Click here to load reader

UTJECAJ FIZIČKE AKTIVNOSTI NA LJUDSKI ORGANIZAM

  • View
    1

  • Download
    6

Embed Size (px)

Text of UTJECAJ FIZIČKE AKTIVNOSTI NA LJUDSKI ORGANIZAM

Šimek, Matej
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / struni stupanj: Karlovac University of Applied Sciences / Veleuilište u Karlovcu
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:128:392954
Rights / Prava: In copyright
Repository / Repozitorij:
Matej Šimek
organizam
Safety and Protection Department
Matej Šimek
human body
FINAL PAPER
Karlovac, 2020.
Matej Šimek
Trg J.J.Strossmayera 9
HR-47000, Karlovac, Croatia
VELEUILIŠTE U KARLOVCU
Usmjerenje: Zaštita na radu Karlovac, 2020.
ZADATAK ZAVRŠNOG RADA
Naslov: Utjecaj fizike aktivnosti na ljudski organizam
Opis zadatka: Cilj ovoga završnog rada bio je opisati utjecaj fizike aktivnosti te
neaktivnosti na ljudski organizam, objasniti prednosti fizike aktivnosti te nedostatke
fizike neaktivnosti u ivotu ovjeka te popratne pojave koje nastaju kod fiziki aktivne i
neaktivne osobe.
07/2020. 09/2020. 14.09.2020.
PREDGOVOR
Zahvaljujui svim obavljenim zadaama koje su predamnom stajale kroz ove 3 godine
preddiplomskog studija Sigurnosti i zaštite, uz pomo strune literature te portalima za
pregled strunih iznanstvenih radova napisao sam ovaj rad. Zahvaljujem se profesoru
Marku Prahoviu na pomoi i ukazanom povjerenju prilikom izrade ovog završnog
rada. Takoer se zahvaljujem i ostalim profesorima na Veleuilištu u Karlovcu s odjela
Sigurnosti i zaštite na prenesenom znanju. Ovim putem elim se zahvaliti i kolegama
koji su nesebino dijelili svoja iskustva i znanje te uvelike doprinijeli mom uspjehu, te
obitelji i prijateljima koji su mi bili velika potpora tijekom cjelokupnog studiranja.
SAETAK
Cilj ovog rada bio je opisati kako fizika aktivnost utjee na ljudski organizam, na koji
se nain manifestira na ovjeka, koje su mogue posljedice izlaganja prekomjernim
aktivnostima te kako postupati tijekom rada kako bi se negativne posljedice aktivnosti
smanjile na što manju mjeru. Poblie e biti opisani postupci koji dovode do smanjenja
umora te kako postupati u sluaju prekomjernog umora. Takoer, bit e spomenuti
osnovni pojmovi vezani za funkcioniranje ljudskog organizma te kako pojedine štetne
tvari utjeu na organizam.
SUMMARY
The aim of this work was to describe how physical activity affects the human body,
what the possible consequences of exposure to excessive activities are and how to act
during work to minimize the consequences of excess activity. Procedures that lead to
the reduction of fatigue, the ways fatigue can be reduced and how to act in case of
excessive fatigue will be described thoroughly.The elementary terms related to the
functioning of the human body and how certain harmful substances affect the body will
also be mentioned.
Sadraj
2.4. Motivacija .............................................................................................................. 5
3. MIŠII ...................................................................................................................... 7
3.1 Upala mišia ........................................................................................................... 8
3.2.2. Prevencija i lijeenje upale mišia .................................................................. 9
4. UMOR ..................................................................................................................... 11
5.1.1. Utjecaj redovitog vjebanja na prevenciju šeerne bolesti ............................... 17
5.1.2. Utjecaj fizike aktivnosti na regulaciju šeerne bolesti tipa 1 ...................... 17
5.2. Pretilost ................................................................................................................ 18
5.3. Pušenje ................................................................................................................. 20
5.4. Alkohol ................................................................................................................ 22
7.1. Fizika aktivnost osoba sa invaliditetom ............................................................. 26
8. ZAKLJUAK ......................................................................................................... 28
9. LITERATURA ........................................................................................................ 29
1. UVOD
U današnje vrijeme nedovoljno panje se posveuje fizikoj aktivnosti koja je osnovno
sredstvo za potrošnju kalorija i zdrav nain ivota. Fizika aktivnost poprima sve vei
znaaj u društvu. “Surfanjem“ internetom ili šeui ulicom ne moemo izbjei lanke i
razgovore koji nas osvještavaju o pretilosti, šeernoj i ostalim bolestima koje su vezane
za sjedilaki nain ivota. Odravanjem aktivnog naina ivota se, primjerice, uvelike
smanjuje mortalitet koji nastaje usred sranih oboljenja. Osobe koje su fiziki aktivne
lakše odravaju tjelesnu masu nego osobe koje se baziraju samo na kvalitetnoj ishrani.
