Uvod u Razrojavanje i Njegu Rojeva

Postao/la petar61 » 05 tra 2011, 09:43

Uvod

Rojevi nagon, čim spomenemo pojam pčelari se osječaju nelagodno. Kad društvo dođe u

rojevi nagon,

Radno raspoloženje prestaje i unos nektara je minimalan. Nakon što se pčele izroje

dobijamo

dva ili tri nova društva i društvo koje se izrojilo. Sva ta društva su preslaba za prinose

meda

i običbično se samo prvenac s starom maticom stigne razviti na dva nastavka do jeseni.

Od trenutka kad se zatvori prvi matičnjak pčele prestaju s unosom nektara, a tek kad

društvo stigne

do dva nastavka možemo očekivati nekakav prinos. Recimo da imamo 05.05. pčelinje

društvo na dva

nastavka, 20 ulica pčela i 8 okvira legla poklopljenog i mladog. Dodajemo treći nastavak

i razvijamo društvo za bagrem. Bagrem (glavnu pašu) očekujemo oko 15.05. Za tih 10

dana iz legla

će se izleći novih 20 000 pčela. I društvo do bagrema stiže do brojke oko 50 000 ili više

radilica.

Uz dobru bagremovu pašu koja traje 12 do 15 dana maksimalno takvo društvo napuni dva

nastavka meda

40 - 50 kg. Ponekad ako je unos nektara veliki potrebno je dodati i četvrti nastavak.

Milina za oko, za pčele, za pčelara.

Ali, ako društvo krene u rojevi nagon i zaleže matičnjake, radilice umanjuju unos nektara,

a nakon

10 dana kad se zatvori prvi matičnjak gotovo potpuno prestaju unositi nektar.

Prvenac s starom maticom i polovicom pćela izlazi nakon što je prvi matičnjak zatvoren,

drugenac

točno 10 dana nakon prvenca, a trečenac (ako ga ima, može izostati ako nema dovoljno

pčela)

točno tri dana nakon drugenca. Prvenac ima staru oplođenu maticu i najviše pčela. Matica

u novoj

košnici počne nesti vrlo brzo, ponekad isti dan, a najkasnije treći dan i to punim

intenzitetom 2 000

jajašaca dnevno. Mlade matice u drugencu, trećencu i društvu koje se izrojilo počimaju

nesti tek

drugi - treći dan nakon oplodnje. Matica na oplodnju izlijeću vrlo različito, 3 - 10 poneke i

više dana nakon

http://www.pcelarstvo-nahl.com/forum/viewtopic.php?p=11397&sid=f45021fa9fa71584227078e8ea266ff5#p11397

smještanja roja u novu košnicu. Treba im desetak dana dok dostignu puni intezitet

nešenja.

Nakon što se roj smjesti u novu košnicu radno raspoloženje pčela je ogromno i rade

neprekidno.

Grade saće, unose nektar i pelud. Međutim u kod svih mladih matica (drugenac, trećenac,

izrojeno društvo)

problem je predugi period do izlijeganja prvih pčela, pa društva brojčano slabe sve dok se

ne počme leći

2000 pčela dnevno. Zbog toga unatoč velikom radnom raspoloženju pčela u novim

izrojenim društvima

prinosa nema jer jedva da stignu skupiti dovoljno za svoje potrebe i razvoj društva. Jedino

prvenac

ako je dosta jak (deset ulica pčela) može donijeti čak i puni nastavak meda na bagremu,

jer nema legla

a i ako mu dodamo nastavak s izgrađenim saćem, uz ogromno radno raspoloženje i

minimum legla takav roj

zna ugodno iznenaditi prinosom.

Cijelu priču oko rojenja možemo svesti na jednu rečenicu. Od trenutka kad društvo krene

u rojevi nagon

do završetka rojenja prođe oko 27 dana i još 50 - 60 dana poslije toga niti jedno izrojeno

društvo nije

sposobno dati nikakav prinos meda. Rezultat rojenja je da smo od jednog društva dobili 4

društva i nema

prinosa oko 3 mjeseca. Tad smo obično već u osmom mjesecu pa je cijela sezona

izgubljena za to društvo

što se tiče prinosa.

