se na to pravodobno prijavili druš.

Pr.vjerov. da traže osigur. ne ovisi o tome je li dionič. nešto plaćeno s naslova smanj. TK.

pozvati vjerov. da mogu tražiti podmirenje svojih tražbina ili zahtijevati da im se za to dade osigur.

većinu i ispunj.dodatnih pretp. U odluci se mora odrediti svrha smanj. TK.U ovim slučajevima u kapit.dobit druš. unosi se iznos koji odgovara iznosu TK koji otpada na povučene d. Ta se sred., osim u slučaju smanj. TK ne smiju isplatiti dionič.

SMANJENJE TK ISPOD NAJNIŽEG IZNOSA?TK druš. može se smanjiti ispod najnižeg iznosa 200.000 kn ako se poveć. toga kapit. na temelju odluke koja se donosi zajedno s odlukom o smanj. kapit. ponovno dostigne taj iznos a to se poveć. ne ostvaruje ulozima u stvarima i u pravima.

Odluke o smanj. TK su ništave ako se poveć. TK ne upiše u SR u roku od 6.mj. od donošenja odluke o poveć. – taj rok ne teče za vrijeme dok traje spor po tužbi za pobijanje ili za oglašav. ništavom odluke o smanj. ili o poveć. TK i dok se za to ne dobije odobrenje drž.org. ako je ono potrebno.

OD KADA JE SMANJEN TK?Upisom odluke o smanj.TK u SR, a ako su d.povučene nakon toga, s njihovim povlač. TK druš. smanjuje se iznos TK koji otpada na povučene d.Ako je prisilno povlač. naređeno statutom, a GS ne odluči o smanj.TK, taj kapital se smanjuje s povlač.d.

PRIJAVA ZA UPIS SMANJ. TK U SR?Registar.sudu mora se podnijeti prijava za upis smanj.TK u SR – to vrijedi i kada se radi o prisil.povlač. d. koje je naređeno statutom.Prijava i upis mogu se učiniti zajedno s podnošenjem i upisom odluke o smanjenju.

ZA SMANJENJE TK POVLAČ.D. POTREBNO JE:1)da GS donese odluku o povlač.d. što neće biti potrebno, ako je statutom naređeno nj. povlač.2)prijava SR-u3)da druš. povuče d.4)da se SR podnese prijava i upiše provedeno smanj. TK-a5)plati naknada za povučene d.

RAZLIKA REDOVNO I POJEDNOSTAVLJENO SMANJENJE TK?Redovno Pojednostavljeno

Vjerovnici (čija su potraživ. nastala prije upisa odluke o smanj. u SR) koji ne mogu podmiriti svoja potraživ., mogu u

Nema potrebe davanja osigur.vjerov. jer ne može poslužiti za isplatu onoga što je društvu uplaćeno.


roku od 6.mj. od objave odluke zatražiti osigur.Osig. ne mogu tražiti vjerov. koji za slučaj stečaja imaju pr.prvenstvenog namirenja iz steč.mase dužnika

Kome ne treba davati direktno osigur? = vjerov. kod pojed.smanj. TK jer je nominalno smanjenje

152. Nišetnost i pobojnost odluka glavne skupštine d.d.? čl. 335.

Odluka glavne skupštine ništava je:1. ako je donesena na glavnoj skupštini koja nije sazvana na propisani način osim ako su na njoj

sudjelovali svi dioničari, 2. ako nije unesena u zapisnik na propisani način 3. ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se

isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa,

4. ako je suprotna moralu, 5. ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena

ništavom

čl. 357. Pr. posljedice ništavosti - odluka gl. skupštine nema pravni učinakNištetnost se može isticati tužbom i na bilo koji drugi način.

čl. 359. Ništavost odluka o utvrđenju godišnjih financijskih izviješća:

ako: 1. ako je sadržaj godišnjih financijskih izvješća suprotan propisima kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva,

2. ako nije obavljena revizija godišnjih financijskih izvješća koja se obavlja u skladu sa zakonom ili to nisu obavile za to ovlaštene osobe,

3. ako pri izradi godišnjih financijskih izvješća nisu poštovane odredbe zakona ili statuta o unosu sredstava u rezerve i korištenju sredstava iz njih.

Posljedice: ništetnost odluke glavne skupštine o upotrebi dobiti donesene na temelju spomenutih ništetnih odluka.

- Na ništavost se može pozvati svaka zainteresirana osoba i to tužbom za utvrđenje odluke ništavom.(na ništavost iz razloga: - pod 2), 3) i 5) ne može se pozivati nakon 3 GODINE OD UPISA U SR.)

RAZLOZI POBOJNOSTI ODLUKA GS : čl.360. 1) ako je odluka donesena protivno zakonu ili Statutu2) ako je odluka donesena zbog toga što je dioničar glasovanjem pokušao za sebe postići korist na štetu društva, dr. dioničara3) ako je odluka donesena na netočnoj/nepotpunoj/nedanoj obavijesti

Odluke glavne skupštine mogu pobijati tužbom: 1. dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine i svoje protivljenje odluci izjavio u

zapisnik,


2. dioničar koji nije sudjelovao u radu glavne skupštine jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome sudjeluje, ako glavna skuptšina nije bila uredno sazvana ili predmet odlučivanja na glavnoj skupštini nije bio valjano objavjen,

3. svaki dioničar. 4. uprava društva, 5. svaki član uprave i nadzornog odbora ako bi provođenjem odluke učinio radnju koja je

kažnjiva, nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za štetu.

Ne može se pobijati odluka GS:1) ako pobijanu odluku GS potvrdi novom - a ta se nova ne pobija u roku2) ako je tužba za pobijanje odluke GS pravomoćno odbijena3) što je zbog tehničke smetnje povrijeđeno pravo korištenja elektroničkog puta

4) što su povrijeđene odredbe članka 277. :

( Poziv na glavnu skupštinu mora se objaviti u glasilu društva. Ako su dioničari društvu poimenično poznati, glavnu se skupštinu može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva, 280 a oglas na inter. str.o sazivanju gl. skupštine.)

Tužba za pobijanje - Podiže se protiv društva kod Trgovačkog suda (hitan postupak) u roku od: 30 DANA OD DONOŠENJA ODLUKE

Društvo zastupa:1) Uprava – ako tužbu podiže član NO/UO2) NO/UO – ako tužbu podiže Uprava ili njen član

Učinak pobijanjaUspije li ovlaštenik s Tužbom za pobijanje, presudom se odluka proglašava ništavom

- djeluje erga omnes i ex tunc - Uprava mora odluku dostaviti RS

153. Prestanak d.d.? čl. 367.

1.RAZLOZI ZA PRESTANAK DD-A SU: čl. 367. 1. istek vremena određenog u statutu, ako je društvo bilo osnovano na određeno vrijeme2. odluka GS koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje 3/4 TK zastupljenoga

na GS društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretp.(GS može do poč. podjele imovin. dionič. donijeti odluku o nastavljanju druš. ako se statutom ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretp., za donošenje te odluke GS potrebni su glasovi koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenog na GS pri donošenju odluke)

3. pravomoć. odluka registarskog suda iz kojom se određuje brisanje druš. po služb.duž.


4. pripajanje druš. 2 druš. i spajanje s 2 druš.5. odluka stečaj. vijeća o otvaranju i zaključenju stečaj.post.6. provođenje stečaj.post.7. ništetnost društva8. ukidanje druš.

Statutom se mogu odrediti i drugi slučajevi prestanka društva.

- Druš. koje nema imovine može prestati tako da ga registar.sud briše iz SR :1) na prijedlog nadležnog organa porezne uprave ili 2) po službenoj dužnosti = ako ono 3.god. po redu ne postupi po zakonskoj obvezi da objavi svoja GFI s propisanom dokumentacijom niti ih dostavi tome sudu u roku od 6. mjeseci nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz SR, a društvo u tome roku ne učini vjerojatnim da ima imovinu.

- Likvidacija društva se ne provodi, a društvo prestaje brisanjem iz SR. Pokaže li se nakon brisanja društva iz SR da ono ima imovinu koju bi trebalo podijeliti – provodi se likvidacija društva.

- Likvidatore na prijedlog zainteresiranih osoba imenuje sud.

- Ako odluku o prestanku društva donosi GS – ta se odluka mora prijaviti sudu radi upisa u SR , a ako odluku o tome donese sud – odluka će se upiati u SR po služ.duž.

- ŠTA SE PROVODI OD NASTANKA RAZLOGA ZA PRESTANAK DO BRISANJA 1.likvidacija2.stečaj3.radnje potrebne za nastup sveopćeg sljedništva4.poseban post. Brisanja

LIKVIDACIJA čl. 371., - Ako se nad društvom ne otvori stečajni postupak – provodi se likvidacija društva- Likvidacija se ne provodi u slučaju:

1. prestanka društva pripajanjem društva drugom društvu 2. prestankak društva spajanjem društva s drugim društvom

- Na društvo se do zaključenja likvidacije primjenjuju propisi koji vrijede za društvo nad kojim se ne provodi likvidacija. Nakon što se odluka o otvaranju likvidacije društva upiše u SR, u tvrtku društva mora se navesti naznaka „ u likvidaciji“.

- TKO PROVODI LIKVIDACIJU

1. Članovi uprave odnosno izvršni direktori kao likvidatori

2. Statutom ili odlukom GS za likvidatore se mogu imenovati druge osobe. Za likivdatora se može imenovati i pr.osoba.


- IMENOVANJE I OPOZIV LIKVIDATORA - Na zahtjev NO ili dioničara koji imaju udjele što zajedno čine najmanje 20. dio TK društva ili najmanje 4.000.000 kn, sud će ako za to postoji važan razlog , imenovati ili opozvati likivdatore.

- Dioničari koji to traže moraju učiniti vjerojatnim da su najmanje 3.mj. imatelji dionica u druš.

Likvidatore koje imenuje sud – imaju pr. da:1)im se primjereno nadoknade troš. koje imaju kao likvidatori i 2)isplati nagrada za njihov rad- Ako se sudski imenovani likvidatori i druš. ne suglase o naknadi troškova i o nagradi, o tome odlučuje sud- GS može u svako doba opozvati likvidatore koje ne imenuje sud

DUŽNOST LIKVIDATORA1. okončati poslove koji su u tijeku, ako je to potrebno za provođenje likvidacije, mogu ulaziti

i u nove poslove2. naplatiti tražbinu3. unovčiti imovinu društva4. podmiriti vjerovnike5. zastupati društvo6. odmah nakon stupanja na dužnost izraditi početna likvidacijska financijska izvješća i

izvješća o stanju društva7. ako likvidatori na temelju prijavljenih tražbina utvrde da imovina društva nije dovoljna za

to da se podmire sve tražbine vjerovnika s kamatama – moraju odmah obustaviti postupak likvidacije i predložiti provođenje stečajnog postupka

8. izraditi izvješće o provedenoj likvidaciji i izraditi prijedlog o podjeli imovine9. podijeliti imovinu dioničara u roku od 30 dana od dana kada je odluka donesena, na način

kako je to određeno statutom10. podnijeti GS zaključno likvidacijsko financ.izvješće i izvješće o provedenoj likvidac.

PRIJAVA ZA UPIS LIKVIDATORA U SR čl. 372. - Registarskom sudu mora se podnijeti prijavu za upis imenovanih prvih likvidatora i njihovih ovlaštenika za zastup. u SR

- Za svaku izmjenu likvidatora ili nj. ovlašt. za zastup. likvidatori moraju podnijeti sudu prijavu da se upišu u SR

- POSTUPAK PREUZIMANJA DD-A -Onaj tko u DD stekne dionice tako da u GS društva ima više od 25% ukupnog broja glasova dužan je:1. o tome odmah obavijestiti komisiju za v.p. RH i2. u roku od 7 dana od dana stjecanja objaviti jav.ponudu za kupnju svih d. koje daju pr. glasa u GS pod uvjetima koji su propisani tim Z. osim u slučajevima koje izričito određuje

čl. 382. okončanje likvidacije


Nakon podjele imovine dioničarima likvidatori podnose glavnoj skupštini zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješće o provedenoj likvidaciji.

Likvidatori podnose sudu prijavu za upis brisanja društva iz sudskog registra i prilažu joj odluku glavne skupštine i prijepis zapisnika iz kojega je vidljivo da je glavna skupština prihvatila zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješća likvidatora te likvidatorima dala razrješnicu. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuje odredba članka 378. stavka 3. ovoga Zakona.

Društvo prestaje brisanjem iz sudskog registra.

Poslovne knjige i dokumentacija društva predaju se na čuvanje sudu na čijem području se nalazi sjedište društva.

Sud će dioničarima i vjerovnicima društva, a i drugim osobama koje učine vjerojatnim da za to imaju opravdani interes, odobriti uvid u poslovne knjige i dokumentaciju iz prethodnoga stavka ovoga članka.

Pokaže li se kasnije da je potrebno provesti daljnje mjere u likvidaciji društva, sud će na prijedlog osobe koja na tome ima pravni interes ponovo imenovati ranije ili nove likvidatore.

156. Društvo s ograničenom odgovornošću – pojam i obilježja? čl. 385.

Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu.

Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki.

Nijedan osnivač ne može kod osnivanja društva preuzeti više temeljnih uloga.

To ne vrijedi u slučaju preoblikovanja društva drugog pravnog oblika u društvo s ograničenom odgovornošću.

Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima

OBILJEŽJA DOO- DOO je pravna osoba odijeljena od članova, koja pravnu osobnost stječe upisom u sudski registar- Članovi ne odgovaraju vjerovnicima za obveze društva- Minimalni temeljni kapital je 20.000,00 kn- Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki - Isprava o poslovnom udjelu nije vrijednosni papir, a prijenos moguć samo uz JB akt ili JB

ovjerovljenu privatni ispravu - Tijela društva su skupština i uprava, a NO iznimno- Društvo se osnova osnivačkim ugovorom ili izjavom o osnivanju kao JB akt ili JB ovjerovljena

privatna isprava- Sadržaj akta o osnivanju:tvrtka, sjedište, predmet poslovanja, temeljni kapital, svota temeljnog

kapitala pojedinih članova, rok trajanja ili neodređeno, uzajamna prava društva i članova


ODNOS DRUŠTVA I ČLANOVA- Dužnost člana je uplatiti dio temeljnog kapitala koji odgovara preuzetom ulogu- Društvo ne može olakšati članu uplatu, osloboditi člana od uplate, ni prebiti s članom uzajamne

tražbine s naslova uloga- Smanjenjem temeljnog kapitala dopušteno proporcionalno oslobođenje od uplate- Sjedinjenje svih udjela u roku od tri godine član mora uplatiti sve uloge ili dati osiguranje ili dio

uloga prenijeti drugomu- Dužnost izviješća registra gornjim o mjerama - Prestanak društva u slučaju nepoduzimanja mjera

155. Osnivanje d.o.o. – društveni ugovor i izjava o osnivanju? čl. 387

- Društvo se osniva na temelju ugovora kojega sklapaju osnivači (društveni ugovor). Svi osnivači moraju potpisati društveni ugovor koji se sklapa u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik.

- Ako društvo osniva jedan osnivač, društveni ugovor zamjenjuje izjava osnivača o osnivanju društva s ograničenom odgovornošću dana kod javnog bilježnika.

- Sukcesivno osnivanje društva nije dopušteno

- Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju društva mora sadržavati: 1. podatke o osnivačima, (ime, prezime, odnosno tvrtku, prebivalište, odnosno sjedište osnivača, ako je osnivač fizička osoba i njen OIB, a ako je osnivač pravna osoba i matični broj subjekta, odnosno odgovarajuće podatke ako je riječ o stranoj osobi čl. 388)2. tvrtku i sjedište društva, 3. predmet poslovanja društva, 4. ukupni iznos temeljnoga kapitala, te iznos svakog pojedinačnog temeljnog uloga osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili prava, mora ih se detaljno opisali i naznačiti njihovu vrijednost, 5. odredbu o tome osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme, 6. prava i obveze koje članovi imaju prema društvu pored uplate svojih uloga, te prava i obveze koje društvo ima prema članovima

Društ. ug. može se izmijeniti samo odlukom čl.druš., a odluka mora biti u obliku:1.javnobiljež. akta2.privat.isprave koju potvrdi jav.biljež. ili3.javnobiljež. zapis.

- Odluka o izmjeni nema učinka dok se ne upiše u SR- Odluka o izmjeni društ.ug. donosi se većinom od najmanje ¾ od danih glasova.- Društ.ug. može se odrediti veća većina i ispunjenje dodatnih pretp.- Svaka izmjena društ.ug. mora se prijaviti registar.sudu radi upisa u sr.- Prijavi treba priložiti:

1) učinjene izmjene u obliku javnobiljež.isprave s dokazom da su valjano učinjene i


2) potvrdu jav.bilj. da neizmjenjene odredbe društ.ug. koji se nalaze kod reg.suda zajedno s učinjenim izmjenama u potpunosti odgovaraju tekstu toga ug. koji se prilaže.

IZJAVA OSNIVAČA O OSNIVANJU- u slučaju kad društvo osniva jedan osnivač- izjava osnivača dana kod JB koja zamjenjuje društveni ugovor

156. Razlika između temeljnog uloga i poslovnog udjela d.o.o.? čl. 389/90

- Poslovni udio odgovara veličini preuzetog temeljnog kapitala

- Član može preuzeti i imati više poslovnih udjela

- Zabranjeno je izdavanje isprava o pravu na dividendu

- Uprava društva vodi knjigu poslovnih udjela i izvješćuje sud o promjenama

- Član je onaj tko je upisan u knjigu udjela i o kojemu je obaviješten sud

- U slučaju neslaganja član je onaj tko je upisan u društveni ugovor, a kod jednog člana onaj tko je upisan u sudski registar

- Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati

- Poslovni udjel može se dijeliti samo nasljeđivanjem ili kad je to predviđeno društvenim ugovorom

- Dopuštena je i uobičajena vinkulacija poslovnih udjela

- Nominalni iznos poslovnog predstavlja vrijednost koju osnivač ulaže u društvo, a poslovni udjel skup prava i obveza koja pripadaju članu društva temeljem ( Nominalni iznos poslovnog udjela) temeljnog uloga.

TEMELJNI ULOG novi ZTD →Nominalni iznos poslovnog udjela čl. 389- ne može biti < 200 HRK- mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja 100- zbroj nominalnih iznosa poslovnog udjela mora odgovarati iznosu TK

Prije upisa DOO-a u SR svaki osnivač mora uplatiti min. 1/4 TU-a kojeg uplaćuje u novcu s time da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može < 10.000,00 HRK Ako se ulažu stvari ili prava – moraju se unijeti u cjelini.

Član društva koji kasni s uplatom - plaća društvu zakonske zatezne kamate, a ako ne plati ni u naknadnom roku (min 1 MJESEC) gubi: - svoj poslovni udio i - ono što je uplatio u korist društva = ISKLJUČENJE IZ DRUŠTVA

POSLOVNI UDJELI čl. 409. = skup prava i obveza koji pripadaju članu društva prem njegovom nominalnom iznosu.(član može imati više poslovnih udjela)


Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela čl.410.u koju se upisuju: - iznos TU

- broj glasova koji pripadaju članu - obveze koje terete poslovni udio...

Član društva je samo onaj: - koji je upisan u knjizi posl.udjela - o čijem je članstvu obavješten RS

Poslovni udio može se: - prenositi (potreban je ugovor u obliku javnobilježničkog akta) i - nasljeđivati

Poslovni udjeli nisu djeljivi (iznimka: ako je to dopušteno DU-om)

Prava iz poslovnih udjelaUpravljačka prava:

1) pravo glasa2) pravo sudjelovanja u radu skupštine3) pravo na pobijanje odluka skupštine4) pravo zahtijevati ostvarenje članskih prava

tužbom za ispunjenje obveza koje društvo ima prema njemu (actio pro socio) Imovinska prava

1) pravo na dividendu (dio ostvarene dobiti)2) pravo na otpremninu3) pravo na ostatak stečajne mase

157.Organi d.o.o. i njihov odnos? čl. 422

UPRAVA:Uprava DOO-a sastoji se od: 1 ili VIŠE DIREKTORAUpravu imenuju članovi društva svojom odlukom.Izabrani član mora prihvatiti imenovanje izjavom ovjerenom kod JBBroj članova Uprave DOO-a određuje se DU.Trajanje mandata Uprave se uređuje DU, a ako ne – traje do opoziva (daju ga članovi društva u svako doba)

Članovi Uprave + njihova ovlaštenja + sve promjene upisuju se u SR,Prijavu podnose svi članovi Uprave (i ako postoji predsjednik NO/UO)

Članom Uprave DOO-a ne može biti onaj koji ne može niti članom Uprave DD-a.

Djelokrug Uprave DOO-a:1) vođenje poslova društva u skladu s: - DU - odlukama članova društva - obveznim uputama skupštine (i NO/UO – ako ga ima)2) zastupanje društva skupno čl. 426. ako nije dr. druš. ug


3) odgovara za vođenje poslovnih knjiga i unutarnjeg nadzora (financijska izvješća)

Članovi Uprave odgovaraju za štetu koju nanesu društvu solidarno.

čl. 423. Nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru.

SKUPŠTINA DOO čl. 440Na skupštini DOO članovi donose odluke. (Skupštinu DOO saziva Uprava min. jednom godišnje.)Nadležnost skupštine DOOOdlučuje o:

1) financijskim izvješćima2) zahtjevu za uplatama TU3) imenovanju i opozivu članova Uprave4) podjeli i povlačenju poslovnih udjela5) davanju prokure6) izmjeni DU7) postavljanju zahtjeva za naknadu štete

Skupština DOO donosi odluke većinom danih glasova.Svaki iznos TU od 200 HRK daje pravo na jedan glas.

Na ništavost i pobojnost odluka primjenjuju se odredbe DD-a.

NO/UO čl. 434Obvezatan je: - ako je prosječan broj zaposlenih u godini > 200

- ako je TK > 600.000,00 HRK, a DOO ima više od 50 članova - ako je društvo komplementar u komanditnom društvu

+ prosječan broj zaposlenih u DOO i komandit.društvu = zajedno > 200

NO/UO ima 3 ČLANA (može i više, ali neparan broj)

Članovi NO/UO izabiru članove društva. (sve ostalo – vidi DD)

ODNOS IZMEĐU ORGANA = hijerarhijski pri čemu je skupština najviši organ, jer je najvažnija volja članova društva.

DODATAK:

Razlozi za prestanak društva jesu: čl. 466

1. istek vremena određenog u društvenom ugovoru,

2. odluka članova,

3. pripajanje društva drugome društvu, spajanje s drugim društvom i podjela društva razdvajanjem,


4. pravomoćna odluka stečajnog vijeća o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka na temelju članka 63. stavka 1. Stečajnog zakona,

5. pravomoćna odluka registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti,

6. otvaranje stečajnog postupka,

7. odluka registarskog suda donesena uz od odgovarajuću primjenu odredbi članka 367. stavka 2. i 3. i primjenu članka 398. st. 8. ovoga Zakona,

8. ništetnost društva,

9. ukidanje društva,

10. pravomoćna presuda suda.

Društvenim ugovorom mogu se predvidjeti i drugi razlozi za prestanak društva.

Odluka članova o prestanku društva: Čl. 467.

Ako društvenim ugovorom nije drugačije određeno u slučaju iz stavka 1. točke 2. prethodnoga članka ovoga Zakona odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova.

Prestanak na temelju presude suda: Čl 468.

(1) Društvo može prestati na temelju presude suda ako postane nemoguće da se ostvaruje svrha društva ili ako u prilikama društva postoje drugi važni razlozi za njegov prestanak.

(2) Tužba za prestanak društva podiže se protiv društva isključivo kod suda iz članka 40. stavka 1. ovoga Zakona. Mogu je podići samo članovi društva na čije poslovne udjele otpada najmanje deseti dio temeljnoga kapitala društva.

Odgovornost članova uprave zbog učinjenih plaćanja nakon nastanka stečajnog razloga : Čl. 469.

Članovi uprave društva dužni su platiti društvu iznose koje su isplatili u ime društva nakon što je nastao razlog za otvaranje stečajnog postupka nad društvom. Oni ne odgovaraju za ona plaćanja koja su učinili nakon nastajanja spomenutog razloga s pažnjom urednog i savjesnog gospodarstvenika. Na to se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 430. ovoga Zakona.

158. Povezana društva – pojam i vrste? čl. 473.

Povezana društva su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao: 1. društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju - Ako jedno

društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome pravno samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo nalazi u većinskome sudjelovanju, a prvo društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu.

2. ovisno i vladajuće društvo , - Ovisno društvo je pravno samostalno društvo na koje neko drugo društvo (vladajuće društvo) ima neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj.

3. društvo koncerna , - Ako se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućega društva, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna.

4. društva s uzajamnim udjelima - Društva s uzajamnim udjelima su društva kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su povezana tako da svako društvo ima više od 1/4 udjela u drugome društvu

5. društva povezana poduzetničkim ugovorima

159. Poduzetnički ugovori – pojam i vrste? čl. 479.


PU mora: - biti u pisanom obliku - se upisati u SR (upisom u SR stupa na snagu)

Poduzetnički ugovor je valjan kada se s njime suglasi skupština društva. Odluka o tome donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenog na skupštini društva pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretpostavk (čl. 481.)

Poduzetnički ugovor može se izmijeniti samo uz suglasnost skupštine čl. 483.

Odmah po prestanku poduzetničkoga ugovora mora se registarskome sudu podnijeti prijava za upis prestanka toga ugovora u sudski registar i navesti razlog i vrijeme prestanka. čl. 486.

VRSTE PODUZETNIČKUH UGOVORA

1. Ugovor kojim društvo kapitala podvrgava vođenje poslova društva drugome društvu jest UGOVOR O VOĐENJU POSLOVA DRUŠTVA

2. UGOVOR O PRIJENOSU DOBITI - ugovor kojim se društvo kapitala obvezuje da će drugom društvu prenijeti cijelu svoju dobit (kao i kad se obvezuje da će svoje poduzeće voditi za račun drugog društva)

3. UGOVOR O ZAJEDNICI DOBITI - kad se društva kapitala obvezuju da će udružiti svoje dobiti radi podjele zajedničke dobiti

4. UGOVOR O DJELOMIČNOM PRIJENOSU - kad se društva kapitala obvezuju da će dio svoje dobiti prenijeti nekom drugom

5. UGOVOR O PREPUŠTANJU PODUZEĆA ILI POGONA - kad se društva kapitala obvezuju da će svoje poduzeće: dati u zakup ili prepustiti drugima da ga vode u njihovo ime i za njihov račun

Postave li se društva, koja nisu međusobno ovisna, ugovorom pod jedinstvenu upravu, a da time jedno od njih ne postane ovisno o drugoj strani, takav ugovor nije ugovor o vođenju poslova društva (ugovor o vođenju vlastitog poduzeća.)

