2015 - 1 - Korporativno Upravljanje - Diplomski Studij

23.2.2015.

1

Korporativno upravljanje

Prof. dr. sc. Darko TipuriVanjske interesno-utjecajneskupine

Domae i meunarodnookruje

Regulatorniokvir

Nadzorniodbor iUprava

Dioniari

Menaderi Radnici

[email protected]

Cilj kolegija Objasniti relevantne aspekte korporativnog

upravljanja Prikazati i analizirati konceptualni okvir za

razmatranje korporativnog upravljanja Razmotriti osnovne probleme u znanstvenom i

strunom pristupu korporativnom upravljanju Prikazati vana pitanja prakse korporativnog

upravljanja u Hrvatskoj i svijetu


Dioniari

Menaderi Radnici

23.2.2015.

2

Prof. dr. sc. Darko TipuriRedoviti profesor u trajnom zvanjuEKONOMSKI FAKULTET - ZAGREBKatedra za organizaciju i menadment

Kabinet A6 (prizemlje) [email protected]: ponedjeljkom 13-15 sati

Predavai: doc. dr. sc. Domagoj Hrukadoc. dr. sc. Najla Podrugdr. sc. Maja Darabodr. sc. Tanja Slikovi

Asistent: Katarina Dvorski, mag.oec.


Dioniari

Menaderi Radnici

Plan rada na kolegiju

KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

23.2. Sustavi korporativnog upravljanja TIPURI2.3. Stakeholderska analiza TIPURI

9.3. Odbor kao mehanizam korporativnog upravljanja Primjer Enron DARABO16.3. Trite za korporativnu kontrolu HRUKA23.3. Teorijski pristupi korporativnom upravljanju PODRUG30.3. Menadersko ukopavanje SLIKOVI13.4. Korporativno izvjetavanje HRUKA20.4. Izabrana tema iz korporativnog upravljanja GOST PREDAVA27.4. PREDROK

23.2.2015.

3

Ispitna literatura Tipuri, D. i dr. (2011) Promjene vrhovnog menadmenta ikorporativno upravljanje. Zagreb: Sinergija. Tipuri, D., ur. (2008) Korporativno upravljanje. Zagreb: Sinergija.

Tipuri, D., Vrdoljak Ragu I., Podrug N., eds. (2014) Rethinking CorporateGovernance. UK: Pearson. Tipuri, D., Dabi, M., eds. (2013) Managament, Governance, andEntrepreneurship. UK: Access Press. Monks, Robert A.G., Minow, Nell (2008) Corporate Governance. 4rd edition.Blackwell Publishing. Tipuri, D. (2006) Nadzorni odbor i korporativno upravljanje. Zagreb: Sinergija.Zagreb Farrar, John (2005) Corporate Governance Theories, Principles, and Practice. UK:Oxford University Press. Tipuri, D. ur. (2004) ESOP i hrvatsko poduzee. Zagreb: Sinergija. engi, D. (2001), Vlasnici, menaderi i kontrola poduzea. Zagreb: Institutdrutvenih znanosti Ivo Pilar.

Osnovna

Dodatna


Dioniari

Menaderi Radnici

Politiko i korporativno upravljanje

Bez efikasnog sustava upravljanja, stvara sekaos u ljudskim odnosima. Upravljanje(eng. governance) donosi red u kaos.

Colley, Doyle, Logan i Stettinius (2003)

23.2.2015.

4

Korporativno upravljanje Korporativno upravljanje (engl. Corporate Governance)

podruje koje se bavi odnosima u upravljakimstrukturama u sloenim poslovnim sustavima (koji suuglavnom organizirani kao dionika drutva)

Korporativno upravljanje treba dati odgovore na pitanja:tko nadzire dioniko drutvo i zato, kako se drutvomupravlja i u ijem interesu te na koji nain dolazi dopromjena poloaja korporativne kontrole.

Glavna podruja korporativnog upravljanja vezuju se zarelacije moi, utjecaja, ovlasti i odgovornosti unutarsloenih poslovnih sustava

Omnis definitio pericolsa


moe se definirati, izmeu ostaloga, kao sustavnadzornih mehanizama kojima svi dobavljaikrucijalnih inputa trebaju osigurati povrate nasvoja ulaganja u dionikom drutvu, neugrozivi dugoroni opstanak i prosperitet.

U literaturi je uobiajena definicija, poput one Shleifera i Vishnya (1997: 737), po kojoj korporativno upravljanje odreujenaine na koji dobavljai financijskih inputa u korporaciji osiguravaju povrate na svoje ulaganje. Takav pristup, koji svrhu icilj dionikog drutva (kao poslovne organizacije ili poduzea) smjeta u kontekst stvaranja bogatstva za dioniare, usmjerio jeteoriju i praksu korporativnog upravljanja u pravcu oblikovanja nadzornih mehanizama na platformi odnosa principal-agent,naglaavajui kako odgovornost menadmenta mora biti ekskluzivno rezervirana za jednu jedinu interesno-utjecajnu skupinu:dioniare. Nae je miljenje da definiciju treba proiriti onkraj zadovoljavanja ciljeva samo dioniara i ukljuiti u odreenjekorporativnoga upravljanja sve krucijalne interesno-utjecajne skupine.

23.2.2015.

5


Temeljni zahtjev prema modernoj korporacijije stvaranje bogatstva za kljune interesnoutjecajne skupine, ali na odgovoran nain

Kao socijalni sustav s pluralistikim ciljevima iinteresima, moderna korporacija morausklaivati raznovrsne interese kako bi lakeispunila svoju osnovnu ekonomsku svrhu

Korporativno upravljanje Korporativno upravljanje je proces kojimakorporacije odgovaraju pravima i eljama svojihinteresno utjecajnih skupina stakeholdera.

Budi etian, budi odgovoran i budiprofitabilan - imperativ je za svaki poslovnisustav naeg doba.

23.2.2015.

6

Korporativno upravljanjenasuprot menadmenta

Menadment je proces u kojemumenaderi - radei samostalno i uskupinama - putem efektivne iefikasne uporabe ogranienihresursa ostvaruju ciljeveorganizacije

Temeljni zadatak menadmenta jeuiniti ljude u organizacijisposobnim za zajednikodjelovanje putem jedinstvenihciljeva, jedinstvenih vrijednosti,prave organizacijske strukture teadekvatne obuke i razvojanjihovih potencijala.

Korporativno upravljanjeukljuuje skup odnosa izmeumenadmenta, odbora, dioniarai interesno-utjecajnih skupinapoduzea

definira okvir za postavljanjeciljeva poduzea i odreivanjesredstava za postizanje tih ciljevate praenje izvedbe idjelotvornosti

Korporativno upravljanje jesvojevrsni menadmentmenadmenta ili meta-menadment

Zaposlenici bez menaderskih ovlasti

Glavna skuptina

Nadzorni odbor

UpravaVii sloj

menadmenta

Srednji slojmenadmenta

Menaderi prve razine

Ko

rpo

rati

vno

up

ravl

jan

je

Men

adm

ent


Glavna skuptina

Nadzorni odbor

Vii slojmenadmenta



Kor

pora

tivn

o u

prav

ljan

je

Uprava

Upravni odbor

23.2.2015.

7

Kontekst korporativnog upravljanja

Vanjskeinteresno-utjecajneskupine


Strateki partneri

Financijskeinstitucije

Regulatorniokvir

Javnost

Nadzorniodbor/upravaUpravni odbor

Dioniari

Menaderi Radnici

Kupci

DobavljaiInvestitori

Sindikati

Drava ilokalna zajednica

KORPORATIVNOUPRAVLJANJE

kogamenaderi

predstavljajui zato

komumenaderiodgovaraju

kako semenaderi

nadziru i kakose trebajunadzirati

kakvi suodnosi

veinskih imanjinskihdioniara

na koji nainse tite pravamanjinskihdioniara

kako sekorporacija

odnosi premajavnosti i

potencijalnimulagaima

kako se ukorporacijske

posloveukljuuju drugistakeholderi(radnici i dr.)

kako seiskazuje

drutvenaodgovornost

poduzea

kakve suveze

menaderas vlasnicima

23.2.2015.

8

Dinamika korporativnog upravljanja

16

Natjecanje zakorporativnukontrolu

23.2.2015.