Zbog toga se svaki pčelar osjeća nelagodno kad se izgovori rojevi nagon.Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61

Čita i piše, dobar

Postovi: 182

Pridružen: 10 sij 2011, 23:52

Lokacija: Varaždin, Hrvatska

Vrh

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje


Da bi se smanjili gubitke u prinosu meda zbog rojevog nagona koriste se razne tehnike

sprečavanja

rojenja i umjetnog razrojavanja. Ne postoji samo jedno generalno idealno rješenje nego

sve zavisi

od naših ciljeva (povečanja broja društava, povečanje prinosa), od vremenskih i pašnih

prilika i

od termina u kojem se nalazimo (Prije glavne paše i koliko dana do paše, u toku paše ili

poslije paše).

Bez obzira na to koje metode čemo primjeniti za sprečavanje rojenja ili koju metodu

razrojavanja,

Treba uvije imati na umu neke činjanice.

Često puta govorimo da je matica, kraljica i da gospodari i određuje u pčelinjem

društvu što će se događati. Ali što duže radim s pčelama i što stječem više iskustva

vidom da takav pristup dovodi do puno situacija u kojima ostajemo zbunjeni jer se ne

dogodi

ono što smo očekivali da će matica napraviti.

Sve je puno logičnije i manje grešaka ćemo napraviti ako u centar razmišljanja stavimo

radilicu.

Ali ne jednu radilicu nego sve radilice u pčelinjem društvu kao kolektiv koji donosi sve

odluke u društvu. Tada sve postaje puno logičnije i sve što se događa s društvom lakše je

razumjeti

i objasniti. Matica je najvažnija pčela u društvu jer samo ona nese jajašca i društvo bez

matice

propada. Ili ne. Imao sam prilike vidjeti društvo koje je ostalo bez matice i odgojilo si

maticu

iz starijeg legla ta je matica bila dosta loša i slabo je nosila ali nakon što je napunila

tri okvira legla društvo je kranulo u tihu smjenu i zamjenilo maticu s njenom kčerkom koja

je bila

izuzetne kvalitete. Ta situacija se ne da objasniti na način da razmišljamo da je matica

kraljica

i da gospodari društvom.

Druga situacija u kojoj je očigledno da radilice kao kolektiv odlučuju o svemu je u roju

drugencu,


trečencu ili u društvu koje se izrojilo. U početku mog pčelarenja bio sam ubijeđen da u

roju u kojem

ima više matica da se matice međusobno bore dok ne ostane najbolja. Međutim i to je

samo zabluda.

u trećencu u kojem zna biti preko desetek matica, zadnja matica koja bi ostala nakon

takvih dvoboja

marala bi preživiti 3 ili više borbi, pitanje koliko bi bila oštećena ili ranjena. Međutim to je

za

društvo prerizično i društvo radilica to riješava drugačije. Još mi nisu do kraja jasni

mehanizmi na

koji način radilice odabiru maticu koja će ostati, ali sve ostale matice u roju radilice

sklupčaju i

ubiju. To sam vidio nebrojeno puta, a borbu matica niti jednom u toku prakse.

Da ne duljim s objašnjenjima, društvo radilica donosi večinu odluka u pčelinjem društvu.

Matica je

najvažnija pčela u košnici i radi svoj posao neprekidno i danju i noću. Nosi jaja, i to joj je

jedini

posao u društvu.Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61


Postovi: 182


Lokacija: Varaždin, HrvatskaVrh



Da bi se uspješno mogli nositi s rojevim nagonom, moramo se skoncentrirati na radilice i

na njihov

život i ponašanje. Radilice mogu raditi ili ne raditi. Mogu neke poslove preskočiti, a neke

poslove

raditi duže nego što je uobičajeno. Sve je to vjerojatno kod radilica uvjetni refleks u


odnosu

na situaciju u društvu, ali ipak one imaju nekakav izbor.

Navodim činjenice o razvoju i životu radilice koje su poznate

jer će sve što ću dalje pisati o rojenu oslanjati će se na te činjenice o životu radilice

Razvoj i život pčele radilice (od trenutka kad se izleže jaje):

Brojevi predstavljaju broj dana

Leglo 21 dan

-------------------------------------

___3 jaje

___6 savijena ličinka

___3 ispružena ličinka

___9 kukuljica - poklopljeno leglo

Mlade pčele 21 dan (rade u košnici)

-------------------------------

___2 da ojačaju

___3 čiste saće

___7 hrane leglo (spremaju nektari i pelud)

___6 grade saće (spremaju nektari i pelud)

___3 stražarice na letu

Sakupljačice (pčele starije od 21 dan)

----------------------------------------

__24 sakupljaju nektar pelud, vodu, propolis.

Pčela radilica u sezoni živi oko 45 dana. Dužina života radilice zavisi od više faktora.