čl. 480. Poduzetnički su nadalje ugovori kojima se društva kapitala:

1. obvezuju da će svoju dobit ili dobit pojedinih dijelova svoga poduzeća (svojih pogona) u potpunosti ili djelomično udružiti s dobiti drugih društava ili pojedinih dijelova poduzeća (pogona) tih društava radi podjele zajedničke dobiti (ugovor o zajednici dobiti),

2. obvezuju da će dio svoje dobiti ili dobiti pojedinih dijelova svog poduzeća (pogona) u potpunosti ili djelomično prenijeti nekome drugome (ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti),

3. obvezuju da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća (pogon) dati u zakup drugome (ugovor o zakupu


poduzeća ili pogona) ili da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća prepustiti da ga drugi vodi u ime društva, a za svoj račun (ugovor o prepuštanju poduzeća ili pogona).

(2) Ne smatraju se ugovorima o djelomičnom prijenosu dobiti ugovor sa članovima uprave odnosno izvršnim direktorima i članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora ili s pojedinim zaposlenima u društvu o njihovu sudjelovanju u dobiti društva ni ugovori o udjelu u dobiti društva u okviru ugovora iz tekućeg poslovanja ili ugovora o licenci.

(3) Ugovor o zakupu pogona ili ugovor o prepuštanju pogona i odluka kojom skupština na njih daje suglasnost nisu ništetni zbog toga što s njima postupa suprotno odredbama članka 217., 220., 222 i 223. ovoga Zakona.

Revizija:

čl. 482. Poduzetnički ugovor mora pregledati jedan ili više revizora. Revizore imenuje uprava ovisnoga društva ili na njezin zahtjev sud u čiji je sudski registar ovisno društvo upisano.Revizija nije potrebna ako sve dionice odnosno udjele u ovisnome društvu drži vladajuće društvo

Otkaz:

čl. 484. Poduzetnički ugovor se može otkazati samo krajem poslovne godine ili krajem nekog drugog obračunskog razdoblja koje je određeno ugovorom. Povratno otkazivanje ugovora nije dopušteno. Otkaz se mora dati u pisanom obliku.

Ugovor koji obvezuje na plaćanje naknade vanjskim dioničarima ili na stjecanje njihovih dionica ili udjela može se otkazati samo ako se s time posebnom odlukom suglase vanjski dioničari.

Raskid:

čl. 485. Poduzetnički ugovor može se raskinuti iz važnog razloga i bez pridržavanja otkaznog roka. Važan je razlog kad se može predvidjeti da druga ugovorna strana neće biti u stanju ispuniti svoje obveze iz ugovora

160. Pripajanje, spajanje i podjela d.d. – pojmovno razlikovanje? čl. 512.

Pripajanje društva kapitala

Općenito

S obzirom na sudionike statusnih promjena, odnosno pravne oblike trgovačkih društava kapitala koja sudjeluju u ovim promjenama, Zakon o trgovačkim društvima uređuje slijedeće vrste pripajanja:


- pripajanje jednog ili više dioničkih društava drugom dioničkom društvu- pripajanje jednog ili više dioničkih društava društvu s ograničenom odgovornošću- pripajanje jednog ili više društava s ograničenom odgovornošću drugome društvu s ograničenom odgovornošću- pripajanje jednog ili više društava s ograničenom odgovornošću dioničkom društvu.

Pravni učinak pripajanja

Najvažniji pravni učinak pripajanja sastoji se u tome da imovina pripojenog društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja, a društvo preuzimatelj sveopći je pravni slijednik pripojenog društva, čime stupa u sve pravne odnose pripojenog društva, što je osnovna svrha ove statusne promjene.Navedeni pravni učinak nastupa upisom pripajanja u sudski registar u kojem je upisano društvo preuzimatelj. Ovo sveopće pravno sljedništvo posljedica je koja proizlazi iz pravnog propisa (članak 522. ZTD-a).

PRIPAJANJE DD-a- jedno ili više DD-a mogu se pripojiti drugom DD-u bez da se provede postupak likvidacijeprijenosom cijele imovine jednog /više pripojenih društava drugom društvu (preuzimatelju) u zamjenu za dionice tog društva - ugovor o pripajanju sklapaju Uprave/ izvršni direktori svih društava, a valjan je: kad ga odobre GS svih društava.

čl. 513. Ugovor iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće podatke:

1. tvrtke i sjedišta društva koja sudjeluju u pripajanju,

2. sporazum o prijenosu imovine svakoga društva koje se pripaja u zamjenu za dionice društva preuzimatelja,

3. omjer zamjene dionica, a ako je to potrebno i visinu doplate u novcu,

4. u slučaju iz članka 520. stavka 4. ovoga Zakona, visinu novčanih doplata te odredbu da će te novčane doplate platiti društvo preuzimatelj ili tvrtku, odnosno ime i prezime druge osobe koja će te iznose platiti,

5. pojedinosti o prijenosu dionica društva preuzimatelja,

6. vrijeme od kada te dionice daju pravo na sudjelovanje u dobiti društva i sve pojedinosti glede toga prava,

7. vrijeme od kada radnje pripojenoga društva vrijede kao da su poduzete za račun društva preuzimatelja,

8. prava koja društvo preuzimatelj daje svakome pojedinome dioničaru, kao i imateljima vrijednosnih papira pripojenoga društva,

9. svaku posebnu pogodnost koja se daje nekome članu uprave odnosno izvršnom direktoru ili članu nadzornog, odnosno upravnog odbora društva koja sudjeluju u pripajanju ili revizoru pripajanja.

(3) Izjava druge osobe koja se obvezuje platiti doplate u novcu umjesto društva preuzimatelja mora se dati u obliku javnobilježničke isprave.

Spajanje društva kapitala

Općenito


Zakonom o trgovačkim društvima je uređen postupak spajanja:

- dioničkih društava međusobno- društava s ograničenom odgovornošću međusobno

Pravni učinak spajanja

Prijavu za upis u sudski registar novog društva podnosi se trgovačkom sudu na čijem području će to društvo imati sjedište.

Upisom novog društva u sudski registar imovina društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo, a društva koja se spajaju prestaju upisom novog društva u sudski registar.

SPAJANJE DD-a čl. 533. - dva ili više DD mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novog DD-a na koji prelazi cijela imovina svakog od spojenih društava u zamjenu za dionice novog društva

čl. 533 Svako od društava koja se spajaju smatra se društvom koje se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem.

(2) O spajanju se može odlučivati, tek nakon što je svako od društava koja se spajaju bilo barem dvije godine upisano u sudskom registru.

(3) Za donošenje statuta novoga društva i za izbor članova nadzornoga odbora toga društva traže se odobrenja glavnih skupština društava koja se spajaju.

Podjela društva kapitala

Općenito

Zakonom o trgovačkim društvima je uređen postupak podjele društva kapitala i to:

- razdvajanje s osnivanjem- razdvajanje s preuzimanjem- odvajanje s osnivanjem - odvajanje s preuzimanjem

Pravni učinak podjele

Podjela i osnivanje novih društava istovremeno se upisuje u sudski registar suda nadležnog po mjestu sjedišta društva koje se dijeli. Rješenjem o upisu novih društava upisuje se i naznaka da su ona osnovana u postupku provođenja podjele. Ako nova društva nemaju sjedište na području suda nadležnog po mjestu sjedišta društva koje se dijeli, taj sud o upisu osnivanja novih društava upućuje obavijest registarskom sudu nadležnom po mjestu sjedišta svakog pojedinog novog društva i društva preuzimatelja, a uz obavijest dostavlja i primjerak prijave sa svim prilozima.


Pravne posljedice upisa podjele, koje nastaju upisom u sudski sastoje se u tome da:

- su nova društva ili društva preuzimatelji sveopći pravni slijednici društva koje se dijeli te na njih sukladno planu podjele prelaze dijelovi imovine društva koje se dijeli, njegove obveze i pravni odnosi. Ako neki dio imovine nije planom podjele raspoređen ili to suglasno planu podjele ne bi bilo moguće učiniti, takav dio imovine ili naknada za njega rasporedit će se na sva nova društva u istom omjeru kao što im je prema planu podjele pripala raspoređena neto imovina društva koje dijeli;

- ako je podjela provedena razdvajanjem, društvo koje se dijeli prestaje;

- ako je podjela provedena odvajanjem, stupaju na snagu planom podjele predviđene izmjene statuta ili društvenog ugovora, a temeljni kapital društva koje se dijeli smatra se smanjenim, ako je takvo smanjenje bilo predviđeno planom podjele;

- članovi društva koje se dijeli stječu udjele u novim društvima suglasno planu podjele, a prava trećih osoba koja su postojala na udjelima u društvu koje se dijeli nastavljaju se na udjelima u novim društvima za koje su ovi zamijenjeni i na dodatnim isplatama u novcu, ako je takvih bilo;

- nedostatak javnobilježničkog oblika odluke o podjeli prestaje biti pravno odlučan.

PODJELA DD-a čl. 550a. - Provodi se: RAZDVAJANJEM ili ODVAJANJEM- Razdvajanje- za razdvajanje potreban je pristanak društva koje se dijeli- provodi se istodobnim prijenosom svih dijelova imovine društva koje se dijeli (bez likvidacije): - na dva ili više društava koje se osnivaju radi provođenja razdvajanja (razdvajanje s osnivanjem) ili - na dva ili više društava koja već postoje (razdvajanje s preuzimanjem)Odvajanje- provodi se prijenosom jednog ili više dijelova imovine društva koje se dijeli (a da to društvo ne prestaje):- na jedno ili više novih društava koje se osnivaju radi provođenja odvajanja (odvajanje s osnivanjem) ili- na jedno ili više društava koje već postoje (odvajanje s preuzimanjem)

DODATAK

PRIPAJANJE I SPAJANJE DRUŠTAVA S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

Pojam : Čl. 535.

Jedno ili više društava s ograničenom odgovornošću mogu se pripojiti drugome društvu s ograničenom odgovornošću bez da se provede postupak likvidacije prijenosom cijele imovine jednoga ili više društava (pripojenih društava) drugome društvu (društvu preuzimatelju) u zamjenu za udjele u tome društvu.


Dva ili više društava s ograničenom odgovornošću mogu se spojiti bez da se provede postupak likvidacije osnivanjem novoga društva s ograničenom odgovornošću na koje prelazi cijela imovina svakoga od društava koja se spajaju u zamjenu za udjele u novome društvu.

Pripajanje i spajanje je dopušteno i onda kada je donesena odluka o prestanku društva koje se pripaja ili odluke o prestanku nekih od društava koja se spajaju a moglo se odlučiti da se ona nastave.

Pripajanje

Odluka članova svakoga društva: Čl. 536.

(1) Ugovor o pripajanju valjan je ako se s njime svojom odlukom suglase članovi svih društava koja sudjeluju u pripajanju. Skupštine mogu i prije nego što je ugovor o pripajanju sklopljen odobriti njegov nacrt koji su usuglasile uprave društava.

(2) Za donošenje odluke potrebna je većina od tri četvrtine danih glasova. Društveni ugovor ne može predvidjeti da je za to potrebna manja većina. Ako za udjele u društvu preuzimatelja nisu u cjelini uplaćeni ulozi, za odluku članova pripojenoga društva moraju glasovati svi prisutni članovi toga društva. S odlukom se moraju suglasiti i članovi koji nisu bili prisutni pri donošenju odluke.

(3) Odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave. Njoj se mora priložiti ugovor o pripajanju društva.

(4) Svakome se članu društva mora na njegov zahtjev bez odgađanja dati prijepis ili presliku odluke i ugovora o pripajanju.

(5) Uprava mora svakome članu društva na njegov zahtjev dati obavještenja o okolnostima koje su bitne za pripajanje.

Ugovor o pripajanju: Čl. 537.

(1) Ugovor o pripajanju sklapaju uprave društava koja sudjeluju u pripajanju, a mora se sklopiti u obliku javnobilježničke isprave.

(2) U ugovoru iz stavka 1. ovoga članka mora se odrediti nominalni iznos svakoga udjela koji se članu pripojenoga društva mora dati u društvu preuzimatelju.

(3) Ako se udjeli koje treba dati po odredbi prethodnoga stavka ovoga članka pribavljaju povećanjem temeljnoga kapitala i daju prava i obveze drugačije od postojećih udjela u društvu preuzimatelju, takva odstupanja se moraju predvidjeti u ugovoru o pripajanju.

(4) U ugovoru o pripajanju moraju se posebno odrediti članovi pripojenoga društva i nominalni iznosi udjela koji već postoje u društvu preuzimatelju a treba da ih dobe članovi pripojenoga društva.

Povećanje temeljnoga kapitala društva radi toga da se provede pripajanje: Čl. 538.

(1) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital radi toga da bi se provelo pripajanje, ne primjenjuju se odredbe članka 457. stavka 5. i članka 458. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona te odredba o pružanju dokaza uplate iz stavka 2. točke 2. istoga članka ovoga Zakona.

(2) Prijavi koja se podnosi sudu za upis u sudski registar kroz isprave navedene prilažu se ugovor o pripajanju i zapisnici u kojima su sadržane odluke o pripajanju u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu ili preslici.

Provođenje pripajanja: Čl. 539.

(1) Društvo preuzimatelj ne smije povećati temeljni kapital da bi provelo pripajanje utoliko, ukoliko:

1. drži poslovne udjele društva koje se pripaja,

2. društvo koje se pripaja drži vlastite poslovne udjele,

3. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje nisu u punom iznosu uplaćeni temeljni ulozi, a koje je trebalo uplatiti.

(2) Društvo preuzimatelj ne mora povećati temeljni kapital utoliko, ukoliko:

1. drži vlastite poslovne udjele,

2. društvo koje se pripaja drži poslovne udjele društva preuzimatelja za koje su u punom iznosu uplaćeni temeljni ulozi.

(3) S držanjem poslovnih udjela od strane društva izjednačava se slučaj kada ih za račun toga društva drži netko treći.


(4) Ako društvo preuzimatelj plaća doplate u novcu, one ne smiju prelaziti deseti dio ukupnoga nominalnoga iznosa danih poslovnih udjela u tome društvu.

Prijava za upis pripajanja u sudski registar: Čl. 540.

(1) Svako društvo mora registarskome sudu podnijeti prijavu za upis pripajanja društva u sudski registar u kojemu je ono upisano.

(2) Pri podnošenju prijave članovi uprave moraju izjaviti da odluke o pripajanju nisu pobijane u za to propisanome roku ili da je pobijanje pravomoćno odbijeno

- Prijavi se prilažu u originalu ili u javno ovjerenome prijepisu ili preslici ugovor o pripajanju, zapisnici s odlukama o pripajanju, a ako je za pripajanje potrebno odobrenje državnog organa, i to odobrenje.

(3) Prijavi za upis u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo moraju se priložiti i zaključna financijska izvješća toga društva.

- Registarski sud može upisati pripajanje u sudski registar samo onda ako su izvješća izrađena s danom najviše osam mjeseci prije dana podnošenja prijave za upis. Ona se ne moraju objaviti.

(4) Prijavi za upis u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj prilaže i popis članova društva potpisan od strane članova uprave.

Upis pripajanja: Čl. 541.

(1) Pripajanje se može upisati u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj tek nakon što se to upiše u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo. Ako je radi provedbe pripajanja povećan temeljni kapital društva preuzimatelja, pripajanje se ne može upisati u sudski registar prije nego što se u taj registar upiše povećanje temeljnoga kapitala.

(2) Upisom pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja, imovina pripojenog društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja. Ako se pri tome na strani društva preuzimatelja nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora koje do trenutka pripajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, a koje su međusobno nespojive ili čije bi ispunjenje bilo za društvo preuzimatelja posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.

(3) Pripojeno društvo prestaje s danom upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj. Nije potrebno da se ono posebno briše iz sudskog registra. Upisom pripajanja članovi pripojenog društva postaju članovima društva preuzimatelja.

(4) Upisom pripajanja u sudski registar uklanja se nedostatak, ako ugovor o pripajanju nije sklopljen u obliku javnobilježničke isprave.

(5) Sud koji vodi sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj mora po službenoj dužnosti izvijestiti sud koji vodi registar u kome je upisano pripojeno društvo o danu kada je pripajanje bilo upisano. Po primitku toga priopćenja sud sjedišta pripojenog društva mora po službenoj dužnosti upisati u registar zabilježbu kada je pripajanje upisano u registar suda sjedišta društva preuzimatelja i poslati tome sudu na čuvanje sve isprave društva koje se kod njega nalaze.

Zaštita vjerovnika: Čl. 542.

(1) Vjerovnicima društava koja sudjeluju u pripajanju mora se dati osiguranje, ako se u tu svrhu jave u roku od šest mjeseci od objavljivanja upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano ono društvo čiji su vjerovnici, a ne mogu tražiti da im se podmire tražbine. To pravo imaju vjerovnici društva preuzimatelja samo onda ako mogu dokazati da je pripajanjem društava ugroženo ispunjenje njihovih tražbina. Vjerovnike se mora u objavi upisa pripajanja upozoriti na to njihovo pravo.

(2) Pravo da zahtijevaju davanje osiguranja nemaju vjerovnici koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pravo namirenja iz stečajne mase.

Polazna vrijednost društva preuzimatelja: Čl. 543.

(1) Vrijednosti iskazane u izvještaju o financijskom položaju pripojenoga društva iskazuju se u izvještaju o financijskom položaju društva preuzimatelja u skladu s odgovarajućim propisima o računovodstvu.

(2) Ako društvo preuzimatelj poveća temeljni kapital društva radi toga da provede pripajanje i pređe li ukupni nominalni iznos udjela koji se daju članovima pripojenoga društva za prenesenu imovinu toga društva ili veći iznos za koji su oni izdani


uključujući i plaćanja u novcu vrijednost predmeta imovine pojedinačno navedenih u izvještaju o financijskom položaju, razliku se mora prikazati kao nematerijalnu imovinu.

Odgovornost za štetu članova organa pripojenoga društva: Čl. 544.

(1) Članovi uprave, a ako postoji nadzorni, odnosno upravni odbor, i članovi toga odbora pripojenoga društva obvezni su kao solidarni dužnici da nadoknade štetu, koju pripajanjem pretrpe to društvo, njegovi članovi i vjerovnici. Za štetu ne odgovaraju ni članovi uprave ni nadzornog, odnosno upravnog odbora koji su pri reviziji imovinskog stanja društva i pri sklapanju ugovora o pripajanju postupali s dužnom pozornošću.

(2) Za zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, kao i za sve druge zahtjeve koji se podignu za i protiv pripojenoga društva smatra se kao da to društvo i dalje postoji. Utoliko se tražbine i obveze pripajanjem ne sjedinjuju.

(3) Zahtjevi koji se temelje na odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka zastaruju za pet godina od dana objave upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano pripojeno društvo.

Ništetnost odluke pripojenoga društva o pripajanju: Čl. 546

Nakon upisa pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo, tužba na utvrđenje da je ništetna odluka o pripajanju što ju je donijelo pripojeno društvo podiže se protiv društva preuzimatelja.

Sudsko ispitivanje omjera zamjene udjela: Čl. 547.

(1) Odluka kojom je skupština pripojenoga društva odobrila ugovor o pripajanju ne može se pobijati zbog toga što je omjer zamjene udjela prenisko odmjeren. Ako je on prenisko odmjeren, sud može na temelju zahtjeva odrediti da se doplate iznosi koji ne mogu prelaziti deseti dio nominalnih iznosa danih udjela.

(2) Zahtjev može postaviti svaki član pripojenoga društva, koji bi imao pravo pobijati odluku ali je to njegovo pravo isključeno prvom rečenicom prethodnoga stavka ovoga članka. Zahtjev se može postaviti u roku od mjesec dana od dana kada se smatra da je objavljen upis pripajanja u sudski registar u koji je upisano pripojeno društvo. Članovi društva koji nisu postavili zahtjev ne mogu iz odluke suda izvoditi nikakva prava. Sud mora objaviti da je podnesen zahtjev za doplatu zbog prenisko odmjerenog omjera zamjene udjela. U roku od mjesec dana od objave da je zahtjev podnesen, članovi koji na to imaju pravo mogu podnijeti svoje zahtjeve za doplatom. Na to njihovo pravo mora ih se upozoriti u objavi. Na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 532. stavaka 3. do 8. ovoga Zakona.

Spajanje

Čl. 548.

(1) Pri spajanju društava s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o pripajanju. Svako od društava koja se spajaju smatra se društvom kojega se pripaja, a novo društvo se smatra društvom preuzimateljem.

- Društveni ugovor novog društva valjan je tek nakon što se s njime odlukom suglase članovi u svakome od društava koja se spajaju. primjena čl. o pripajanju, kao i na imenovanja članova nadzornog, odnosno upravnog odbora novoga društva koje treba da imenuju članovi društava koja se spajaju.

- Utvrđenja sadržana u društvenim ugovorima svakoga od spojenih društava s posebnim pogodnostima, troškovima osnivanja, ulozima u stvarima i u pravima moraju se preuzeti u društveni ugovor novoga društva.

(4) Društva koja se spajaju moraju podnijeti prijavu za upis u sudski registar novoga društva sudu na čijem području to društvo treba da ima sjedište. Upisom novoga društva u sudski registar imovine društava koja se spajaju i njihove obveze prelaze na novo društvo. Ako se pri tome na strani novoosnovanoga društva nađu obveze iz dvostranoobveznih ugovora, koje do trenutka spajanja nijedna strana nije potpuno ispunila, koje su međusobno nespojive čije bi ispunjenje bilo za novoosnovano društvo posebno nepravično, njihov se opseg pravično određuje, uzimajući u obzir ugovorna prava svih strana.

(5) Upisom novoga društva u sudski registar prestaju društva koja su se spojila. Nije potrebno posebno brisanje društava koja su se spojila u sudskom registru. Članovi društava koja su se spojila upisom spajanja postaju članovi novoga društva.

(6) U objavi upisa novoga društva moraju se osim sadržaja upisa navesti:

1. imena i prezimena, njihovi OIB i prebivališta članova prvoga nadzornoga odbora ako društveni ugovor predviđa da takav odbor postoji ili je propisano zakonom da društvo mora imati nadzorni, odnosno upravni odbor


2. odredbe društvenog ugovora o načinu kako će društvo objavljivati priopćenja.

(7) Novo društvo mora prijaviti spajanje društava radi upisa u odgovarajuće sudske registre . Spajanje se može upisati u registrima tih društava tek nakon što se u sudski registar upiše novo društvo.

ZTD povezana društva definira kao pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao:

1. društvo koje u drugome društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju,2. ovisno i vladajuće društvo,3. društvo koncerna,4. društva s uzajamnim udjelima i5. društva povezana poduzetničkim ugovorima.

1. Ako jedno društvo ima većinu udjela ili većinsko pravo odlučivanja u drugome pravno samostalnome društvu (većinsko sudjelovanje), smatra se da se to drugo društvo nalazi u većinskome sudjelovanju, a prvo društvo s većinskim sudjelovanjem u njemu (članak 474. ZTD-a).

2. Ovisno društvo je pravno samostalno društvo na koje neko drugo društvo (vladajuće društvo) može imati neposredno ili posredno prevladavajući utjecaj. Pretpostavlja se da je društvo koje se nalazi u većinskome sudjelovanju ovisno o društvu koje u njemu ima većinski udio (članak 475. ZTD-a).Smatra se da neko društvo može imati prevladavajući utjecaj u drugome društvu ako kao dioničar ili član društva ima pravo izabrati odnosno imenovati i opozvati imenovanje odnosno razriješiti većinu članova uprave ili nadzornog odbora odnosno upravnog odbora društva ili na temelju sporazuma sklopljenog s drugim dioničarima ili članovima tog društva ima kontrolu nad većinom glasačkih prava u društvu.

3. O koncernu se govori u situacijama kada se vladajuće i jedno ili više ovisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućega društva (čl. 476. ZTD-a).Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena društva među kojima je sklopljen ugovor o vođenju poslova društva (članak 479.) ili od kojih se jedno društvo priključuje drugome (članak 503.). Pretpostavlja se da ovisno i vladajuće društvo čine koncern.Ako su pravno samostalna društva, a da jedno nije ovisno o drugome, spojena zajedničkim vođenjem, ona čine koncern a pojedinačna društva su društva koncerna.

4. Društva s uzajamnim udjelima su društva kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugome društvu. Za utvrđenje pripada li nekome društvu više od četvrtine udjela u drugome društvu primjenjuju se odredbe članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona. (članka 477. ZTD-a).Ako jednome od društava s uzajamnim udjelima pripada većinski udio u drugome društvu ili ako jedno društvo može imati neposredno ili posredno vladajući utjecaj na drugo društvo, jedno društvo treba smatrati vladajućim a drugo ovisnim društvom.

5. Kada se govori o društvima povezanim poduzetničkim ugovorima ZTD razlikuje (članak 479. ZTD) :1. ugovor o vođenju poslova društva, kao ugovor kojim društvo kapitala podvrgava vođenje poslova društva drugome društvu.2. ugovor o prijenosu dobiti, kao ugovor kojim se takvo društvo obvezuje da će drugome društvu


prenijeti cijelu svoju dobit, a tim se ugovorom smatra i ugovor o vođenju vlastitog poduzeća, kao ugovor kojim se društvo kapitala obvezuje da će svoje poduzeće voditi za račun drugoga društva 3. Ostali poduzetnički ugovori (članak 480. ZTD-a) su ugovori kojima se društva kapitala:- obvezuju da će svoju dobit ili dobit pojedinih dijelova svoga poduzeća (svojih pogona) u potpunosti ili djelomično udružiti s dobiti drugih društava ili pojedinih dijelova poduzeća (pogona) tih društava radi podjele zajedničke dobiti (ugovor o zajednici dobiti),- obvezuju da će dio svoje dobiti ili dobiti pojedinih dijelova svoga poduzeća (pogona) u potpunosti ili djelomično prenijeti nekome drugome (ugovor o djelomičnom prijenosu dobiti),- obvezuju da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća (pogon) dati u zakup drugome (ugovor o zakupu poduzeća ili pogona) ili da će svoje poduzeće ili dio svoga poduzeća prepustiti da ga drugi vodi u ime društva, a za svoj račun (ugovor o prepuštanju poduzeća ili pogona).Za razliku od ostalih oblika povezivanja trgovačkih društava poduzetnički se ugovori upisuju u sudski registar na temelju podnesene prijave za upis poduzetničkog ugovora. U takvoj se prijavi navode:- postojanje i vrsta poduzetničkog ugovora, - ime druge ugovorne strane, a - ako se radi o ugovoru o prijenosu dobiti i sporazum o visini dobiti koja se prenosi. Ugovor stupa na snagu kada ga se upiše u sudski registar sjedišta društva.