Neke od najjednostavnijih i najuinkovitijih fizikih aktivnosti su aktivnosti umjerenog
intenziteta kao što je brzo hodanje jer takve aktivnosti moe ostvariti znatno vei broj
ljudi budui da su manje fiziki zahtjevne i lakše se uklope u dnevnu rutinu svakog
pojedinca. Uz tehnološki napredak, ljudima je visokokalorina hrana dostupna svugdje
i u velikim koliinama. Smanjenjem fizike aktivnosti smanjuje se energetska potrošnja
za potraivanjem hrane kao i ukupna dnevna energetska potrošnja. Uz pušenje, alkohol i
hipertenziju, fizika neaktivnost predstavlja vrlo velik rizik od sranih oboljenja.
Nekretanje i pasivan ivot imaju itav niz negativnih posljedica za ovjekovo fiziko,
ali i psihiko zdravlje. Naalost, mnogi to ne uviaju i nisu dovoljno upueni u
navedenu tematiku. S druge strane, medijski se esto eksponiraju negativne strane
sporta stoga to kod odreenog broja ljudi stvara odbojnost. Nadalje, bavljenje sportom
vezano je uz postignue odreenih sportskih rezultata, stoga se dio potencijalnih
vjebaa ne eli baviti tjelesnom aktivnošu jer smatra kako nisu dovoljno dobri.[ 1 ]
1 Bartos, A. Media, Culture and Public Relations, 6.1 (2015) 68−78
2
Fizika aktivnost je svaki oblik pokreta tijela koji poveava energetsku potrošnju te je
jedan od odluujuih faktora za odravanje i unaprijeenje zdravlja. Prvi podaci o
fizikoj aktivnosti organiziranoj u cilju promocije zdravlja potjeu iz Kine 2500 godina
prije nove ere. Neponovljivi, najpoznatiji, najistaknutiji starogrki lijenik Hipokrat
(460.-370. p.n.e) proivio je 83 kronološke godine, a u njegovo vrijeme prosjena
ivotna dob iznosila je 30 godina. On istie da svaki tjelesni segment koji je fiziki
aktivan ostaje zdrav, razvijen i sporije stari. Dugorono prakticiranje svakodnevne
aktivnosti usporava proces starenja, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, šeerne
bolesti, kroninih oboljenja, stresa, anksioznosti, depresije itd. Procjena stupnja fizike
aktivnosti danas se smatra prvom fazom u uvoenju interventnih mjera koje mogu
doprinjeti zdravlju. Fizika aktivnost poprima sve veu ulogu u društvu. Postoji fizika
aktivnost koju radimo svjesno, kao što su hodanje, tranje i slino, ali postoji i ona
fizika aktivnost o kojoj niti ne razmišljamo, a provodimo je (slika 1). Sve što ukljuuje
pokrete tijela naziva se fizikom aktivnošu, stoga se moe rei da smo svi u nekoj
mjeri aktivni, no ova razina aktivnosti nije dovoljna i u svakodnevni ivot potrebno je
ukljuiti dodatnu fiziku aktivnost. [ 2 ]
2 Prahovi, Marko; Proti, Jadranka: Sport i rekreacija u slubi zaštite i ouvanja zdravlja, Meunarodni
znanstveni skup u Zadru, Zaštita na radu i zaštita zdravlja, Veleuilište u Karlovcu, 22.-25. rujan 2010.