9

Korporativno upravljanje kaomrea sociopolitikih relacija

Primjer okvira korporativnog upravljanja - FUJITSU

23.2.2015.

10

Vanost korporativnoga upravljanja Uspjene korporacije trebajuvrhunsko korporativnoupravljanje.

Ako se korporacijama dobroupravlja, one e i napredovati.

Kvalitetan sustav korporativnogupravljanja rezultirasmanjivanjem trokova kapitalai efikasnoj uporabi resursa odstrane poduzea.


Dioniari

Menaderi Radnici

Postojanje djelotvornog sustava korporativnog upravljanja, i u poduzeu i u gospodarstvu u cjelini, pomae uosiguravanju razine pouzdanosti koja je nuna u cjelovitom funkcioniranju trine ekonomije

Iz OECD-ovih Naela korporativnog upravljanja (2004)

Empirijska istraivanja pokazujukorelaciju izmeu kvalitetekorporativnog upravljanja iizvedbe poduzeamjerenomfinancijskim pokazateljima,stopom inoviranja, trinimudjelom, vremenom izlaska natrite novih proizvoda,zadovoljstvom klijenata izaposlenika i dr..


Dioniari

Menaderi Radnici

Vanost korporativnoga upravljanja

23.2.2015.

11

Korporativno upravljanje makro aspekt

Privlai i ohrabrujepoduzetnike i institucionalneinvestitore za ulaganja te setako privatni sektor ukljuuje

u procese ekonomskihreformi i nadgledanje

ostvarivanjaekonomskih reformi

Dobra praksakorporativnogupravljanja

Poboljava klimu zaposlovanje i

domaa i inozemna ulaganja,jer investitori povezuju

smanjenjerizika ulaganja s dobrim

korporativnim upravljanjem


Dioniari

Menaderi Radnici


Glavna skuptina

Nadzorni odbor

UpravaVii sloj

menadmenta



Ko

rpo

rati

vno

up

ravl

jan

je

Men

adm

ent

Korporativno upravljanje je vano

UK48%

KontinentalnaEuropa

53%

SAD61%

0

20

40

60

80

100

0102030405060708090

100

ZapadnaEuropa

LatinskaAmerika

Azija SjevernaAmerika

IstonaEuropa

Utjee li loe upravljanje na to da smanjite iliprodate svoj dioniki paket u korporaciji?

DA

Jesu li investitori spremni platiti vie za dioniceu kompanijama s dobrom praksom korporativnog upravljanja?

DA

0

5

10

15

20

25

30

ZapadnaEuropa

LatinskaAmerika

Azija SjevernaAmerika

IstonaEuropa

Vrijednost premijuma na dioniku cijenuzbog dobrog korporativnog upravljanja

28%

The McKinsey Quaterly 2002, No. 3

23.2.2015.

12

Prema dobroj praksi korporativnogupravljanja

prava dioniara ijednak tretman

dioniara

uloga, struktura,procesi odluivanja

i odgovornostodbora

uloga i ukljuenostinteresno-utjecajnih

skupinatransparentnost i

objavljivanjeinformacija

interni kontrolnimehanizmi, revizija,trini mehanizmi ieksterna regulacija


Dioniari

Menaderi Radnici

Dobra praksa korporativnoga upravljanja Dobro korporativno upravljanje ovisi o uravnoteenim odnosima izmeu

internih i eksternih mehanizama kojima se osigurava efikasnost upravljanjai pomae u rjeavanju prirodnih problema i moguih sukoba koji se javljajuu upravljakim strukturama.

Ono treba stvoriti uvjete u kojima e ponaanje i djelovanje vrhovnihmenadera biti u interesu dionikoga drutva, dioniara i kljunihinteresno-utjecajnih skupina te osigurati da se nedovoljno dobrimenaderi zamjene boljima.

Osim toga, dobro korporativno upravljanje treba osigurati poticaje odborui menadmentu u ostvarivanju postavljenih poslovnih ciljeva, uzuspostavljanje uinkovitoga sustava kontrole i nadgledanja poslovanja ivoenja dionikog drutva.

23.2.2015.

13

Dobra praksa korporativnoga upravljanja Unapreenje prakse korporativnog upravljanja conditio sine qua non je za

drutva koja ele prosperirati na tritima, pribaviti dodatni kapital,ostvarivati konkurentsku prednost i opstati u svijetu sve veih konkurentskihizazova u brzo promjenjivoj okolini, isto kao za zemlje koje ele stimuliratiinvestiranje u privatni sektor, privui inozemna ulaganja i stvarati kontekstgospodarskog rasta.

U OECD-ovim Naelima korporativnog upravljanja iz 2004. godinenaglaeno je kako postojanje djelotvornog sustava korporativnogupravljanja, i u poslovnoj organizaciji i u gospodarstvu u cjelini, pomae uosiguravanju razine pouzdanosti koja je nuna u cjelovitom funkcioniranjutrine ekonomije.

Teorijski pristupi korporativnom upravljanju

Vlasniki nasuprotstakeholderskommodelu

drugi teorijski pristupi(institucionalna teorija,teorija socijalne mree,teorija gornjeg ealona, itd.)

agencijska teorija(Agency theory)

teorija uslunosti(Stewardship theory)

teorija resursneovisnosti (ResourceDependence Theory)

23.2.2015.

14

Mehanizmikorporativnog upravljanja



Regulatorniokvir


Dioniari

Menaderi Radnici

[email protected]

Mehanizmi korporativnog upravljanja

Interni mehanizmi odbor(i) naknade menadmentu koncentracija vlasnitva odnosi sa interesno-utjecajnim skupinama financijska transparentnost i objavljivanje relevantnih informacija

(korporativno izvjetavanje) Eksterni mehanizmi

trite za korporativnu kontrolu pravna infrastruktura zatita manjinskih dioniara trite i konkurentski uvjeti


Dioniari

Menaderi Radnici

23.2.2015.

15

Korporativnoupravljanje iz

perspektive odbora

Obrasci veze izmeu odbora i poslovne izvedbe tri teorijske perspektive

Izvor: Nicholson, G. J., Kiel, G. C. (2007) Can Directors Impact Performance? A case-based test of three theories of corporate governance, Corporate Governance: An International Review, 15 (4), str. 585-608.

23.2.2015.

16

Monistiki (jednorazinski) model

Skuptina dioniara

Upravni odbor(odbor direktora)

(izvrni i neizvrni dIrektori)

Menaderi

Integriranadzornu iupravljakufunkciju

Prednost modela s jedinstvenim odboromje bolja informiranost (pa i znanje opoduzeu i djelatnosti) lanova odbora testoga lake i pravodobnije donoenjekrucijalnih upravljakih odluka u odnosuna situaciju koja vlada u nadzornimodborima u dvorazinskom modelu.

Dualistiki (dvorazinski)model korporativnog

upravljanja

23.2.2015.

17

Obiljeja modela korporativnog upravljanja uEuropi

Izvor: Heidrick & Struggles (2011) Corporate Governance Report (2011) Challenging board performance,Heidrick & Struggles International, str. 10. Dostupno na:http://www.heidrick.com/PublicationsReports/PublicationsReports/HS_EuropeanCorpGovRpt2011.pdf

Primjena modela korporativnog upravljanja uodabranim europskim zemljama

Izvor: Heidrick & Struggles (2011) Corporate Governance Report (2011) Challenging board performance,Heidrick & Struggles International, str. 11. Dostupno na:http://www.heidrick.com/PublicationsReports/PublicationsReports/HS_EuropeanCorpGovRpt2011.pdf

23.2.2015.

18

Veliina odbora u odabranim zemljama svijeta

Podaci o europskim zemljama preuzeti su iz Heidrick & Struggles (2011). Podaci za SAD preuzeti su iz De Andres, P., Azofra, V. i Lopez, F. (2005)Podaci za Hrvatsku preuzeti su iz Tipuri, D. i Mein, M. (2011) Promjene vrhovnog menadmenta u hrvatskim poduzeima.

Udio ena u odborima

3%4%8%8%8%9%

11%11%12%

13%15%

18%18,76%

25%29%

33%12%

ItalijaPortugalAustrijaPoljskaBelgija

panjolskaFrancuskavicarska

Ujedinjeno KraljevstvoNjemaka

NizozemskaDanska

HrvatskaFinska

vedskaNorveka

Europski prosjek (2011)

Podaci o europskim zemljama preuzeti su iz Heidrick & Struggles (2011). Podaci za Hrvatsku preuzeti su izTipuri, D. i Mein, M. (2011) Promjene vrhovnog menadmenta u hrvatskim poduzeima.