Priključena društava predstavljaju poseban oblik poduzetničke integracije, u kojoj jedno društvo - priključeno društvo, postaje dijelom drugog društva - glavnog društva, a da pri tome oba društva zadržavaju svoju pravnu samostalnost.

Za ovakav oblik poduzetničkog udruživanja ZTD traži kumulativno ispunjavanje pretpostavki:

1. da su priključeno društvo i glavno društvo, društva kapitala,2. da je sjedište glavnog društva na teritoriju Republike Hrvatske, budući da ono odgovara

vjerovnicima, 3. buduće glavno društvo drži najmanje 95% temeljnog kapitala priključenog društva, 4. odluku o priključenju donesu skupštine budućeg glavnog i priključenog društva.

Uprava priključenog društva mora podnijeti prijavu za upis priključenja u sudski registar u kojemu je ono upisano.

Pravni učinci priključenja glavnom društvu nastupaju upisom priključenja u sudski registar na čijem je području sjedište društva koje se priključuje.

Preoblikovanje dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću

Dioničko društvo može se preoblikovati u društvo s ograničenom odgovornošću (članak 557. ZTD-a).Upisom preoblikovanja u sudski registar:


- dioničko društvo nastavlja djelovati kao društvo s ograničenom odgovornošću,- dionice postaju poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću određeni brojem i nominalnim iznosima dionica, odnosno temeljnim kapitalom koji otpada na dionice bez nominalnog iznosa pojedinih bivših dioničara, a sada članova društva s ograničenom odgovornošću,- prava koja su treće osobe stekle na dionicama vrijede glede poslovnih udjela u koje su pretvorene,- članovi uprave i nadzornog odbora dioničkog društva postaju članovi uprave i nadzornog odbora društva s ograničenom odgovornošću, ako odlukom o preoblikovanju nije što drugo određeno (članak 562. ZTD-a).

Preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo

Odlukom skupštine društvo s ograničenom odgovornošću može se preoblikovati u dioničko društvo (članak564. stavak1. ZTD-a).Učinak upisa preoblikovanja u sudski registar sastoji se u tome da:

- društvo s ograničenom odgovornošću nastavlja djelovati kao dioničko društvo,- poslovni udjeli u društvu s ograničenom odgovornošću zamjenjuju se dionicama dioničkog društva,- prava koja su treće osobe stekle na poslovnim udjelima vrijede glede dionica u koje su pretvoreni,- članovi uprave društva s ograničenom odgovornošću postaju članovima uprave dioničkoga društva, a članovi nadzornog odbora društva s ograničenom odgovornošću članovima nadzornog odnosno upravnog odbora dioničkog društva, ako odlukom o preoblikovanju nije što drugo određeno (članak 569. ZTD-a).

Preoblikovanje dioničkog društva u javno trgovačko društvo i u komanditno društvo

Dioničko društvo može se odlukom glavne skupštine preoblikovati u javno trgovačko društvo ili komanditno društvo. (članak 571. i 576.)Nakon upisa preoblikovanja u sudski registar:

- dioničko društvo nastavlja djelovati kao javno trgovačko društvo odnosno komanditno društvo,- članovi javnog trgovačkog društva i komplementari u komanditnom društvu odgovaraju osobno, neograničeno i solidarno vjerovnicima društva, a komanditori do iznosa određenog imovinskog uloga u društvu i za one obveze društva koje su nastale prije upisa preoblikovanja u sudski registar,- prestaju sve ovlasti uprave i nadzornog odnosno upravnog odbora dioničkog društva (članak 574. i 576. ZTD-a).

Preoblikovanje društva s ograničenom odgovornošću u javno trgovačko društvo i u komanditno društvo

Na učinke upisa preoblikovanja društva s ograničenom odgovornošću u javno trgovačko društvo i u komanditno društvo na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ZTD-a o preoblikovanju dioničkog društva u javno trgovačko društvo i u komanditno društvo (članak 577. ZTD-a).


Preoblikovanje javno trgovačkog društva i komanditnog društva u dioničko društvo

Javno trgovačko društvo i komanditno društvo mogu se odlukom svih članova društva preoblikovati u dioničko društvo (članak 578. ZTD-a).Nakon upisa preoblikovanja u sudski registar:

- javno trgovačko društvo odnosno komanditno društvo nastavlja kao dioničko društvo,- članovi javno trgovačkog društva, odnosno komplementari i komanditori komanditnoga društva postaju dioničari razmjerno svojim dotadašnjim udjelima u društvu,- preoblikovanje ne utječe na odgovornost članova javnog trgovačkog društva, odnosno komplementara komanditnoga društva za obveze koje je to društvo preuze (članak 581 ZTD-a).

Preoblikovanje javno trgovačkog društva i komanditnog društva u društvo s ograničenom odgovornošću

Na učinke upisa preoblikovanja javnog trgovačkog društva i komanditnog društva u društvo s ograničenom odgovornošću na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ZTD-a o preoblikovanju javno trgovačkog društva i komanditnog društva u dioničko društvo ( članak 582. ZTD-a).

čl. 621. Ukidanje TD:

Ugrozi li trgovačko društvo protuzakonitim postupanjem nekoga njegovoga organa ili člana toga organa opće dobro a nadležni organ društva ne opozove osobe koje su to učinile, sud će po tužbi Vlade Republike Hrvatske donijeti presudu o ukidanju društva.

Nakon presude suda o ukidanju provodi se likvidacija društva kako je to propisano ovim Zakonom. Prijedlog za opoziv i imenovanje likvidatora iz važnog razloga može staviti državni organ iz stavka 1. ovoga članka.

161. Gospodarsko interesno udruženje – pojam? čl. 583.

Gospodarsko interesno udruženje je trgovačko društvo sa svojstvom pravne osobe koje osnivaju dvije ili više fizičkih i/ili pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja te da bi poboljšale njihov učinak.

- Osniva se bez temeljnog kapitala, osnivači dvije ili više fizičkih i/ili pravnih osoba-trgovaca i osoba koje se bave slobodnim zanimanjima- Djelatnost mora biti u vezi s djelatnošću članova - Prava članova nije dopušteno izraziti vrijednosnim papirima - Udruženje je trgovačko društvo osoba i pravna osoba - Članovi odgovaraju za obveze društva neograničeno supsidijarno cijelom imovinom čl. 529- Ne mogu ustupiti članstvo osim uz suglasnost ostalih članova - Svaki član ima jedan glas, o bitnim stvarima jednoglasno - Podredna primjena odredaba ZTD o JTD - ugovor o osnivanju mora biti u obliku j.b akta


Gospodarsko interesno udruženje ne smije: 1.Ostvarivati neposredne ni posredne ovlasti vođenja nadzora na djelovanjem poduzeća njegovih članova, drugih društava i fiz. osoba 2. Neposredno ni posredno držati dionice ili udjele u poduzećima članova, ni u drugim poduzećima osim iznimno za račun članova 3. Biti članom drugog GIU 4. Pribavljati sredstva na tržištu kapitala

Tijela:- ČLANOVI KOJI DJELUJU ZAJEDNO - Pojam članova koji djeluju zajedno sličan skupštini, često potrebna jednoglasnost, mogu neke ovlasti prenijeti na drugo tijelo - UPRAVA - Jedan ili više članova koji se upisuju u sud. registar - Fizičke poslovno sposobne osobe ( ne moraju biti članovi) - Ne mogu biti osobe koje ne mogu biti čl. uprave ili NO trgovačkog društva - Poslovodstvo: zastupanje, u pravili pojedinačno ako nije drugačije u društvenom ug.

- O primanju novoga člana jednoglasno odlučuju svi članovi udruženja.

- Član može otkazati članstvo u udruženju po odredbama sadržanim u ugovoru o osnivanju udruženja, a ako u njemu o tome nema odredaba, uz suglasnost svih ostalih članova udruženja. čl. 596.

Svaki član može otkazati članstvo iz važnog razloga

Prestanak:

- ODLUKOM ČLANOVA (JEDNOGLASNO): ako je isteklo vrijeme na koje je osnovano ili je ispunjen odnosno postao nemoguć predmet poslovanja - ODLUKOM SUDA: po tužbi člana društva ili treće osobe zbog povreda ZTD ili važnog razloga - STEČAJEM

Dodatak:


Tajno društvo:

Tajno društvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), te na temelju tog uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.

Ulog tajnoga člana ulazi u imovinu poduzetnika.

Ulog se može sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu. Tajno društvo nije pravna osoba i nema tvrtku. U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnoga člana. Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza iz poslovanja tajnoga društva.

Nije pravna osobaU prometu nastupa poduzetnik

Odnos tajnoga člana i poduzetnika: odnos se uređuje ugovorompisani oblik ugovora, po pravilu za ortaštvopravo nadzora tajnog člana (uvid u fin. izvješće i poslovne knjige)u slučaju odbijanja nalog suda na zahtjev tajnog članapravo nadzora ne može se isključiti ugovorom

Dobit i gubitak: pravo na dobit i gubitak uređuje se ugovorom u nedostatku ugovora udio primjeren okolnostima može se isključiti udio tajnog člana u gubitku i dobiti ako nije što ugovoreno tajni član sudjeluje istim udjelom u dobiti i gubitku

Razlozi za prestanak tajnog društva: sporazumom je moguće odlučiti o otkazu društva smrt tajnog člana ne dovodi do prestanka tajnog društva razlozi za prestanak društva po sili zakona: protek ugovorenog vremena ostvarivanje cilja ili nemogućnost ostvarivanja cilja smrt ili prestanak poduzetnika

prestanak obavljanja gospodarske djelatnosti poduzetnika otvaranje stečaja nad tajnim članom

otvaranje stečaja nad poduzetnikom

162. Stečaj – ciljevi stečajnog postupka, stečajni dužnik i stečajni razlozi?


Stečajnim zakonom se uređuju:

Uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice otvaranja i provedbe stečajaStečajni planOsobna uprava insolventnog dužnika Uvjeti i učinci oslobađanja dužnika od preostalih obveza

POSEBI IZVANPARNIČNI POSTUPAK-PRIMJENA ZPP

Vrste stečajnih postupaka:

1.) LIKVIDACIJSKI STEČAJ -unovčenje imovine i podjela sredstava vjerovnicima2.) SANACIJSKI STEČAJ - provođenje stečajnog plana radi uređivanja pravnog položaja dužnika i njegovog odnosa prema vjerovnicima te radi nastavka djelatnosti

Načela stečajnog postupka: ekonomičnosti , hitnosti, svrsishodnosti, ograničeno načelo usmenosti, dispozitivnosti (iniciranje), oficioznosti (provođenje), koncentracije i vremenskog ograničenja trajanja stečaja (čl. 7.)

Odluke i pravni lijekovi Rješenje Zaključak:nalog službenoj osobi ili tijelu stečajnog postupka za obavljanje radnji, odluke o

upravljanju postupkom Rješenje-žalba u roku od 8 dana-drugi stupanj-60dana Zaključak-žalba nije dopuštena Nema ponavljanja postupka Revizija iznimno dopuštena-jedinstvena primjena zakona

- opća ovrha nad imovinom određene pravne ili fizičke osobe koja se smatra trgovcem pojedincem ili imateljem radnje jer je kao dužnik došla u situaciju insolventnosti te ne može podmiriti svoje obveze, sudski izvanparnični postupak

Ciljevi stečajnoga postupka: čl. 2.- radi skupnoga namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima- tijekom stečajnoga postupka može se provesti i preustroj dužnika (stečajni plan) radi uređivanja pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti.

Stečajni dužnik: čl.3.1. pravna osoba, u pravilu trgovačko društvo2. imovina dužnika pojedinca - trgovca pojedinca i obrtnika

Stečaj se ne može provesti nad:


1. Republikom Hrvatskom, 2. fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, 3. mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, 4. Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje 5. jedinicama lokalne samouprave i uprave

Nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme, odnosno pružanje usluga Hrvatskoj vojsci stečaj se ne može otvoriti bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane. Ako Ministarstvo obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnoga postupka u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti stečajnoga suca o pokretanju prethodnoga postupka, smatrat će se da je suglasnost dana. Ako Ministarstvo obrane uskrati svoju suglasnost, za obveze stečajnoga dužnika solidarno odgovara Republika Hrvatska.

Ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi, međutim to se ne odnosi na odnosi se na dionička društva.

Stečajni razlozi: čl.41. nesposobnost za plaćanje: - dužnik je nesposoban na plaćanje (insolventan) ako ne može trajnije ispunjavati svoje novčane

obveze- prijeteća nesposobnost plaćanja – dužnik može predložiti otvaranje stečajnog postupka ako

učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti o dospjelosti.2. prezaduženost – smatra se da je dužnik prezadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće

obveze.

1. Nesposobnost za plaćanje:

- dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.

Predmnijeva nesposobnosti za plaćanje:

- smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u razdoblju od dva mjeseca nije s bilo kojega od njegovih računa kod bilo koje pravne osobe koja za njega obavlja poslove platnoga prometa isplaćena barem jedna petina iznosa koji je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu bez daljnjega pristanka dužnika naplatiti s toga računa. - smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na kojim drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje.


- ta predmnijeva neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu naplatiti sa svih njegovih računa ili ako dođe do pristupanja dugu. Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa.

- Postojanje okolnosti o tome da je dužnik nesposoban za plaćanje dokazuje se potvrdom pravne osobe koja za dužnika obavlja poslove platnoga prometa. Ta je pravna osoba dužna bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev, izdati takvu potvrdu. U suprotnom ona odgovara za štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti.

Prijeteća nesposobnost za plaćanje:

Dužnik može predložiti otvaranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću (prijeteća nesposobnost za plaćanje).

2. Prezaduženost:

- smatrat će se da je pravna osoba prezadužena ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. - neće se smatrati da je dužnik prezadužen: ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću- neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo osoba (javno trgovačko društvo, komanditno društvo) ako je koji od njegovih članova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizička osoba. - ako je trgovačko društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava koja vodi društvo mora bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, predložiti otvaranje stečajnoga postupka.

163. Tijela stečajnog postupka? čl. 15

1. stečajni sudac : čl. 17. 1. odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov rad i daje mu obvezatne upute, u skladu s ovim Zakonom,4. nadzire rad odbora vjerovnika,5. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom stečajnoga postupka6. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje nagradu stečajnom upravitelju,7. odobrava isplatu vjerovnika,8. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka,


9. odlučuje i o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka,

2. stečajni upravitelj – za stečajnog upravitelja može se imenovati fizička osoba koja ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit za stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih upravitelja. Prigodom imenovanja stečajnog upravitelja posebno će se voditi računa o tome da upravitelj raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom potrebnim za vođenje odnosnog stečajnog postupka. Za stečajnog upravitelja može biti imenovan i odvjetnik čl. 20. Za stečajnog upravitelja ne može biti imenovana osoba:1. koja bi morala biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku, 2. osoba koja je bila zaposlena kod dužnika ili je bila članom nekog njegovog tijela, 3. bliski srodnik stečajnoga suca, osoba odgovornih za obveze u stečaju, članova uprave i

drugih tijela dužnika, vjerovnika te osoba koje su u odnosu suparništva s dužnikom. 4. osoba koja po zakonu ne bi mogla biti imenovana za člana uprave dužnika, nadzornog

odbora ili sličnog tijela, 5. osoba pravomoćno osuđena za počinjena kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i

poslovanja te za druga kaznena djela koja ju čine nedostojnom za obavljanje dužnosti stečajnog upravitelja. Za stečajnog upravitelja može biti imenovan i odvjetnik pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka. (čl. 20. )

Stečajni upravitelj se imenuje rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka, može se pobijati žalbom protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka, stečajni sudac može povodom Žalbe samo izmijeniti odluku o imenovanju stečajnoga upravitelja u roku od tri dana

Dužnosti stečajnoga upravitelja: čl. 25. Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a osobito: 1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja stečajnoga postupka, 2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje stečajnom sucu, 3. odrediti povjerenstvo za popis imovine, 4. sastaviti početno stanje imovine dužnika, 5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad sredstvima dužnika, 6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika, 7. savjesno voditi poslovanje dužnika ako je određeno da se poslovanje nastavlja, 8. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava dužnika koje ulaze u stečajnu masu, 9. pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvršiti isplatu, 10. dostaviti odboru vjerovnika završni stečajni račun, 11. izvršiti naknadne isplate vjerovnika. 12. nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu 13. obavljati i druge poslove u skladu s ovim Zakonom.

Razrješenje stečajnoga upravitelja? čl. 27. - Stečajni će sudac razriješiti stečajnoga upravitelja


a) istekom godine i pol dana od dana održavanja izvještajnog ročišta ili od prestanka poslovanja dužnika ako je odlučeno da dužnik privremeno nastavlja poslovanja

b) ako nije unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može pristupiti završnoj diobi, osim ako unovčenje nije bilo moguće radi vođenja upravnog ili sudskog postupka koji je prethodno pitanje za završetak stečajnog postupka. Ako se imovina dužnika koja ulazi u stečajnu masu sastoji većim dijelom od pokretnina koje se lako mogu unovčiti, taj rok iznosi godinu dana

c) ako svoju dužnost ne obavlja uspješno ili iz drugih važnih razloga, a osobito ako je imenovan u više od tri stečaja čija je vrijednost stečajne mase procijenjena na više od dva milijuna i pol kuna i ti stečajni dužnici nastavljaju poslovanje - stečajni sudac po službenoj dužnosti ili na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja i prije godinu

d) kad to sam zatraži- protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za razrješenje pravo na žalbu ima samo stečajni upravitelj.

- Protiv rješenja o razrješenju pravo na žalbu imaju samo stečajni vjerovnici

Odgovornost stečajnog upravitelja čl. 28. Nadzor nad radom stečajnog upravitelja vrše ostala stečajna tijela Razrješenje u slučaju određenom SZ (1,5 g. od izvještajnog ročišta kao je odlučeno da će dužnik nastaviti poslovanje , ako nije unovčio stečajnu masu; ako svopju dužnost ne obavlja uspješno ili iz dr. važnih razloga, ako to sam zatraži, čl. 27. ) ima pravo na naknadu za rad, određuje ju sudac po posebnoj tarifi, kao i naknadu stvarnih troškova, čl. 29. Odgovornost za štetu zbog povrede dužnosti stečajnog upravitelja Ne odgovara za radnje koje je odobrio stečajni sudac osim ako je odobrenje ishodio prijevarom

3. odbor vjerovnika čl. 33. – osniva se radi zaštite interesa vjerovnika u stečajnom postupku. Ako je stečajno vijeće osnovalo odbor vjerovnika, vjerovnici na skupštini odlučuju treba li taj odbor zadržati. Vjerovnici mogu iz odbora isključiti člana kojeg je imenovalo stečajno vijeće i izabrati druge ili dodavati članove. Glavni zadatak odbora je pomoć u radu stečajnogupravitelja i nadzor nad njegovim radom čl. 32. - O osnivanju odbora vjerovnika odlučuje stečajni sudac i vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika, ako je stečajni sudac već osnovao odbor vjerovnika, vjerovnici odlučuju treba li taj odbor zadržati.- skupština vjerovnika može iz odbora vjerovnika isključiti sve ili pojedine članove koje je imenovao stečajni sudac i izabrati druge ili dodatne članove odbora vjerovnika.U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni: 1. stečajni vjerovnici s najvišim tražbinama2. vjerovnici s malim tražbinama3. predstavnik ranijih dužnikovih zaposlenika (radnika), osim ako oni kao stečajni vjerovnici

ne sudjeluju tek s beznačajnim tražbinama.


- za članove odbora mogu biti imenovani i razlučni vjerovnici te osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogle pridonijeti radu odbora, broj članova odbora vjerovnika mora biti neparan, ali u pravilu ne više od sedam- odbor vjerovnika o pitanjima iz svoga djelokruga odlučuje na sjednicama, ako je nazočna većina ukupnog broja njegovih članova, prvu sjednicu odbora vjerovnika saziva stečajni sudac po službenoj dužnosti ili na prijedlog stečajnoga upravitelja ili većine članova odbora vjerovnika, na toj sjednici članovi odbora izabiru predsjednika. - sjednicama odbora vjerovnika mogu biti nazočni stečajni sudac i stečajni upravitelj bez prava glasa, oni se obvezatno pozivaju na sjednice odbora vjerovnika. čl. 37. - odbor vjerovnika odlučuje većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudac. - podneske u ime odbora vjerovnika podnosi, odnosno izjave daje predsjednik odbora vjerovnika na temelju odluke odbora, a ako je broj stečajnih vjerovnika manji od pet, ovlasti odbora vjerovnika imaju svi vjerovnici - stečajni sudac može ukinuti odluku odbora vjerovnika

zadaci odbora vjerovnika: čl. 34. 1. nadzirati stečajnoga upravitelja 2. pomagati mu u vođenju poslova, 3. pratiti tijek poslovanja, 4. pregledavati knjige i poslovnu dokumentaciju te 5. naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine

4. skupština vjerovnika : čl. 38. a. saziva stečajni sudac, pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik pojedinac, Skupština vjerovnika sazvat će se na prijedlog: čl. 38. b. 1. stečajnoga upravitelja,2. odbora vjerovnika,3. najmanje pet stečajnih vjerovnika koji nisu nižega isplatnog reda, uz uvjet da zbroj tražbina stečajnih vjerovnika po procjeni stečajnoga suca premašuje petinu iznosa tražbina svih stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove,4. jednoga ili više stečajnih vjerovnika koji ne spadaju u niže isplatne redove, uz uvjet da zbroj njihovih tražbina po procjeni stečajnoga suca premašuje dvije petine iznosa - između primitka prijedloga i sjednice skupštine ne smije proteći više od trideset dan- Protiv rješenja stečajnoga suca kojim je odbio sazvati skupštinu vjerovnika podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. Ako ima više predlagatelja, pravo na žalbu ima svaki od njih.- ako stečajni sudac ne sazove skupštinu niti u tom roku donese rješenje kojim se odbija prijedlog za sazivanje skupštine, smatrat će se da je donio rješenje kojim je prijedlog odbio. U tom slučaju podnositelj prijedloga ima pravo na posebnu žalbu. O toj je žalbi drugostupanjski sud dužan odlučiti u roku od osam dana.- skupštinu vjerovnika vodi stečajni sudac.- smatrat će se da je na skupštini vjerovnika odluka donesena ako zbroj iznosa tražbina stečajnih vjerovnika koji su glasovali za neku odluku iznosi više od zbroja iznosa tražbina vjerovnika koji su glasovali protiv te odluke. Za razlučne vjerovnike kojima dužnik ne duguje


osobno prigodom utvrđivanja prava glasa umjesto iznosa tražbina uzet će se u obzir vrijednost razlučnog prava.- pravo glasa na skupštini vjerovnika imaju stečajni vjerov nici čije su tražbine utvrđene - smatrat će se da vjerovnik ima pravo glasa, iako je njegova tražbina osporena, ako postojanje svoje tražbine dokazuje ovršnom ispravom, osim ako se javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.- Smatrat će se da razlučni vjerovnik ima pravo glasa glede dijela svoje tražbine osigurane razlučnim pravom koju je prijavio u stečajnom postupku iako je ta njegova tražbina osporena, ako je osigurana razlučnim pravom upisanim u zemljišnoj ili kojoj drugoj javnoj knjizi, osim ako dužnik javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ne dokaže prestanak postojanja tražbine.- Vjerovnicima osporenih tražbina priznat će se pravo glasa ako se na skupštini vjerovnika stečajni upravitelj i nazočni vjerovnici s pravom glasa tako sporazumiju. Ako se sporazum ne može postići, o tome odlučuje stečajni sudac na skupštini rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba.- Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa, osim ako su njihove tražbine utvrđene - Stečajni sudac može prigodom glasovanja na sljedećim skupštinama vjerovnika na prijedlog stečajnog upravitelja ili kojega od nazočnih vjerovnika s pravom glasa, izmijeniti svoju odluku o pravu glasa vjerovnika osporenih tražbina.

Ovlasti skupštine vjerovnika:čl 38. e.

1. osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov sastav ili ga ukinuti,2. imenovati novoga stečajnog upravitelja,3. odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine,4. odlučiti o preustroju, naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana,5. donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika,6. odlučiti o drugim pitanjima 7. pravo zatražiti od stečajnoga upravitelja obavijesti i izvještaje o stanju stvari i vođenju poslova. Ako odbor vjerovnika nije osnovan, tada skupština vjerovnika može naložiti provjeru prometa i iznosa gotovine kojom upravlja stečajni upravitelj.