Zbornik s. 245-249 ISBN 978-953-7343-40-8 (CROSBI r.br. 687119)
3
2.1. Socioekološki model
individualnim, društvenim, okolišnim i politikim imbenicima.[ 3 ] Individualni
imbenici obuhvaaju obiljeja i osobine pojedinca meu koje se ubrajaju dob, spol,
socioekonomski status, genetske predispozicije, osobine linosti, motivacija, znanja,
vještine, prošlo iskustvo i sl. Društveni imbenici vezani su za odnose s drugim ljudima
koji mogu djelovati na ponašanje pojedinca, a osim bliskih meuljudskih odnosa
ukljuuju i širu društvenu sredinu s kojom je pojedinac u interakciji. Ovoj skupini
pripadaju obitelji, prijatelji, škola, lijenik, uitelj, društvene norme i sl. Okolišni
imbenici se odnose na fiziku okolinu u kojoj se pojedinac nalazi, a ukljuuje graevni
i prirodni okoliš. Primjeri okolišnih imbenika su dostupnost mjera za provoenje
tjelesne aktivnosti poput parkova, igrališta, staza za bicikle i pješake i sl. Politiki
imbenici se odnose na pisana i nepisana pravila, zakone i regulative koji mogu utjecati
na tjelesnu aktivnost, poput školskog kurikulima (propisani broj sati tjelesne i
zdravstvene kulture), javnih politika vezanih za aktivni transport i sl. Prema jednoj od
3 Bjelica, D. ,,Teorijske osnove tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja.´´ Podgorica: Crnogorska sportska
akademija, 2007.
temeljnih pretpostavki socioekološkog modela, intervencije koje se provode s ciljem
promocije fizike aktivnosti bit e uinkovitije ako utjeu na promjenu svih grupa
imbenika.[ 4 ]
Istraivanja pokazuju da vjebanje moe poboljšati zdravlje, samopouzdanje i kvalitetu
ivota te je odlian nain za borbu protiv stresa. Moe pomoi zadrati eljenu teinu i,
što je još vanije, umanjiti rizik od razvoja kroninih bolesti. Najmanje 30 minuta
fizike aktivnosti umjerenog intenziteta pet ili više dana u tjednu je sve što je potrebno.
Djeca i mladi trebaju biti aktivni najmanje sat vremena svaki dan, primjerice kroz
aktivnu igru, sport ili šetnju do i od škole. Poznato je da smanjena ili nikakva tjelesna
aktivnost moe imati ozbiljne zdravstvene posljedice. ak i malo aktivnosti moe
smanjiti rizik od razvoja sranih bolesti, modanih udara, nekih vrsta raka i dijabetesa
tipa dva. Takoer moe smanjiti rizik od razvoja kroninih bolesti do 50 % te rizik od
prerane smrti za oko 20 % do 30 %.
Neke od prednosti koje donosi redovita tjelesna aktivnost su poboljšanje zdravlja,
jaanje kosti i mišia, oblikovanje tijela te postizanje i odravanje zdrave tjelesne teine,
bolji balans, snaga i pokretljivost, više energije, smanjenje stresa te bolji društveni
ivot. Fizika aktivnost takoer moe potaknuti mentalno blagostanje i promijeniti
pogled na ivot. Moe pomoi osobama koje pate od tjeskobe i depresije, ak i sprijeiti
razvoj takvih problema. Kada ovjek postane fiziki aktivan pone razmišljati o drugim
aspektima svog zdravlja, poput prehrane, pušenja i drugih navika.[ 5 ]
4 Kohl III, H., Murray, T., Salvo, D. Fundations of physical activity and public health. Human Kinetics
Publishers, 2019. 5 Mišigoj-Durakovi, M. Tjelesno vjebanje i zdravlje., Znanje, 2018
5
2.3. Utjecaj neaktivnosti na organizam
Svijet je danas više nego ikada optereen pojavom kroninih nezaraznih bolesti, poevši
od kardiovaskularnih bolesti, preko šeerne bolesti, osteoporoze, pretilosti do malinoma
i psihikih bolesti. Iako su ljudi uglavnom svjesni posljedica koje nose prekomjerni
unos hrane i pušenje, na posljedice koje nosi sjedilaki nain ivota i manjak fizike
aktivnosti esto se zaboravlja. Naime, broj bolesti ili stanja koji su posljedica tjelesna
neaktivnost u posljednjim desetljeima kontinuirano raste.
Jedan od uzroka smanjene fizike aktivnosti danas je tehnologija koja ini naš ivot
lakšim. Kreemo se manje i koristimo manje energije, vozimo automobile ili na posao
idemo autobusom, provodimo vrijeme ispred raunala i televizora, kuanski poslovi,
kupovina i druge potrebne aktivnosti su znatno manje zahtjevne nego kod prethodnih
generacija. To znai da bi svatko trebao razmisliti o poveanju aktivnosti.
Istraivanje koje je provelo Javno zdravstvo te biomedicina govore o znaajnoj razlici
boli u lumbalnom dijelu kraljenice ispitanika koji su fiziki neaktivni naspram fiziki
aktivnih, što daje jasnu sliku o današnjem stilu ivljenja.