U Norvekoj je 2005. godine uvedena zakonska obveza da enemoraju imati minimalno 40% mjesta u odborima listanih kompanija.

23.2.2015.

19

Vlasnika koncentracija (1/3)

Veliki dioniari imaju jak poticajpozorno nadgledati menadment: njihovi veliki udjeli u vlasnitvu

opravdavaju uloene napore,potroeno vrijeme i novac zanadgledanje menadmenta

mogu ui u odbor, to moe poboljatinjihov potencijal za djelotvornimonitoringmenadmenta i poslovanjakorporacije

Vlasnikakoncentracija (a)

Vlasnika koncentracija (2/3)

Sve je vei utjecaj institucionalnihinvestitora (mirovinskih iosiguravajuih drutava, kao idrugih fondova) imaju veliinu (djeluju esto i u

koalicijama) i snaan poticaj (zahtjeveza ostvarenje odgovarajuih prinosa)da discipliniraju neuspjean vrhovnimenadment

mogu utjecati na izbor strategijepoduzea

Vlasnikakoncentracija (b)

23.2.2015.

20

Vlasnika koncentracija (3/3) Dioniarski aktivizam:

Dioniari mogu sastati kako diskutiralio stratekom usmjerenju i/ili nainuna koji se korporacija vodi

Ako postoji konsenzus, dioniari moguglasovati jedinstveno, kao snaanblok, kako bi izabrali svoje kandidate uodbor

Borbe na skuptinama (eng. Proxyfights)

Postoje ogranienja dioniarskogaktivizma ovisno o institucionalnimvlasnicima i njihovim odgovorima nataktiku koje aktivisti primjenjuju

Vlasnikakoncentracija (c)

Udjel u vlasnitvu dva najvea dioniara (%)

Najvei dioniar Drugi dioniar poveliini

Dva najvea dioniaraskupno

Austrija 54,1 7,8 61,9

Belgija 55,9 10,3 66,2

eka 77,6 11,2 88,8

Estonija 61,1 21,6 82,7

Finska 27,4 13,4 40,8

Francuska 29,4 6,4 35,8

Hrvatska 51,52 12,37 63,90

Italija 52,3 7,7 60,0

Latvija 49,5 9,7 59,2

Litva 44,7 16,0 60,7

Maarska 45,0 13,7 58,7

Nizozemska 42,8 11,4 54,2

Njemaka 49,6 2,9 52,5

Poljska 42,4 14,8 57,2

SAD (NYSE) 5,4 3,7 9,1

Slovenija 32,8 9,8 42,6

panjolska 40,1 10,5 50,6

vedska 37,6 11,2 48,8

Velika Britanija 14,4 7,3 21,7

23.2.2015.

21

Mali udjel menadera uvlasnitvu

Veliki udjel menadera uvlasnitvu

Koncentrirana vlasnikastruktura

Velika eksternakoncentracija

Jaki glavni dioniari i slabimenaderi

Mala eksternakoncentracija

Jaki menaderi i slabimanjinski dioniari

Eksterna koncentracija

Primjer: vlasnika struktura i dionice T-HT d.d.

Izvor: http://www.t.ht.hr/investitori/struktura.asp

23.2.2015.

22

Zatita investitora i manjinskih dioniara u BiH,Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji (2013)

Zemlja / Regija Indeks obimaobjavljivanja (0-10)

Indeks opsegaodgovornostidirektora(0-10)

Indeks jednostavnostidioniarskih tubi (0-10)

Indeks stupnjazatite investitora

(0-10)

Rang DB/185

(GCR/144)

Zatita interesamanjinskihdioniara

RangGCR/144

Istona Europa iCentralna Azija 7 5 6 5,9 62Bosna iHercegovina 3 6 6 5,0 100 (80)

3,1 138

Crna Gora 5 8 6 6,3 32(29)4,2 65

Hrvatska 1 5 6 4,0 139(110)3,6 120

Makedonija 9 7 5 7,0 19(17)3,5 123

Srbija 7 6 3 5,3 82(65)2,6 143

OECD zemlje 6 5 7 6,1 61Izvor: WB/IFC (2012) Doing Business 2013 i WEF (2012) Global Competitiveness Report 2012-2013http://www.doingbusiness.org/data/exploretopics/protecting-investors

Kompenzacijski paketi vrhovnih menadera:pitanja i dvojbe

to mi moemopriutiti?

Kolike sunaknade drugihvrhovnih i viihmenadera?

Koji je diokompenzacijskogpaketa najbitniji?

Koji je minimumkoji e on(a)prihvatiti?

Koliko nam jeon(a) zaista

potreban(na)?

Koji rasponi irazine kompenzacija

postoje izmeu kljunihmenadera?

Nadzorni odbor

23.2.2015.

23

Tko utvruje kompenzacije vrhovnihmenadera?

Nadzorni odbor (na preporuku komisije zanagraivanja)

Pregovoravanje sa ciljem postizanja win-win situacije

Kompenzacije vrhovnih menadera: koordinacicijski mehanizam za usuglaavanjeinteresa vlasnika (dioniara) i menadmenta

Naknade menadmentu - vrste

osnovna plaa kratkoroni poticaji dugoroni poticaji paketi otpremnina programimirovinskog iivotnog osiguranja specijalni programiposebnih beneficija druge naknade

23.2.2015.

24

Kompenzacije vrhovnih menadera

0 500 1000 1500 2000

SAD

Velika Britanija

Francuska

Njemaka

Japan Osnovna plata

Kratkoroni poticaji

Beneficije

Dugoroni poticaji

60 %

47 %

46 %

43 %

28 % 16 % 12 % 45 %

11 %

27 % 19 %

11 %

28 % 16 %

22 %

7 %

14 %

6 %

22 %

12 %

Godinja plata u .000 $

0 500 1000 1500 2000

SAD

Velika Britanija

Francuska

Njemaka

Japan Osnovna plata

Kratkoroni poticaji

Beneficije

Dugoroni poticaji

60 %

47 %

46 %

43 %

28 % 16 % 12 % 45 %

11 %

27 % 19 %

11 %

28 % 16 %

22 %

7 %

14 %

6 %

22 %

12 %

Godinja plata u .000 $

osnovna plaakratkoroni poticaji

dugoroni poticajibeneficije

godinji kompenzacijski paket u 000 $

Izvor: The New York Times

Smanjenje udjela dionikih opcija kaokomponente ukupnog kompenzacijskog

paketa u SAD

Izvor: Business Week

Odnos izmeu plaa glavnih direktora i radnika u SAD

Vrijednost dionikihopcija odobrenihkao postotakukupnihkompenzacija

23.2.2015.

25

IZVRNIM direktorima u amerikim kompanijama je plaa u 2011. godiniporasla za 15 posto, no to je samo dio dueg trenda prema kojem njihoveplae rastu 127 puta bre nego primanja zaposlenika u posljednjih 30 godina.Plae izvrnih direktora su se u razdoblju izmeu 1978. i 2011. godine podigleza ak 725 posto, sudei prema najnovijem istraivanju amerikog Instituta zaekonomske politike. U isto vrijeme su radnike plae narasle za 5,7 posto.Dakle, 2011. godine su izvrni direktori zaradili oko 209 puta vie nego njihoviradnici, dok je 1978. godine ta razlika bila "samo" 26,5 posto.

Produktivnost radnika se, u isto vrijeme, poveala ak 93 posto. Istraivanje jepokazalo da je posljednjih desetljea plaa posebno narasla direktorima izfinancijskog sektora.

(izvor: IBTimes)

Kakva je situacija s kompenzacijamavrhovnih menadera?

Kompenzacije vrhovnih menadera u Hrvatskoj Nainovi (2012) je u svojojdoktorskoj disertacijipronala kako su u strukturikompenzacija vrhovnihmenadera hrvatskihpoduzea prosjean omjerfiksnih i varijabilnih oblikaiznosi 81,58%:18,42% posebno su malozastupljene kompenzacije uobliku sudjelovanja ukapitalu (prosjeno 3,47%isplaenih ukupnihkompenzacija).

initelji vezani uzkorporativno upravljanjesnanije utjeu na strukturukompenzacija vrhovnihmenadera u odnosu nadruge promatraneimbenike (vezane uzpojedinca, industriju iorganizaciju)

23.2.2015.