Prijava tražbina stečajnih vjerovnika

- Nakon samog otvaranja stečajnog postupka nastupa razdoblje kada stečajni vjerovnici moraju preuzeti svoju ulogu i svoje odgovornosti u stečaju.Prvi korak prema ostvarenju prava (i dužnosti) vjerovnika svakako je prijava tražbine vjerovnika u stečajnom postupku.- vjerovnici stečajnog dužnika prijavljuju svoje tražbine stečajnom upravitelju, a ne stečajnom sucu ili u stečajni spis, što se često događa. Rokove za prijavu tražbina određuje stečajni sudac u rješenju o otvaranju stečajnog postupka a isti ne mogu biti kraći od 15 dana niti dulji od 30 dana. Obzirom da se rješenje o otvaranju stečajnog postupka objavljuje u Narodnim novinama, na ove rokove primjenjuje se odredbe Stečajnog zakona o dostavi javnom objavom. Prema tim odredbama smatra


se da je rješenje dostavljeno (zakon koristi pojam «priopćenje obavljeno») protekom osmog dana od dana objave u NN i od tog dana počinju teći rokovi za prijavu tražbine.- ovaj rok o prijavama tražbine jedan je od važnijih rokova u Stečajnom zakonu, upravo zbog posljedica koje izaziva. Naime, nakon izmjena SZ, više nema beskonačnih rokova za prijavu tražbina stečajnih vjerovnika. Temeljni i osnovni rok je onaj koji je određen rješenjem o otvaranju stečajnog postupka a tek na prijedlog stečajnog upravitelja može se iznimno odrediti posebno ispitno ročište za ispitivanje tražbina koje su naknadno prijavljene - zakonodavac je i to pravo vjerovnika na naknadnu prijavu ograničio subjektivno i objektivno. Subjektivno ograničenje odnosi se na činjenicu da se takvo posebno ispitno ročište može odrediti samo na prijedlog stečajnog upravitelja. Ukoliko stečajni upravitelj iz bilo kojeg razloga ne predloži održavanja ispitnog ročišta ili se tome protivi, stečajni sudac nije u mogućnosti donijeti takvu odluku. Ovo diskreciono pravo stečajnog upravitelja nije ničim ograničeno, pa se može zaključiti da se radi o autonomnom pravu upravitelja, koje ovisi isključivo o njegovoj volji. Međutim, valja napomenuti da je stečajni upravitelj dužan postupati po odlukama vjerovnika čije su tražbine utvrđene te, ukoliko se oni protive daljim ispitivanjima tražbina i takvo protivljenje iznesu na, primjerice, izvještajnom ročištu ili nekoj Skupštini vjerovnika, stečajni upravitelj ne može postupati protiv te odluke.Bez obzira na prijedlog stečajnog upravitelja ili na odluku vjerovnika, naknadno prijavljene tražbine ne mogu se ispitivati ukoliko su prijavljene nakon proteka roka od tri mjeseca od održavanja prvog ispitnog ročišta odnosno nakon objave poziva za završno ročište, ako je isto objavljeno prije isteka roka od tri mjeseca.- daljnji zakonski uvjet za održavanje posebnog ispitnog ročišta je uplata predujma za pokriće troškova tog ročišta. Naime, vjerovnici koji su svoje prijave naknadno prijavili moraju uplatiti predujam za troškove održavanja posebnog ispitnog ročišta i to solidarno. Rješenjem kojim se navedeni vjerovnici pozivaju na solidarnu uplatu stečajni sudac određuje iznos uplate i rok u kojemu to treba uplatiti. U slučaju da se ne uplati cjelokupni iznos, posebno ispitno ročište neće se održati a prijave će biti odbačene. - na prijedlog stečajnog upravitelja, stečajni sudac rješenjem odbacuje one tražbine koje su podnesene nakon proteka roka od tri mjeseca od dana održavanja ispitnog ročišta, bez obzira na to što je možda određeno posebno ispitno ročište.- vjerovnici su dužni svoje prijave dostaviti u dva primjerka stečajnom upravitelju, od navedena dva primjerka prijave jedan ostaje kod stečajnog upravitelja dok se drugi dostavlja stečajnom sucu, zajedno sa tablicama priznatih i osporenih tražbina koje je sastavio stečajni upravitelj (svrha ovakvog dostavljanja jest pravo stečajnih vjerovnika da, prije ispitnog ročišta, izvrše uvid kako u tablicu priznatih tražbina tako i u dokumentaciju na temelju koje je tražbina priznata).- sama prijava tražbine mora sadržavati točno određen iznos tražbine na dan otvaranja stečajnog postupka, što se odnosi na glavnicu i kamate (u praksi se često događa da vjerovnici ne obračunaju tražbinu na navedeni način već da navedu samo glavnicu i naznače da potražuju zakonsku zateznu kamatu na taj iznos, takva prijava nije uredno ispunjena i stečajni upravitelj istu ne bi mogao niti priznati preko navedenog iznosa glavnice)- ukoliko vjerovnik ima kakvu nenovčanu tražbinu ili neodređenu novčanu tražbinu prijava se ističe u procijenjenoj vrijednosti na dan otvaranja stečajnog postupka, tražbine u stranoj valuti moraju se obračunati prema tečaju u vrijeme otvaranja stečajnog postupka jer u protivnom se smatra da prijava nije uredna.


164. Pokretanje stečajnog postupka? čl. 39.

Prema odredbi čl. 39. Stečajnog zakona stečajni postupak pokreće se prijedlogom vjerovnika ili dužnika. Oni nisu jedini ovlaštenici za pokretanje stečajnog postupka, no ipak bi upravo oni trebali biti glavni pokretači tih postupaka.

* ima i: - Ministarstvo financija RH (čl. 41.Zakona o platnom prometu) - Sud po službenoj dužnosti (čl. 28. st. 4. Zakon o udrugama, kad nadležno tijelo dostavi sudu

rješenje o prestanku udruge)-druge osobe ovlaštene posebnim zakonima

prijedlog se može povući do oglašavanja rješenja o otvaranju stečaja na oglasnoj ploči, odbacivanja i odbijanja prijedloga

Vjerovnici:

- svaki vjerovnik može zatražiti pokretanje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom pod uvjetom da svoju tražbinu učini vjerojatnom te da učini vjerojatnim postojanje nekog od stečajnih razloga (dovoljna je vjerodostojna isprava obzirom da se stečajni postupak ne može otvoriti samo na temelju utvrđene tražbine vjerovnika) - za otvaranje stečajnog postupka potrebno je utvrditi kumulativno postojanje oba uvjeta – vjerojatnost postojanja tražbine i postojanje nekog od stečajnih razloga. (stečajni sud nije dužan nesporno utvrditi postojanje tražbine, sud mora utvrditi postojanje nekog od stečajnih razloga – nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost)- prilikom utvrđivanja tih razloga sud u pravilu primjenjuje zakonsku predmnjevu nesposobnosti za plaćanje (čl. 4. SZ-a: smatra se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u protekla dva mjeseca nije sa svojih računa namirio potraživanja za koje postoje valjani osnovi za naplatu bez daljeg pristanka dužnika) - rok računanja dva mjeseca računa se prije pokretanja prethodnog postupka. Način na koji vjerovnik dokazuje nesposobnost dužnika za plaćanje je potvrda banke koja za dužnika obavlja poslove platnog prometa. Ovakvu potvrdu banka je dužna izdati vjerovniku na njegov zahtjev, bez obzira na pristanak ili protivljenje dužnika jer u suprotnom odgovara vjerovniku za štetu koju bi vjerovnik mogao pretrpjeti zbog neizdavanja potvrde.- vjerovnik ne može pokretati stečajni postupak bez ikakvog plaćanja. Vjerovnici (osim zaposlenika, RH i jedinica lokalne samouprave i uprave) moraju prilikom podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka uplatiti i sudsku pristojbu u iznosu od 100,00 kn te dodatnu pristojbu za vođenje stečajnog postupka u iznosu od 10.000,00 kn. Sudska pristojba uplaćuje se na račun državnog proračuna dok se dodatna pristojba uplaćuje na poseban račun trgovačkog suda koji vodi stečajni postupak. (plaćanje dodatne pristojbe i predujmio troškove prethodnog postupka po odluci suda ne znači da je on taj iznos uplatio bespovratno, ukoliko se tijekom stečajnog postupka unovči kakva imovina dužnika, stečajni upravitelj, uz rješenje stečajnog suca, dužan je isplatiti iznos dodatne sudske pristojbe i predujma troškova prethodnog postupka nazad vjerovniku koji je iste uplatio)


- postavlja se pitanje zbog čega većina vjerovnika nije zainteresirana za pokretanje stečajnog postupka u slučaju da ne mogu naplatiti svoje tražbine od dužnika? Odgovor je jednostavan i ekonomski. To što je određeni vjerovnik pokrenuo stečajni postupak ne stavlja ga u povoljniji položaj u odnosu na druge stečajne vjerovnike (osim za povrat uloženih iznosa za dodatnu pristojbu i predujam troškova prethodnog postupka). Isplate u stečajnom postupku vrše se po isplatnim redovima i prema rješenju o priznatim tražbinama te nema nikakve privilegije ili prednosti u isplati, neovisno o tome koja je pravna osnova tražbine vjerovnika.Vjerovnik koji ima pravomoćnu i ovršnu presudu donesenu prije otvaranja stečajnog postupka naplatiti će se u istom omjeru kao i vjerovnik njegovog isplatnog reda koji nije pokretao nikakav postupak protiv ovršenika. Upravo u činjenici da vjerovnik mora prethodno financirati troškove dodatnih pristojbi i predujam za vođenje prethodnog postupka a da zbog toga nema nikakve privilegije treba tražiti razloge zbog kojih se vjerovnici teško odlučuju na pokretanje stečajnog postupka nad dužnikom.

Razlučni vjerovnici

- iznimka od gore navedenog pravila su vjerovnici čije su tražbine osigurane razlučnim pravom iz jednostavnog razloga što je tim vjerovnicima lakše ostvariti svoju tražbinu u stečajnom postupku (ili tijekom stečajnog postupka). Upravo zbog toga, kao vjerovnici koji pokreću stečajne postupke, najčešće se pojavljuju banke koje imaju razlučno pravo na imovini dužnika. - razloge tome treba tražiti prvenstveno u uvjetima prodaje takve založene imovine stečajnog dužnika. Prodaja založene imovine u stečajnom postupku financijski je povoljnija za razlučnog vjerovnika jer su pravila o cijeni po kojoj se imovina prodaje bitno drugačija jer kada se nekretnine prodaje u stečajnom postupku prva osnovna cijene ne može biti niža od procijenjene vrijednosti. U slučaju neuspjele prve prodaje, stečajni sudac može smanjiti vrijednost bez ograničenja time da se u pravilu takva cijena smanjuje postepeno, izuzetno rijetko za više od 25%. Isto tako, prilikom prodaje u stečajnom postupku nema niti ograničenja najniže cijene za koju se nekretnina može prodati pa se ista može prodati i ispod polovine vrijednosti, na temelju rješenja stečajnog suca o određivanju takve prodaje. Ovo znači da je mogućnost namirenja razlučnog vjerovnika u stečajnom postupku veća i bolja od one koju bi imao u ovršnom postupku- drugi razlog, osim cijene, je i činjenica da prodajom u stečajnom postupku takav vjerovnik izbjegava moguće neprilike sa zaposlenicima dužnika do kojih nužno dolazi u slučaju prodaje u ovršnom postupku. Otvaranjem stečajnog postupka u pravilu se otkazuju i ugovori o radu zaposlenika te, na temelju odluke vjerovnika na izvještajnom ročištu, isto tako u pravilu dolazi i do prekida rada stečajnog dužnika.

Ovlaštenje Državnog odvjetništva

- državno odvjetništvo RH (u pravilu ŽDO Građansko-upravni odjel) dužno je pokrenuti stečajni postupak na prijedlog državnih i drugih tijela, pravnih osoba koje zastupa te HZMO i HZZO, u ime i za račun RH. Državna i druga tijela, pravne osobe koje zastupa DO te HZMO i HZZO po službenoj dužnosti i bez odgode dužni su izvijestiti DO o postojanju uvjeta za pokretanje stečajnog postupka nad njihovim dužnicima.


- državno odvjetništvo oslobođeno je dužnosti plaćanja dodatnih pristojbi te je naizgled njihov posao u ovom slučaju jednostavan: oni primaju obavijest o postojanju uvjeta za pokretanje stečajnog postupak bez odgode i po službenoj dužnosti te moraju takve postupke pokrenuti.

Dužnik

- stečajni postupak može pokrenuti dužnik pojedinac osobno odnosno osobe koje su ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu. - ono što je bitno jest to da dužnik uz prijedlog za otvaranje stečajnog postupka mora priložiti potvrdu pravne osobe o stanju sredstava na računu i nenamirenim obavezama te javnobilježnički ovjerovljen prokazni popis imovine. - ukoliko dužnik uz prijedlog nije dostavio gore navedene podatke, sud će prijedlog odbaciti kao neuredan, bez pozivanja dužnika da naknadno pridonese te isprave.

Obaveza dužnika – trgovačkog društva – da zatraži otvaranje stečajnog postupka nalazi se u odredbi čl. 251. Zakona o trgovačkim društvima. Prema toj odredbi, uprava dužnika mora bez odgađanja a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga (nesposobnost za plaćanje ili prezaduženost) zatražiti otvaranje stečajnog postupka

165. Prethodni postupak kod stečaja? čl. 42.

Prethodni postupak:

- nakon donošenja rješenja o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka utvrđuju se uvjeti za otvaranje (i vođenje) stečajnog postupka- ovaj dio stečajnog postupka sam po sebi nije značajan za vjerovnike i u njemu, osim samog predlagatelja, ne sudjeluju drugi vjerovnici- u stečajnom postupku ne postoje mogućnosti spajanja spisa jer se protiv jednog dužnika može voditi samo jedan stečajni postupak, zbog toga se, u slučajevima kada je protiv istog dužnika predano više zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka, postupak vodi samo po jednom prijedlogu. Ostali prijedlozi se odbacuju i nisu od utjecaja na otvaranje stečajnog postupka.- ono što je za vjerovnike bitno jest posljedica vođenja tog postupka i odluke koje sud donosi. - nakon provedenog prethodnog postupka sud može:

a) odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka – u tom slučaju situacija se za vjerovnike ne mijenja te oni i dalje mogu ostvarivati svoje tražbine u ovršnom ili drugom postupku.

b) odobriti pristupanje dugu i obustaviti stečajni postupak– davatelj izjave o pristupanju dugu i njegovi jamci odgovaraju solidarno sa dužnikom za njegove obveze koje su nastale do davanja izjave o pristupu dugu. Vjerovnici su na ovaj način bolje zaštićeni nego što su bili ranije, dok je za dug odgovarao samo dužnik. Na temelju rješenja o pristupanju dugu dužnikovi vjerovnici mogu izravno tražiti ovrhu protiv dužnika, pristupitelja i njegovih jamaca, ukoliko imaju ovršnu ispravu prema dužniku.


c) otvoriti i istovremeno zaključiti stečajni postupak – ovo rješenje donosi se u slučaju da se tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina dužnika nije dovoljna niti za pokriće troškova stečajnog postupka. U ovom slučaju vjerovnici se ne pozivaju na prijavu potraživanja stečajnom upravitelju i njihove tražbine se ne utvrđuju u stečajnom postupku.

d) otvoriti stečajni postupak i zakazati ispitno i izvještajno ročište – nakon objave tog rješenja vjerovnici su dužni prijaviti svoje tražbine stečajnom upravitelju i imaju pravo daljeg sudjelovanja u stečajnom postupku sukladno zakonu.

Obveza suradnje dužnikaDužnost suradnje sa stečajnim sudom propisana je:

Za osobe koje vode poslove dužnika Članove nadzornog odbora dužnika Radnike i bivše radnike dužnika

Suradnja obuhvaća: Obvezu pružanja potrebnih podataka i obavijesti Obvezu predaje sudu pisanog izviješća o financijsko-gospodarskom stanju dužnika Obvezu davanja prokazne izjave ili prokaznog popisa imovine u skladu s propisima o ovrsi

Davanje netočnih podataka - naknada štete vjerovnicimaKaznena odgovornost za davanje netočnih i nepotpunih podataka, obavijesti, izviješća, izjava, popisa

Mjere osiguranja Stečajni sudac može odrediti sve potrebne mjere kako bi spriječio da do otvaranja stečaja dođe do

promjene stanja imovine dužnika. Stečajni sudac osobito može: Postaviti privremenog stečajnog upravitelja na kojega se odgovarajuće primjenjuju pravila o

stečajnom upravitelju Zabraniti li ograničiti raspolaganje imovinom dužnika Zabraniti ili privremeno odgoditi provedbu ovrhe ili osiguranja Zabraniti isplate s računa dužnika Odrediti po potrebi prisilno privođenje osoba iz čl. 43. st. 1. SZ i odrediti tim osobama kaznu

Privremeni stečajni upravitelj Zastupa i predstavlja dužnika Raspolaže imovinom dužnika Dužan je : Zaštititi i očuvati imovinu dužnika Nastaviti s vođenjem dužnikova poduzeća do odluke o otvaranju stečaja osim ako stečajni sudac ne odredi mirovanje Ispitati mogu li se imovinom pokriti troškovi stečajnog postupka Po nalogu stečajnog suca kao stručna osoba ispitati postoje li razlozi za stečaj i uvjete za nastavak poslovanja dužnika


Ročište o uvjetima za stečaj Stečajni sudac dužan je odmah po donošenju rješenja o pokretanju postupka zakazati ročište na koje poziva: Zastupnike dužnika po zakonu Dužnika pojedinca Predlagatelja Pravne osobe koje za dužnika obavljaju poslove platnoga prometa Privremenog stečajnog upravitelja Druge osobe po potrebi

Poseban značaj izjave o pristupanju dugu Treći može izjaviti da pristupa dugu dužnika Izjava da će u roku od dva mjeseca od rješenja o pristupanju dugu podmiriti sve dospjele obveze dužnika a ostale po dospijeću Prilog: isprava o sadržaju i načinu podmirenja ovjerena po JB Obveza davanja jamstva (banke i sl) Solidarna odgovornost dužnika, davatelja izjave i jamacaOdobrenje pristupanja dugu-obustava postupka

Ispitivanje gospodarsko financijskog stanja dužnika Vještaci u suradnji sa sucem i privremenim stečajnim upraviteljem Bez vještaka: Ako su ispunjeni uvjeti za stečaj bez ispitivanja stanja (na primjer na prijedlog dužnika) Ako se insolventnost može utvrditi jer je dužnik obustavio plaćanje (osobito na temelju izviješća poslovnih banaka dužnika)

166. Otvaranje stečajnog postupka? čl. 53.

- Stečajni sudac će odrediti ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupkanakon što primi: - izvješće privremenog stečajnog upravitelja

- mišljenje vještaka o: - nesposobnosti za plaćanje - prezaduženosti dužnika

- Na tom ročištu (a najkasnije 3 DANA OD NJEGOVA ZAKLJUČENJA) sudac će donijeti rješenje:1) o otvaranju stečajnog postupka (na žalbu ima pravo: zastupnik pr.osobe dužnika /dužnik pojedinac) 2) o odbijanju prijedloga za otvaranje tog postupka (na žalbu ima pravo: predlagatelj)

Rješenjem o otvaranju stečajnog postupka sudac će:čl. 54. 1) imenovati stečajnog upravitelja2) pozvati vjerovnike na prijavu tražbina u roku 15–30 DANA3) pozvati dužnikove dužnike da ispune svoje obveze upravitelju


4) odrediti upis otvaranja stečajnog postupka u SR, ZK, upisnik brodova5) zakazati ispitno ročište = ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine rok: 8 DANA - 2 MJESECA od roka za prijavu tražbine6) zakazati izvještajno ročište = ročište vjerovnika na kojem se na temelju izvješća steč.upravitelja odlučuje o daljnjem tijeku postupka rok: max.15 DANA od održavanja ispitnog ročišta

Otvoreni stečajni postupak neće se provoditi čl. 63. = ako se tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova tog postupka. U tom slučaju: sudac donosi odluku o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka.

O otvaranju stečajnog postupka vjerovnici se obavještavaju: - oglasom na ploči suda - objavom u NNSadržaj oglasa:

Naziv suda koji je riješio o otvaranju stečaja Izvadak iz rješenja o otvaranju stečajnog postupka Tvrtku ili naziv dužnika , matični broj subjekta (MBS) Ime i sjedište stečajnog suca Ime i adresu stečajnog upravitelja Pozive vjerovnicima da prijave svoje tražbine Poziv razlučnim i izlučnim vjerovnicima da obavijeste stečajnog upravitelja o svojim pravima Poziv dužnikovim dužnicima da bez odgode ispune tražbine stečajnom upravitelju Mjesto, dan i sat ispitnog i izvještajnog ročišta Dan isticanja oglasa na oglasnoj ploči suda

167. Stečajna masa, stečajni vjerovnik i vjerovnik stečajne mase? čl. 67.

Stečajna masa – obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika u vrijeme otvaranje stečajnog postupka, te imovinu koju on stekne tijekom stečajnog postupka

Služi: - namirenju stečajnih troškova - namirenju tražbina vjerovnika - namirenju tražbine čije je namirenje osigurano određenim pravima na imovini dužnika

Stečaj je skupno namirenje-predmeti dužnika pojedinca izuzeti od ovrhe izuzeti su i u stečajuUtvrđenje dijela u zajedničkoj imovini ( ortaštvo…)

Vjerovnici stečajne mase i stečajni vjerovnici: čl. 70. - zbog nesporazuma koji se javljaju tijekom stečajnih postupaka potrebno je ukratko razjasniti razliku između vjerovnika stečajne mase i stečajnih vjerovnika (ovi zadnji najčešće se označavaju samo kao vjerovnici te se podrazumijeva da se radi o stečajnim vjerovnicima).- vjerovnici stečajne mase su oni vjerovnici čije je potraživanje prema stečajnom dužniku nastalo nakon otvaranja stečajnog postupka dok je tražbina stečajnih vjerovnika nastala prije otvaranja


stečajnog postupka (nije od utjecaja činjenica da je možda tražbina stečajnog vjerovnika dospjela nakon otvaranja već je bitan nastanak obaveze, jer prema odredbama Stečajnog zakona, nedospjele obaveze stečajnog dužnika dospijevaju otvaranjem stečajnog postupka)-vjerovnici stečajne mase čl. 85. su oni vjerovnici čije se tražbine smatraju troškovima stečajnog postupka ili ostalim obvezama stečajne mase (sudski troškovi stečajnog postupka, nagrada i naknada za rad stečajnog upravitelja, obveze zasnovane radnjama stečajnog upravitelja, tražbine zaposlenika stečajnog dužnika nakon otvaranja stečajnog postupka i druge. U ove tražbine ulaze svi troškovi stečajnog postupka poput najma prostora, struje, telefona, uredskog materijala, troškovi osiguranja i drugi. - vjerovnici stečajne mase ne prijavljuju svoje tražbine stečajnom upravitelju i o njihovim tražbinama se ne donosi nikakvo rješenje niti se iste utvrđuju. Stečajni upravitelj dužan je navedene tražbine namiriti prema općim pravilima Stečajnog zakona i za njihovo podmirenje dužan je osigurati dovoljna sredstva. Navedeni vjerovnici stečajne mase mogu pokretati i ovrhu prema stečajnom dužniku u slučaju da im stečajni upravitelj nije isplatio tražbinu iz bilo kojeg razloga, što je pravo koje nemaju stečajni vjerovnici.- u slučajevima kada stečajni upravitelj utvrdi da neće imati dovoljno sredstava za namirenje svih vjerovnika stečajne mase on je dužan prijaviti nedostatnost mase stečajnom sucu. Tada se tražbine navedenih vjerovnika namiruju razmjerno svojoj visini a oni gube pravo na pokretanje ovrhe protiv stečajne mase.- svi ostali vjerovnici čije su tražbine nastale prije otvaranja stečajnog postupka su stečajni vjerovnici

- Prema svojim tražbinama razvrstavaju se u ISPLATNE REDOVE:1) KASNIJI i RANIJI ISPLATNI RED= vjerovnici istog isplatnog reda namiruju se razmjerno veličini svojih tražbina2) VIŠI i NIŽI ISPLATNI RED Viši: - tražbine zaposlenika i ranijih zaposlenika ostvarene prije otvaranja stečaja - sve ostale tražbine koje nisu u nižem redu Niži: - kamate na tražbine od otvaranja postupka

- troškovi postupka - novčane kazne za KD ili prekršajno djelo - tražbine za besplatnu činidbu dužnika - tražbine za povrat zajma

Viši isplatni redovi Načelo prioriteta –između redova Načelo pariteta-unutar reda

Prvi viši isplatni red: Tražbine radnika i prijašnjih radnika nastale do otvaranja stečaja u bruto iznosu Otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom Tražbine po osnovi naknade štete zbog ozljede na radu

Drugi viši isplatni red:Sve ostale tražbine dužnika osim onih iz nižih isplatnih redova


Niži isplatni redovi Načelo prioriteta između redova Načelo pariteta unutar reda Kamate na tražbine stečajnih vjerovnika od dana otvaranja stečaja Troškovi sudjelovanja vjerovnika u postupku Novčane kazne za kazneno ili prekršajno djelo i sporedne posljedice djela kojima se nameće

obveza plaćanja novca Tražbine za besplatnu činidbu dužnika Tražbine za povrat zajma kojim se nadomješta temeljni kapital nekog člana ili odgovarajuće

tražbine Tražbine za koje dužnik i vjerovnik ugovore da su nižeg reda

KAMATE NA NAVEDENE TRAŽBINE I TROŠKOVI U VEZI S NJIMA SU ISTOG ISPLATNOG REDA KAO I TE TRAŽBINE

168. Razlučni i izlučni vjerovnici?

Razlučni vjerovnici čl. 81.

- razlučni vjerovnici su vjerovnici koji imaju pravo odvojenog namirenja iz određene stvari ili prava upisanih u javne knjige, a koji su dijelovi stečajne mase

- Razlučni vjerovnici isključuju do visine iznosa svojih tražbina stečajne vjerovnike od namirenja iz vrijednosti stvari ili prava na kojima je zasnovano razlučno pravo

- Razlučni vjerovnici stečajnom upravitelju podnose prijavu tražbine i obavijest o razlučnom pravu.

- Razlučni vjerovnici su npr.1. vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su

upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.)- oni imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava

2. vjerovnici koji na nekom predmetu iz stečajne mase u skladu s ovim Zakonom imaju kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu imaju pravo na odvojeno namirenje svoje tražbine, kamata i troškova iz vrijednosti založnoga predmeta.

3. vjerovnici kojima je dužnik radi osiguranja njihove tražbine predao neku pokretnu stvar ili prenio neko pravo,

4. vjerovnici koji imaju pravo zadržanja nekoga predmeta, jer su nešto upotrijebili u korist toga predmeta, u mjeri u kojoj njihova tražbina po toj osnovi ne prelazi još postojeću korist,

5. vjerovnici koji pravo zadržanja imaju na temelju zakona, 6. Republika Hrvatska, jedinice lokalne samouprave i uprave te druge javne pravne osobe, ako

predmet za koji postoji obveza plaćanja carine ili poreza po zakonu služi osiguranju javnih davanja.