Jedno od istraivanja takoer govori o povezanosti fizike neaktivnosti s poremeajem
psihofizikog stanja (anksiozno- depresivnog poremeaja). Ispitanici su rješavanjem
anketa o ivotnim navikama potvrdili da se vjebanjem, posebno kardio vjebama,
smanjuju umor i stres te poboljšava ope psihofiziko stanje. [ 6 ]
2.4. Motivacija
Motivacija usmjerava, pobuuje i odraava ponašanje koje vodi prema nekom cilju.
Uspjeh = (znanje + sposobnost) x motivacija.[ 7 ] Motivi koji pokreu ovjeka dolaze
unutar ovjeka (intrinzino) ili iz okoline (ekstrinzino). Neki od intrinzinih motiva su
elja za dobrim zdravljem, osjeaj zadovoljstva i uspješnosti te e oni manje rezultirati
6 Ana Puljak, dr.med., spec.javnog zdravstva http://www.stampar.hr/hr/tjelesna-aktivnost-u-sluzbi-
zdravlja pristupljeno 18.8.2020 7 Jakši, J. Kateheza: asopis za vjeronauk u školi, katehezu i pastoral mladih 25.1 (2003) 5−16..
negativnim ishodom. Ekstrinzini motivi su novac, slava, nagrade, uspjeh ili pohvala od
druge osobe. Ekstrinzini motivi brz su nain motiviranja sportaša ali su isto tako
kratkoroni te mogu imati neeljene nuspojave[ 8 ]. Bavljenje fizikom aktivnošu nije
trenutni proces, za svaku promjenu u ivotnoj rutini treba izdvojiti potrebno vrijeme, pa
tako i za fiziku aktivnost. Ljudski organizam nije naviknut na šokove te ih ne podnosi
baš najbolje. Da bi tijelo reagiralo pozitivno na promjenu i napredak, mora se krenuti s
aktivnostima nieg intenziteta te ga postepeno pojaavati. Srani udari rijetki su kod
fizike aktivnosti, unato tome rizik se znatno poveava kada naglo ponemo s
intenzivnijom aktivnošu koja je do tog vremena bila u minimalnoj mjeri. Nijedna
promjena ne moe nastupiti trenutno. Godine sjedilakog naina ivota ne mogu se
promijeniti u tjedan dana, potreban je trud, rad i znoj. Potrebno je organizmu dati
vremena na prilagodbu i vremena za poboljšanje vlastitog sustava. Vano je pronai
motivaciju u fiziki aktivnoj osobi, a puno je lakše odravati kontinuitet i motivaciju uz
fiziki aktivnu osobu koja je motivirana te prenosi tu motivaciju osobi koja je u samim
poetcima procesa bavljenja bilo kojom aktivnošu.
Slika 2. Oblici motivacije
7
3. MIŠII
Veinu tijela izgrauju mišii. Njih 752 zajedno s kostima pokreu tijelo te ine sustav
organa za kretanje. Svi tjelesni mišii ine oko 40 % mase ljudskog tijela, a mišina
masa muškarca u prosjeku je oko 15% vea od one u ena. Veina stanica u tijelu
mikroskopske je veliine, ali mišine stanice mogu biti vidljive i golim okom. Stanice
duge 30 cm izgrauju krojaki miši, najdulji miši na prednjoj strani natkoljenice. U
sastavu mišia najvei udio zauzima voda (75 %), a slijede proteinske niti aktin i miozin
(20 %) te mineralne tvari (5 %). Najvei miši tijela jest gluteus maximus - najvei
miši stranjice. Lijevi i desni najvei miši stranjice zajedno imaju masu od oko 2 kg.
Najmanji miši nalazi se u srednjem uhu i duljine je 0.5 cm, dok je najjai miši u tijelu
jezik isastoji se od 17 manjih mišia. Najzaposleniji mišii su mišii oiju koji se
pomiu i 100 000 puta dnevno, a kako bi se moglo priati potrebna je interakcija 72
mišia.[ 9 ]
3.1 Vrste mišinog tkiva
Mišie izgrauje mišino tkivo koje moe biti popreno-prugasto, glatko i srano (slika
3). Kod popreno-prugastog mišinog tkiva vidljive su naizmjenine tamne i svijetle
poprene pruge koje imaju više jezgara. Ono gradi mišie uz kosti i radi pod utjecajem
naše volje, stoga se mišii izgraeni od ove vrste tkiva nazivaju i voljni mišii. Kod
glatkog mišinog tkiva stanice su vretenastog oblika i imaju jednu jezgru u citoplazmi te
izgrauju stijenku unutarnjih organa kao npr. crijeva, mjehura, kontrolirani su
autonomnim ili vegetativnim ivanim sustavom. Srano-poprenoprugasto tkivo
uzduno je povezano, gradi srce te potiskuje krv po itavom tijelu.