26

Optimalni kompenzacijski paket vrhovnihmenadera: iluzija ili stvarnost?

Model kompenzacija kao nain povezivanjainteresa poduzea, vlasnika i menadera

povezanost s poslovnim rezultatima(preferencija: u dugom roku)

transparentnost

eksterno i interno trite menadera

Faktori koji kompliciraju pristup odreivanjanaknada vrhovnih menadera

strateko odluivanje je kompleksno, estonestrukturirano, nerutinsko i teko mjerljivo

mnoge varijable utjeu na poslovnuuspjenost... Ona nije rezultat iskljuivosposobnosti i rada vrhovnih menadera

djelovanje vrhovnih menadera ima efekte udugom roku

23.2.2015.

27

Ogranienja Vrhovni menaderi kao vlasnici dionica

ako su vlasnici objektivno ogranienje Visina kompenzacija vie je vezana za veliinupoduzea nego za njezinu uspjenost

Poslovna uspjenost treba se jasno razluiti od radakreativnog raunovodstva i prijevarnih aktivnosti

Sebinost: firme koje se oslanjaju samo na novanuvalorizaciju uspjenosti stvaraju vrhovne menaderekoji reagiraju samo na novane poticaje

Prevladavanje ogranienja je li mogue?

Filtriranje Kompenzacije treba vezati za poslovne rezultatekonkurencije (relativni pokazatelji)... veekompenzacije samo u sluaju ako je poduzee boljaod konkurenata

Plan(iranje) Strateki i poslovni planovi kao kontrolnimehanizmi

23.2.2015.

28

Obvezna primjena MSFI(razvija IASB)

Korporativno izvjetavanje

Primarni vanjski korisnici:1) porezni organi (SME)2) ulagai (LargeCorporate) Mjerenje i evidentiranje

ekonomskih aktivnostigospodarskog subjekta

Komuniciranje informacijao ekonomskimaktivnostima premavanjskim korisnicima

Ciljevi fin. izvjetavanja suinformacije o:1) financijskoj poziciji (bilanca)2) ekonomskim aktivnostima(RDG)3) novanom toku (Izvjetaj o NT)

Ad hoc objave**

* Izdavatelj duan objavljivati odreene materijalne injenice u odreenim vremenskim razmacima** Izdavatelj duan objavljivati odreene materijalne injenice im za njih sazna

Periodine objave*

Nefinancijske informacije

Financijske informacije

Regulativa u Hrvatskoj

Zakon o tritukapitala

Zakon o tritukapitala

o minimalnoj razinitransparentnogizvjetavanja zaizdavatelje ije sudionice uvrtene naureeno trite

o minimalnoj razinitransparentnogizvjetavanja zaizdavatelje ije sudionice uvrtene naureeno trite

o uvrtenju vrijednosnihpapira na slubenukotaciju burze te o

informacijama koje morajubiti objavljene o ovimvrijednosnim papirima

o uvrtenju vrijednosnihpapira na slubenukotaciju burze te o

informacijama koje morajubiti objavljene o ovimvrijednosnim papirima

o prospektu koji ese objaviti nakonto se vrijednosni

papiri javno ponudeili prihvate zatrgovanje

o prospektu koji ese objaviti nakonto se vrijednosni

papiri javno ponudeili prihvate zatrgovanje

o nezakonitojkupoprodaji dionica

i manipuliranjutritem

(zlouporaba trita)

o nezakonitojkupoprodaji dionica

i manipuliranjutritem

(zlouporaba trita)

direktive Europskeunije

direktive Europskeunije

Pravila Zagrebakeburze

Pravila Zagrebakeburze

23.2.2015.

29

Bitke za preuzimanjepoloaja korporativnekontrole mogu se odvijati na(1) skuptinama dionikihdrutava ili (2) na tritimakapitala (burzama) 57

Natjecanje zakorporativnu kontrolu

Poloaj korporativne kontrole jepunctum saliens of korporativnogupravljanja na mikro razini

Natjecanje za korporativnu kontrolumoe dovesti razliite stakeholdere udominantan poloaj u korporaciji(poloaj dominantnog entiteta)

Trite za korporativnu kontrolu

Loe djelovanje menadera rezultirati esmanjivanjem vrijednosti dionicapoduzea na tritu kapitala Smanjivanje trine vrijednosti dionicapotaknut e druge imbenike napoduzimanje aktivnosti preuzimanjadionica kako bi se ostvarila kontrola nadpoduzeem, a u cilju podizanja vrijednostii luenja vlastite zarade nakonpreuzimanja. Neefikasni menaderi bit e zamijenjeniefikasnijim kako bi se ostvarilo planiranopodizanje vrijednosti. Takve aktivnosti rezultirat e poveanjemcijene dionica na tritu kapitala istabiliziranjem nove menaderske skupinena elu poduzea.

Trite za korporativnu kontrolu (engl. Market for corporate control) eksterna je sila koja pritie menadereda se ne ponaaju, koristei resurse poduzea, na nain koji nije u interesu dioniara

23.2.2015.

30

Sustavikorporativnog upravljanja



Regulatorniokvir


Dioniari

Menaderi Radnici

[email protected]

Sustavi korporativnoga upravljanja

Otvoreni (trini, angloameriki) sustavkorporativnog upravljanja

Zatvoreni (kontinentalni) sustav korporativnogupravljanja

Konvergencija?


Dioniari

Menaderi Radnici

Razlika izmeu sustava pozicija korporativne kontrole

23.2.2015.

31

koje interesno-utjecajne skupine utjeu na odluke kojese donose u korporacijama?

koje instrumente pojedina interesno-utjecajna skupinaima na dispoziciji, kako ih koristi i na koji nain djeluju?

na koji nain uloge pojedinih stakeholdera, kao imehanizmi koje te skupine imaju na raspolaganju, utjeuna korporativno upravljanje?

Sustavi korporativnog upravljanja- otvoreni (angloameriki) i zatvoreni (kontinentalno-japanski) -

Sustavi korporativnog upravljanja se razlikujus obzirom namehanizme kojima se usklaujerazina kontrole pojedinih interesno-utjecajnih grupa

62*Tko nadzire one koji nadziru?

Quis custodiet ipsos custodes?*

Trite Hijerarhija

Otvoreni sistemkorporativnog upravljanja

Zatvoreni sistemkorporativnog upravljanja

23.2.2015.

32

Kljuni aspekt je prevencijaoportunistikog ponaanja vrhovnihmenadera i smanjenje tzv. agencijskihtrokova

Eksterni mehanizmi su krucijalni triteza korporativnu kontrolu (market forcorporate control) djeluje kao prijetnjavrhovnim menaderima (prijetnja da ebiti zamijenjeni)

Naglasak je na uravnoteivanju interesadioniara i menadera. Drugorazrednoznaenje imaju ostali stakeholderi.

Zatvoreni sistemkorporativnog upravljanja Sredinji poloaj u korporativnom

upravljanju imaju veliki dioniari (largeshareholders, blockholders), s vanomulogom banaka i drugih eksternih izvorakapitala

Zaposleni imaju bitnu ulogu u procesimakorporativnog upravljanja

Interni mehanizmi (odbor, kompenzacijskimenadment) su krucijalni udiscipliniranju vrhovnih menadera ismanjivanju agencijskih trokova.

63

U oba sistema, dobro korporativno upravljanje sastoji se adekvatne kombinacije pravnezatite investitora i odgovarajue razine vlasnike koncentracije.

Quis custodiet ipsos custodes?Otvoreni sistemkorporativnog upravljanja

Sustavi korporativnog upravljanja Otvoreni sustav korporativnog upravljanja(Outsider Control System) u kojem ni jednastrana nema mogunost aktivno nadziratimenadment (glavni mehanizmi kontroledolaze izvana). Investitori imaju vlasnitvonad zaradama, ali bez kontrole nadkorporacijom. Zatvoreni sustav korporativnog upravljanja(Insider Control System) u kojem postojeaktivna kontrola nad menadmentom, akljuni su interni mehanizmi korporativnogupravljanja. Bit je na kontroli bez disperzijavlasnitva nad zaradama.

23.2.2015.