Pretpostavke razlučnog prava


Vjerovnik mora imati novčanu ili u novcu izraženu tražbinu prema stečajnom dužniku (osobni vjerovnik) ili trećemu (založni vjerovnik)

Tražbina mora biti osigurana založnim ili s njim izjednačenim pravom Založno i srodno pravo mora biti stečeno na osnovi ugovora, sudske odluke ili zakona Stjecanje mora biti pravovremeno(da nije stečeno ovrhom ili prisilnim sudskim osiguranjem unutar

30 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečaja ili nakon toga Založno ili srodno pravo mora biti stečeno na stvari ili pravu koje ulazi u stečajnu masu

Obavijest o razlučnim pravima Razlučni vjerovnici dužni su obavijestiti stečajnog upravitelja : O svom razlučnom pravu O pravnoj osnovi razlučnog prava O dijelu imovine na koju se odnosi razlučno pravo Ako su ujedno i stečajni vjerovnici dužni us označiti i iznos do kojega njihova tražbina predvidivo

neće biti pokrivena razlučnim pravomPropuštanje obavijesti ne dovodi do gubitka pravaIznimno gube razlučno pravo i pravo na naknadu štete:

ako je dio imovine prodan u stečaju razlučno pravo nije bilo upisano u javne knjige Stečajni upravitelj nije znao ni morao znati za r. pravo

Razlučni i ujedno stečajni vjerovnici Razlučni vjerovnici koji su i osobni vjerovnici stečajnog dužnika mogu: Podnijeti prijavu tražbine kao stečajni vjerovnici i odreći se odvojenog namirenja Podnijeti prijavu tražbine bez navođenja da je tražbina osigurana razlučnim pravom Podnijeti prijavu tražbine i navesti (obavijestiti) da je osigurana razlučnim pravom Podnijeti prijavu tražbine i odvojeno obavijest o razlučnom pravu Obavijestiti o razlučnom pravu bez prijave tražbine Propustiti poduzeti bilo što od navedenog

Izlučni vjerovnici čl. 79. Ovi vjerovnici imaju pravo na izdvajanje predmeta koji ne spadaju u stečajnu masu, na temelju svog stvarnog ili osobnog prava (radi se o točno određenim predmetima na kojima postoje stvarna ili osobna prava trećih osoba a te treće osobe traže izdvajanje tog predmeta iz stečajne mase u kojoj se zatekao)- normalno je i logično da neki predmet na kojemu postoji vlasništvo treće osobe ne može biti dio stečajne mase i da stečajni upravitelj nema pravo sa istim raspolagati bez suglasnosti vlasnikaStečajni zakon predviđa samo jedan način da se takav vjerovnik smatra izlučnim vjerovnikom – ukoliko da roba koja nije u cijelosti (ili uopće) plaćena još nije isporučena stečajnom dužniku. U svim ostalim slučajevina takav vjerovnik danom otvaranja stečjnog postupka postaje stečajni vjerovnik i mora prijaviti svoju tražbinu stečajnom upravitelju.Kako je već rečeno, izlučni vjerovnici imaju pravo na izdvajanje određenog predmeta iz stečajne mase. Međutim, ukoliko je navedeni predmet otuđen, situacija izlučnog vjerovnika mijenja se


ovisno o tome tko je i kada otuđio premet te da li se protučinidba koja je primljena ili se treba primiti za otuđeni predmet može izdvojiti iz stečajne mase.Ukratko rečeno, ukoliko je predmet neovlašteno otuđio dužnik prije otvaranja stečajnog postupka a protučinidba se više ne može izdvojiti iz stečajne mase tada izlučni vjerovnik svoje pravo na naknadu štete može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik. U svim ostalim slučajevima (ako je izdvajanje protučinidbe moguće, ako je stvar otuđio privremeni stečajni upravitelj ili stečajni upravitelj) takav vjerovnik ima pravo na izdvajanje protučinidbe iz stečajne mase te na pravo na naknadu štete kao vjerovnik stečajne mase.

Namirenje stečajnih vjerovnika- stečajni vjerovnici ostvaruju svoje tražbine prijavom stečajnom upraviteljuRješenjem o otvaranju stečajnog postupka objavljuje se poziv na prijavu tražbina stečajnih vjerovnika(rok 15-30 dana)U prijavi se navodi: 1.tvrtka i sjedište odnosno ime i adresa vjerovnika2. pravna osnova i iznos tražbine u kunama3. Broj računa vjerovnika

Popis tražbina radnika sastavlja stečajni upraviteljRadnik može podnijeti svoju samostalnu prijavu najkasnije 8 dana prije općeg ispitnog ročišta

Tablice Stečajni upravitelj sastavlja tablice Tablica se prije ispitnog ročišta izlaže u pisarnici suda na uvid sudionicima Uz tablice se izlažu prijave i priložene isprave Prijavljuju se i tražbine o kojima se vodi parnica i o kojima postoji ovršna isprava Stečajni upravitelj sastavlja posebnu tablicu izlučnih prava prema obavijestima izlučnih vjerovnika Stečajni upravitelj sastavlja posebnu tablicu razlučnih prava prema obavijestima razlučnih

vjerovnika, javnim knjigama ili za koje je saznao na drugi način Tražbine nižih isplatnih redova prijavljuje se samo po pozivu stečajnog upravitelja

Naknadne prijave Prijave podnesene nakon roka iz rješenja o otvaranju stečaja mogu se ispitati po prijedlogu

stečajnog upravitelja Nepravovremene prijave koje nisu ispitane na ispitnom ročištu mogu se ispitati:

1 ako su podnesene u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta2. ako su prijavljene prije objavljivanja poziva za završno ročište3. Ako to predlože vjerovnici nepravovremeno prijavljenih tražbina4. Ako vjerovnici solidarno uplate predujam za posebno ispitno ročišteU protivnom nepravovremene prijave će sud odbaciti

Utvrđivanje tražbina Tražbina se smatra utvrđenom ako:


Tražbinu prizna stečajni upravitelj i ne ospori je koji od stečajnih vjerovnika ili u slučaju osporavanja osporavanje bude otklonjeno

Stečajni upravitelj sastavlja tablicu ispitanih tražbinaTražbine se unose u tablicu prema svom iznosu i redu tetko je tražbinu osporio

Rješenje o utvrđenim tražbinama Stečajni sudac sastavlja posebnu tablicu U tablicu unosi ispitane tražbine Za svaku tražbinu se upisuje u kojoj mjeri je tražbina utvrđena prema svom iznosu i redu te tko je

tražbinu osporio, uključivši i osporavanje dužnika pojedinca Posebnim rješenjem se utvrđuje u kojoj mjeri je tražbina utvrđena prema svom iznosu i redu te tko

je tražbinu osporio Rješenjem se odlučuje i o upućivanu na parnicu radu utvrđenja osporenih tražbina Rješenje se dostavlja:objavom na oglasnoj ploči, osobnom dostavom svakom vjerovniku osporene

tražbine i stečajnom upravitelju

Upućivanje na parnicu U parnici se odlučuje o osporenim tražbinama Ako o tražbini postoji ovršna isprava na parnicu se upućuje osporavatelj da dokaže osnovanost osporavanja Ako o tražbini ne postoji ovršna isprava na parnicu se upućuje vjerovnik osporene tražbine radi utvrđenja osporene tražbine Ako o tražbini teče parnica, upućivanje se odnosi na nastavak parnice Spor se na prijedlog vjerovnika može povjeriti domaćem stalnom izbranom sudištu

Posljedice odustajanja od parnice Rok za pokretanje parnice o osporenoj tražbini i nastavka započete parnice je osam dana. Ako rok bezuspješno protekne u pogledu tražbine za koju ne postoji ovršna isprava tražbina se definitivni smatra osporenom Ako rok bezuspješno protekne u pogledu tražbine za koju postoji ovršna isprava osporavanje se smatra otklonjenim

Posljedice otuđenja tražbine Otuđenje neprijavljene tražbine-ista prava za stjecatelja kao za otuđivatelja Otuđenje prijavljene tražbine-stjecatelj ulazi u stranački status otuđivatelja Dokazivanje prijenosa: Javnom ili javno ovjerovljenom ispravom Izjavom stečajnog vjerovnika pred stečajnim sucem


169. Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka – vrijeme nastupanja zabrane otuđenja i opterećenja, preuzimanje parnica i prijelaz prava dužnikovih tijela, zabrana ovrhe i osiguranja, prijeboj?

čl. 88. - nastaju danom kad je oglas o otvaranju stečajnog postupka istaknut na oglasnoj ploči suda, raspolaganja dužnika predmetima iz stečajne mase nakon otvaranja stečajnog postupka su bez pravnog učinka

PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE: čl. 95- Atrakcija nadležnosti u parničnom postupku (stvarne, mjesne, međunarodne)- Prekid i preuzimanje parnica u drugih postupaka- Zabrana ovrhe i osiguranja- Prestanak prava stečenih ovrhom ili osiguranjem zadnjih 60 dana prije podnošenja prijedloga

za stečaj ili kasnije- Dužnost obavješćivanja i suradnje- Nastavljanje parnica-preuzimanje od stečajnog upravitelja:

1. parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu2. parnice protiv stečajnog dužnika koje se tiču:

-izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase-odvojenog namirenja-obveza stečajne mase

ZABRANA OVRHE I OSIGURANJA čl. 90- Nakon otvaranja stečajnog postupka nije dopuštena pojedinačna ovrha i osiguranje u korist

stečajnih vjerovnika na dijelovima imovine iz stečajne mase- Nije dopuštena ni ovrha u korist drugih vjerovnika na budućim tražbinama dužnika pojedinca

iz radnog odnosa osim za potrebe uzdržavanja i drugih tražbina koje se mogu namiriti iz dijela prihoda iz radnog odnosa iz kojega se mogu namiriti tražbine drugih vjerovnika

- Postupci u tijeku se prekidaju a nakon nastavka obustavljaju- Ovrhe izlučnih vjerovnika su dopuštene- Ovrhe razlučnih vjerovnika su dopuštene- Dopušten je upis u javne knjige ako su uvjeti za upis ostvareni prije otvaranja stečaja

MATERIJALNOPRAVNE POSLJEDICE- Formiranje stečajne mase- Prijelaz prava dužnikovih tijela i dužnika pojedinca na stečajnog upravitelja- Utjecaj na tražbine stečajnih vjerovnika- Utjecaj na razlučna prava- Utjecaj na fiducijarno osiguranje- Skupna šteta i osobna odgovornost članova društva- Prijeboj

- Uzdržavanje dužnika pojedinca i njegove obitelji iz stečajne mase


čl. 90 1) ZABRANA OTUĐENJA I OPTEREĆENJA- ako je protiv dužnika određena prema općim pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba bez učinka je u stečajnom postupku Ne vrijedi za zabrane otuđenja i opterećenja do kojih je došlo u vezi s postupkom ovrhe ili osiguranja.

2) PREUZIMANJE PARNICA čl. 95Steč. upravitelj preuzet će u ime/za račun steč.dužnika: - parnice o imovini koja ulazi u stečajnu masu i arbitražne postupke koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka bili u tijeku.

Parnice koje su vrijeme otvaranja steč. postupka bile u tijeku protiv stečajnog dužnika preuzet će u njegovo ime stečajni upravitelj ako se tiču: - izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase

- odvojenog namirenja - obveza stečajne mase

Protivna stranka koja je uspjela u parnici troškove parničnog postupka nastale do prekida postupka može ostvarivati: samo kao stečajni vjerovnik, troškovi parničnog postupka nastali nakon prekida : namirit će se kao dugovi stečajne mase

3) PRIJELAZ PRAVA DUŽNIKOVIH TIJELAOtvaranjem stečajnog postupka na stečajnog upravitelja prelaze:

1) prava tijela dužnika pravne osobe i2) prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu

Nakon otvaranja steč. postupka bez pravnog učinka su raspolaganja:1) ranijih zastupnika dužnika pravne osobe2) dužnika pojedinca

4) ZABRANA OVRHE I OSIGURANJANakon otvaranja steč.postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti: - osiguranje I ovrhu dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu /na drugoj imovini dužnika

Vjerovnici koji nisu stečajni vjerovnici ne mogu tražiti prisilnu ovrhu ili osiguranje na budućim tražbinama po osnovi dužnikova radnog odnosa,osim za naplatu zahtjeva za uzdržavanje i to iz onog dijela prihoda iz radnog odnosa iz kojeg se ne mogu namiriti tražbine drugih vjerovnikaNakon otvaranja steč.postupka izlučni i razlučni vjerovnici mogu pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja po pravilima Ovršnog postupka.

PRIJEBOJ čl. 103-105- Otvaranje stečajnog postupka je bez utjecaja na pravo na prijeboj koji je stečajni vjerovnik

imao u trenutku otvaranja stečajnog postupka na temelju ugovora ili zakona.- Prijebojem ne može prestati tražbina:

1. koja se ne može zaplijeniti2. tražbina stvari ili vrijednosti stvari koje su dužniku bile dane na čuvanje ili na posudbu ili ih je bespravno zadržao3. tražbina nastala namjernim uzrokovanjem štete4. tražbina naknade štete nanesene oštećenjem zdravlja i uzrokovanjem smrti


5. tražbina iz zakonske obveze uzdržavanja6. tražbina dioničara po obvezi uplate uloga7. tražbina s naslova uplate uloga u doo

PRIJEBOJ-ZABRANA U STEČAJU1. ako je obveza stečajnog vjerovnika nastala nakon otvaranja stečajnog postupka2. ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao nakon otvaranja stečajnog postupka3. ako je stečajni vjerovnik tražbinu stekao ustupom šest mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka a znao je ili morao znati za stečajni razlog ili za prijedlog za pokretanje stečaja4. ako je vjerovnik mogućnost prijeboja stekao pobojnom radnjom5. ako vjerovnik čija se tražbina treba namiriti iz slobodne imovine dužnika duguje stečajnoj masi

- stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku. Iznimno, izlučni i razlučni vjerovnici ostvaruju svoja prava izvan stečajnog postupka.- ako stečajni dužnik i njegov vjerovnik nisu ispunili obveze iz nekog ranije sklopljenog ugovora, stečajni upravitelj može ispuniti ugovor i tražiti ispunjenje od druge strane.- Ugovor o radu – otvaranje stečajnog postupka je poseban opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.- Pobijanje pravnih radnji stečajnog dužnika: stečajni vjerovnik i stečajni upravitelj mogu pobijati pravne radnje stečajnog dužnika poduzete prije otvaranja stečaja ako se njima remeti ujednačeno namirenje vjerovnika (oštećenje vjerovnika), ili se tim pravnim radnjama pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika), odn. ako se radi o pravnim radnjama dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu.

Pravne radnje mogu s pobijati:1. tužbom2. isticanjem prigovora u parniciAko se pobijanje vrši tužbom, TZ mora imati dva dijela: (1) deklaratorni kojim se utvrđuje da je pravna radnja bez učinka prema stečajnoj masi; (2) kondemnatorni kojim se nalaže protivnoj strani da vrati u stečajnu masu sve koristi stečene na osnovi pobijane radnje.

170. Namirenje stečajnih vjerovnika – prijava i utvrđivanje tražbine?

PRIJAVA čl. 173- Stečajni vjerovnici prijavu svojih tržbina podnose stečajnom upravitelju u 2 primjerka.- Prijavi se prilažu: - isprave iz kojih tražbina proizlazi odnosno - isprave kojima se ona dokazuje.- Prijava sadrži: - tvrtku i sjedište/ime i adresu vjerovnika

- pravnu osnovu - iznos tražbine u kunama - broj računa vjerovnika

- Izlučni i razlučni vjerovnici dužni su obavijestiti upravitelja o:1) izlučnom/razlučnom pravu2) pravnoj osnovi tog prava


3) predmetu na koji se pravo odnosi (izlučni)4) dijelu imovine na koji se pravo odnosi (razlučni)

Stečajni upravitelj svaku prijavljenu tražbinu upisuje u tablicu.Na ispitnom ročištu prijavljene tražbine ispituju se prema iznosima i redu.(izlučna i razlučna prava se ne ispituju)

UTVRĐIVANJE čl. 177- Tražbina se smatra utvrđenom ako ju na ispitnom ročištu prizna stečajni upravitelj (a ne ospori ju koji od steč.vjerovnika)- Ako dužnik pojedinac ospori tražbinu – to ne spriječava utvrđivanje tražbine.

- Stečajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih tražbina na temelju koje donosi rješenje (objavljuje se na oglasnoj ploči suda)kojim odlučuje o tome: - u kojem su iznosu i - u kojem isplatnom redu tražbine utvrđene ili osporene.

178. Namirenje stečajnih vjerovnika – osporene tražbine? čl. 178

- Ako stečajni upravitelj ili neki drugi vjerovnik osporio tražbinu sud će vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja oporene tražbine. Međutim, ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava sud će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svog osporavanjaAko je stečajni upravitelj osporio tražbinu, stečajni sudac će vjerovnika uputiti na parnicu protiv stečajnog dužnika radi utvrđivanja osporene tražbine

- Ako je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, stečajni sudac će stečajnog vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine. Osporavatelj u takvoj parnici nastupa u ime i za račun stečajnog dužnika.

- Ako su osporene tražbine radnika i ranijih radnika stečajnog dužnika, parnica radi utvrđivanja osporene tražbine vodi se po općim odredbama u postupku pred sudovima, te posebnim odredbama za parnice u radnim sporovima.

- Ako za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava, stečajni sudac će na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svoga osporavanja.

172. Stečajni plan – pojam? čl. 213.

- omogućuje put ozdravljenja stečajnog dužnika, u biti se radi o skupu mjera koje se poduzimaju u odnosu na stečajnog dužnika radi njegova nastavljanja s poslovanjem i omogućavanja stjecanja prihoda.

Cilj stečajnog plana je:1. da se svim sudionicima poboljša imovinskopravni položaj;


2. da se ni jednom od njih protiv njihove volje taj položaj ne pogorša u odnosu na situaciju u kojoj bi se nalazio kada bi se stečajni postupak proveo do kraja i unovčila imovina stečajnog dužnika.

Stečajnim planom može se:čl. 2151. ostaviti dužniku svu imovinu ili dio imovine radi nastavljanja poslovanja2. prenijeti dio ili svu imovinu dužnika na neku treću osobu ili osobu koja će biti osnovana.3. dužnika pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba4. raspodijeliti svu ili dio imovine dužnika između vjerovnika5. smanjiti ili odgoditi isplatu obveza dužnika i sl.

U provođenju stečajnog plana sudjeluje:1. stečajni dužnik2. razlučni vjerovnici3. stečajni vjerovnici4. osobe koje imaju udjele u stečajnom dužniku

Za prihvat stečajnog plana potreban je pristanak vjerovnika

Stečajni plan sastoji se od:1) pripremne osnove (mjere poduzete prije otvaranja steč.postupka)2) provedbene osnove (izmjena pr.položaja dužnika i dr.sudionika)

Stečajni sudac odbacit će stečajni plan:1) ako nisu poštivani propisi o pravu na podnošenje2) ako nema izgleda da će plan prihvatiti vjerovnici ili sud3) ako se prava koja bi sudionici trebali steći po planu očito ne mogu ostvariti

173. Što se uređuje Pomorskim zakonom? čl. 1.

Odredbama Pomorskog Zakonikom uređuju se:- morski i podmorski prostori Republike Hrvatske (Suverenitet RH na moru prostire se na unutrašnje morske vode i teritorijalno more, na zračni prostor iznad njih te na dno i podzemlje tih morskih prostora, dok u svome gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu RH ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite, očuvanja i unaprjeđivanja prirodnih morskih bogatstava, uključujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti)- sigurnost plovidbe na unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH- režim pomorskog dobra (čine: unutrašnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim), smatraju se: morska obala, lukobrani, brodogradilišni navozi, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, ušća rijeka koja se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem te u moru i pomorskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva, ribe, rude i dr., na pomorskom dobru ne može se stjecati ni pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, svakome je dopušteno


upotrebljavati i koristiti se pomorskim dobrom prema njegovoj prirodi i namjeni, a u skladu s odredbama ovoga Zakona. Posebna upotreba (svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra) i gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se odobriti fizičkim i pravnim osobama –koncesija, pod uvjetom da takvo korištenje nije u suprotnosti s interesom Republike Hrvatske.Davanjem pomorskog dobra na posebnu upotrebu i korištenje mogu se druge osobe djelomično ili potpuno isključiti od upotrebe i/ili korištenja. Isključenje se ne primjenjuje se u slučaju više sile ili nevolje na moru dok one traju. pomorskim dobrom upravlja, održava ga i zaštićuje Republika Hrvatska neposredno i putem županija - osnovni materijalnopravni odnosi u pogledu plovnih objekata - ugovorni i drugi obvezni odnosi koji se odnose na brodove- postupci u pogledu upisa plovnih objekata - ograničenja brodareve odgovornosti - izvršenja i osiguranja na brodovima.

- Ako ovim Zakonikom nije drugačije određeno, njegove se odredbe primjenjuju na plovne objekte koji se nalaze ili plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem Republike Hrvatske

174. Brodar – pojam i odgovornost brodara za obveze nastale u svezi s plovidbom i iskorištavanjem broda? 386

Brodar – fizička ili pravna osoba koja je posjednik vlastitog ili tuđeg broda i nositelj plovidbenog pothvata (PZ čl. 5. t. 32.) – to su dva uvjeta koja moraju biti kumulativno ispunjena- presumpcija: brodar je osoba upisana kao vlasnik- javlja se u svim odnosima u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda, osim u stvarnopravnim

odnosima, u kojima je bitan vlasnik broda- kao nositelj plovidbeno pomorskog pothvata u svoje ime preuzima obveze iz plovidbenih

djelatnosti i odgovara za tu djelatnost, međutim kada je nositelj plovidbene a ne i prijevozne djelatnosti ne mora odgovarati za ugovorne obveze, a kada vrši prijevoz odgovara kao i prijevoznik

Odgovornost brodara:Brodar odgovara za:1. obveze u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda, ako nije drukčije određeno2. radnje osoba kojima se služi u svom poslovanju kao za svoje radnje i propuste, ako su one radile

u okviru obavljanja svojih dužnosti (iznimka: nautička greška i požar, osim ako postoji osobna krivnja brodara, tj. da je prouzročio svojom radnjom ili propustom).

- stupanj i opseg odgovornosti ovisi o vrsti i prirodi odnosa bilo ugovornih ili izvanugovornih koji nastaju iz brodarske djelatnosti

- odgovornost počinje kada brodar preuzme teret, a prestaje kada ga preda


a) Ugovorna odgovornost: - odgovara kao poduzetnik konkretnog plovidbenog posla, tj. kao stvarni brodar, ali ne mora biti

posjednik broda već je to npr. turistička agencija koja je sklopila ugovor o putovanju- ako brodar ne ispuni, neuredno ispuni, zakasni s ispunjenjem duguje iznos po osnovi naknade

obične štete + izmaklu korist + pravičnu naknada neimovinske štete koju je dužnik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguće posljedice povrede ugovora s obzirom na činjenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate

- prijevara, namjerno neispunjenje, neispunjenje zbog krajnje nepažnje duguje iznos cjelokupne štete nastale zbog povrede ugovora bez obzira što dužnik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale.

b) Izvanugovorna odgovornost: - odgovornost za štetu prouzročenu građanskim deliktom- odgovara kao plovidbeni poduzetnik odnosno kao nositelj plovidbenog pothvata - osnovna pretpostavka: da je u vezi s plovidbom i iskorištavanjem broda prouzročena šteta

osobama-stvarima izvan broda-morskom okolišu- smrt, tjelesne ozljede kupača, i drugih osoba u moru, štete nanesene na lučkim postrojenjima, ali

ne za i nuklearne štete- zasniva se na načelu krivnje

1.Odgovornost vlasnika ili brodara za smrt-tjelesne ozljede osoba u moru koje prouzroči brod(Smrt/tjelesna ozljeda osoba na kopnu-propisi općeg obveznog prava.)-odgovara vlasnik, brodar i osoba koja u trenutku događaja upravlja brodom (vlasnik i brodar ne ako im je brod protupravno oduzet).1. područje koje je proglašeno kupalištem ili u kojem je zabranjena plovidba (načelo objektivne

odgovornosti (kauzalitet) osim ako dokaže namjeru ili krajnju nepažnja oštećenika) 2. morski pojas do 150m od obale, a taj pojas ne ide u područje pod 1,3,4 (načelo objektivne

odgovornosti (kauzalitet) isto osima ako dokaže da je došlo zbog više sile, namjere ili krajnje nepažnje oštećenika)

3. luke, lučki prilazi, uobičajeni plovni putovi, područje koje se isključivo koristi za sportsku ili sličnu plovidbu, područje udaljeno više od 150m od obale, a nije riječ o području 4 (načelo dokazane krivnje)

4. područje na kojem je zabranjen pojedini način ili sredstva plovidbe, a smrt-tjelesna ozljeda nastupi dok se obavlja zabranjeni način ili zabranjena sredstva plovidbe (isto kao i pod 1).

2.Odgovornost vlasnika ili brodara za oštećenje stvari i onečišćenja okoliša:- Štete objektima u luci ili na moru (načelo objektivne odgovornosti, izuzeće: krivnja trgovačkog društva ili tijela koje upravlja lukom, stanje obale-lukobrana-uređaja-postrojenja), i šteta koju prouzroči brod izlijevanjem-izbacivanjem tvari opasnih i štetnih za okoliš.

3.Odgovornost vlasnika ili brodara za onečišćenje od broda izlijevanjem ulja koje se prevozi kao teret

- Sustav ograničene odgovornosti:


- primjenjuje se i na ugovornu i vanugovornu odgovornost- može biti opća (krajnja granica do koje brodar odgovara) i posebna (zasnovana ugovorom)- tražbine podvrgnute ograničenju odgovornosti: a) zbog smrti ili tjelesne ozljede ili zbog gubitka ili oštećenja imovine (uključujući i štetu na lučkim postrojenjima, bazenima, prilaznim plovnim putevima i oznakama za plovidbu), do kojih je došlo na brodu ili u neposrednoj vezi s korištenjem broda ili radnjama spašavanja (pružanja pomoći), kao i na dalje štete koje iz toga proizlaze,b) zbog svake štete koja proizlazi iz zakašnjenja u prijevozu morem, tereta, putnika ili njihove prtljage,c) zbog drugih šteta koje proizlaze iz povrede izvanugovornih prava, koje su nastale u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda ili radnjama spašavanja i pružanja pomoći,d) druge osobe, a ne osobe koja odgovara, zbog mjera poduzetih radi sprječavanja ili smanjenja štete za koju osoba koja odgovara može ograničiti svoju odgovornost u skladu s ovim dijelom Zakonika, i zbog daljnjih šteta prouzročenih tim mjerama.