Nećemo se sada osvrtati na skraćenje života radilica zbog utjecaja varoe ili drugih bolesti

jer to

se može razmatrati u drugim temama. Dužina života pčele radilice zavisi od načina

prehrane i

količine obavljenog posla. Pčele koje se hrane peludom duže žive. Me daje energiju za

letenje,

pa u doba intenzivne paše pčele troše puno meda, puno puta izlijeću i kraće žive.

U doba kad su nepovoljne pašne prilike (kiša, suša) radilice ne izlijeću, ne rade i duže

žive.

Raspored poslova radilica u košnici i izvan nje je orjentiran. Radilica može neki posao

raditi

i duže od gore navedenog ili ga uopće ne raditi.

Mislim da sam naveo sve najbitnije činjenice na koje ću se osvrtati.Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61


Postovi: 182




Postao/la zvones » 05 tra 2011, 11:40

petar61 napisao:Da bi se smanjili gubitke u prinosu meda zbog rojevog nagona koriste se

razne tehnike sprečavanja

rojenja i umjetnog razrojavanja. Ne postoji samo jedno generalno idealno rješenje nego sve

zavisi

od naših ciljeva (povečanja broja društava, povečanje prinosa), od vremenskih i pašnih prilika i

od termina u kojem se nalazimo (Prije glavne paše i koliko dana do paše, u toku paše ili poslije

paše).

Bez obzira na to koje metode čemo primjeniti za sprečavanje rojenja ili koju metodu

razrojavanja,

Treba uvije imati na umu neke činjanice.

Često puta govorimo da je matica, kraljica i da gospodari i određuje u pčelinjem

društvu što će se događati. Ali što duže radim s pčelama i što stječem više iskustva

vidom da takav pristup dovodi do puno situacija u kojima ostajemo zbunjeni jer se ne dogodi

ono što smo očekivali da će matica napraviti.

Sve je puno logičnije i manje grešaka ćemo napraviti ako u centar razmišljanja stavimo

radilicu.

Ali ne jednu radilicu nego sve radilice u pčelinjem društvu kao kolektiv koji donosi sve

odluke u društvu. Tada sve postaje puno logičnije i sve što se događa s društvom lakše je


razumjeti

i objasniti. Matica je najvažnija pčela u društvu jer samo ona nese jajašca i društvo bez matice

propada. Ili ne. Imao sam prilike vidjeti društvo koje je ostalo bez matice i odgojilo si maticu

iz starijeg legla ta je matica bila dosta loša i slabo je nosila ali nakon što je napunila

tri okvira legla društvo je kranulo u tihu smjenu i zamjenilo maticu s njenom kčerkom koja je

bila

izuzetne kvalitete. Ta situacija se ne da objasniti na način da razmišljamo da je matica kraljica

i da gospodari društvom.

Druga situacija u kojoj je očigledno da radilice kao kolektiv odlučuju o svemu je u roju

drugencu,

trečencu ili u društvu koje se izrojilo. U početku mog pčelarenja bio sam ubijeđen da u roju u

kojem

ima više matica da se matice međusobno bore dok ne ostane najbolja. Međutim i to je samo

zabluda.

u trećencu u kojem zna biti preko desetek matica, zadnja matica koja bi ostala nakon takvih

dvoboja

marala bi preživiti 3 ili više borbi, pitanje koliko bi bila oštećena ili ranjena. Međutim to je za

društvo prerizično i društvo radilica to riješava drugačije. Još mi nisu do kraja jasni mehanizmi

na

koji način radilice odabiru maticu koja će ostati, ali sve ostale matice u roju radilice sklupčaju i

ubiju. To sam vidio nebrojeno puta, a borbu matica niti jednom u toku prakse.

Da ne duljim s objašnjenjima, društvo radilica donosi večinu odluka u pčelinjem društvu.

Matica je

najvažnija pčela u košnici i radi svoj posao neprekidno i danju i noću. Nosi jaja, i to joj je jedini

posao u društvu.

