Uvod u Korporativno Upravljanje-2012

28.2.2012

1

Korporativno upravljanje

Sustavi i mehanizmi

Cilj kolegija

• Objasniti relevantne aspekte korporativnog upravljanja

• Prikazati i analizirati konceptualni okvir za razmatranje korporativnog upravljanja

• Razmotriti osnovne probleme u znanstvenom i stručnom pristupu korporativnom upravljanju

• Prikazati važna pitanja prakse korporativnog upravljanja u Hrvatskoj

Nadzorni odbor i Uprava

Dioničari

Menadžeri Radnici

28.2.2012

2

Ispitna literatura

• Tipurid, Darko (ur.) (2008), Korporativno upravljanje, Sinergija Zagreb

• Tipurid, Darko (2006), Nadzorni odbor i korporativno upravljanje, Sinergija

Zagreb

• Tipurid, Darko (ur.) (2004), ESOP i hrvatsko poduzede, Sinergija Zagreb

• USAID (2005), Korporacijsko upravljanje u javnim dioničkim društvima u Republici Hrvatskoj, Zagreb

• Čengid, Drago (2001), Vlasnici, menadžeri i kontrola poduzeda, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Osnovna

Dodatna


Dioničari

Menadžeri Radnici


• Korporativno upravljanje (engl. Corporate Governance) područje koje se bavi odnosima upravljačkih struktura u korporacijama

• Krucijalna pitanja korporativnog upravljanja su: tko nadzire korporaciju i zašto.

• Svojevrsni je proces kojima korporacije odgovaraju pravima i željama svojih interesno-utjecajnih skupina – stakeholdera.

Bez efikasnog sustava upravljanja, stvara se kaos u ljudskim odnosima. Upravljanje (governance) donosi red u kaos.

Colley, Doyle, Logan i Stettinius (2003)

28.2.2012

3


• Temeljni zahtjev prema modernoj korporaciji je stvaranje bogatstva za ključne interesno utjecajne skupine, ali na odgovoran način

• “Budi etičan, budi odgovoran i budi profitabilan”, imperativ je za korporaciju našeg doba

• Kao socijalni sustav s pluralističkim ciljevima i interesima, korporacija mora usklađivati raznovrsne interese kako bi lakše ispunila svoju osnovnu ekonomsku svrhu


• može se definirati, između ostaloga, kao sustav nadzornih mehanizama kojima svi dobavljači krucijalnih inputa trebaju osigurati povrate na svoja ulaganja u korporaciji, ne ugrozivši njezin dugoročni opstanak i prosperitet.

• Glavna područja korporativnog upravljanja vezuju se za relacije modi, utjecaja, ovlasti i odgovornosti unutar složenih poslovnih sustava

Omnis definitio pericolsa

28.2.2012

4

kakve su

veze

menadžera

s vlasnicima

kako se

iskazuje

društvena

odgovornost

poduzeća

kako se u

korporacijske

poslove

uključuju drugi

stakeholderi

(radnici i dr.) kako se

korporacija

odnosi prema

javnosti i

potencijalnim

ulagačima

na koji način

se štite prava

manjinskih

dioničara

kakvi su

odnosi

većinskih i

manjinskih

dioničara

kako se

menadžeri

nadziru i kako

se trebaju

nadzirati

komu

menadžeri

odgovaraju

koga

menadžeri

predstavljaju

i zašto

KORPORATIVNO

UPRAVLJANJE

Kontekst korporativnog upravljanja

Vanjske interesno-utjecajne skupine

Domade i međunarodno okružje

Strateški partneri

Financijske institucije

Regulatorni okvir

Javnost

Nadzorni odbor/uprava Upravni odbor

Dioničari

Menadžeri Radnici

Kupci

Dobavljači Investitori

Sindikati

Država i lokalna zajednica

28.2.2012

5

Zaposlenici bez menadžerskih ovlasti

Glavna skupština

Nadzorni odbor

Viši sloj menadžmenta

Srednji sloj menadžmenta

Menadžeri prve razine

Ko

rpo

rati

vn

o u

pra

vlj

an

je

Uprava

Upravni odbor

Korporativno upravljanje nasuprot menadžmenta

• Menadžment je proces u kojemu menadžeri - radedi samostalno i u skupinama - putem efektivne i efikasne uporabe ograničenih resursa ostvaruju ciljeve organizacije

• Temeljni zadatak menadžmenta je učiniti ljude u organizaciji sposobnim za zajedničko djelovanje putem jedinstvenih ciljeva, jedinstvenih vrijednosti, prave organizacijske strukture te adekvatne obuke i razvoja njihovih potencijala.