- Brodar gubi pravo na ograničenje odgovornosti ako se dokaže da je šteta nastala zbog radnje ili propusta koje je brodar učinio namjerno ili u krajnjoj nepažnji

- Brodar ne može ograničiti svoju odgovornost za štete nastale smrću ili tjelesnom ozljedom osoba koje brodar zapošljava

- opće ograničenje odgovornosti ne odnosi se na tražbine nastale zbog spašavanja, doprinosa zajedničkoj havariji, zbog izlijevanja nafte koju je prevozio kao teret, službenika broda i spašavatelja čije su radnje vezane za službu broda odnosno spašavanje

- odgovornost brodara je isključena u ovim situacija (odgovara samo ako se dokaže krivnja)

Prijevoznik broda ne odgovara za štetu na teretu za koju dokaže da je nastala zbog:1) više sile, pomorske nezgode, ratnih događaja, međunarodnih zločina na moru, nemira i pobune,2) sanitarnih ograničenja ili drugih mjera i radnji državnih tijela,3) radnji ili propusta krcatelja ili osoba ovlaštenih raspolagati teretom ili osoba koje za njih rade,4) obustave rada, odnosno štrajka, masovnog isključenja radnika s posla ili bilo kojih drugih smetnji koje potpuno ili djelomično sprječavaju rad,5) spašavanja ili pokušaja spašavanja ljudi i imovine na moru,6) skretanja broda u slučajevima spašavanja ljudi I imovine ili zbog drugih opravdanih razloga,7) prirodnog gubitka u težini ili obujmu tereta ili oštećenja, ili gubitaka koji nastaju zbog vlastite mane, skrivene mane ili posebne naravi tereta,8) nedovoljnog pakiranja ili nejasnih ili nedovoljno trajnih oznaka na teretu,9) skrivenih mana koje se ne mogu dužnom pažnjom otkriti.

175. Stvarna prava na brodu – vlasništvo, hipoteka i privilegiji?čl. 208

Brod: Def: plovni objekt namijenjen za plovidbu morem, čija je duljina veća od 12 metara, a bruto tonaža veća od 15 ili je ovlašten prevoziti više od 12 putnika (osim ratnog broda, jest) Brod može biti putnički, teretni, tehnički plovni objekt, ribarski, javni ili znanstvenoistraživački.


Na njemu mogu postojati stvarana prava (ukoliko nisu uređena posebnim zakonom primjenjuju se opći propisi o stvarnim pravima), a napose pravo vlasništva, pomorska hipoteka i pomorski privilegij, može biti u suvlasništvu (ako između suvlasnika nije drukčije ugovoreno, suvlasništvo se dijeli na jednake idealne dijelove), prema svom imovinsko pravnom karakteru je pokretna, nepotrošna sastavljena stvar s mnogim pripadnostima. Međutim iako je pokretna stvar iz gospodarskih i političkih razloga brodovi vlastite državne pripadnosti se evidentiraju i u stvarnopravnim raspolaganjima se tretiraju slično kao i nekretnine

Pravo vlasništva čl. 209 - brod i jahta i jahta u gradnji, koje su u vlasništvu strane fizičke i pravne osobe pod određenim uvjetima mogu imati hrvatsku državnu pripadnost

- brod ili jahta u gradnji obuhvaća u svoje vlasništvo stvari koje su u njih ugrađene, a ukoliko u upisnik brodova u gradnji nije što drugo upisano pravo vlasništva nad brodom u gradnji obuhvaća i stvari koje se nalaze u brodogradilištu, a nisu ugrađene u brod u gradnji, ako su prema svojoj izradi određene isključivo za ugrađivanje u određeni brod ili za njegov pripadak ili ako su na vidljiv način obilježene ili izdvojene za ugrađivanje u brod.- stvarna prava se stječu pravnim poslom za koji se zahtjeva pisana forma, ako nije u pisanoj formi nema pravni učinak- stjecanje, prenošenje, ograničavanje ili ukidanje prava je moguće samo ako se isto upišu u upisnike (za prestanak pomorskog privilegija, te učinak istoga prema trećima nije potreban upis) - pravni učinak upisa prava u odnosu prema drugima ima učinak ovisno o redu prvenstva koji taj upis ima- pravila o stjecanju prava vlasništva jedino upisom u upisnik ne odnose se na slijedeće slučajeve:

a) prijelaz prava vlasništva na osiguratelja prihvaćanjem izjave osiguranika o napuštanju broda ili isplatom naknade iz osiguranja

b) stjecanjem prava vlasništva dosjelošću, nasljeđivanjem, javnom sudskom pogodbomc) stjecanje i prestanak prava na potonulim brodovima ako su ta prava stečena odnosno prestala

zbog propusta da se brod izvadi u određeno vrijeme d) proglašenje broda pomorskim plijenom ili ratnim plijenom na moru

- pravila o stjecanju prava vlasništva na brodove u gradnji primjenjuju se od trenutka kada se brod koji se gradi u hrv. brodogradilištu upiše u upisnik brodova u gradnji, kao i na brodice koje su na zahtjev svojih vlasnika upišu u taj upisnik- pripadak: sve stvari koje po svojoj namjeni trajno služe uporabi broda i kad su privremeno od njega odvojene, te i one stvari upisane u brodski inventar, prijenos i otuđenje broda obuhvaća i njih, osim ako su uz dopuštenje vlasnika broda upisane u upisnik brodova da pripadaju drugoj osobi

Pomorski privilegij pravo prvenstvenog namirenja za određene tražbine- postoji privilegij na brodu i na stvarima ukrcanim na brod a) privilegij na brodu: - tražbine koje na temelju zakona imaju prvenstveno pravo namirenja iz broda ispred svih tražbina

pa i onih osiguranih hipotekom- smatraju se zakonskim založnim pravom na brodu, pa slijede brod bez obzira na promjenu vlasnika

i djeluju prema trećima iako nisu upisane u upisnik brodova - podijeljene su u pet razreda:


1. tražbine za iznose koji se duguju članovima posade u svezi s njihovim zaposlenjem na brodu, troškovi repatrijacije, doprinosi za socijalno osiguranje 2. tražbine za smrt ili tjelesne ozljede na kopnu ili vodi u neposrednoj vezi s iskorištavanjem broda 3. tražbine s naslova nagrade za spašavanje broda 4. tražbine za lučke naknade, troškove plovidbe plovnim putovima, troškove peljarenja 5. stvarni gubitak ili oštećenje na osnovi izvanugovorne odgovornosti prouzročen iskorištavanjem broda, koji nije gubitak ili oštećenje tereta, kontejnera, stvari putnika prevoženih brodom

- Prostiru se samo na pripadak, te na kamatu .- Prestanak: 1. proglašenje pomorskim plijenom 2. prodaja u ovršnom ili stečajnom postupku

3. prestanak tražbine osigurane privilegijem 4. protek 1 godine 5. osnivanje fonda ograničene odgovornosti za tražbine koje su podvrgnute ograničenju

b) na stvarima ukrcanim na brod postoje za: 1. za sudske troškove koji su učinjeni u zajedničkom interesu svih vjerovnika u postupku ovrhe

ili osiguranja radi toga da se sačuvaju stvari ili provede prodaja kao i troškovi čuvanja i nadzora tih stvari od ulaska broda u posljednju luku,

2. za tražbine na osnovi nagrade za spašavanje i doprinosa iz zajedničkih havarija koje terete stvari,

3. za tražbine iz ugovora o prijevozu uključujući i troškove uskladištenja ukrcanih stvari.- ako se tražbine pod 1. i 3. ne mogu potpuno namiriti-namiruju se razmjerno, a kada se tražbine pod 2. ne mogu potpuno namiriti, naknadno nastala tražbina ima prednost pred prijašnjom, a smatrat će se da su tražbine vezane za isti događaj nastale istodobno.

- prestanak: 1. proglašenje pomorskim odnosno ratnim plijenom na moru 2. prodaja u ovršnom ili stečajnom postupku 3. prestankom tražbine osigurane privilegijem 4. ukoliko vjerovnik ne zatraži izdavanje privremene mjere od nadležnog suda u roku 15 dana

od iskrcaja stvari ili i prije proteka roka ako su iskrcane stvari na zakonit način prešle u ruke trećih osoba koje ih ne drže u ime dužnika

Hipoteka na brodu: čl. 219

- pravo prema kojem je vjerovnik ovlašten namiriti svoju tražbinu iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom ili izvansudskom prodajom ili uzimanjem broda u posjed i iskorištavanjem broda (dispozitivne odredbe)- primjenjuje se i na hipoteku na brodu u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji- prostire se na:


1. brod, 2. pripatke, 3. osigurninu, 4. neke uzgrednosti (tražbine na osnovi naknade štete ili na osnovi zajedničke havarije za još nepopravljena fizička oštećenja broda).- ne prostire se na: civilne plodove (vozarinu, prevozninu, tegljarinu, zakupninu, nagradu za spašavanje ako nije drukčije ugovoreno (između stranaka).- Hipoteka u korist glavnice postoji i za troškove upisa hipoteke, troškove parničnog i ovršnog postupka. (Trogodišnji zaostaci kamata koji vjerovniku pripadaju na temelju ugovora ili zakona imaju podjednako prvenstvo kao i glavnica.)- Brod se ne može brisati iz hrvatskog upisnika bez pristanak hipotekarnog vjerovnika ili zadovoljavajuće osiguranje, osim kad se briše zato što je propao ili se pretpostavlja da je propao i u slučaju prijenosa prava vlasništva napuštanjem u korist osiguratelja.- Trajno povlačenje iz plovidbe - pristanak hip. vjerovnika ili zahtjev hip. dužnika da se brod proda na javnoj dražbi.

- Vrste hipoteke: 1. ugovorna (sporazum stranka o vrijednosti broda te o najnižoj prodajnoj cijeni) 2. sudska prisilna,3. javnobilježnička (ako ugovor o hipoteci s javnoovjerenim potpisom dužnika sadrži -izjavu dužnika da vjerovnik može neposredno na temelju ugovora tražiti upis hipoteke te suglasnost istog da se na temelju tog ugovora nakon dospjelosti tražbine iz ugovora može provesti neposredna ovrha-takav je ugovor ovršna isprava)- Vjerovnik kasnije upisane hipoteke treba pribaviti suglasnost vjerovnika prije upisane hipoteke za uzimanje broda u posjed ili sudsku prodaju.

Zajednička hipoteka:- za tražbinu upisana nepodijeljeno na više brodova/brodova u gradnji/hipotekarnih tražbina.Nadhipoteka:- u korist treće osobe može se osnovati na temelju ugovora na hipoteci na brodu. (hip. dužnik mora namiriti dug hip. vjerovniku samo uz pristanak nadhip. vjerovnika ili polaganjem u sud, ukoliko hip. dužnik tako ne postupi, hipoteka na brodu ostaje za tražbine nadhip. vjerovnika)- hip.vjerovnik uzeti brod u posjed i iskorištavati ga ili izvansudski prodati samo uz pisani pristanak nadhip.vjerovnika.)

- Prestanak : 1. proglašenjem pomorskim/ratnim plijenom na moru 2. prodajom u ovršnom ili stečajnom postupku, 3. izvansudskom prodajom 4. brisanjem

176. Ugovori o iskorištavanju broda?

Dijele se na:


I. UGOVORE O POMORSKOM PLOVIDBENOM POSLU: - ugovori o djelu, brodar ostaje poduzetnik pomorskog plovidbeng pothvata i ako zadržavajući upravu nad brodom prepusti korisniku prijevoza pravo da se služi brodom radi prijevoza stvarivrste:

1. UGOVORI O PRIJEVOZU STVARI MOREM:- brodar se obvezuje prevesti stvari brodom, a naručitelj prevoza platiti vozarinu- može se ugovoriti prijevoz stvari cijelim brodom, razmjernim dijelom broda ili određenim

brodskim prostorom (brodarski ugovor) ali i prijevoz pojedinih stvari (pomorsko prijevoznički ugovor)

BRODARSKI UGOVOR:a) Brodarski ugovor na vrijeme: - ugovor sklopljen na određeno vrijeme - mora biti pisana forma

- zapovjednik je dužan izvršiti nalog naručitelja u granicama naloga i prema namjeni broda

- brodar ne odgovara naručitelju za obveze što ih je zapovjednik broda preuzeo u izvršenju posebnih naloga naručitelja

- naručitelj ne može odrediti putovanje koje bi izložilo brod ili posadu opasnosti koja se u vrijeme sklapanja ugovora nije mogla predvidjeti

- vozarinu plaća naručitelj u jednakim mjesečnim svotama unaprijed (prijevozniku pripada za vrijeme dok je izvršavao ugovor, kod smetnje u iskorištavanju na strani naručitelja ili zbog izvršavanja njegova naloga)

- Troškovi: naručitelj: troškovi pogona, lučke i plovidbene naknade, brodar: posada, a nagrada za spašavanje (nakon odbitka troškova za spašavanje i udjela posade) na jednake dijelove naručitelju i brodaru

- potprijevozni ugovor: naručitelj može sa trećom osobom ugovoriti prijevoz stvari brodom, za obveze iz toga ugovora odgovara i brodar trećim osobama prema propisima čije se odredbe sporazumom stranaka ne mogu isključiti, a kako se time povećavaju i obveze brodara, naručitelj istome odgovara za povećanje obveza

Prestanak ugovora: 1.redovit: ispunjenje2.izvanredan: a) ugovoreni razlozib) propisani razlozi: - viša sila:

- ispunjenje ugovora je trajno onemogućeno (prestaje na temelju zakona)- ispunjenje ugovora onemogućeno je za dulje vrijeme + smetnja traje predugo

ili se pretpostavlja da će trajati predugo- neizvjesno je koliko će djelovanje više sile trajati + smetnja traje predugo ili se

pretpostavlja da će trajati predugo


- viša sila ugrožava sigurnost broda-posade-tereta + smetnja traje predugo ili se pretpostavlja da će trajati predugo.

Svaka strana ima pravo odustati od ugovora i snosi štetene posljedice. - ugrožavanje sigurnosti broda-posade-tereta - jednostrani samovoljni odustanak

b) Brodarski ugovor na putovanje: - prijevoznik se obvezuje naručitelju prevesti stvari tijekom jednog ili

nekoliko unaprijed određenih putovanja. - brodar odgovara za zakašnjenje, ako putovanje traje duže od predviđenog vozarina

ostaje nepromijenjena, ali ako putovanje traje kraće od predviđenog vozarina se smanjuje, ali ostaje nepromijenjena bez obzira na trajanje putovanja ako nije ugovorena po jedinici vremena

2. UGOVORI O PRIJEVOZU PUTNIKA I PRTLJAGE MOREM - neformalni pravni posao 3. UGOVORI O TEGLJENJU, ODNOSNO POTISKIVANJU MOREM

- poduzetnik tegljača/potiskivača obvezuje se svojim brodom tegliti-potiskivati drugi brod ili objekt do određenog mjesta ili za određeno vrijeme ili za izvođenje određenog zadatka, a poduzetnik tegljenog/potiskivanog broda platiti ugovorenu tegljarinu

- može ugovoriti prijevoz tereta tegljenjem svojim ili tuđim brodom (odgovara za štetu na teretu prema načelima dogovornosti za prijevoz stvari)

- ako je tegljarina ugovorena samo za slučaj uspješno obavljenog tegljenja, poduzetnik tegljača ipak ima pravo na tegljarinu ako dokaže da je za neuspjeh tegljenja kriv poduzetnik tegljenog broad, a ako tegljarina nije ugovorena samo za slučaj uspješno obavljenog tegljenja, poduzetnik gubi pravo na tegljarinu ako poduzetnik tegljenog dokaže da je za neuspjeh tegljenja kriv poduzetnik tegljača.

4. DRUGI PLOVIDBENI POSLOVI-NEIMENOVANI UGOVORI - polaganje kabela, znanstveno istraživanje, ribolov, građevinski poslovi

- brodar se obvezuje brodom obaviti neki posao koji se ne odnosi na prijevoz putnika, prtljage, stvari ili tegljenje, a ugovaratelj posla platiti naknadu

- nije propisan oblik, nema odredaba o pravima i obvezama stranaka - brodar odgovara za plovidbenu sposobnost boda prema pravilima propisanim za ugovor o

prijevozu stvari i za radnje i propuste osoba koje u izvršenju ugovora rade za brodara kao za vlastite radnje i propuste, ako drukčije nije ugovoreno

- osobe koje rade za brodara odgovaraju za smrt-tjelesne ozljede osoba koje se nalaze na brodu radi izvršenja ugovora prema odredbama o članovima posade.

II. UGOVORI O ZAKUPU BRODA - zakupoprimatelj zaključujući ugovore o pomorskim plovidbenim poslovima u svoje ime i

za svoj račun stječe svojstvo brodara- Zakupodavatelj:


- dužan predati brod u stanju da se može iskorištavati prema ugovorenoj ili uobičajenoj namjeni, mora osposobiti brod za plovidbu ako je to potrebno, bez posade

- odgovara za štetu nastalu zbog mana koje čine brod nesposobnim ili smanjuju njegovu sposobnost za ugovoreno ili uobičajeno iskorištavanje, a postojale su u vrijeme predaje broda zakupoprimcu, osim ako je riječ o skrivenim manama koje se mane nisu mogle otkriti dužnom pažnjom

- Zakupoprimatelj:- davanje naloga posadi ako je to u zakupu predviđeno, - mijenjati posadu, nagrada za spašavanje, - podzakup samo uz pisani pristanak ZD, - troškovi pogona broda, održavati brod i nakon isteka ugovora vratit ga u stanju i mjestu

kako ga je primio (2X zakupnina za prekoračeno vrijeme + svaka šteta iznad dvostruke zakupnine ako je kriv), ne odgovara za redovito trošenje broda, troškove popravka broda radi uklanjanja skrivenih mana broda koje su postojale u vrijeme predaje broda zakupoprimatelju, gubitak broda zbog djelovanja više sile)

- zakupnina se plaća mjesečno unaprijed (ne pripada zakupodavatelju dok je zakupopromatelj spriječen upotrebljavati brod krivnjom zakupodavatelja ili zbog skrivenog nedostatka broda koji je postojao u trenutku predaje broda zakupoprimatelju)

Prestanak: 1. propast broda, 2. trajna nesposobnost za iskorištavanje, 3. viša sila koja onemogućuje iskorištavanje za vrijeme zakupa, 4. istek vremena trajanja, 5. odustanak (ZD zbog neplaćanja zakupnine o dospjelosti (prije toga može tražiti naplatu zakupnine ugovorene za cijelo vrijeme trajanja ugovora). (ZP ako popravci koje podmiruje ZD traju predugo ili se predviđa da će trajati predugo).

177. Mjenica kao vrijednosni papir – pojam i bitni sastojci?

Mjenično pravo je skup pravnih propisa kojima se uređuju odnosi nastali iz mjenice, njezinih potrepština i radnji sudionika u mjeničnim poslovima.

Mjenica je vrijednosni papir po naredbi kojim njezin izdavatelj (trasant) izdaje bezuvjetan nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku isprave (remitentu) isplati određenu svotu novca ili se sam izdavatelj obvezuje na isplatu.

VRSTE MJENICA

1.) Trasirana mjenica je mjenica u kojoj izdavatelj (trasant) mjenice poziva drugu osobu (trasata) da imatelju mjenice (remitentu) isplati određenu svotu novca.


2.) Vlastita mjenica je ona u kojoj se izdavatelj (trasant) obvezuje da će određenu svotu platiti imatelju mjenice. Izdavatelj mjenice odgovara za isplatu onako kao što odgovara akceptant trasirane mjenice.

3.) Vlastita trasirana mjenica

MJENICA = je v.p. (isprava) na određenu svotu novca koji svom imatelju daje pravo da tu svotu naplati od osobe koja je u njoj naznačena kao dužnik. KARAKTERISITKE MJENICE:1.Mjenica je v.p.Pravo koje je u njoj zapisano ne može se bez papira prenijeti niti ostvariti. Usmena mjenica ne postoji. Papir je materijalni nosilac mjenične tražbine što ima dvostruku svrhu: s 1 strane to dopinosi sigurnosti u prometu, a s 2 strane se olakšava prijenos, jer mjenica postaje lakše prenosiva, mobilnija.2.Mjenica je novčani obligacioni v.p.Mjenica je obligacioni papir jer ima za sadržaj potraživanje, a novčani jer za sadržaj ima potraživanje na određenu svotu novca. Mjenica može glasiti samo na novac, a ne na neku 2 činidbu.3.Mjenica je papir po naredbiMjenica je v.p. u kojemu je ovlaštenik osoba poimenično naznačena, ali i ona koju ta osoba svojom naredbom odredi. Mjenica se prenosi cesijom i indosamentom.Ona može izgubiti kvalifikaciju papira po naredbi ali samo na temelju IZRIČITE KLAUZULE «NE PO NAREDBI» REKTA CLAUSULA ili sl. kojom se ta kvalifikacija oduzima. U tom se slučaju mjenica prenosi samo cesijom.4.Mjenica je prezentacioni v.p.Što znači da obveznikova dužnost nastaje tek prezentacijom papira. Dakle, vjerovnik mora prezentirati mjenicu dužniku kada dolazi po isplatu.5.Mjenica je papir javne vjereOno što je na mjenici napisano smatra se istinitim, pa se 3-će osobe koje postupaju u dobroj vjeri mogu u to pouzdati. Bona fide stjecatelju ne mogu se stavljati prigovori iz osnovnog posla iz kojeg je mjenica potekla. Kod mjenice vrijedi načelo formalne istine. Kaže se da je mjenična obveza apstraktna obveza tj. da se odvaja od osnovnog posla na temelju kojeg je izrasla, tako da protiv mjeničnog potraživanja nisu dozvoljeni prigovori iz osnovnog posla.6.Mjenična obveza potpisnika je samostalna obvezaAko se na mjenici nađu potpisi osoba koje su nesposobne za obvezivanje ta činjenica neće dovesti u pitanje valjanost obveze ostalih potpisnika. Isto vrijedi ako se na mjenici nađu lažni potpisi ili potpisi osoba za koje je propisan poseban način preuzimanja mjenične obveze, a taj nije poštivan.7.Svi potpisnici mjenice, pa i prenositelji (indosanti) odgovaraju mjeničnom vjerovniku (i svim svojim prednicima) za isplatu mjenice solidarnoUz zahtjev prema gl. dužniku vjerovnik ima protiv svih njih PRAVO REGRESA. Tko iskupi mjenicu u regresu, ima zahtjev protiv gl.dužnika i pravo regresa protiv svojih prednika.8.Mjenica je formalan papir


Mjenica mora imati sastavne dijelove koji su u zakonu točno navedeni (bitne sastojke). Isprava koja nema propisane dijelove nije mjenica.9.Mjenica se može pojaviti kao trasirana ili vlastitaa)kod trasirane ili vučene mjenice – njen izdavalac poziva 3-ćega da prihvati obvezu isplate u mjenici označene svote vjerovniku, pa da tu svotu i plati. Svojim potpisom izdatnik preuzima prema sukontrahentu odgovornost da će i 3-ći tome udovoljiti. Trasirana mjenica slična je naputnici (asignaciji).b)kod vlastite ili solo mjenice, njen izdavalac svojim potpisom preuzima obvezu da će sam o dospjelosti platiti mjeničnu svotu vjerovniku. On dakle ne povlači u mjeničnu obvezu trećega.Vlastita mjenica slična je zadužnici.c) vlastita trasirana mjenica – u kojoj izdavatelj označuje sebe kao trasata

1.) čl. 1. TRASIRANA MJENICA = je mjenica kojom njen izdavatelj (trasant) daje nalog 2 osobi (trasatu) da o dospjelosti mjenice isplati korisniku mjenice (remitentu) ili nekoj 2 osobi po njenoj naredbi, novčanu svotu naznačenu u mjenici.

Bitni sastojci mjenice = su sastavni dijelovi isprave koje zakon izričito iziskuje da bi toj ispravi priznao svojstvo mjenice. Bitni su oni sastojci bez kojih neka isprava ne vrijedi kao mjenica.

Bitni sastojci trasirane mjenice: 1. oznaka isprave kao mjenice : riječ mjenica ili neka složenica istog značenja (npr.mjenič.pismo, mjenič. isprava) moraju biti unesene u tekst isprave na jeziku na kojem je mjenica sastavljena. Ako se mjenica izdaje na unaprijed tiskanom obrascu (blanketu), taj će sastojak biti na njemu već naveden.Smisao unošenja ovog sastojka u sadržaj mjenice je dvostruki: da svi oni koji ulaze u strogu mjeničnu obvezu budu upozoreni na tu činjenicu i time se sprečava pretvaranje obične isprave u mjenicu naknadnim upisivanjem riječi «mjenica» u tekst isprave

2. bezuvjetni naputak da se plati određena svota novca: ovaj sastojak obično glasi «platite svotu od ... kuna» «pozivam vas da platite...» - Činidba kod mjeničnopravnog posla je: bezuvjetna, određena i novčana

a)bezuvjetna – jer uput na isplatu ne smije biti vezan uz neki uvjet. Vezivanje uputa uz uvjet ima za posljedicu ništavost mjenice. U protivnom bi se u mjenicu unijela neizvjesnost što bi paraliziralo njenu spos. opticajab)određena – pri čemu je mjenična činidba određena kad su naznačeni iznos i vrsta novca. Iznos se označava slovima i brojkama ili samo slovima ili samo brojkama. U slučaju neslaganja između iznosa određenog slovima i iznosa određenog brojkama vrijedi iznos označen slovima. Ako je svota više puta napisana slovima ili više puta napisana brojkama vrijedi najmanja svota.

- U pravilu određenost mjenične svote isključuje mogućnost posebnog određenja KAMATE. Međutim, samo kod mjenica plativih po viđenju i na određeno vrijeme po viđenju trasant može odrediti da svota označena u mjenici nosi kamate, tada nužno mora naznačiti kamatnu stopu u mjenici. Ako to ne učini smatra se kao da odredba o kamatama nije upisana tj. nenapisana.