Podupirem tvoje razmišljanje u tom pravcu , pa bih malo i dodao .Naime u vezi rojenja ,

pčele su te koje se odlučuju na rojenje .U tom smislu one će proširiti radiličke

čelije u trutovske ili izgraditi nove trutovske čelije . One su te koje prestaju hraniti maticu

matičnom mliječi . One su te koje donose odluku za pravljenje matičnjaka

tihe smjene .Možda će neko reči da su oslabili matični feromoni , ali ima niz situacija da

nije tako (napr. višekratno prevješavanje legla ili veća rupa na ramu oko koje

pčele grade matičnjake tihe smjene ) . Ima još toga što bi se moglo navesti , ali moje

razmišljanje često odvede malo dalje što je ponekad teško prihvatiti ,a ja nemogu

iznjeti neke dokaze , pa je bolje ne talasati . Što se tiče odabira matice , postoje

razmišljanja o tome da pčele još u matičnjaku mogu ocjeniti kvalitet matice i da se

oprijedjeljuju za jednu .Pošto mi nekad odlučujemo koji će matičnjak ostati ili neće ni

jedan , često dovedemo pčele u stanje stresa , a da nismo ni svjesni toga .

Da je Nikola Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najvišekoristi u vojne svrhe !

zvones

Aktivan

Postovi: 1144

Pridružen: 07 lis 2010, 12:36

Lokacija: SarajevoVrh



Kad se košnica napuni radilicama. nektarom i medom. Kad matica zaleže maksimum

legla.

sve više pčela nema posla. Sve saće ja izgrađeno i puno legla ili meda. Pčele se tada

krenu u rojenje.

Radilice izgrade matičnjake, a matica zaleže 3 - 5 matičnjaka dnevno kroz desetak dana.

Kad je prvi matičnjak zatvoren već možemo očekivati prvenac roj.

Rojenje u pčelarstvu nije samo problem zbog gubitka prinosa već i zbog gubitka pčela i

vremena.

Najlakše je stresti roj s grane ako je nisko i ako je na grani kad dođemo na pčelinjak.

pričekamo neko vrijeme da se pčele okupe u pletaru, a zatim ga istresemo u novu

košnicu.

Posao traje od 1 sat do dva sata, a u međuvremenu možemo raditi nešto drugo.

Međutim,

teško je procjeniti koji dan će točno izaći prvenac i u koliko sati. Koliko će se zadržati na

grani dok ne odleti. Znači treba dežurati i obilaziti košnice i provjeravati ima li roja.

I tu se gubi najviše vremena. Ako se roj uhvati visoko na grani, posao je znatno otežan.

Ako ne ulovimo maticu prilikom stresanja, roj će ponovo otići na granu. Puno posla,

a rezultat nesiguran što ekonomski nije opravdano.

Ako imamo veći broj košnica na jednom mjestu, pa se istovremeno roji više košnica, stvar

se može

zakomplicirati spajanjem rojeva. Kao na slici koju koristim kao logo. Veća pletara, puna

pčela,

i još vise 20 cm ispod i po dva do tri cm pčela na stijenkama pletare. Najmanje dva roja,

možda i tri,

su se u zraku spojila i sjela na granu, a poslije su se sve pčele skupile u pletaru.

Roj je kasnije istređen u standardnu až košnicu i napunio je svih dvadeset ulica.

dva dana kasnije prilikom pregleda u košnici je bilo samo 7 ulica pčela. Rojevi su se

razdvojili i


izgubljeno je više od 50% svih pčela koje su na slici jer su odletile s rojem koji je otišao.

Zbog toga treba izbjegavati prirodno rojenje.Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61


Postovi: 182





Još nešto o maticama.

Dosta je mitova o maticama napisano.

Opće je uvriježeno mišljenje da su najbolje matice tihe smjene, pa rojeve, pa umjetno

uzgojene,

a zadnje na listi su prisilne matice. Zavisi od autora i pčelara redoslijed može biti nešto

drugačiji, ali su kod svih matice tihe smjene na prvom mjestu.

Međutim i tu su se pomješali uzroci i poslijedice. I ne treba tako generalizirati.

Najbolje matice su matice iz jakih društava koja su prepuna pčela, koje odgajaju matice

s najvećom pažnjom. Pčelinje leglo zahtjeva temperaturu 36 oC, pa tako i matice.