• Korporativno upravljanje uključuje skup odnosa između menadžmenta, odbora, dioničara i interesno-utjecajnih skupina poduzeda

• definira okvir za postavljanje ciljeva poduzeda i određivanje sredstava za postizanje tih ciljeva te pradenje izvedbe i djelotvornosti

• Korporativno upravljanje je svojevrsni “menadžment menadžmenta” ili “metamenadžment”


Glavna skupština

Nadzorni odbor

Uprava




Ko

rpo

rati

vn

o u

pra

vlj

an

je

Me

na

džm

en

t

28.2.2012

6


• Uspješne korporacije trebaju vrhunsko korporativno upravljanje.

• Ako se korporacijama dobro upravlja, one de i napredovati.

• Kvalitetan sustav korporativnog upravljanja rezultira smanjivanjem troškova kapitala i efikasnoj uporabi resursa od strane poduzeda.


Dioničari

Menadžeri Radnici

«Postojanje djelotvornog sustava korporativnog upravljanja, i u poduzedu i u gospodarstvu u cjelini, pomaže u osiguravanju razine pouzdanosti koja je nužna u cjelovitom funkcioniranju tržišne ekonomije»

Iz OECD-ovih Načela korporativnog upravljanja (2004.)


• Otvoreni (tržišni, angloamerički) sustav korporativnog upravljanja

• Zatvoreni (kontinentalni) sustav korporativnog upravljanja

• Konvergencija?


Dioničari

Menadžeri Radnici

Razlika između sustava – pozicija korporativne kontrole

28.2.2012

7

Korporativno upravljanje – makro aspekt

Privlači i ohrabruje privatni

sektor za ulaganja te se tako

privatni sektor uključuje u

procese ekonomskih reformi te

nadgledanje ostvarivanja

ekonomskih reformi

Dobra praksa

korporativnog

upravljanja

Poboljšava klimu za poslovanje i

domaća i inozemna ulaganja,

jer investitori povezuju smanjenje

rizika ulaganja s dobrim

korporativnim upravljanjem


Dioničari

Menadžeri Radnici


Glavna skupština

Nadzorni odbor

Uprava




Ko

rpo

rati

vn

o u

pra

vlj

an

je

Me

na

džm

en

t

• koje interesno-utjecajne skupine utječu na odluke koje se donose u korporacijama?

• koje instrumente pojedina interesno-utjecajna skupina ima na dispoziciji, kako ih koristi i na koji način djeluju?

• na koji način uloge pojedinih stakeholdera, kao i mehanizmi koje te skupine imaju na raspolaganju, utječu na korporativno upravljanje?

Sustavi korporativnog upravljanja - otvoreni (angloamerički) i zatvoreni (kontinentalno-japanski) -

Sustavi korporativnog upravljanja se razlikuju s obzirom na mehanizme kojima se usklađuje razina kontrole pojedinih interesno-utjecajnih grupa

28.2.2012

8

Sustavi korporativnog upravljanja

• Otvoreni sustav korporativnog upravljanja (Outsider Control System) u kojem ni jedna strana nema mogudnost aktivno nadzirati menadžment (glavni mehanizmi kontrole dolaze izvana). Investitori imaju “vlasništvo nad zaradama”, ali bez kontrole nad korporacijom.

• Zatvoreni sustav korporativnog upravljanja (Insider Control System) u kojem postoje aktivna kontrola nad menadžmentom, a ključni su interni mehanizmi korporativnog upravljanja. Bit je na kontroli bez disperzija “vlasništva nad zaradama”.