- Izdatnik će u pravilu uz kamatnu stopu naznačiti od kada ona teče.Ako to propusti, prema dispozitivnom propisu, kamata teče od dana izdavanja mjenice. Ovo je važno jer je dospjelost tih mjenica ovisna o momentu koji će odabrati vjerovnik za prezentaciju mjenice dužniku, a bez izvjesnosti o tome kada mjenica dospijeva izdatnik ne može obračunati kamatu.- VRSTA NOVCA također mora biti određena. To može biti domaća ili strana valuta pod uvjetom da se to ne protivi deviznim propisima. Ako vrsta novca nije precizirana mjenica je nevaljana. - U 2 slučaja ovo je pravilo ublaženo:1. u slučaju kad je mjenična svota označena u novcu koji ima isti naziv ali različitu vrijednost u zemlji gdje je mjenica izdana i zemlji gdje je plativa.Tada se presumira da je izdavatelj imao u vidu novac mjesta plaćanja.2. ako je mjenična svota izražena u novcu koji nije u tečaju mjesta plaćanja, može se platiti novcem koji je tu u tečaju i to po vrijednosti koju ima na dan dospjelosti

3. ime onoga koji treba platiti (trasat): je fizič. ili pr. osoba kojoj trasant daje uputu da plati određenu svotu novca imatelju mjenice (o dospjelosti). Trasatovo ime mora se navesti na mjenici kako bi imatelj mjenice znao kome će se obratiti za isplatu mjenične svote. Ime se obično stavlja u donji lijevi kut mjenice.Ako poimenične oznake trasata nema, isprava ne vrijedi kao mjenica. Ali, ako je ime trasata netočno navedeno ili čak izmišljeno, mjenica neće biti ništava već valjana. Takve se mjenice zovu PODRUMSKE MJENICE.- dopušteno je da se u ulozi trasata označi više osoba (sutrasati). Zakon o ovoj mogućnosti šuti.- ako trasant označi samoga sebe kao trasata nastat će vlastita trasirana mjenica

4. Označenje dospjelosti: u pravilu trasant određuje vrijeme dospjelosti mjenične obveze prilikom izdavanja mjenice. Imalac mjenice mora znati kada dospijeva njegova tražbina iz mjenice da bi pravodobno poduzeo radnje što ih nalaže ZOM u svrhu isplate. I dužnik treba znati kada mora biti pripravan isplatiti mjeničnu svotu. Ako se dospjelost naznači drugačije ili se naznači na više načina – mjenica će biti ništava.- Dospjelost je jedan od sastojaka čije se postojanje može presumirati, ako dospjelost nije označena, mjenica ex lege vrijedi kao mjenica po viđenju. (oboriva presumpcija, jer vrijedi samo ako stranke nisu namjeravale unijeti neko drugo vrijeme dospjelosti, odnosno ako imatelju mjenice nije bilo prepušteno pravo da tu oznaku sam unese, pa ako se jedan od tih okolnosti uspješno dokaže, mjenica ostaje nepotpuna i ništava)

5. Mjesto gdje se treba izvršiti plaćanje : određivanje ovog mjesta važno je za imatelja mjenice, jer će iz mjenice znati gdje se o dospjelosti može obratiti trasatu radi naplate mjenič.tražbine, i za trasata jer će znati gdje se mora pripremiti za izvršenje isplate po dospjelosti. - oznaka mjesta mora biti geografska (npr. plaćanje u Vinkovcima) tako da svakome u čiju ruku mjenica dođe pruži pouzdanu informaciju o tome gdje je ona plativa, a ukoliko bi se naznačilo više mjesta plaćanja bila bi nevaljana i to zbog toga što bi takvo označavanje unijelo neizvjesnost u mjenicu, ako u mjenici nema posebno označenog mjesta plaćanja,


takvim se smatra mjesto označeno uz ime trasata.Ujedno se presumira da je ono i trasatovo prebivalište odn.sjedište. Ako nikakvo mjesto nije navedeno uz ime trasata ili ako ima više trasata i više mjesta plaćanja mjenica je ništava- mijesto plaćanja je važno jer dužnik obično o dospjelosti i ne zna tko je imatelj mjenice pa se od njega ne može tražiti da svoj dug donese vjerovniku, nego se od vjerovnika traži da se radi naplate mjenič.tražbine obrati dužniku

6. Ime onoga kome se ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent): ovaj se sastojak mjenice formulira riječima «platite M.M. ili po nj. naredbi...»- ako nema poimenično označenog remitenta ili koja sadrži klauzulu plativa donosiocu je ništava- izdavatelj može označiti i samog sebe u svojstvu remitenta (tzv. Mjenica po vlastitoj naredbi), a formulira se riječima «platite meni samome», tu se izdavatelj pojavljuje u dvojakoj funkciji: kao regresni obveznik i kao mjenični vjerovnik- moguće je označiti više osoba u funkciji remitenta: dužnik se u tom slučaju oslobađa mjenične obveze ako isplati mjenični dug onom suremitentu koji mu mjenicu prezentira i izruči bez obzira na to je li označen kumulativno ili alternativno

7. Označenje dana i mjesta izdanja mjenice: obično se stavlja u gornji lijevi ugao. - za formalnu valjanost važno je da datum i mjesto izdanja budu mogući, a ne moraju biti točni- Datum izdanja je neophodan element :

1) Kod mjenice po viđenju – od datuma izdanja počinje teći rok unutar kojeg tu mjenicu njen imatelj treba podnijeti trasatu radi naplate (1 godina)

2) Kod mjenice na određeno vrijeme po viđenju – od datuma izdanja računa se početak roka unutar kojeg imatelj mjenice treba mjenicu podnijeti trasatu na akcept, a od akcepta treba proći naznačeno vrijeme da bi nastupila dospjelost

3) Kod mjenice a dato – budući da je mjenica plativa na određeno vrijeme od dana izdanja, datum izdanja važan je za utvrđivanje dospjelosti

- ako nema datuma izdanja isprava nije mjenica, odnosno mjenica je nevaljana- ako nema mjesta izdanja presumira se da je mjesto izdanja ono koje je označeno uz trasantov potpis.- ujedno se presumira da je to mjesto trasantovo prebivalište odnosno sjedište. - ali ako uz trasantov potpis nije navedeno nikakvo mjesto, mjenica je nevaljana.


8. Potpis trasanta (izdavatelja mjenice): potpis trasanta je vlastoručno ispisivanje imena izdavatelja na mjenici. (ako je trasant fizič.osoba – valjano je ako se potpiše samo prezimenom, a ako je pravna osoba – osoba ovlaštena na zastupanje pravne osobe stavlja svoj potpis uz ime pravne osobe, isto vrijedi i za punomoćnika)- potpis mora biti vlastoručan što znači da neće vrijediti ako je učinjen faksimilom, žigom, tiskom ili pisaćim strojem- potpis se nalazi neposredno ispod mjeničnog teksta na licu mjenice. (za formalnu valjanost mjenice dovoljno je da je potpisana nekim mogućim imenom)

MJENIČNI FORMULARI: Mjenica mora biti u pisanoj formi, vrsta papira nije odlučnamjenični blanketi su korisni ali ne i nužniformulari sadrže bitne sastojke ili upućivanje na njihovo unošenjekupnjom blanketa plaća se porez na mjenicu

178. Indosament? čl. 10. -19.

- prijenos tražbine iz mjenice moguć je ustupom (cesijom) i indosamentom- razlika između indosamenta i cesije je u tome što se pri cesiji mogu novom vjerovniku stavljati svi

prigovori koji su se mogli staviti I prijašnjem vjerovniku, a prilikom prijenosa indosamentom ne mogu se staviti nikakvi prigovori osim ako je imatelj mjenice nesavjesno postupao prema dužniku

- svaka mjenica koja nije izričito trasirana po naredbi i nema recta klauzulu može se prenijeti indosamentom

- mjenica se indosira tako da dosadašnji imatelj mjenice (indosant) određuje pisanom izjavom na mjenici da se mjenična svota plati drugoj osobi –novom vjerovnik (indosataru) i tu izjavu potpiše

- imatelj mjenice indosamentom postaje dužnik- indosament se obično postavlja na poleđini ili na alonžu, te mora biti bezuvjetan- indosamentom se prenose sva prava iz mjenice, djelomičan indosament je ništetan, a ako je na

donositelja vrijedi kao bjanko indosament - indosant odgovara da će mjenica biti isplaćena i akceptirana, osim ako indosamentu nije drukčije

određeno- zakonitim imateljem mjenice smatra se onaj tko drži mjenicu i dokaže niz indosamenata, prvi

inosant je remitent - svaki potpisnik u nizu odgovara svim svojim slijednicima- Imatelj mjenice može koristiti sva prava iz mjenice:

1. tražiti isplatu mjenične svote od mjeničnih dužnika i iz nje naplatiti tražbinu2. dalje indosirati mjenicu samo kao prokura indosament

SPECIFIČNI INDOSAMENTI


- Blanko indosament : takav u kojemu indosant nije označio indosatara (bijelo), sam potpis indosanta na poleđini mjenice je blanko indosament

- Imatelj može: popuniti mjenicu svojim imenom ili imenom druge osobe dalje indosirati mjenicu blanko ili na ime druge osobe predati mjenicu trećoj osobi bez dodavanja potpisa i drugih oznaka

PROKURA INDOSAMENT- prokura indosament je prijenos punomoći- indosatar vrši pravo iz mjenice za opunomoćenika- u inodsament se unosi oznaka “vrijednost za naplatu”, “za inkaso”, “kao punomoć” ili nešto slično- prokura indosatar može dalje prenijeti mjenicu samo prokura indosamentom- mjenični dužnici mogu staviti prigovore koji se odnose na indosanta- interni odnos može biti drugačiji-puni indosament- teret dokaza o punom indosamentu je na imatelju

ZALOŽNI INDOSAMENT- Založni indosament izražava se riječima “vrijednost za osiguranje”, “vrijednost za zalog” ili

drugom napomenom- Takvim indosamentom se osigurava pravo mjeničnog vjerovnika temeljeno na poslu izvan mjenice- Zalaganje je dopušteno punim i blanko indosamentom

ODGOVORNOST INDOSANTA: - Indosant odgovara za isplatu mjenice i za accept- Indosant se može prilikom indosiranja ograditi od obveze isplate i od odgovornosti za akcept (“ne

odgovara za isplatu”, “ne odgovara za akcept”- Indosant može zabraniti daljnje indosiranje (tada ne odgovara daljnjim indosatarima)- Mjenica se može indosirati i na trasata, trasanta ii kojeg drugog obveznika

179. Akceptiranje mjenice? čl. 20.

Svi potpisnici na mjenici su mjenični obveznici i odgovaraju solidarno za mjenični dug, a trasat je glavni dužnik, dok su ostali potpisnici regresni obveznici.


Trasat je gl. dužnik jer: 1. vjerovnik najprije njemu dolazi po isplatu - prvi 2. čim trasat plati mjenicu, mjenična obveza prestaje za sve mjenične obveznike, ako mjenicu plati koji drugi od mjeničnih obveznika, mjenična obveza ne prestaje za sve, jer platac može tražiti sa svoje strane naknadu od glavnog dužnika i svih svojih prednika- postoji solidarnost obveze svih potpisnika na mjenici, ali ona dolazi do izražaja tek kad trasat neće akceptirati ili neće platiti mjenicu, da bi trasat postao gl.dužnikom potrebno je da primi obvezu, odnosno akceptira mjenicu, te prihvatom, akceptom mjenice trasat postaje AKCEPTANT tj.gl.dužnik. AKCEPT (PRIHVAT) = je izjava trasata kojom se obvezuje o dospjelosti isplatiti mjeničnu svotu- mjenica je valjana ako ima sve bitne sastojke, bez obzira da li ju je trasat akceptirao, ali akceptirana mjenica daje vjerovniku veću sigurnost u pogledu naplativosti mjenične tražbine, nego što mu daje neakceptirana- mjenica se ne mora podnijeti na akcept, jer se ovdje radi o pravu, a ne o dužnosti imatelja mjenice. Međutim, u interesu je vjerovnika da što prije zatraži i dobije trasatov akcept jer time dobiva jednog obveznika više. Ako vjerovnik ne traži akcept nego čeka do dospjelosti mjenice pa onda od trasata traži isplatu koju trasat odbije izvršiti, vjerovnik neće moći postupati protiv trasata. Međutim, to ne utječe na njegovo pravo da traži isplatu mjenice o dospjelosti od drugih potpisnika

REMITENT se može zadovoljiti i time da od izdavatelja primi neakceptiranu mjenicu.U tom se slučaju može sam obratiti trasatu radi akcepta, ali ako mu ga trasat uskrati, vjerovnik nema mogućnosti da sudskim putem iznudi akcept od trasata. U tom slučaju on može pribjeći mjeničnom regresu.

-TRASATA koji je akceptirao mjenicu, a odbije je isplatiti o dospjelosti mjenični vjerovnik može sudskim putem siliti na isplatu. Osim trasata-akceptanta mjenični vjerovniku za isplatu mjenice odgovaraju i ostali mjenični obveznici i to solidarno pa on može odlučiti da isplatu zahtijeva i od njih.

IZNIMKE KOD AKCEPTIRANJA:1. Trasant može odrediti da se mjenica podnese na akceptiranje naznačujući ili ne naznačujući roka) ovakva je odredba važna za trasanta jer kada trasat akceptira mjenicu i uđe u mjenični neksus time jača i položaj trasanta. Naime, ako trasant bude prisiljen isplatiti mjenicu moći će tražiti naknadu od trasata kao glavnog dužnika, ako je ovaj mjenicu akceptiraob) ako trasant odredi da se mjenica mora podnijeti na akcept, a ona ne bude podnesena, imatelj mjenice gubi pravo na regres i zbog neisplate i zbog neakceptiranja OSIM ako iz sadržaja odredbe ne proizlazi da se trasant samo htio osloboditi odgovornosti za akceptiranje. → pozit.klauzula podnošenja na akceptc)U slučaju da trasant odredi da se mjenica podnese na akceptiranje – akcept se mora datirati

2.Trasant može i zabraniti da se mjenica podnese na akceptiranje- trasant će obično zabraniti da se mjenica podnese na akceptiranje ako mu je stalo do toga da se trasata ne uznemirava i da se od njega potražuje akcept, a naročito ako misli sam urediti mjenicu već prije dospijeća.


- u slučaju da trasat ipak akceptira mjenicu, zabrana neće utjecati na valjanost akcepta, no ako trasat odbije akceptirati mjenicu koja sadrži odredbu o zabrani akceptiranja, vjerovnik neće moći tražiti regres zbog neakceptiranja, tj. obraćati se na ostale mjenične obveznike.

Trasant ne može zabraniti podnošenje na akcept:1) Kad je u pitanju trasirana mjenica plativa kod treće osobe ili u mjestu različitom od mjesta u kojem trasat prebiva (domicilirana mjenica)2) Kad je u pitanju trasirana mjenica na određeno vrijeme po viđenju - u ovim se slučajevima podnošenje na akceptiranje ne može zabraniti iz 2 razloga: 1. to bi onemogućilo izvršenje obveze – naime potrebno je podnijeti mjenicu na akcept da trasat bude obaviješten o stanju stvari te da poduzme mjere kako bi mjenica bila plaćena o dospjelosti u mjestu različitom od njegova prebivališta ili kod treće osobe 2. mjenica ne bi dospjela jer se od dana podnošenja na akcept računa njena dospjelost 3. Trasant može odrediti da se mjenica ne podnosi na akceptiranje prije određenog vremena 4. Svaki indosant može odrediti da se trasirana mjenica podnese na akceptiranje naznačujući ili ne naznačujući rok za to- indosant ne može zabraniti podnošenje mjenice na akcept ako trasant nije u tom smislu ništa odredio, a ako je trasant zabranio podnošenje na akcept indosant ne može odrediti protivno- mjenica se može podnijeti na akcept sve do dospjelosti (osim ako trasant / indosant nije odredio kraći rok), a podnosi je imatelj mjenice, odnosno svaki držatelj mjenice- kod mjenice na određ.vrijeme po viđenju → u roku od 1. god. od izdanja / roku koji odrede trasant (može produžiti rok) ili indosant (može samo skratiti)

FORMA AKCEPTA čl. 24. - akcept se piše na samoj mjenici, a izražava se riječju «priznajem», «primljena», «prihvaćena» i sl.- akcept potpisuje trasat, a kao akcept vrijedi i sam potpis trasata kad je stavljen na licu mjenice (naše banke traže potpis u desnom uglu neposredno ispod trasatova imena)

- kad mu mjenica bude podnesena na akceptiranje, trasat može:1) akceptirati mjenicu čime postaje gl.dužnikom. 2) odbiti akcept – u tom slučaju vjerovnik može odmah postupati protiv regresnih obveznika 3)tražiti rok za razmišljanje

- akcept mora biti bezuvjetan, ali ga trasat može ograničiti na jedan dio mjenične svote, ako trasat uvjetuje svoj akcept – akcept je nevaljan- svako 2 odstupanje od sastojaka mjenice (npr. u pogledu roka) predstavlja odbijanje akcepta.- mjenični vjerovnik može se zadovoljiti trasatovom modifikacijom (npr. u pogledu mjesta ili vremena plaćanja)

- Akcept u pravilu ne mora biti datiran, no ipak će morati biti datirana) kod mjenice na određeno vrijeme po viđenjub) kad se mjenica na temelju izričite odredbe mora podnijeti na akceptiranje u određenom danu


- ukoliko bi trasat propustio datirati akcept, imatelj mjenice mora podignuti protest da bi zadržao regresna prava, kada protest nije podignut, u pogledu akceptanta smatra se da je nedatirani akcept stavljen posljednjeg dana roka predviđenog zakonom za podnošenje na akceptiranje ili odredbom mjenice za podnošenje na akceptiranje (ovo ne vrijedi za regresne obveznike jer za njih nema dospjelosti)

- Smatra se da je akcept neopozivo dan tek pošto je trasat akceptiranu mjenicu vratio podnosiocu. Do tog trenutka trasat može dani akcept opozvati ili poništiti.- Smatra se da je trasat odbio akceptirati mjenicu ako je napisani akcept precrtao prije nego što je mjenicu vratio - ako je trasat pismeno izvijestio imatelja mjenice ili kojeg potpisnika da je mjenicu akceptirao, on je prema njima obvezan po sadržaju danog akcepta

180. Avaliranje mjenice? čl. 29.

Radi se o mjeničnom jamstvu kojim se može osigurati isplata mjenične svote u cijelosti ili djelomično- Redovito je to treća osoba, ali može biti i netko od potpisnika mjenice- Jamstvo se daje pisanim izrazom „per aval“, „kao jamac“ te potpisom avaliste, dostatan je samo

potpis na prednjoj strani mjenice ako to nije potpis trasanta ili trasata čl. 30. - Avalist treba izjaviti za koga jamči, a ukoliko seiz mjenice ne vidi za koga se jamči presumira se

da se jamči za trasanta čl. 31. - Obveza jamca vrijedi iako je obveza za koju jamči ništetna iz bilo kojeg razloga osim iz formalnih

čl. 31. - Kada isplati mjeničnu svotu avalist ima pravo regresa prema onome za koga je jamčio ali i prema

onome koji su tome prema mjenici odgovorni- Prikriveno jamstvo-žiro: to su svi indosanti jer su solidarno obvezni platiti mjeničnu svotu ako ju

ne plati akceptant


181. Dospjelost mjenične obveze? čl. 32,.

1. MJENICA PO VIĐENJU – A VISTA: čl. 33. dospijeva onog dana kada je njen imatelj podnese trasatu na isplatu. - prezentaciju mjenice treba obaviti unutar redovnog rad.vremena, a dan koji imatelj odabere mora biti unutar zakonskog roka od 1 god. računajući od dana izdavanja ili unutar roka koji je sam trasant (izdavatelj) ili indosant označio. - pritom trasant može taj rok i skratiti i produžiti, dok ga indosant može samo skratiti - mjenica plativa po viđenju nije podešena kreditnoj funkciji, jer od dužnika traži da bude pripravan platiti mjenicu u svakom momentu kada to zatraži njen imatelj (tu situaciju trasant može ublažiti unošenjem odredbe da se mjenica po viđenju ne smije podnijeti prije proteka određenog vremena, nastupanjem tog vremena počinje teći rok unutar kojeg treba biti obavljena prezentacija mjenice)

2. MJENICA PLATIVA NA ODREĐENO VRIJEME PO VIĐENJU: plativa je nakon proteka određenog roka koji počinje teći od dana njezina podnošenja na akcept (na viđenje) trasatu tj. od dana kad je trasat preuzeo mjeničnuobvezu- podnosi se na isplatu određenog dana ili u nekom od dva radna dana koji slijede za njim:1.) Da bi se rok mogao utvrditi potrebno je da se akcept datira (za valjanost akcepta nije nužno da on bude datiran) 2.) Ako trasat propusti ili odbije datirati akcept, tada tu okolnost imatelj mjenice mora utvrditi protestom. Od dana podignutog protesta počinje teći određeno vrijeme, čijim protekom mjenica dospijeva.3.) Ako imatelj mjenice ne podigne protest, tada se u odnosu prema akceptantu (trasatu) smatra da je nedatirani akcept stavljen posljednjeg dana roka, određenog zakonom ili posebnom odredbom u mjenici, za podnošenje mjenice na akcept.- ova presumpcija ne vrijedi za regresne obveznike pa se prema njima neće moći utvrditi dospjelost mjenice, te iz istog razloga imalac mjenice neće moći protiv njih regresno postupiti ako mu mjenicu ne plati akceptant.- Imatelj mjenice može podnijeti ovu mjenicu na akcept unutar:1. zakonskog roka od 1.god. od dana izdavanja ili2. roka kojeg odredi trasant (može ga skratiti i produljiti) ili indosant (može ga samo skratiti)- u tekstu mjenice takva dospjelost se označava npr. «3 dana po viđenju platite ovu mjenicu» ili «mjesec dana po viđenju platite ovu mjenicu».

3. MJENICA NA ODREĐENO VRIJEME OD DANA IZDANJA – MJENICA A DAT: dospijeva protekom označenog vremena koje počinje teći od dana izdavanja, to se vrijeme može označiti danima, tjednima, mjesecima, a iznimno i godinama (ako se radi o dugoročnom kreditu)- podnosi se na isplatu na određeni dan ili u nekom od dva radna dana koji slijede za njim.- u mjenici se takva dospjeost označuje npr. «3 mjeseca od danas platite ovu mjenicu», «od dana izdanja za 2 mjeseca platite» itd.


4. MJENICA NA ODREĐENI DAN (DNEVNA MJENICA, KALENDARSKA MJENICA: dospijeva na određeni dan, koji se redovito označava kalendarski (npr.31.1.1999) ili pak izrazima «početkom» (prvi dan mjeseca), «sredinom» (15 dan mjeseca) ili «krajem mjeseca» (posljednji dan mjeseca)- ako se propusti označiti godinu mjerodavna je godina u kojoj treba nastupiti označeni datum, a ako je taj datum prošao, onda pada u narednu godinu- kao mjenica na određeni dan vrijedi svaka ona mjenica iz koje se neposredno i sa sigurnošću može utvrditi koji je dan njene dospjelosti, ako bi se dospjelost označila događajem za koji iz mjenice nije vidljivo kada pada niti je to vrijeme općepoznato – mjenica je ništava (npr. nevaljana je odredba o plativosti mjenice na 50-ti rođendan izdavatelja)

- ako se mjenica ne podnese na isplatu u zakonom predviđenim rokovima, svaki mjenični dužnik može se osloboditi obveze polaganjem mjenične svote kod 1°redovnog suda, a ako suda nema kod nadležnog upravnog tijela u općini

Plaćanje: - mjenica se mora podnijeti dužniku radi isplate. - mjenica plativa na određeni dan ili na određeno vrijeme nakon izdavanja mora se podnijeti na isplatu tog dana ili u naredna dva radna dana.

- mjenicu podnosi na isplatu zakoniti imatelj glavnom dužniku (trasatu) - prezentat vlastite mjenice je njen izdavatelj - prezentat trasirane mjenice je i domicilijat, avalist, intervenijent

- mjenica se prezentira u mjestu plaćanja u uredu ili stanu prezentata poštujući vrijeme prezentacije

182. Regres zbog neakceptiranja i neisplate mjenice?

REGRES = čl. 42. je zahtjev imatelja mjenice prema jednom ili više regresnih obveznika za isplatu mjenične svote, ako je trasat potpuno ili djelomično odbio isplatu o dospjelosti, a i prije dospjelosti ako nastupe okolnosti koje isplatu mjenice čine nesigurnom.

- mjenica se podnosi trasatu na akcept da bi se on akceptom obvezao platiti mjenicu o dospjelosti, kad mjenica dospije, opet se podnosi trasatu na isplatu. Svi ostali potpisnici na mjenici odgovaraju solidarno da će mjenica biti akceptirana i plaćena. Trasat akceptom postaje gl.dužnikom, a ostali potpisnici su regresni obveznici.- Stoga mjenični vjerovnik ima protiv glavnog dužnika zahtjev za isplatu mjenice o dospjelosti, a protiv ostalih obveznika zahtjev za naknadu (regres) u slučaju da: 1.mjenica ne bude akceptirana 2.mjenica ne bude isplaćena 3.ako isplata dođe u sumnju

RAZLIKUJEMO: REGRES O DOSPJELOSTI I REGRES PRIJE DOSPJELOSTI


- Imatelj mjenice može ostvariti regres protiv kojeg regresnog obveznika, trasanta,akceptanta, indosanta, avalista:

1) o dospjelosti: ako mjenica nije plaćena u cijelosti ili djelomično. Regresni zahtjev imalac mjenice može postaviti protiv bilo kojeg regresnog obveznika, akceptanta, trasanta, indosanta ili avalista, ili pak protiv svih njih jer su solidarni obvaznici (tzv.zahtjev per saltum) → lat. skokom

2) prije dospjelosti:a) ako je akceptiranje odbijeno, bilo potpuno bilo djelomično ilib) ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj odnosno likvidacija nad imovinom trasata ili ako on obustavi plaćanje makar ta obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom ili ako je izvršenje nad nj. imovinom ostalo bezuspješnoc)ako je otvoren stečaj odn. likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje

- Ako je trasat mjenicu akceptirao ali ju odbija o dospjelosti platiti, mjenični vjerovnik može vršiti regres protiv regresnih obveznika tj. tražiti isplatu od njih.- Imatelj mjenice ima pravo zahtijevati od onog protiv koga ostvaruje regres:1) iznos za koji mjenica nije akceptirana ili plaćena i kamate ako su u mjenici bile naznačene2) zateznu kamatu u skladu s propisom kojim se uređuje visina stope zatezne kamate 3) troškove protesta, poslanih izvještaja i ostale trošove

- Ako se regres traži prije dospjelosti od mjenične svote se odbija eskont po stopi koju određuje NBH, a koja vrijedi na dan regresa.- regresno su odgovorni trasant, indosant, avalist- Indosant odgovara za akcept i isplatu mjenice ali dopušta mu se mogućnost da se te odgovor. oslobodi tako što će prilikom indosiranja u IZJAVI O PRIJENOSU upisati odgovarajuću napomenu o oslobađanju

- svaki kasniji mjenični obveznik koji je isplatio mjenicu može tražiti naknadu (regres) od svih svojih prednika, a može tražiti i plaćanje od glavnog dužnika, jer on odgovara svima.