Pothlađenje legla ispod te temperature uzrokuje produženje vremena koje treba pčeli da

se izleže,

a jaća i dugotrajnija pothlađenja uzrokuju slabiji razvoj organa pčele i skraćeni životni

vijek.

Matica koja je u matičnjaku obilno hranjena i koju su pčele neprekidno grijale na 36 oC

najbolja je matica. Ako je temperatura 34 oC u kojoj se nalazi zatvoreni matičnjak i razvija

se matica.

Broj jajovoda koji se razviju u matice pada za 10 do 20% i ta matica ima i do 20% manju

moć nesenja jaja.

Znači dobra genetika, obilno hranjenje i stalna temperatura i vlaga i dobijamo idealne


matice.

Pčele ne u društvu ne mogu vršiti selekciju genetike kad matica snese jajašce. Zbog toga

one izgrade

desetorostruko i više matičnjaka nego što je potrebno, a selekciju vrše nakon što se

matice izlegu.

Neki matičnjaci na ruovima možda i nisu idealno grijani kad izleti prvenac i broj pčela u

košnici se

smanji, ali pčele same eliminiraju takve matice. Zbog toga su rojeve matice uvije vrlo

visoko na

ljestvici kvalitete.

Matice tihe smjene. u društvu je obično dobra situacija, jako društvo s dovoljnim zalihama

hrane.

Matica obično usporeno nese pa su jajašca i krupnija. pčele izgrade jedan ili par

matičnjaka,

obično na idealnom mjestu, i posvećuju mu maksimalnu pažnju. Obilno hrane i idealno

griju.

Nema stresnih situacija kao kod rojenja, Mlada matica se oplodi ipočne nositi.

Radilice su nepogrešive i zbog toga su matice tihe smjene najbolje.

Prisilne matice su dosta na lošem glasu ali ne svojom krivnjom nego zbog loše pčelarske

prakse.

Ako je u društvu loša matica, zbog bolesti ili nekog drugog poremećaja,

društvo slabi i kad matica strada ili nestane društvo je prinuđeno odgojiti prisilnu maticu.

Društvo je tada oslabljeno, sa upitnim zalihama hrane, i ako su loše pašne prilike

nema dotoka nektara. Tako oslabljeno društvo bira najmanje zlo od onoga što ima i gradi

matičnjake

na leglu iz kojeg će se matica najprije izleći(prisilno). U takvoj lošoj situaciji obično je

upitno

i grijanje matičnjaka pa matica stvarno može biti upitne kvalitete.

Međutim obično nije problem u tome. Ako je društvo zdravo i relativno dosta jako (bar 8

ulica pčela)

i uz dobre pašne prilike društvo će izgraditi 10 do 29 matičnjaka i ne moramo se bojati

odabrati

će nepogrešivo najbolju maticu od zaleženih matičnjaka. Ako i radilice jesu odgojile koju

maticu na

leglu starijem od tri dana, ta matica neće biti odabrana u jakom društvu. Treba joj 1 do

dva dana

duže da se izleže, jer je već hranjena 4 i peti dan kao pčela, i slabije je kvalitete i radilice

ju

eliminiraju. Zato se ne moramo bojati prisilnih matica u jakim društvima.

Gdje je onda problem kod prisilnih matica i zašto su na lošem glasu.

Jedan razlog je što pčele prisilne matice odgajaju kad je društvo u problemima, ostalo bez

matice,

i često se u toj situaciji događa čitav niz drugih nepogodnosti (loša paša,

rano proljeće - upitan broj trutova za oplodnju, kasno u ljeto - društvo previše oslabi dok

matica stasa i nespremno je za zimu). Ali takve situacije nisu česte i rijetko se dešavaju u

praksi.

Osnovni uzrok što su prisilne matice na lošem glasu je loša pčelarska praksa.

U društvu koje je krenulo u prirodni tijek rojenja situacija je idealna za odgoj matica. Puno

hrane,

puno pčela, matica polaže jaja u matičnjake i pčele odgajaju matice od prvog dana kad je

jaje položeno.

Svi matičnjaci u tom društvu imaju idealne uvjete i gotovo sve matice mogu biti vrhunske

kvalitete.