9 Helena Car, Matka19 (2011) br. 75
8
Izvor: https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/3b8a4b4e-84b0-4580-aa6f-e38efe028ed9/biologija-8/m06/kretanje-
covjeka/index.html
3.1 Upala mišia
Upala mišia prirodna je reakcija organizma na tjelesnu aktivnost na koju naše tijelo
nije naviklo. Osobe koje ne vjebaju redovito ne mogu izbjei upalu mišia ponu li
trenirati, a razvit e ju i iskusni sportaši pod zahtjevnijim naporom. ak i desetominutno
tranje ili due hodanje moe uzrokovati bol u mišiima nogu, a kod vjebaa poetnika
esta je i bol te treperenje mišia nakon vjebi pod optereenjem. Meutim, upala
mišia nije bolest niti na bilo koji nain zabrinjavajue stanje, ona je tek znak snanijeg
rada mišia te njihovog rasta i jaanja. U mirovanju, tijelo veinu energije dobiva iz
masti, a rad koji moe proizvesti ovisi o opskrbljenosti mišia kisikom. Meutim, kod
intenzivnije tjelesne aktivnosti, tijelu je potrebno što bre doi do energije te tada
energiju crpi iz ugljikohidrata. Proces izvlaenja energija iz ugljikohidrata ne zahtijeva
kisik, odnosno rije je o anaerobnom procesu. Meutim, rezultat procesa je piruvat,
odnosno priogroana kiselina, kojoj je potreban kisik kako bi se razgradila. Ako su
mišii snani i dobro prokrvljeni, bolja je i cirkulacija krvi pa tako i njihova opskrba
kisikom te se piruvat pretvara u energiju. Meutim, kod slabih mišia pod jakim
naporom, piruvat se pretvara u mlijenu kiselinu koja narušava pH ravnoteu i ini
malena, mikroošteenja na stanicama mišia što uzrokuje bol, peckanje i osjeaj slabosti
u mišiima(slika 4).[9]
3.2.1. Simptomi upale mišia
Simptomi upale mišia variraju ovisno o intenzitetu vjebe te proteklom vremenu od
vjebanja. Primjerice, ako se nakon višemjesenog izbjegavanja tjelesne aktivnosti
zapone s vonjom bicikla, ve nakon nekoliko minuta osjeti se bol u mišiima nogu.
Takva bol je blaga. Simptomi su najizraeniji u onim mišinim skupinama koje su u
svakodnevici najmanje aktivne. Tako se, primjerice, bol u listovima nogu vjerojatno
prvi puta osjeti tek u teretani na spravama specijaliziranima za tu grupu mišia. Uz
osjeaj boli, moe se osjetiti i slabost u mišiima, zatezanje, treperenje odnosno tremor
mišia te generalni umor organizma.[ 10
]
Najbolja prevencija upale mišia je postupno poveanje intenziteta vjebanja. esti
savjet koji se daje svim vjebaima je dobro istezanje mišia nakon vjebanja koje
sprjeava upalu mišia. To nije tono. Dapae, pretjerano istezanje moe izazvati upalu.
Preventivno uzimanje kurkumina smanjuje bol povezanu s upalom mišia. Nadalje,
provedena istraivanja na maratoncima su pokazala da preventivno uzimanje ibuprofena
nije smanjilo bol u mišiima nego je ak pokazalo da su maratonci koji su uzeli
ibuprofen prije utrke imali veu upalu od maratonaca koji nisu uzeli ibuprofen. I ostali
nesteroidni protuupalni lijekovi (acetilsalicilna kiselina, ketoprofen, …) nisu pomogli u
smanjenju upale mišia.