33

Sustavi korporativnog upravljanja (1/4)Otvoreni (angloameriki)

sustavZatvoreni (kontinentalno-

japanski) sustav

Vlasnitvo Disperzirano Koncentrirano

Kontrola i vlasnitvo Razdvojeni Povezani

Instrumenti korporativnogupravljanja

Preteito eksterni Preteito interni

Uloga vlasnika ukorporativnomupravljanju

Za veinu mala zbog free-rider problema

Poeljno velika zbognetransparentnosti



japanski) sustav

Mo Menadmentvlasnici kontrolnih paketa

dionica i stakeholderi(banke, povezana

poduzea i zaposlenici)Interesi drugih interesno-

utjecajnih skupinaNisu zastupljeni u veoj

mjeriZastupljeni u veoj mjeri

Temeljni agencijski odnos Dioniari nasuprotmenadmenta

Veinski nasuprotmanjinskih dioniara

Kljuni problemOstvarivanje ciljeva

menadmenta(preinvestiranje)

nautrb efikasnosti iprofitabilnosti

Ostvarivanje ciljevaveinskih vlasnika idrugih grupa nautrbinteresa manjinskih

dioniara

23.2.2015.

34



japanski) sustav

Koncentracija glasakemoi dioniara

slabija Vea

Identitet dioniara Institucijski investitoriprevalentni, tek ondapojedinani dioniari

Prvo poduzea, pafinancijske institucije tepojedinani dioniari

Trita kapitala Jako razvijena s primarnomulogom

Osrednje razvijena sasekundarnom ulogom

Trite za korporativnukontrolu

Postoji sa znatnim udjelomneprijateljskihpreuzimanja

Nema relevantnu ulogu,neprijateljska

preuzimanja rijetka



japanski) sustav

Kulturoloke razlike Kultura tritaAgresivnost/napetost

Kultura konsenzusaUmreenost

Strateki fokus Kratkoroni DugoroniFinanciranje Vea orijentacija na

vlasnikom kapitaluVea orijentacija nadugovnom kapitalu

23.2.2015.

35

Korporativno upravljanjeu jugoistonoj Europi



Regulatorniokvir


Dioniari

Menaderi Radnici

[email protected]

Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi kratak pregled (1/2)

Slian postsocijalistiki kontekst u svimzemljama (osim Grke)

Zemlje Jugoistone Europe prole su uproteklih 20 godina razdobljefundamentalnih politikih i ekonomskihpromjena

Bilo je bitno provesti promjene upostojeem, disfunkcionalnom pravnomsistemu isto kao i izgraditi fundamentalneinstitucije od poetka (Berglf, vonThadden, 1999).

Je li taj zadatak uspjeno obavljen, tomislite?

70

Nedostatak dobrog korporativnogupravljanja jedan je od najvanijih razlogazato su u mnogim tranzicijskim zemljamanovi vlasnici privatiziranih kompanijapronali profitabilnijim tunelirativrijednu imovinu iz njih negoli ulagati unjihov razvoj (Stieglitz, 1999).

23.2.2015.

36

Nau regiju obiljeava zatvoreni sistemkorporativnog upravljanja, s znatnomvlasnikom koncentracijom i manjommenaderskom moi.

Veliki dioniari (vlasnici velikih dionikihpaketa) imaju kljunu ulogu

Interni mehanizmi su dominantni, saslabijom ulogom trita

Kompanije imaju visok debt/equity ratio iznatan udjel bankovnih kredita u ukupnimobvezama.

71

Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi kratak pregled (2/2)

Najvei dioniar (C1) u kompanijama naeregije ima u prosjeku preko 50% ukupnihdionica (2011).

Efikasnost odbora(Efficacy of corporate boards)

Najbolje rangirana drava:2009. 2011. vedska2012. 2013. Juna Afrika2014. Novi Zeland

Izvor: The GlobalCompetitiveness ReportWorld Economic Forum

Nae recentne studije pokazale su: (1)postojanje znatne kontrole odbora od straneglavnog dioniara; (2) slabu efikasnost ineaktivnost odbora; (3) mali broj neovisnihlanova odbora koji, povrh toga, imajuminoran utjecaj na rad odbora.

*Zbog visoke volatilnosti rezultata, Bosna i Hercegovina izuzeta je iz finalnog uzorka za 2014. godinu.

84 N/A* 106 96 124 77 109 112 125 134

01234567

Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)

Efikasnost odbora

2009 2010 2011 2012 2013 2014 Globalni prosjek 2014. (148 zemalja)

23.2.2015.

37

Zatita interesamanjinskih dioniara

(Protection of minority shareholders interests)

Istraivake studije pokazujuprobleme u zatiti interesamanjinskih dioniara.

Najbolje rangirana drava:2009. Novi Zeland2010. 2011 vedska2012. Finska2013. Juna Afrika2014. Finska



93 N/A* 83 105 63 53 84 99 138 124

0

1

2

3

4

5

6

7

Najboljerangiranadrava

Albanija Bosna iHercegovina

Bugarska Hrvatska Grka Makedonija Crna Gora Rumunjska Srbija Slovenija

Zatita interesa manjinskih dioniara


Jaina investitorske zatite(Strength of investor protection)

Najbolje rangirana drava:2009. 2014. - Novi Zeland



14 N/A* 45 123 68 16 34 45 68 14

02468

1012





Jaina investitorske zatite

2009 2010 2011 2012 2013 2014

23.2.2015.

38

Jaina revizijskih iizvjetajnih standarda

(Strength of auditing and reporting standards)

Znatan broj kompanija u regiji nijeuspostavio sistem interne revizije ikontrole.

Najbolje rangirana drava:2009. Novi Zeland2010. 2014. Juna Afrika



126 N/A* 60 94 89 61 103 93 109 91

012345678





Jaina revizijskih i izvjetajnih standarda


Povjerenje u profesionalnimenadment

(Reliance on professional management)

Najbolje rangirana drava:2009. 2011. vedska2012. 2014. Novi Zeland



93 N/A* 113 99 98 107 101 126 128 92

01234567





Povjerenje u profesionalni menadment


23.2.2015.

39

Burzovna regulacija(Regulation of securities exchanges)

Najbolje rangirana drava:2009. Novi Zeland2010. 2014. Juna Afrika


*Zbog visoke volatilnosti rezultata, Bosna i Hercegovina izuzeta je iz finalnog uzorkaza 2014. godinu.

140 N/A* 103 72 94 50 78 101 113 88

01234567





Burzovna regulacija


Financiranje putem lokalnog tritadionica

(Financing through local equity market)

Najbolje rangirana drava:2009. Hong Kong, SAR2010. Qatar2011 . 2014. Hong Kong, SAR



143 N/A* 95 104 121 74 79 83 133 122

01234567


Financiranje putem lokalnog trita dionica


23.2.2015.

40

Etiko ponaanje kompanija(Ethical behavior of firms)

Najbolje rangirana drava:2009. Novi Zeland2010. vedska2011 . Danska2012. 2014. - Novi Zeland



129 N/A* 110 76 113 74 58 139 127 61

012345678





Etiko ponaanje kompanija


Rangovi iznad globalnog prosjeka(2011-2014)

Albanija Bosna &Hercegovina

Bugarska Hrvatska Grka Makedonija Crna gora Rumunjska Srbija Slovenija

Efikasnost odbora X XXXZatita interesamanjinskih dioniara = X==X X ==

Jaina revizijskih iizvjetajnihstandarda X XXX XPovjerenje uprofesionalnimenadmentBurzovna regulacija X X=XFinanciranje putemlokalnog tritadionica = ===Etiko ponaanjepoduzea X === ===

2011 naranasta; 2012 zelena;2013 crna; 2014 - plava Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)Korporativno upravljanje u Jugoistonoj Europi (SEE)

23.2.2015.

41

Rangiranje kvalitete korporativnogupravljanja u regiji*

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.Albanija 4 3 1 1-2 4-5 3Bosna iHercegovina

10 10 8 6 6 10

Bugarska 5 6 6 5 4-5 6Grka 6 7 9 9 7 8Hrvatska 8 8 7 7 8 4Makedonija 7 4 4 4 1 5Crna Gora 2 1-2 2 1-2 2 2

Rumunjska 3 5 5 8 9 7Srbija 9 9 10 10 10 9Slovenija 1 1-2 3 3 3 1*Kriteriji ocjjene(1) Etiko ponaanje poduzea, (2) Jaina revizijskih i izvjetajnih standarda, (3) Uinkovitost odbora, (4) Zatita manjinskih dioniara, (5) Jainainvestitorske zatite, (6) Suradnja izmeu poslodavaca i radne snage, (7) Povjerenje u profesionalni menadment, (8) Burzovna regulacija

Razvoj korporativnogupravljanja



Regulatorniokvir


Dioniari

Menaderi Radnici

23.2.2015.