Pa ako presađujemo matičnjake u oplodnjake iz takvog društva, ili uspijemo poloviti višak

matica

prilikom rojenja dobiti ćemo veći broj kvalitetnih matica.

Kod prisilnih matičnjaka nije takva situacija. Ako u društvu ima 10 - 20 prisilnih

matičnjaka i

pokušamo iskoristiti što veći broj ugradnjom u oplodnjake dobiti ćemo prisilne matice koje

bi pčele

eliminirale zbog loše kvalitete. Biti će i dobrih i srednje dobrih i loših matica.

Druga situacija je ako iz jakog društva izdvojimo nekoliko okvira legla da si pčele same

odgoje maticu, obično nikada ne izdvojimo idealnu količinu pčela (bar 6 - 7 ulica) koja bi

bila

sposobna odgojiti dovoljan broj matičnjaka za kvalitetan izbor. Ako stavimo previše legla

a premalo

meda pčele će do smrti grijati leglo, dotoka nektara neće biti i pojaviti će se nestašica

hrane.

Ako se pogode i nepovoljne vremenske prilike vrlo teško iz tako izdvojenih okvira

možemo očekivati

kvalitetnu prisilnu maticu.

Za umjetno razrojavanje kada želimo povečati broj društava a imati male gubitke prinosa

moramo

voditi računa o matičnjacima. Da oko matičnjaka uvije bude prepuno pćela i dovoljno

hrane.

I naravno da nam matičnjaci prilikom izrojavanja ne budu izloženi predugo dnevnoj

temperaturi zraka.Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61


Postovi: 182





Uzroci, prepoznavanje i sprečavanje rojenja.

Rojenje uzrokuje veliki broj nezaposlenih pčela u dobi do 21 dan.

Još ih zovemo i kućne pčele jer obavljaju sve poslove u košnici.

Čiste saće, hrane leglo, grade saće, prihvaćaju nektar od sakupljačica i

odlažu ga i pretvaraju u med, prihvaćaju pelud i odlažu u saće.

Ovako veliki broj nezaposlenih pčela te dobi obično se pojavljuje kad je košnica puna

meda,

leglo je u maksimumu (8 okvira) mlade pčele koje se legu potiskuju nešto starije pčele s

legla

i te pčele nemaju posla i uzrokuju rojenje.

Prvi znakovi rijevog nagona su: zaleženo trutovsko leglo, započeti matičnjaci.

kad su matičnjaci zaleženi rojevi nagon je več u visokoj azi i radno raspoloženje

pčela opada. Pčele se štede, ne rade i ne troše se, stvaraju masne zalihe u zatku.

Na taj način si pčele produžavaju život a s zalihama su spremne u novom stanu izdržati

duži period i bolje raditi. U tako poodmakloj fazi vrlo je teško podiči radno raspoloženje

pčela

i sprečiti rojenje. Nikad nisam niti pokušao trganjem matičnjaka otkloniti rojevi nagon jer

samo se odgađa rojenje a radno raspoloženje vrlo malo raste. Prije nego su matičnjaci


zaleženi

Treba poduzimati radnje da se zaposle sve kućne pčele.

To se postiže dodavanjem satnih osnova za izgradnju saća. Proširenjem košnice

dodavanjem nastavaka.

I oduzimanjem meda (Vrcanje ili davanje slabijim društvima da bi se pospješio razvoj).

dodavanjem satnih osnova pčele su zaposlene izgradnjom saća, a kad je saće izgrađeno

moraju ga

napuniti medom. Nastavljanjem i oduzimanjem meda povećava se količina praznog saća i

pčele

mlađe od 21 dan kreću u sakupljanje nektara, a kućne su zaposlene odlaganjem i

preradom nektara u med.

T može nastati problem nepovoljnih pašnih prilika, kad nema unosa nektara, pa će pčele

ostati

nezaposlene i bez obzira na sve naše radnje otići će u rojevi nagon.

Suprotno, ako su matičnjaci već zaleženi, a bagrem krene, unos nektara poraste, pčele se

zaposle

i odustanu od rojenja. Poruše matičnjake i sve se angažiraju na prikupljanju nektara.

Loša paša može uzrokovati rojenje, a dobra može otkloniti rojevi nagon.