Otvoreni (angloamerički)

sustav

Zatvoreni (kontinentalno-

japanski) sustav

Vlasništvo Disperzirano Koncentrirano

Kontrola i vlasništvo Razdvojeni Povezani

Instrumenti korporativnog upravljanja

Pretežito eksterni Pretežito interni

Uloga vlasnika u korporativnom

upravljanju

Za vedinu mala zbog free-rider problema

Poželjno velika zbog netransparentnosti

28.2.2012

9



sustav


japanski) sustav

Mod

Menadžment

vlasnici kontrolnih paketa dionica i stakeholderi

(banke, povezana poduzeda i zaposlenici)

Interesi drugih interesno-utjecajnih skupina

Nisu zastupljeni u vedoj mjeri

Zastupljeni u vedoj mjeri

Temeljni agencijski odnos Dioničari nasuprot menadžmenta

Vedinski nasuprot manjinskih dioničara

Ključni problem

Ostvarivanje ciljeva menadžmenta

(preinvestiranje) nauštrb efikasnosti i

profitabilnosti

Ostvarivanje ciljeva vedinskih vlasnika i

drugih grupa nauštrb interesa manjinskih

dioničara



sustav


japanski) sustav

Koncentracija glasačke modi dioničara

Slabija Veda

Identitet dioničara Institucijski investitori prevalentni, tek onda pojedinačni dioničari

Prvo poduzeda, pa financijske institucije te

pojedinačni dioničari

Tržišta kapitala Jako razvijena s primarnom ulogom

Osrednje razvijena sa sekundarnom ulogom

Tržište za korporativnu kontrolu

Postoji sa znatnim udjelom neprijateljskih preuzimanja

Nema relevantnu ulogu, neprijateljska

preuzimanja rijetka

28.2.2012

10

Konvergencija sustava korporativnog upravljanja

• Sustavi korporativnog upravljanja imaju puno više zajedničkoga, nego što to na prvi pogled izgleda, posebice u kombinaciji velikih investitora i pravnom sustavu koji štiti prava ulagača*

• Razvoj međunarodnog tržišta vodi konvergenciji sustava korporativnog upravljanja.

• Razlike u modelima korporativnog upravljanja u različitim zemljama ne javljaju se zbog diferentnih načina na koji se financijski sistemi koriste u davanju financiranju korporacija, nego u načinima organizacije vlasništva i kontrole u korporacijama

*Shleifer, A. i Vishny, R.W. (1997): A Survey of Corporate Governance, Journal of Finance, 52,. str. 770.

Konvergencija sustava korporativnog upravljanja

• Nedovoljna kvaliteta alternativnih sustava, konkurentski pritisci zbog globalizacije i jačanje investitorskih skupina – vode konvergenciji*

• Jačanje uloge dioničara, ali važnost ključnih zaposlenika

• Trend sve sličnije strukture financiranja: sve je vedi udjel financiranja dugovnim u odnosu na vlasnički kapital

• Zakonsko jačanje uloge neizvršnih direktora u monističkom modelu korporativnog upravljanja

• Stvaranje univerzalnog pravnog okvira – supranacionalna regulativa

* Hansmann, H. I Kraakman, R. (2003): The End Of History For Corporate Law, Georgetown Law Journal, 89, 2001., str. 439.-468

28.2.2012

11

Funkcionalna konvergencija

• Funkcionalna konvergencija se javlja kada individualni investitor ili korporacija unapređuje svoju razinu korporativnog upravljanja, unatoč nedostatku prikladnog pravnog okvira.

• Na primjer, investitori mogu ponuditi da investiraju novac u poduzeda koja posluju u kontekstu koji je više orijentiran prema investitorima.

• Tako, npr., jedan broj izraelskih poduzeda inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) proveo na američkom tržištu vrijednosnica NASDAQ, kako bi se obvezali na bolju praksu korporativnog upravljanja nego što je to slučaj u domadem tržištu kapitala.

Coffee, J.C. (1999): The Future as History: The Prospects for Global Convergence in Corporate Governance and its Implications, Northwestern University Law Review, 93, str. 641.-708., LaPorta, R., Lopez-de-Silanes, F., Shleifer, A. i Vishny, R.W. (2000): Investor Protection and Corporate Governance, Journal of Financial Economics, 58, str. 3.-27.

Vlasnička struktura britanskih korporacija (1963–2004)

Sektor 1963 1975 1989 1997 2004

Ostatak svijeta 7 5.6 12.8 24 32.6

Osiguravajuće kompanije 10 15.9 18.6 23.5 17.2

Mirovinski fondovi 6.4 16.8 30.6 22.1 15.7

Investitori pojedinci 54 37.5 20.6 16.5 14.1

Investicijski fondovi otvorenog tipa 1.3 4.1 5.9 6.7 1.9

Investicijski fondovi zatvorenog tipa 11.31 10.51 1.6 1.9 3.3

Ostale financijske institucije 1.1 2 10.7

Dobrotv. organizacije, crkve i dr. 2.1 2.3 2.3 1.9 1.1

Privatne nefinancijske kompanije 5.1 3 3.8 1.2 0.6

Javni sektor 1.5 3.6 2 0.1 0.1

Banke 1.3 0.7 0.7 0.1 2.7

2000. Promjena

1990.-2000.