42

Menaderskikapitalizam

Vlasnikipristup

poduzeu

Pokret zakorporativnoupravljanje

Stakeholderskipokret

Sredinje dekade prolog stoljea 1980 2000

Nastanak korporativnog oblika poduzea(The Muscovy Co. 1555., Spanish Co. 1577.,East India Co. 1601., Virginia Co.of London 1606.)

Sve do poetka prolog stoljea korporacijanije bila dominantan oblik poduzea.Karakteristike bitne za prosperitet korporacije:

ograniena odgovornost investitoraslobodni prijenos investitorskih interesapravna osobnostcentralizirani menadment.

Nastanak moderne korporacije moda najvanije drutveneinovacije prolog stoljea.

Poetak prolog stoljea

Borba za uspostavom monopola nad trgovinomzaina koji su stizali iz Indije(1499. Vasco de Gama - Portugalski monopol,1580. ujedinjenje Portugala i panjolske,zatvaranje pomorskih putova i uspostavamonopola; Nizozemci su 1595. prvi putsamostalno uspjeno organizirali prijevoz robeiz indije)

Osnovni model korporacije

Poduzee(inkorporirano u obliku drutva

kapitala)Menadment i fiziki kapital

Dioniari (u d.d.) ili vlasnici udjela (u d.o.o.)

Odbor

Zaposlenici Kreditori

Dobavljai Kupci

Moizbora

Monadzora

Dividende Vlasnikikapital(equity)

Kamate i povratglavnice

Dugovnikapital (debt)Radna snaga

Plae

InputiTrine cijene Robe iusluge

Trinecijene

23.2.2015.

43

Moderna korporacija Pojam koji se odnosi oblik

poduzea u kojem (1) vlasnicivie nisu osobno odgovorni zaobveze niti za bilo kakve drugeobligacije koje poduzeestvara ili moe stvoriti(ograniena odgovornost), kaoi na (2) odvajanje vlasnikefunkcije od funkcijeadministriranja resursimapoduzea, jednu odnajvanijih pojava uekonomskoj povijesti(Adolf Berle i GardinerMeans).

Moderna korporacija je iznjedrilamenadment kao sredinjiinstitucijski mehanizam

Diverzifikacijom rizika istvaranjem likvidnog trita zarazmjenu rizika, modernakorporacija je smanjila cijenukapitala

Prirodni sukob onih koji snoserizik (dioniari) i onih kojiupravljaju rizikom (menaderi)

Berle-Meansov model korporacijeTrite vrijednosnica

Poduzee(inkorporirano u obliku

dionikog drutva)Menadment i fiziki kapital

Odbor


Dobavljai Kupci

Moizbora

Monadzora

Dioniari



Plae


Trinecijene

Informacije o cijeni dionica

Periodiniizvjetaji

Dividende

23.2.2015.

44

Snana uloga menadmenta mijenja razmiljanje o odreenju poduzea

Berle &Means,1932.

ChesterBarnard,1938.

PeterDrucker,1946.-90

Henry Gant,40-te.

MaryParketFollett40-te

Modernakorporacija

Menaderska odgovornostali ne samo prema vlasnicima

MENADERSKIKAPITALIZAM

Baumol,1967.

Galbraith,1967.

Marris,1963.

Monsen &Downs,1965.

Cilj poduzea: maksimizacijaprihoda od prodaje

Negirao ulogu dioniarada nadziru i prate rad

menadmenta

Cilj poduzea: maksimizacijarasta poduzea

Cilj poduzea: maksimizacijaivotnih prihoda menadera


Vlasnikipristup

poduzeu



1970 1980 2000

23.2.2015.

45

Vlasniki pristup poduzeu

Vlasniki pokret (zaetnik: Lewis Gilbert -knjiga iz 1956. Dividende i demokracija)

Prepoznavanje neefikasnostidiverzificiranih korporacija potroaa investicijskog novca Rast vanosti velikihinstitucionalnih investitora(mirovinski fondovi, uzajamnifondovi i osiguravajua drutva) Reakcija dioniara na slabefinancijske rezultate poduzea iodbijanje menadmenta zapriznavanje prava u sudjelovanjuu upravljakim procesima

Slobodni novani tok (eng. free cashflow) definira se kao novac koje jepoduzee stvorilo, a koji preostajenakon predviene uporabe novcasvim projektima koji imaju pozitivnuneto sadanju vrijednost.

Cilj je izbjei neodgovarajuuupotrebu slobodnog novanog tokaod strane menadmenta, osobito uloe investicije ili akvizicijskeaktivnosti koje ne stvaraju dodanuvrijednost.

Vlasniki pristup poduzeu odgovor na probleme menaderskog kapitalizma -

Nobelovac Milton Friedman naglaava kako je prva i jedinaobveza menadera (koji su pravni zastupnici financijskihinteresa vlasnika) jest djelovanje na nain da se maksimizirafinancijska stopa povrata na vlasniki kapital

Poduzea se trebaju ponaati u najboljeminteresu za svoje vlasnike (koji snoserezidualni rizik)Interesi vlasnika dominantno utjeu nastrategiju poduzea (menaderi su agentikoji ostvaruju zahtjeve vlasnika-principala)Najvanija svrha poduzea je ekonomskadjelotvornost i izvedba u funkcijimaksimizacije stope povrata na vlasnikikapital

Prof

itabi

lnos

t

Stopa rastaG1

Pmax

G2

Px

Go

Razliitost interesa vlasnika i menadera

23.2.2015.

46

Vlasniki pristup poduzeu odgovor na probleme menaderskog kapitalizma -

...pod drutvenomodgovornou slubenicikorporacije (ne smiju)podrazumijevati bilo todrugo osim stjecanja to jemogue vie novca svojimdioniarima

Friedman naglaava jedina drutvenaodgovornost poduzea je poveanjesvojih profita. Korporacija je instrumentdioniara koji je posjeduju. Akokorporacija daje kontribucije (davanjaneekonomske prirode), ona sprjeavadioniara od njega samog u odluivanjukako bi trebao raspolagati svojimfondovima.

VlasniciMenadment

Menaderi su pravni zastupnici imovine dioniara te su odgovorni za osiguravanje ekonomske efikasnosti poduzea, alii za lou uporabu, tetu i razaranje imovine dioniara. Odgovornost poduzea prema drutvu i drugim stakeholderimaje izvedena varijabla i podreena je glavnom cilju.

RevidiraniBerle-Meansov

model

Trite vrijednosnica

Poduzee(inkorporirano u obliku

dionikog drutva)Menadment i fiziki kapital

Odbor


Dobavljai Kupci

Moizbora

Monadzora



Plae


Trinecijene

Informacije o cijeni dionica

Periodiniizvjetaji

Dividende

Dioniari

Izravnekonzultacije

Institucionalniinvestitori

Utjecaj vlasnikaveih dionikihpaketa

23.2.2015.

47


Vlasnikipristup

poduzeu



1970 1980 2000

Profit je za business isto kao disanje za ivot.Disanje je bitno za ivljenje, ali nije njegovasvrha. Isto tako, profiti su esencijalni da bipoduzee postojalo, ali nisu razlog njegova

postojanja.Dennis Bakke (AES)

Profit i maksimizacija profita su irelevantneveliine. Profit nije objanjenje, uzrok ili ratioposlovnog ponaanja i poslovnih odluka, on je

ponajprije test njihove validnosti.Peter Drucker

23.2.2015.

48

Milton Friedman vs. Edward Freeman

Milton Friedman vs. Edward Freeman jedina skupina koja ima

moralno pravo nakorporaciju su oni kojiposjeduju dionice poduzea(dioniari, odnosno vlasnicipoduzea; shareholders)

mnoge skupine imajumoralno pravo nakorporaciju s obzirom napotencijal korporacije dateti ili koristi timskupinama (interesnoutjecajne skupine;stakeholders)

23.2.2015.