Niti jedno niti drugo nije pravilo, zavisi od slučaja do slučaja. Zato se ne možemo osloniti

na to da će početkom bagremove paše pčele odustati od rojenja i povečati radno

raspoloženje.Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61


Postovi: 182





Principi umjetnog razrojavanja.


Kod umjetnog razrojavanja osnovni cilj koji želimo postići je vratiti radno raspoloženje

pčela i imati jednu brojno jaku zajednicu koja neće imati pretjerane gubitke prinosa u

glavnoj paši.

Već sam govorio da je radno raspoloženje roja najviše. Zna se dogoditi da jaki roj

neposredno

pred glavnu pašu iskoristi bolje glavnu pašu nego neko društvo koje se nije izrojilo.

Legla je minimum, ako je jaki roj brzo izgradi 10 satnih osnova, i ako nastavljamo s

izgrađenim saćem

većina pčela se angažira na unosu nektara.

Umjetnim razrojavanjem pokušavamo preskočiti 27 dana perioda rojenja u kojem je radno

raspoloženje

pčela minimalno.

Ako želimo povećati broj pčelinjih društava i imati dobar prinos, najbolje je računati

s jednim novim društvom i jednim jakim društvom koje je izašlo iz rojevog nagona i

ponaša

se kao roj (veliko radno raspoloženje). Umjetnim načinom razrojavanja možemo sami

utjecati

na količinu pčela u takvom društvu koje će ostvariti prinos.

Ako nam ne treba novo društvo a imamo dovoljno vremena do glavne paše, nakon

umjetnog razrojavanja

kad se radno raspoloženje u društvima podigne, možemo ih ponovo spojiti u jedno za

glavnu pašu.

Stipo je spominjao Venera i njegove metode, ali tek ove godine ću nešto pokušati raditi

kao u

Venerovoj metodi, pa nemam iskustva i ne želim o tome dok ne isprobam.

Ali mogu već sada zamisliti situaciju kad smo umjetno razrojili društvo na dva društva i

pomoću snelgrove daske oduzimamo jednom sakupljačice u korist drugoga koje će

iskoristiti glavnu pašu.

Za sada toliko. prestalo je puhati, idem pčelama. Nastavak slijedi. Pokušati ću opisati

čim više načina razrojavanja u slijedećim danima, navesti prednosti i mane.

Nema idealnog riješenja za sve. Uvjek treba odabrati optimalno riješenje u tom trenutku.Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61


Postovi: 182





LATHAMOV način isterivanja roja.

Kada se na pčelinjaku nađe zajednica spremna na rojenje, od nje se može odmah

napraviti umjetni roj

koji će moći i narednu glavnu pašu u velikoj meri iskoristiti.

Uzmu se tri letve ili tri jača štapa, dugačka oko 1,20 m. te se na jednom kraju zavežu tako

da se

suprotni krajevi mogu raširiti u obliku tronošca.Na gornji vezani kraj učvrsti se veća svježa

lisnata

grana tako da njezin vrh dopire do zemlje. Zajednica koja je spremna za rojenje ukloni se

sa svoga

mjesta nekoliko koraka dalje, a na njezino mjesto postavi tronožac s granom.

Zatim se u košnici nađe matica i zajedno sa pčelama na tom okviru strese na zemlju kraj

vrha grane.

S ostalih okvira u košnici također se stresu pčele, osim jedne trećine koje su na leglu.

Košnica se ostavi podalje nekoliko sati a u to vrijeme obavljaju se drugi poslovi na

pčelinjaku.

Dotle će se isterani roj uhvatiti za granu, te se kasnije može smestiti po želji.

Košnica se vrati na svoje mesto ili se na njezino mesto postsvi ona sa isteranim rojem.

Ovakav roj sličan je prirodnom roju,i pčele u njemu daće se na posao poput onih u

prirodnom roju.

Ne smije mu se jedino dati izgrađeno saće, nego okviri sa satnim osnovama.

Iz knjige" Pčelarstvo" autora :Josip Belčić, Josip Katalinić i dr.

Knjigu se može skinuti s intreneta a link je postavljen na temi "knjige u PDF".


I cilj smo postigli. Istjerani roj odmah ima radno raspoloženje kao i prirodni roj,

a jači je od prirodnog prvenca.