Individualni investitori 38,3% -12,4%

Država i lokalna uprava 0,3% 0,6%

Bankovne zaklade 10,0% 3,1%

Osiguravajuća društva koja se bave

osiguranjem života

1,8% -3,6%

Ostala osiguravajuća društva 5,5% 3,2%

Privatni mirovinski fondovi 1,0% -1,3%

Državni i lokalni mirovinski fondovi 11,6% -5,5%

Zajednički fondovi 11,3% 3,7%

Inozemni vlasnici 18,8% 12,2%

Ostalo 1,0% 0,0%

Vlasnička struktura američkih korporacija

Vlasnička struktura njemačkih korporacija

1991. 1999. Promjena

1991.-1999.

Banke 12,7 13,5 0,8

Osiguravajuća društva 5,5 9,0 3,5

Korporacije 39,4 29,3 -10,1

Država 2,6 1,0 -1,6

Inozemni investitori 12,7 16,0 3,3

Institucionalni investitori 4,8 13,6 8,8

Pojedinci 22,4 17,5 -4,9

Vlasnička struktura japanskih korporacija

Dioničari 1991. 1996. 2003.

Financijske institucije 43.0 41.1 39.1

Komercijalne banke 15.7 15.1 7.7

Fondovi 9.8 10.3 21.4

Osiguravajuća društva 12.0 11.1 6.7

Ostale financijske institucije 5.5 4.6 3.3

Industrijska poduzeća 30.1 27.2 21.7

Individualni japanski investitori 20.4 19.4 20.6

Strani investitori 4.7 10.5 17.7

Vlada 0.3 0.3 0.2

28.2.2012

12

Mehanizmi korporativnog upravljanja

• Interni mehanizmi – odbor(i)

– naknade menadžmentu

– koncentracija vlasništva

– odnosi sa interesno-utjecajnim skupinama

– financijska transparentnost i objavljivanje relevantnih informacija (korporativno izvještavanje)

• Eksterni mehanizmi – tržište za korporativnu kontrolu

– pravna infrastruktura

– zaštita manjinskih dioničara

– tržište i konkurentski uvjeti


Dioničari

Menadžeri Radnici

Odbor

• Organizacijski instrument putem kojeg dioničari utječu na ponašanje menadžera kako bi osigurali da sa poduzedem upravljaju u njihovu interesu

• Stvara vezu između dioničara i menadžera pa ima ključnu ulogu u korporativnom upravljanju

• Monistički (jednorazinski) ili dualni (dvorazinski) model korporativnog upravljanja


Dioničari

Menadžeri Radnici

28.2.2012

13

Monistički model (jedinstveni odbor)

Skupština dioničara

Upravni odbor (odbor direktora)

(izvršni i neizvršni dIrektori)

Menadžeri

Integrira nadzornu i upravljačku funkciju

Prednost modela s jedinstvenim odborom je bolja informiranost (pa i znanje o poduzedu i djelatnosti) članova odbora te stoga lakše i pravodobnije donošenje krucijalnih upravljačkih odluka u odnosu na situaciju koja vlada u nadzornim odborima u dvorazinskom modelu.

Dvorazinski model korporativnog upravljanja


Nadzorni odbor

Menadžeri

Uprava

Nadzorni odbor (engl. Supervisory Board; nj. Aufsichtsrat) preuzima funkciju kontrole, nadgledavanja i pradenja poslovanja Uprava (upravni odbor; engl. Management Board; nj. Vorstand) preuzima funkciju poslovanja, vođenja i upravljanja

28.2.2012

14


Glavna skupština

Nadzorni odbor

Uprava




Glavno zaduženje nadzornog odbora je tekude i preventivno nadziranje vođenja poslova društva (ZTD).