- PLATAC tj. onaj koji je iskupio mjenicu može zahtijevati:1. cjelokupni iznos koji je isplatio2. kamatu u visini eskontne stope koju utvrđuje NBH na tu svotu, od dana kad se iskupljena svota mjenice isplatila3. troškove koje je imao

- Svaki regresni obveznik kad isplati mjenicu može tražiti mjenicu s protestom i računom. Svaki indosant koji je iskupio mjenicu može precrtati svoj indosament i indosamente indosanata koji dolaze iza njega.- Budući da mjenični obveznici odgovaraju solidarno vjerovnik može postupiti protiv bilo kojeg od

njih pojedinačno, protiv više njih ili protiv svih zajedno. Pritom nije dužan držati se reda već regres može vršiti napreskok (per saltum – lat.skokom), upravo je zbog toga vrlo važno pitanje obavijesti (notifikacije). Budući da vjerovnik može odabrati bilo kojeg obveznika, ostali prednici moraju biti obaviješteni, jer će vjerovatno i sami morati dati naknadu.


U slučaju da se propusti rok: 1. za podizanje protesta – gubi se pravo na regres

2. za izvršavanje notifikacije o odbijanju akceptiranja i isplate – onaj koji je to propustio dužan je oštećenom obvezniku nadoknaditi štetu do vidne mjenične svote

- Zakonski rokovi za podnošenje mjenice ili podizanje protesta mogu se produžiti samo u slučaju NESAVLADIVE PREPREKE tj. događaja koji imaju značaj više sile. Dok viša sila traje imatelj mjenice mora o tome bez odlaganja obavijestiti svog indosanta i to uz datum i potpis (na mjenici ili alonžu). Čim okolnosti koje imaju značaj više sile prestanu mjenica se treba podnijeti na akcept ili isplatu ili podići protest. MEĐUTIM, ako su te okol. trajale duže od 30 dana od dospjelosti mjenice, za vršenje regresa nije potrebno ni podnošenje ni protestiranje mjenice.

183. Protest? čl. 69

PROTEST = je javna isprava u kojoj javni bilježnik (protestno tijelo) na pravodoban zahtjev imatelja mjenice potvrđuje da je nastupila jedna od činjenica zbog koje zakon daje imatelju mjenice pravo na regres.

Protest je dakle preduvjet regresa, a regresom se traži isplata mjenice.

Protest izdaje jav.bilježnik i tom se ispravom svjedoči da je imatelj mjenice poduzeo prema trasatu propisom naložene radnje.

PROTEST SE PODNOSI: - ako: trasat ne akceptira mjenicu

trasat ne datira mjenicu koja dospijeva u određeno vrijeme trasat djelomično akceptira i isplati mjenicu

IZNIMNO, protest nije potreban:1) kad je otvoren stečaj nad imovinom trasata ili trasanta koji je zabranio podnošenje mjenice na akcept. Ovdje protest nije potreban jer tu rješenje suda o otvaranju stečaja zamjenjuje protest2) kad trasant, indosant, avalist unesu u mjenicu odredbu kojom oslobađaju imatelja od podizanja protesta zbog neakceptiranja ili neisplate (npr. odredbe «bez troškova» «bez protesta»).Ako je tu odredbu napisao trasant ona djeluje prema svim potpisnicima, a ako imatelj mjenice usprkos ovoj odredbi podigne protest, sam će snositi protesne troškove.Ako je odredbu napisao indosant, ona djeluje samo prema njemu, a ako ju je napisao avalist ona djeluje samo prema avalistu.Ako imatelj mjenice podigne protest u slučaju kad su ovu odredbu upisali indosant ili avalist troškovi protesta mogu se naplatiti od svih korisnika.

- Protest se podnosi protestnom tijelu (javni bilježnik na čijem je području prebivalište ili sjedište osobe protiv koje se podiže protest)- Protestno tijelo podnosi mjenicu onome protiv kojega se protest traži i poziva ga na isplatu, a ukoliko on to ne učini javni bilježnik utvrđuje odbijanje akcepta, odnosno plaćanja i o tome imatelju mjenice daje ispravu - svrha protesta je u tome da imatelj mjenice stekne pravo regresa od regresnih obveznika,


- protest zbog neakceptiranja: mora se podignuti u rokovima određenim za podnošenje na akceptiranje- protest zbog neisplate: kod mjenice na određeni dan ili na određeno vrijeme od dana izdavanja ili od viđenja mora se podići jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za danom plaćanja mjnice, dok mjenica po viđenju mora se podnjeti u rokovima određenim za podizanje protesta zbog neakceptiranja - protekom navedenih rokova ne može se više podići protest, te se gubi pravo na regres

SADRŽAJ PROTESTA čl. 71. Protest mora sadržavati:- prijepis protestirane mjenice odnosno protestiranog mjeničnog prijepisa i svih izjava odnosno

napomena (ako je mjenica na stranom jeziku-ovjerovljeni prijevod)- ime ili tvrtku osobe po čijem se zahtjevu i protiv koje se podiže protest- potvrdu da tražena osoba nije nađena, nije platila, ili je bilo zapreka za priopćenje- mjesto, dan, mjesec, godina i sat i lokal gdje je poduzet ili bezuspješno pokušan protestni postupak- datum protesta, brod pod kojim je zaveden u registar protesta, službeni potpis i pečat protestnog

tijelaObrazloženo odbijanje protesta ili plaćanja zabilježi se u protest

184. Vlastita mjenica? čl. 109.

Vlastita mjenica je ona u kojoj se izdavatelj obvezuje da će on sam o dospjelosti isplatiti mjeničnu svotu. Bitni sastojci vlastite mjenice:

1. Bezuvjetno obećanje da će se određena novčana svota platiti2. Oznaku dospjelosti3. Mjesto gdje se plaćanje treba obaviti4. Ime onoga kome je ili po čijoj se naredbi mora platiti5. Oznaku dana i mjesta gdje je vlastita mjenica izdana6. Potpis onoga koji izdaje mjenicu

Neke nedostatke u vlastitoj mjenici nadomještaju odredbe Zakona o mjenici:1. vlastita mjenica u kojoj nije određena dospjelost smatra se mjenicom po viđenju2. ako nije naročito određeno, mjesto izdavateljevog prebivanja je ono mjesto koje je označeno kao mjesto izdanja mjenice 3. vlastita mjenica u kojoj nije označeno mjesto izdanja smatra se da je izdana u mjestu koje je označeno uz ime izdavatelja

Dodatak:


AMORTIZACIJA MJENICE čl. 90. Ako je mjenica nestala Provodi sud Prijedlog sadrži podatke o sadržaju mjenice i vjerojatnost da je predlagatelj imao mjenicu ili da mu po njoj pripada neko pravo Oglas sa sadržajem mjenice i pozivom da onaj tko je drži predoči u roku od 60 dana Objava oglasa u NN Obavijest o oglasu predlagatelju i svim imenovanim osobama Nakon amortizacije mjenica je ništava

185. Ček – razlika u odnosu na mjenicu?

Čekovno pravo je skup pravnih propisa kojima se uređuju odnosi nastali iz čeka, njegovih potrepština i radnji sudionika u čekovnopravnim poslovima.

Ček je vrijednosni papir kojim njezin izdavatelj (trasant) nalaže trasatu da iz trasantova pokrića isplati zakonitom imatelju čeka određenu svotu novca.

Podredna primjena Zakona o mjenici- za ček vrijede mjenična načela

POSEBNOSTI ČEKA

- Ček plativ u tuzemstvu obavezno se trasira na banku, u mjeničnom pravu trasat može biti svaka osoba iako je načelno riječ o banci

- Trasant mora imati pokriće u trenutku izdavanja čeka, dok mjenica može biti trasirana i na osobu kod koje trasant uopće nema pokrića ili ga nemau trenutku izdavanja mjenice

- Nije potrebno akceptiranje čeka, dok je kod mjenice to uvjet da bi imatelj mogao ostvariti svoje regresno pravo

- Ček se može opozvati, dok izdata mjenica ne može- Trasant i trasat uvijek su različite osobe, dok kod vlastite mjenice radi se o istoj osobi - Indosiranje na trasata vrijedi samo kao priznanica o isplati, dok se kod mjenice ista može indosirati

i na trasata- Na čeku nije nužna naznaka remitenta te se možeizdati na donositelja, dok kod mjenice je nužno

nazančiti remitenta -kao i kod mjenice, kod čeka trasant i remitent mogu biti ista osoba, ali trasat i trasant moraju biti različite osobe ako se radi o čeku na donosioca.


- Ček je vrijednosni papir po viđenju pa nijenužno odrediti rok dospjeća, dok kod mjenice je to nužno

-kod čeka nema akcepta, jer kod čeka nema ni osobe koja bi bila predviđena da preuzme obvezu tzv. glavnog dužnika. Kod čeka se radi o isplati!!!

- osnovna razlika prema mjenici: u svrsi, funkciji:

mjenica je u prvom redu kreditni papir, dok je ček platežno sredstvo.(mjenica se izdaje kad netko nema novaca, a ček kad novca ima pa se želi njime disponirati)

► u bitnim sastojcima su vrlo slični, no ima razlika. Trasirana mjenica ima 8 bitnih sastojaka, a ček 6. Ček sadrži bezuvjetni uput da se plati određena svota novca iz trasantovog pokrića.Zato se ček smije trasirati samo na onu osobu kod koje trasant ima pokriće kojim može raspolagati na temelju sporazuma s tom osobom. Međutim, stvarno postojanje pokrića nije bitan sastojak čeka, pa je isprava = ček i ako nema pokrića, no u tom slučaju je trasant dužan imaocu čeka potpunu odštetu, a odgovara i kazneno.

- kod čeka plativog u zemlji trasat može biti samo banka . Izuzetak se dozvoljava samo za ček plativ izvan zemlje. čl. 2. - ček može glasiti na ime, po naredbi i na donosioca. Zato kod čeka nije bitan sastojak naznaka remitenta.- ni označenje dospjelosti nije bitan sastojak čeka, jer se ček uvijek plaća po viđenju

BITNI SASTOJCI ČEKAčl. 1.

- Ček ima šest bitnih sastojaka:1. Naznaku da je ček napisan u tekstu isprave odnosno odgovarajućem pojmu u stranom jeziku2. Bezuvjetan uput da se plati određena svota novca iz trasantovog pokrića3. Ime onoga koji treba platiti (trasat)4. Mjesto gdje treba platiti5. Oznaku dana i mjesta izdanja čeka6. Potpis onoga koji je ček izdao (trasant)7. Nije potrebna oznaka remitenta i rok dospijeća

Glede bitnih sastojaka, vrijede analogno mjenične presumpcije (osim one o dospjelosti): ako nije određeno mjesto plaćanja: mjesto kraj trasatovog imena ako nije određeno mjesto izdanja: mjesto kraj trasantovog imena

VRSTE ČEKA PREMA KORISNICIMA

- Ček na ime na kojemu je izričito naznačeno ime remitenta, odnosno tvrtka društva, odnosno pravne osobe. Može glasiti i na ime trasanta.


- Ček na donositelja je takav koji glasi na svaku osobu koja ima ček i podnese ga na naplatu- Ček po naredbi je onaj u kojemu je naznačeno da se mora platiti po naredbi određene osobe.

Osoba koja je određena može odrediti novu osobu po čijoj se naredbi ima isplatiti svota

PRIJENOS ČEKA

- Način prijenosa ovisi o vrsti čeka:1. Ček na donositelja prenosi se predajom2. Ček na ime i po naredbi prenosi se indosamentom3. Ako je u ček unesena zabrana prijenosa indosamentom ček se prenosi cesijom

- indosiranjem čeka na trasata utrnjuje čekovna obveza: takav indosament vrijedi samo kao priznanica isplate. Izuzetak: slučaj kada trasat ima više poslovnica među kojima postoji distantia loci, pa se indosiranje izvrši u korist poslovnice koja se nalazi u mjestu različitom od onog na koje je ček bio trasiran. No trasat ne može prenositi ček dalje indosamentom. Trasatov indosament je nevaljan. Mjenica se, pak, može indosirati i na trasata.

186. Izdavanje i oblik čeka? čl. 1.

- Ček se smije samo trasirati na onu osobu (trasat)kod koje trasant ima pokriće kojim može raspolagati na osnovu sporazuma s trasatom

- Trasant koji izda ček bez pokrića dužan je imatelju čeka nadoknaditi štetu, a osim toga kažnjava se i kazneno

- Gotovinski ček -trasant nalaže trasatu da isplati remitentu određenu svotu novca, služi za podizanje gotovine

- Obračunski(virmanski) ček kojim trasant daje nalog banci da na teret njegovog računa izvrši doznaku u korist računa korisnika čeka

- Bankovni(cirkularni) ček izdaje banka i trasira ga na sebe, odnosno na svoje filijale ili korespodente, ako banka trasira ček na sebe ona je i trasant i trasat, a korisnik je bankin komintent koji u banci ima pokriće

- Barirani (precrtani) ček: imatelj može naplatiti samo obračunomputem banke, a ne u gotovini- Putnički ček sadržava sastojke kreditnog pisma i novčanice. Izdaju banke na okrugle iznose i

prodaju ih korisnicima. Obično vrijede tri mjeseca od izdavanja.- Ograničeni i neograničeni - banka određujegornju granicu do koje se smije kretati svota naznačena

na čeku I banka odgovara samo do te granice, dok kod neograničenih čekova tog limita nema, te banka odgovara samo do visine pokrića što ga trasant ima u trenutku podnošenja čeka na isplatu

- Domaći i međunarodni

187. Isplata i regres zbog neisplate? čl 19.

PODNOŠENJE NA ISPLATU- ček je vrijednosni papir po viđenju pa se može odmah po primitku podnijeti na isplatu- ček koji se naplaćuje u tuzemstvu se mora podnijeti na isplatu:

1. U roku od osam dana ako je mjesto izdanja i plaćanja isto


2. U roku od petnaest dana ako su mjesta izdanja i plaćanja različiti3. U roku od dvadeset dana za ček izdan u kojoj od europskih zemalja4. U roku od šezdeset dana za ček izdan u kojoj od izvaneuropskih zemalja5. U roku od šest mjeseci od izdanja kod cirkularnog čekaNakon isteka roka trasant je ovlašten na opoziv čeka

ISPLATA ČEKA- čekovnu svotu isplaćuje trasat (banka)zakonitom imatelju čeka, u slučaju odbijanja potreban je

protest, nakon čega čekovni vjerovnik stječepravo obratiti se trasantu I ostalim čekovnim dužnicima

- trasatova obeza vezana je uz pokriće na računu trasanta- trasat je dužan ispitati identitet imatelja čeka i neprekinuti niz indosamenata na čeku i provjeriti

opoziv izdavatelja čeka- ček se redovito isplaćuje u cijelosti- isplatom prestaje obveza trasanta, indosanta i avalista

► za razliku od mjenice, imalac čeka može odbiti djelomičnu isplatu.

Podnošenje čeka na isplatu trasatu ograničeno je kratkim rokovima (!), i to računajući od dana izdanja: u našoj zemlji u roku 8 dana, ako je mjesto izdanja i plaćanja isto, a u roku 15 dana, ako su to različita mjesta. U roku 20 dana ako je ček izdan u bilo kojoj europskoj zemlji.U roku 60 dana ako je ček izdan u bilo kojoj zemlji izvan Europe. Iznimno, cirkularni ček može se podnijeti na isplatu i u roku 6 mjeseci.

protest zbog neisplate: - ako trasat odbije isplatu ili ponudi samo djelomičnu isplatu čeka koji je podnesen u roku

imateljčeka može svoja čekovna prava očuvati poduzimanjem čekovnih radnji koje započinju protestom

- budući da kod čeka nema akcepta nema ni protesta zbog neakceptiranja, već je moguć samo protest zbog neisplate koji se obavlja kao i kod mjenice

- značenje protesta kao javne isprave na temelju kojeg se može tražiti regres ima i potpisanu izjavu trasata na čeku kojom se utvrđuje da je čekbio podnesen na vrijeme ida nije namiren obračunom

- protest se mora podići prije nego što protekne rok za podnošenje na isplatu, ako je ček podnesen posljednjeg dana roka za podnošenje, protest se može podići još i prvog radnog dana nakon tog dana

- o obavljenom protestu imatelj čeka obavještava ostale čekovne dužnike kako bi im omogućio prikupiti potrebna sredstva za isplatu čeka

- na notifikaciju čeka se primjenjuje isto kao i kod notifikacije mjenice - imatelj čeka protestom stječe regresni zahtjev prema trasantu, indosantima i avalistima, ukoliko

čekovni dužnici ne ispune isplatu čeka nakon protesta i notifikacije, imatelj čeka može svoja potraživanja ostvariti regresnom tužbom

- regresnu tužbu podnosi imatelj čeka ako je odbijena isplata čeka podnesenog na vrijeme protiv trasanta, avalista i indosanta koji su solidarno odgovorni za štetu


- imatelj mora dokazati da je stekao pravo na regres, stoga tužbi treba priležiti ček i isprava o protestu sa zahtjevom da se izda čekovni platni nalog dužniku da plati čekovnu svotu sa zateznim kamatama i troškovima

- protiv čekovnog platnog naloga moguće je podnjeti prigovor u roku 3 dana - prigovor može biti objektivni (svaki čekovni obveznik određenom ili svakom imatelju čeka) i

subjektivni (samo jedan čekovni potpisnik protiv imatelja čeka)

Regres - kod čeka postoji samo regres zbog neisplate.

Imatelj čeka može ostvariti regres protiv indosanata, trasanta i avalista ako bude odbijena isplata čeka koji je podnesen (na isplatu trasatu) na vrijeme. Podnošenje na isplatu i neisplata moraju biti utvrđeni: 1) javnom ispravom ("protest zbog neisplate"), ili 2) potpisanom izjavom trasata na čeku kojom odbija isplatu, s naznačenjem dana kada je ček bio podnesen (izjava se mora u protestnom roku unijeti u registar protesta, o čemu protestno tijelo stavlja potvrdu na čeku), ili 3) specifično za ček: datiranom potvrdom obračunskog zavoda, kojom se utvrđuje da je ček bio podnesen na vrijeme i da nije namiren obračunom.

Protest zbog neisplate mora se podići prije nego što protekne rok za podnošenje. Ali, za ček podnesen na isplatu zadnji dan roka, ako ne bude isplaćen, protest se može podići još i prvog sljedećeg radnog dana.

Analogno se primjenjuju propisi Zakona o mjenici o notificiranju, klauzuli «bez protesta», solidarnoj odgovornosti, regresnoj svoti i višoj sili. Ali ne primjenjuju se propisi o akceptu i kamatama, jer akcepta kod čeka nema, a određivanje kamata smatra se kao da nije napisano.

Za razliku od mjenice, kod koje postoji oštra razlika između mjeničnopravnog posla i temeljnog posla, kod čeka nije tako. U odnosu između trasata i trasanta radi se o isplati, a ne o preuzimanju obveze na isplatu. Stoga se imaocu čeka dozvoljava – i bez regresa – redovna tužba protiv trasanta ili njegova neposrednog indosanta.1 >>> za ostvarenje tražbine proistekle iz pravnog odnosa koji je bio temelj izdavanja ili prijenosa čeka.

Zastara. 6 mjeseci: čl. 21. - od proteka roka za podnošenje na isplatu (regresni zahtjevi imaoca čeka protiv indosanata i trasanta)- od dana iskupljenja čeka ili od dana sudskog postupanja (regresni zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta)

Dodatak:

Opozivanje čeka djeluje: 1) kad protekne rok koji je određen za podnošenje radi isplate> opozivanje ima puni učinak, trasant može opozvati ček koji nije prezentiran u propisanom roku

1 to se može posebnom klauzulom u čeku isključiti


2) ako trasant neposredno pošalje ček koji glasi na ime ili po naredbi trasatu, s odredbom da ga namiri osobi označenoj u čeku, pa takav ček kasnije opozove, a opoziv stigne trasatu prije nego što je odredbu izvršio tj. prije nego što je ček isplatio.

Ček na donosioca ne može trasant svojom odredbom opozvati prije nego što je protekao rok za podnošenje na isplatu.Kad nema opozivanja, trasatu je dužnost prema trasantu da ček isplati i nakon što protekne rok za podnošenje, osim ako ne postoji drukčiji sporazum. Trasant koji bi nakon isteka roka za podnošenje raspolagao pokrićem, mada nije pravovaljano opozvao ček, odgovara za naknadu štete.

DODATAK:

VRIJEDNOSNI PAPIRI

Zakon obveznim odnosima(čl. 1135-1162)Zakon o tržištu vrijednosnih papiraZakon o mjeniciZakon o čeku

VRIJEDNOSNI PAPIR-POJAM Vrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinom zakonitom imatelju. Tražbina iz vrijednosnog papira vezana je za sam papir. Pravo u ispravi i isprava su jedinstvena pravna kategorija. Vrijednosni papir može imati oblik elektroničkog zapisa određenog zakonom za koji vrijede ista pravila kao za ispravu Primjeri:mjenica, ček, dionica, skladišnica, teretnica (konosman), obveznica, blagajnički zapis, zadužnica, potvrda o deponiranim sredstvima…

VRIJEDNOSNI PAPIR - SASTOJCI Svaki vrijednosni papir mora sadržavati šest sastojaka: Naznaku vrste vrijednosnog papira Tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište izdavatelja vrijednosnog papira Tvrtku, odnosno naziv ili ime osobe na koju, odnosno po čijoj naredbi papir glasi, ili naznaku da

papir glasi na donositelja Točno naznačenu obvezu izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira Mjesto i nadnevak izdavanja vrijednosnog papira i eventualni serijski broj Potpis izdavatelja vrijednosnog papira, odnosno faksimil potpisa izdavatelja vrijednosnih papira

koji se izdaju u seriji Drugi sastojci prema odredbama posebnih zakona


VRIJEDNOSNI PAPIRI-VRSTE Prema sadržaju prava iz papira: Obveznopravni vrijednosni papiri-kada se pravo odnosi na tražbinu u novcu ili drugoj činidbi (mjenica, ček) Stvarnopravni vrijednosni papiri-čija predaja zamjenjuje predmete koji su označeni u papirima(teretnica, skladišnica, tovarni list) Korporacijski vrijednosni papiri - u kojima su inkorporirana članska i imovinska prava u društvima (dionice) Papiri na zgoditke -na temelju kojih se stječe pravo na zgoditak (srećke državne lutrije)

- Prema načinu određivanja imatelja prava iz vrijednosnih papira:Na ime, po naredbi i na donositelja- Prema stupnju povezanosti s poslom:Apstraktni i kauzalni- Prema objektu u svezi kojega nastaju:Novčani i robni vrijednosni papiri

VRIJEDNSNI PAPIR - OSTVARIVANJE PRAVAPravo iz vrijednosnog papira pripada zakonitom imatelju papira.Zakoniti imatelj vrijednosnog papira na donositelja je njegov donositeljZakoniti imatelj vrijednosnog papira na ime je osoba na koju glasi papirZakoniti imatelj vrijednosnog papira po naredbi je osoba na koju je papir uredno prenesenPošteni pribavitelj vrijednosnog papira na donositelja je njegov zakoniti imatelj

VRIJEDNOSNI PAPIRI - PRIJENOS Papir na donositelja - predajom Papir na ime - cesijom posebnim zakonom može se dopustiti prijenos indosamentom

Papir po naredbi - indosamentom Puni Blanko Na donositelja

VRSTE INDOSAMENATAPuni indosament sadrži 1.izjavu o prijenosu i tvrtku odnosno naziv i ime osobe na koju se prenosi pravo iz vrijednosnog papira (indosatar)2. Potpis prenositelja (indosant)3. Po potrebi druge podatke

U slučaju prijenosa na donositelja umjesto imena indosatara oznaka “na donositelja”Blanko indosament sadrži potpis indosanta


VRIJEDNOSNI PAPIRI-PROMJENEPromjene koje vrši izdavatelj:

Samo na zahtjev imatelja Na trošak imatelja Iz papira na donositelja u papir na ime ili po naredbi Iz papira na ime u papir na donositelja ili po naredbi (ako nije zabranjen)

Promjene koje vrši imatelj pri prijenosu: Iz papira po naredbi u papir na donositelja Iz papira na ime u papir na određenu osobu Iz papira na donositelja u papir na određenu osobu

LEGITIMACIJSKI PAPIRILegitimacijski papiri sadrže oznaku izdavatelja i oznaku obvezeNema oznake vjerovnika pa se obveza ispunjava donositeljuVrijede pravila kao za vrijednosne papirePrimjer: željezničke karte, kazališne i druge ulaznice, druge slične isprave

LEGITIMACIJSKI ZNACI Legitimacijski znaci su garderobni i slični znakovi koji se sastoje od komada papira, metala ili drugog materijala Na njima je obično otisnut broj Obično ne sadrže ništa o obvezi izdavatelja Služe da pokažu tko je vjerovnik

Za donositelja ne vrijedi predmnijeva da je pravi vjerovnik pa je to u slučaju sumnje dužan dokazati Vjerovnik može tražiti ispunjenje i bez znaka Odlučna je zajednička volja izdatnika i primatelja

Documents

TRGOVA KO Dopunjena Skripta