Društvo koje smo izrojili prepuno je meda, legla koje se neprekidno leže i pčela koje će si

odgojiti

jednu maticu vrhunske kvalitete. Možemo iz društva uzeti nekoliko lijepih matičnjaka i

ugraditi u oplodnjake.

Rojeve matice su sve odgajane od prvog dana u idealnim uvjetima i ako je matičnjak lijep

krupan

dobiti ćemo kvalitetnu maticu. Vrlo brzo se i u tom društvu vraća radno raspoloženje,

jer se ponaša kao društvo koje se izrojilo prirodnim putem i dalo 3 roja. U tom društvu

matica

će poćeti nesti za dvadesetak dana nakon razrojavanja, a tada će gotovo sve leglo koje se

zateklo

prilikom razrojavanja izaći. 8 okvira legla s 4 - 5 tisuća zaleženih stanica saća na okviru i

za dvadeset dana

imamo društvo od 40 - 50 tisuća pčela bez legla koje je spremno iskoristiti pašu

maksimalno.

Umjesto četiri osrednja društva koja bi dobili prirodnim razrojavanjem, dobijemo umjetni

roj veoma

velike snage i izrojeno društvo koje vrhunac dostiže nakon 20 dana. Roj je odmah

spreman

iskoristiti glavnu pašu a izrojeno društvo za 20 dana dok se izleže sve leglo.

Posao smo obavili u relativno kratkom roku pola sata do sat vremena.

Mali nedostaci su što se trema čekati par sati, i što mora biti lijepo vrijeme. ako je više

dana za redom kiša

ili hladno vrijeme nije pametno leglo i matičnjake izlagati vremenskim neprilikama.

A kad zagrije sunce nakon par dana roj možda i sam izađe. Ako roj nije izašao, raženje

matice koja je spremna za rojenje u tako jakom društvu je gotovo nemoguća misija

pogotovo ako matica nije označena. Matica spremna za rojenje koja više ne leže je brza i

veličinom ne odskaće od veličine pčele pa ju je teško naći.Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61


Postovi: 182





TARANOV način isterivanja roja.

Uklanjanje aktivno rojevnih pčela.

Taranov (SSSR)naziva one pčele koje uzrokuju rojenje aktivno rojevnim pčelama.

On ih posebnim postupkom izdjeli iz zajednice koja se sprema na rojenje,

tako da u roj odlaze sve takve pčele.

Najprije se načini strm stalak od dve daske, širok 30 cm.i dug 50 cm. Na jednoj se strani

daske međusobno zabiju po dužini, na drugoj se odmaknu tako da se jedna prema drugoj

nalaze pod kutom

od 45. U takvoj udaljenosti utvrde se pomoću uzanih prečki. Visina tog stalka treba da

odgovara visini

leta. Dobro je gornju stranu daske namazati propolisom.

Stalak se namjesti ispred košnice tako da je udaljen od leta 10 cm. Nakon toga stresu se

na

podnožje stalka sve pčele iz košnice, zajedno sa maticom. Starije pčele podići će se i u

letu

vratiti natrag u košnicu. Mlade pčele, pa i one aktivno rojevne, puzat će po stalku prema

košnici,

ali će ih razmak do leta zaustaviti i one će se pomalo skupljati u hrpu ispod stalka gde će i

ostati

da vise. Tako će se za 1,5 do 2 sata izvršiti deljenje, i gotov će roj mirovati kao i prirodni

roj.

Pred veče se može odneti sa stalka i stresti u košnicu. Njena se košnica može postaviti

upravo kraj

one iz koje je istresen, jer se pčele roja neće vraćeti.

Drugog dana daju se na posao s energijom koja je svojstvena prirodnom roju.

U izrojenoj zajednici rojevi nagon prestaje i nema drugenca.

Iz knjige" Pčelarstvo" autora :Josip Belčić, Josip Katalinić i dr.

Knjigu se može skinuti s intreneta a link je postavljen na temi "knjige u PDF".


U knizi ima i slika. Prednost je jer ne moramo tražiti maticu. jednostavno istresemo

sve pčele iz košnice. Ako je prvenac s starom maticom već izašao, a izlegla s4e mlada

matica

Ništa nismo pogrešili jer će umjetni roj imati mladu maticu. Ovu metodu sam koristio.

Jako je jednostavna i preporučio bih je svim pčelarima.Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

Documents

Uvod u Razrojavanje i Njegu Rojeva