Kon-

trolna

uloga

Stra-

teška

uloga

Pove-

zujuća

uloga

NAD-

ZORNI

ODBOR


Nadzorni odbor

Menadžeri

Uprava


Odbor direktora (izvršni i neizvršni

dIrektori)

Menadžeri

• članovi odbora trebaju djelovati u najboljem interesu poduzeda i njegovih dioničara

• odbor treba korektno tretirati sve dioničare, posebno kad njegove odluke mogu utjecati različito na pojedine grupe dioničara

• potrebna je opda neovisnost i objektivnost odbora, a ne samo nezavisnost od menadžmenta

• odbor treba biti sposoban provoditi neovisne i objektivne prosudbe o pitanjima i stvarima od korporacijskog interesa

Odbor u korporativnom upravljanju

28.2.2012

15

Naknade menadžmentu

• osnova plada • kratkoročni poticaji • dugoročni poticaji • paketi otpremnina • programi mirovinskog i životnog

osiguranja • specijalni programi posebnih

beneficija


Dioničari

Menadžeri Radnici


• fiksne naknade

• varijabilne naknade


Dioničari

Menadžeri Radnici

Fiksna plada, kao isključivi mehanizam, može biti izbor onda kad je menadžere relativno jednostavno nadgledati i kad vlasnici imaju dobar pristup informacijama o poslovanju. Ako je posao menadžera jednostavan i rutinski, a ishod neizvjestan ili teško mjerljiv, tada je fiksna plada dobar izbor.

28.2.2012

16

Udjel varijabilnog dijela naknade u ukupnim menadžerskim kompenzacijama

Europska unija (15 starih članica - prosjek) 33%

Slovenija 15%

Hrvatska 11%

Varijabilni dio kompenzacijskog paketa može povezati interese vlasnika i menadžmenta. Varijabilni dio naknade vezan uz ostvarivanje poslovnih ciljeva može se isplatiti u novcu, dionicama ili dioničkim opcijama, te udjelom u dobiti.


• Fiksna plada

• Bonusi i dodjela dionica

• Profit sharing

• Dioničke opcije


Dioničari

Menadžeri Radnici

Bonus na pladu, kao isplata u novcu, i dodjela dionica obično se vezuju na ostvarenje ciljeva postavljenih u procesu budžetiranja i akcijskog planiranja

Ako su kompenzacije vezane uz poboljšanje ciljnih pokazatelja koji su važni vlasnicima (npr. ukupan povrat dioničarima, cijena dionica, profitabilnost i dr.), onda je vjerojatno očekivati ponašanje menadžera u skladu sa zahtjevima koji postavljaju ili očekuju vlasnici.

28.2.2012

17


• Fiksna plada


• Profit sharing

• Dioničke opcije


Dioničari

Menadžeri Radnici

Oblik sudjelovanja menadžera i radnika u poslovnom rezultatu poduzeda, a može se definirati kao sustav u kojem poslodavac plada zaposlenicima, kao dodatak na normalnu pladu, posebne svote u obliku novca ili dionica, ovisno o dobiti koje poduzede ostvaruje


• Fiksna plada


• Profit sharing

• Dioničke opcije Nadzorni

odbor i Uprava

Dioničari

Menadžeri Radnici

Poseban oblik nagrade menadžerima, kojom oni stječu pravo kupnje dionica poduzeda po unaprijed definiranoj cijeni u određenom razdoblju (npr. 2, 3. ili 5 godina).

Ako cijena dionica poduzeda bude rasla u razdoblju validacije opcije (kao rezultat dobrog poslovanja i tržišne percepcije kvalitetne strategije), menadžeri de imati priliku akumulirati znatna sredstva.

28.2.2012

18

Vlasnička koncentracija

• Fragmentirano ili koncentrirano vlasništvo

• Odnos vedinskih i manjinskih dioničara

• Skupštinske borbe (Proxy fights) dioničara

• Problemi tuneliranja i piramidiranja

• Uzajamno suvlasništvo (Cross-shareholding)

• Problem “free-ridinga”


Dioničari

Menadžeri Radnici

Udjel u vlasništvu dva najveća dioničara (%)