49

Zagovornici stakeholderskogpristupa naglaavaju kako jevlasniki model i nerealistian,isto kao i normativno neprihvatljiv

Otvoreno pitanje: Zato bi dioniariimali vea prava od drugihzainteresiranih u poduzeu?

Drava

Supranacionalneinstitucije

Stratekipartneri

Dobavljai

SindikatiKupci

Javnost

Lokalnazajednica

Financijskeinstitucije

Investitori


Dioniari

Menaderi Radnici

Poduzee nije instrumentiskljuivo dioniara, ve svih onihkoji dobavljaju resurse potrebe zanjezino normalno funkcioniranjete ne daju dioniarima za pravo dasvoje interese pretpostavljajuinteresima ostalih stakeholdera.

Stakeholderski model poduzea- odgovor na probleme vlasnikog pristupa? -

PoduzeeKao proizvoa roba i usluga

- kako bi zadovoljio potroakepotrebe

Kao ekonomska jedinica- putem stvaranja

i distribucije bogatstva

Kao drutveni partner- sudjelujui u odravanjui razvoju zdravog drutva

Kao organizator- putem razvoja i odravanjaureenih odnosa u drutvu

Kao inovator-stvarajui nove i bolje proizvode,procese i usluge za potroae i

drutvo u cjelini

Kao trini partner- sudjelujui u odravanju

i razvoju zdravoggospodarstva

Kao poslodavac-u procesu stvaranja, ponude

i odravanja radnih mjesta(kvantitavni i kvalitativni

aspekt)

Poduzee stvara vrijednost preuzimajui itav niz drutvenih uloga i zadataka

23.2.2015.

50

Stakeholderi Mitchell, Agle i Wood definiraju stakeholdera kao pojedincaili grupu koji ima jedno ili vie od tri sljedea obiljeja: (1)mo, (2) legitimnost i (3) brzina potrebne reakcije.

Mo je vjerojatnost da e jedan akter unutar drutvenih odnosaprovesti svoju volju unato otporu. Legitimnost je opa percepcija da su akcije nekog entitetapoeljne, ispravne ili prihvatljive unutar odreenog sustavanormi, vrijednosti, vjerovanja i definicija. Brzina potrebne reakcije (eng. urgency) jest stupanj pri kojemuzahtjevi stakeholdera trae neposrednu pozornost.

Posjeduje li neka od interesno-utjecajnih skupina jednu ilivie od navedenih karakteristika, imat e razliiturelevantnost koja se mjeri kao "stupanj do kojeg menaderidaju prioritete konkurentskim zahtjevima stakeholdera"

1. stakeholder spava

5. opasnistakeholder

6. ovisnistakeholder

4. dominantnistakeholder

7. definitivnistakeholder

MO

LEGITIMNOST

BRZINAPOTREBNEREAKCIJE

8. nijestakeholder

2. obzirnistakeholder

3. zahtjevnistakeholder

Stakeholderi

23.2.2015.

51

Stakeholderski model- problem korporativnog upravljanja i odreivanja ciljeva -

Glavniciljevi

Interesivlasnika iulagaa

Interesimenadment

a

Interesizaposlenih

Interesikupaca

Interesidobavljaa

Interesisindikata

Interesibankara i

drugih kreditora

Interesi dravei supranacionalnih

institucija

Moral i etikaposlovanja

Interesidrutva islobodnogtrita

Interesistratekihpartnera

Kritiari naglaavaju kako stakeholderskimodel daje filozofiju legitimiziranjamenadmenta kao nositelja nadmonepozicije u djelovanju, kao nezavisnogarbitra izmeu sukobljenih zahtjevarazliitih interesno-utjecajnih skupina.

Problem: Zato bi netko uopeulagao u korporaciju koja nemaza cilj maksimizaciju povrata navlasniki kapital?

Stakeholderskaorijentacija

Socijalnekoristi

Ekonomski ciljevi

Iskljuivosocijalnekoristi

Iskljuivo ekonomske koristi

Kombinirane socijalne iekonomske koristi

tete idrutvenitrokovi

Neefi-kasnost

Pristae vlasnikog pristupa istiu kako je stakeholderski pristup, zapravo, krinka za prevalentni poloaj menadmenta u organizaciji.


Vlasnikipristup

poduzeu



1970 1980 2000

23.2.2015.

52

Korporativno upravljanje ima globalnu vanost

OECD-ovaNaela

korporativnogupravljanja(1999, 2004)

Akcijski planEuropske unije

(2003)

Nacionalnikodeksi

korporativnogupravljanja

New CombinedCode - UK(2003-2010)

Sarbanes OxleyActSAD(2002)

Korporacijski skandali:EnronWorldComParmalatSkandiai dr.

Kriza menaderskog kapitalizma- Vlasniki pokret

Globalizacija i Konvergencijaprakse korporativnog upravljanja

Hrvatska 2007.i 2010.

Vanost vlasnikoga kapitalau korporativnom upravljanju

nudi posjedniku rezidualno pravo u zaradama i likvidacijskojvrijednosti ugovara se vrijeme trajanja poduzea Daje pravo posjednicima:

na izbor nadzornog odbora (ili izravno odbora direktora u nekimsistemima)

za odluku o zamjeni menadmenta za odluku o menadmentskim kompenzacijama pristupa internim mjerama izvedbe na periodinoj osnovi provedbe revizija po posebnim uvjetima odobrenja vanih investicija i poslovnih prijedloga i nakana prije

implementacije nadgledavanja rada menadmenta poduzea.

Williamson, O. E. (1994), Strategizing, Economizing, and Economic Organization, u Fundamental Issues in Strategy: A Research Agenda, Rumelt R.P.,Schendel D. E., Teece D. J. (ur.), Harvard Business School Press, Boston, 1994., str. 389

Daje li vlasniki kapital (iskljuivo) pravo vlasnicima na postavljanje krucijalnih ciljeva poduzea?

23.2.2015.

53

Izdvojeno: koristi od korporatizacije

To be Corporation

To be treatedseriously ...Increase

reputation andconfidence ...

Access to newinvestors

Access to cheaperdebt

Funds to grow / Innovate / Expand

INCREASED COMPETITIVENESSVa

njske

koristi

postati korporacija

biti tretiranozbiljnije

poveati reputacijui pouzdanost

pristup noviminvestitorima

pristup povoljnijimkreditima i drugim

izvorima financiranja

fondovi za razvoj, ekspanziju i inoviranje

vea konkurentnost

Primjer: Appleova dva roendana Apple: osnovan 1976. (prvi roendan) kao partnerstvo

Tri partnera: Steve Jobs, Steve Wozniak i Mike Markkule Rast financirali na nain da je Jobs prodao svoj auto, a Wozniaksvoj HP kompjuter

Kako bi pronali nove izvore za financiranje rastakompanije, Apple je napravio javnu ponudu dionica(IPO) u prosincu 1980. (drugi roendan) Prodali su 4.6 mil. dionica po cijeni od 22 USD (poveali sukapital za 101.2 mil. USD koji su uloili u rast kompanije)

da je Apple ostao samo partnersko drutvo nikad ne bi mogaopostati globalna korporacija

23.2.2015.

54

Analizainteresno-utjecajnih skupina



Regulatorniokvir


Dioniari

Menaderi Radnici

Analiza interesno-utjecajnih skupina

1. Tko su stakeholderi organizacije?2. Koji su im interesi, prava i zahtjevi?3. Koje mogunosti i izazove pruaju stakeholderi

organizaciji, a koje organizacija stakeholderima?4. Koje ekonomske, pravne, etike i filantropske

odgovornosti naa organizacija ima?5. Koje strategije i akcije organizacija treba poduzeti

kako bi najbolje upravljala izazovima i mogunostimakoji su vezani za stakeholdere?

23.2.2015.

55

Interesno-utjecajne skupine (stakeholderi) Stakeholder je engleska rije za interesno-utjecajnu skupinu u poduzeu (ili nekoj drugojorganizaciji) i oko njega.

Interesno-utjecajne skupine su pojedinci, grupe iorganizacije, kao i koalicije pojedinaca, grupa iorganizacija, unutar i izvan poduzea, koja imajuneka prava, zahtjeve ili interese od poduzea.Iskazuju ih zbog posebnog odnosa, preuzimajuimanji ili vei rizik zbog svoje povezanosti spoduzeem.

Vrste stakeholdera Primarni stakeholderi dobavljai su kritinih resursa

dioniari, zaposlenici, kupci i dobavljai, esto i velikikreditori, ali to jo uvijek ne znai da bi organizacijeinterese svih svojih primarnih stakeholdera trebaladrati jednakima. Njihovi interesi su izravni i opipljivi, aoni su presudni za postojanje i djelovanje organizacije.

Sekundarni stakeholderi su oni na koji neizravno utjeuna organizaciju i njihov status se esto odreuje samomnjezinom aktivnou. Njihovi interesi su neizravni iudaljeni. To su: krajnji potroai, konkurenti, drava narazliitim razinama, javnost, drutvo kao cjelina, medijiitd.

23.2.2015.

56

drutveniaktivisti

prosjenipotroai

EuropskaUnija

drava

opa javnost

grupe zazatituokolia

grupegraana

lokalnazajednica

POLITIKOOKRUENJE

EKONOMSKOOKRUENJE

vlada zaposlenici

DRUTVENOOKRUENJE

manjinskeskupine ene

starijizaposlenici

sindikati

aktivisti

TEHNOLOKOOKRUENJE

zajednica vlasnici

poduzee(menadment, dobavljai,

kupci)

potroai/korisnici

potroais posebnimzahtjevima

pojedinci

institucije ipoduzea

lanoviodbora

Tko su stakeholderi poduzea?

Primarni stakeholderi- priroda interesa i moi -

23.2.2015.

57

Uloga menadmenta (1/2) rane definicije stakeholdera identificirale menadment

poduzea kao posebnu interesno-utjecajnu skupinu kasnija su odreenja poduzea kao sustava za interakciju

stakeholdera, prepoznavale menadment kao posrednika izmeu relevantnih skupina stakeholdera, ili kao povjerenika koji reprezentira interese poduzea kaocjeline balansira i kompromisira razliite interese,zahtjeve, potrebe i oekivanja stakeholdera; prepoznaje ih,interpretira i prevodi ih u ciljeve i strategije poduzea, tedonosi odluke koje osiguravaju razvoj i dugorono odrivrast sposobnosti poduzea da stvara bogatstvo

Uloga menadmenta (2/2)

Menadment bi trebao identificiratidobavljae kritinih resursa, prepoznati ipriznati interese, zahtjeve, potrebe ioekivanja dobavljaa kritinih resursa, jeruspjena implementacija odluka kojemenadment donosi ovisi upravo o njima stakeholderima organizacije

23.2.2015.

58



Matrica utjecaja i vanosti interesno-utjecajnih skupina

utjecaj se odnosi na to koliko jeneki stakeholder moan premaorganizaciji

vanost odnosi na pitanje koliko jeorganizacijsko djelovanje (ope iliposebno djelovanje; projekt ili nekainicijativa) vano ili korisno zastakeholdera.

Utjecaj interesno-utjecajnihskupina je prilino stabilnakategorija, dok vanost ovisi okonkretnim ciljevima kojeorganizacija eli postii.

23.2.2015.

59

Matrica utjecaja i vanostiinteresno-utjecajnih skupina

Za uspjeh organizacijskog djelovanja, projekta iliinicijative je od kljune vanosti da interesno-utjecajneskupine iz ovog kvadranta vide svoj interes u njegovojrealizaciji. Organizacija treba razviti dobre radne isuradnike odnose sa stakeholderima kako bi dobilanjihovu potporu, to znai da trebaju biti partneri naplaniranju i implementaciji projekata.

Visok utjecaj ovih interesno-utjecajnihgrupa sugerira da se bez njihove dobrevolje ne moe realizirati neki projekt,djelovanje ili strateki potezorganizacije, a efekt predmetnogdjelovanja nije vaan za stakeholdera.Organizacija ili inicijator nekeprojektne aktivnosti treba neki nainpokuati animirati te grupe s obziromda one mogu biti izvor znatnog rizika izahtijevaju pozorno nadgledanje imenadment.

Stakeholderi pozicionirani u ovompolju e trebati posebne napore iinicijative kako bi osigurali svojeinterese i zahtjeve od organizacije.Njihova vanost, s druge strane,stavlja ih fokus organizacijskogdjelovanja, ali je potreba zastakeholderskim menadmentommala.

vjerojatnostreagiranjaStakeholdera


Matrica bitnosti resursa i vjerojatnosti reagiranja interesno-utjecajnih skupina

to je vei utjecaj i vanost zainteresno-utjecajne skupine(na matrici vanosti i utjecajapoloaji prema gore desno),to je i vea vjerojatnost da estakeholder reagirati i ukljuitise u promatranu situaciju.

Pojedini stakeholderi ustodobavljaju iznimno vane, tj.kritine resurse za dugoroniopstanak organizacije ili zauspjeh nekoga od projekata

vrijednoststakeholderaZa organizaciju

23.2.2015.

60


Matrica utjecaja i vanostiinteresno-utjecajnih skupina

Matrica bitnosti resursa ivjerojatnosti reagiranja interesno-

utjecajnih skupina

Stakeholderski model poduzea-usuglaavanje ciljeva i interesa -

23.2.2015.

61

Teorijski pristupi stakeholdingu Normativni pristup

reflektira filozofski pogled na pitanja odreenja svrhepoduzea i pravca u kojemu bi ono trebalo biti upravljano

Instrumentalni pristup nije suprotstavljen vlasnikoj koncepciji: poduzee ne moemaksimizirati vrijednost ukoliko ignorira interese svojihstakeholdera; vanost stakeholderskog menadmenta

Deskriptivni pristup pokuava realistino opisati postojeu praksu poduzea unastojanju da zadovolji interese i oekivanja razliitihinteresno-utjecajnih skupina

Dvojbe vezane uz izbor strategije premastakeholderima

pristupiti im direktno ili indirektno zauzeti defanzivnu ili ofenzivnu poziciju prilagoditi se, pregovarati ili manipulirati s pojedinim

interesno-utjecajnim skupinama, a moda i odbitinjihove trabine i zahtjeve

trebamo li koristiti kombinaciju gore navedenihstrategija ili izabrati jednoobrazno djelovanje premastakeholderima

23.2.2015.

62

Prioriteti djelovanja prema stakeholderimaModel identifikacijestakeholdera iutvrivanja njihoverelativne vanosti sobzirom na mo,legitimnost i brzinupotrebne reakcije

Strategije prema stakeholderimaovisno o njihovu utjecaju i vanosti

Najvanija skupinastakeholdera:suraivati s njima.

Korisno je razmotritinjihov poloaj uodluivanju ioblikovanju miljenja:ublaiti im utjecaj,obraniti se od njih.

Vana skupinastakeholdera, upotrebi zaosnaivanjem:ukljuiti ih, izgraditisposobnosti i zatitiinterese

Najmanje vane grupestakeholdera:nadgledati ili ignorirati vanost stakeholdera

utjecajstakeholdera

1

2

3

4

23.2.2015.

63

Strategije prema stakeholderimaovisno o potencijalima prijetnje i kooperacije

mixedblessingnesuportivan

marginalan suportivan

initelji poveava ili smanjujemogunost prijetnje?

poveava ili smanjujemogunost suradnje?

Stakeholder kontrolira kljune resurse (potrebne organizaciji) Poveava PoveavaStakeholder ne kontrolira kljune resurse Smanjuje Ni jedno, ni drugoStakeholder je snaniji od organizacije Poveava Ni jedno ,ni drugoStakeholder je jednako snaan Ni jedno ni drugo Ni jedno, ni drugoStakeholder jemanje snaan Smanjuje PoveavaStakeholder e vjerojatno krenuti u akciju kojom organizaciju podrava Smanjuje PoveavaStakeholder e vjerojatno krenuti u akciju kojom organizaciju ne podrava Poveava Smanjuje

Stakeholder vjerojatno nee krenuti ni u kakvu akciju Smanjuje SmanjujeStakeholder e vjerojatno oformiti koaliciju s drugim stakeholderima Poveava Ni jedno, ni drugoStakeholder e vjerojatno oformiti koaliciju s organizacijom Smanjuje Poveava

Stakeholder vjerojatno nee oformiti nikakvu koaliciju Smanjuje Smanjuje

initelji koji utjeu na potencijalprijetnje ili suradnje stakeholdera

Documents

2015 - 1 - Korporativno Upravljanje - Diplomski Studij