Najveći dioničar Drugi dioničar po

veličini

Dva najveća dioničara

skupno

Austrija 54,1 7,8 61,9

Belgija 55,9 10,3 66,2

Češka 77,6 11,2 88,8

Estonija 61,1 21,6 82,7

Finska 27,4 13,4 40,8

Francuska 29,4 6,4 35,8

Hrvatska 51,52 12,37 63,90

Italija 52,3 7,7 60,0

Latvija 49,5 9,7 59,2

Litva 44,7 16,0 60,7

MaĎarska 45,0 13,7 58,7

Nizozemska 42,8 11,4 54,2

Njemačka 49,6 2,9 52,5

Poljska 42,4 14,8 57,2

SAD (NYSE) 5,4 3,7 9,1

Slovenija 32,8 9,8 42,6

Španjolska 40,1 10,5 50,6

Švedska 37,6 11,2 48,8

Velika Britanija 14,4 7,3 21,7

28.2.2012

19

Vlasnička koncentracija u europskim zemljama

– postotak poduzeda koje kotiraju na burzama sa dioničarima koji imaju 50% dionica i više -

%

Njemačka 63,5

Francuska 53,0

Italija 65,8

Nizozemska 50-60

Belgija 42,6

Koncentrirano vlasništvo može imati i negativne i pozitivne posljedice na korporativno upravljanje i uspješnost poduzeća.

Zaštita manjinskih dioničara

Manjinski dioničari

Vedinski dioničari (blockholderi)

Pravna infrastruktura i mehanizmi zaštite investitora

Vlasnici vedih dioničkih paketa

Odnos između vlasnika – imaju li sve vlasničke skupine ista prava, ciljeve i interese? -

Manjinski vlasnici

Zaštita manjinskih dioničara, kao instrument korporativnog upravljanja, iznimno je važna kad postoji mogudnost iskorištavanja položaja vedinskih dioničara na trošak manjinskih dioničara, osobito putem tuneliranja i drugih tehnika

28.2.2012

20

Prava dioničara u Hrvatskoj

• Registracija svih izdanih dionica u SDA

• Redovita glavna skupština jednom godišnje

• Izvanredna skupština na zahtjev 5% dioničara

• Poziv i dnevni red – 30 dana unaprijed

• Skupština donosi i mijenja statut, povedava ili smanjuje kapital, imenuje članove nadzornog odbora i revizora, odobrava financijske izvještaje

• Javna ponuda za preuzimanje (preko 25%)

• “insidersko” trgovanje zakonom zabranjeno

Zaštita manjinskih dioničara

• Problem odvojenosti prava na novčane tokove i razine kontrole nad poduzedem prije svega ovisi o razini zaštite koju pravni okvir neke zemlje osigurava malim dioničarima.

• U tredem dijelu OECD-ovih Načela korporativnog upravljanja pozornost je posvedena jednakom tretmanu dioničara. Naglašeno je kako okvir korporativnog upravljanja treba osigurati jednak tretman svih dioničara, uključujudi i manjinske ili strane dioničare.

28.2.2012

21

Dioničko društvo «E»

Dioničko društvo «C»

Društvo s ograničenom

odgovornošću «D»

Dioničko društvo «B»

Dioničko društvo «A»

vlasništvu

d.o.o. u 100% obiteljskom

vlasništvu

51% dionica 76% dionica

26% dionica

49%

udjela

51% udjela

24% dionica 10% dionica

15%

dionica

15%

dionica

Primjer korporativnog piramidiranja

Težnja nekih vlasnika za iskazivanje vede kontrole, uz manje kapitalne troškove, kao i na transfere resursa izvan poduzeda u korist dioničara koji nadziru korporaciju (a na štetu manjinskih dioničara), naziva se «tuneliranje» (engl. tunelling).

Uzajamno suvlasništvo i piramidiranje sredstva su tuneliranja.

PREDNOSTI NEDOSTACI

-dugoročna stabilnost cijene dionica -mogućnost dodatnih troškova uslijed pada cijene

dionica

-stabilnost transakcijskih odnosa poduzeća -smanjenje likvidnosti novčanih sredstava

-sprječavanje neprijateljskog preuzimanja -smanjenje efikasnosti kapitala

-preuzimanje rizika izdavanja novih dionica od strane

poduzeća partnera

-destabilizacija cijene dionica poduzeća uslijed manje

količine dionica dostupne na tržištu kapitala

-mogućnost ostvarivanja dodatnog profita uslijed

povećanja cijene dionica

-prepreka fleksibilnom odabiru kupaca i dobavljača

-niži troškovi kapitala uslijed manjih dividendi -slaba disciplina menadžmenta uslijed nedovoljnog

pritiska od strane dioničara

-rastući utjecaj poduzeća partnera na menadžment

Uzajamno suvlasništvo (Cross-shareholding ili Mutual shareholding)

situacija je kad dva ili više poduzeća zamjene vlasničke udjele/dionice.

28.2.2012

22

Veze u keiretsu grupi

Keiretsu između tržišta

Vertikalni keiretsu

Trgovinske veze (roba, gotovi proizvodi, depoziti, police osiguranja i dr.)

Druge financijske insitucije

Banke

Poduzeda za životno

osiguranje

Trgovinska poduzeda

Proizvodna poduzeda

Satelitska poduzeæa

Financiranje zajmovima

Vlasništvo

Satelitska poduzeća

Mitsui keiretsu

Izvor: Kippenberger, T.: «Keiretsu – a very japanese form of «alliance»», The Antidote, Vol. 2, No. 4, 1997., str.30-35

28.2.2012

23

Transparentnost i objavljivanje informacija

• Spremnost korporacije da redovito, otvoreno i transparentno komunicira s dioničarima, drugim stakeholderima i investitorima smanjuje poslovne rizike, posebice rizik ulaganja bududi da smanjuje mogudnost “prikrivanja” lošeg upravljanja

• Zakonska obveza za objavljivanje financijskih izvještaja (posebice za društva na burzovnim listanjima)

• Financijski izvještaji moraju, osim temeljnih podataka, sadržavati informacije o raznim poslovnim događajima, razvoju poslovanja, aktivnostima na istraživanju i razvoju te posjedovanju i raspolaganju trezorskih dionica

Transparentnost i objavljivanje informacija

• Javna dionička društva - dionička društva s temeljnim kapitalom vedim od 30 milijuna kuna i s više od 100 dioničara (Zakon o tržištu vrijednosnih papira, 2002) – uvrštena su posebnu kotaciju na tržištima kapitala

• Javna dionička društva (manje ih je od 250) moraju dostavljati tromjesečna financijska i poslovna izvješda u roku od 30 dana, a u roku od 45 dana konsolidirana izvješda.

• Izvještaji trebaju sadržavati podatke o društvu, upravi i nadzornom odboru, dionicama i izdanjima (kao i zaradi), podatke o deset najvedih dioničara, bilancu, račun dobiti i gubitka, novčani tok, promjene glavnice te pojašnjenja uprave

• JDD kotacijom stvoreni su preduvjeti za razvoj tržišta kapitala i poboljšavanje prakse korporativnog upravljanja

28.2.2012

24


• Tržište za korporativnu kontrolu (engl. Market for corporate control) eksterna je sila koja pritišde menadžere da se ne ponašaju, koristedi resurse poduzeda, na način koji nije u interesu dioničara

• Osnovna premisa: Menadžeri imaju pravo upravljati korporacijom tako dugo sve dok njezinu tržišnu vrijednost ne može signifikantno poboljšati alternativna grupa menadžera s alternativnom strategijom.

• Osnovni pokretač promjena, po takvoj tezi, slaba je djelotvornost menadžmenta poduzeda u aspektu stvaranja vrijednosti za dioničare.

Model tržišta za korporativnom kontrolom prvi su, neovisno jedan od drugog, uobličili ekonomist Robin Marris i pravnik Henry Manne


• Loše djelovanje menadžera rezultirati de smanjivanjem vrijednosti dionica poduzeda na tržištu kapitala

• Smanjivanje tržišne vrijednosti dionica potaknut de druge čimbenike na poduzimanje aktivnosti preuzimanja dionica kako bi se ostvarila kontrola nad poduzedem, a u cilju podizanja vrijednosti i lučenja vlastite zarade nakon preuzimanja.

• Neefikasni menadžeri bit de zamijenjeni efikasnijim kako bi se ostvarilo planirano podizanje vrijednosti.

• Takve aktivnosti rezultirat de povedanjem cijene dionica na tržištu kapitala i stabiliziranjem nove menadžerske skupine na čelu poduzeda.

Tržište za korporativnu kontrolu (engl. Market for corporate control) eksterna je sila koja pritišde menadžere da se ne ponašaju, koristedi resurse poduzeda, na način koji nije u interesu dioničara

Documents

Uvod u Korporativno Upravljanje-2012