Ana Rui, mag. kineziologije u kineziterapiji ili cencirani terapeut na Isomedu2000, pristupljeno
27.8.2020 https://www.krenizdravo.hr/budi-fit/upala-misica-zasto-nastaje-i-kako-ju-ublaziti
https://www.krenizdravo.hr/budi-fit/upala-misica-zasto-nastaje-i-kako-ju-ublaziti
10
Lokalna umasiravanja krema protiv bolova kao ni krema s uinkom hlaenja nee
pomoi smanjiti upalu mišia zato što ne prodiru dovoljno duboko. Kod upale mišia se
preporuuju topli oblozi, masae mišia i saune jer pomau smanjiti osjeaj boli. Ako je
plan baviti se fizikom aktivnošu, vrlo je bitno paziti na prehranu. Pravilan unos
namirnica nakon vjebanja moe smanjiti umor u mišiima. Nije preporuljivo prestati s
vjebanjem kada se javi upala mišia. Najbolje je nastaviti s laganom fizikom
aktivnošu tijekom 72 sata koliko je potrebno da proe umjerena upala mišia. Upala
mišia je neizbjean dio trenanog procesa i prolazi za nekoliko dana. Mišiima treba
vrijeme da se odmore kako ne bi došlo do ozljede, ali nikako ne treba prestajati sa
aktivnošu. Rezultati kontinuiranog vjebanja su razlog zbog kojeg treba prebroditi
upalu mišia.
11
4. UMOR
esto se dogaa da nakon psihikog rada osjeamo pravi preporod ako se bavimo
nekim fizikim poslom (primjerice kopanjem u vrtu), a da nakon fizikog rada
odmaranje nalazimo u intelektualnoj djelatnosti (itanje knjige, rješavanje krialjki).
Prema tome, umor se definira kao pogoršanje mogunosti obavljanja onakve aktivnosti
kakvom smo se prethodno bavili, ali nije ope pogoršanje mogunosti za bilo kakvu
aktivnost. Umor je popratna pojava svake ljudske aktivnosti koja smanjuje radnu
produktivnost i negativno utjee na stav prema radu.[2] Umor se moe ocijeniti
smanjenjem radnog uinka tokom rada; sa fiziološkog gledišta kemijskim i
funkcionalnim promjenama koje nastaju u organizmu za vrijeme rada, npr. porast
mlijene kiseline u mišiima, hipoglikemija, a sa psihološkog osjeajem iscrpljenosti,
bezvoljnosti, razdraljivosti i promjenjivog raspoloenja što potie radnika da prekine
ili promijeni posao kojim se bavi.
4.1. Znaci umora
Umor se moe iskazivati subjektivnim i objektivnim znacima (slika 5). Subjektivni
znaci umora ne moraju biti povezani sa smanjenjem radnog uinka i izvršenim poslom.
Ogledaju se opadanjem kritinosti u radu, slabljenjem pozornosti, promjenom ponašanja
i raspoloenja. Umoran ovjek moe, zbog poremeaja emocionalne ravnotee, lakše
doi u sukobe sa okolinom, razdraljiv je i lako se uzbuuje.
Objektivni znaci umora iskazuju se u kvantitativnom i kvalitativnom smanjenju radnog
uinka. Smanjenje kvalitete i kvantitete radnog uinka direktni su pokazatelji umora,
dok se umor indirektno moe mjeriti upotrebom razliitih psiholoških testova koji s
veom ili manjom pouzdanošu ukazuju na pojavu umora. Meu drugim objektivnim
pokazateljima umora navode se spontani prekidi radne aktivnosti i nehotino i
neplansko ubacivanje odmora. Objektivni znaci umora su i uestalo mijenjanje brzine
rada, kao i funkcionalne promjene razliitih organa, odnosno poveana potrošnja
energetskih rezervi. Pojavom umora nastaje i poremeaj psihomotorne spretnosti koji se
12
rada.
4.2. Tipovi umora
Razlikujemo tjelesni i psihiki umor. Tjelesni umor javlja se kao osjeaj iscrpljenosti
pojedinih mišia kojima smo naroito intenzivno radili (recimo, ako smo dulje pritiskali
rukom neku polugu, javit e se umor u mišiima te ruke). Taj umor naziva se umor
iscrpljenja. S druge strane, umor se moe javiti i kao osjeaj opeg iscrpljenja cijelog
tijela (npr. transportni radovi su radovi gdje upotrebljavamo mišie cijelog tijela i kod
njih se esto javlja takav umor) te se tada naziva dufuznim umorom.
Psihiki umor javlja se kao osjeaj praznine, glavobolje, razdraljivosti, nesklonosti
radu itd. Svakodnevni problemi pritišu psihu, potenciraju stres i slabe imunitet. Premor
13
poslom, frustracije i osjeaj nepravde stvaraju napetost koja se pri tom oslobaa. Teško
je kontrolirati apsolutno sve što se dogaa, a nepredvidljivost uvijek vodi do stresa,
utjeui kako na fiziko, tako i na psihiko stanje.
4.3. Prevencija umora
Prevencija umora je meu najvanijim problemima psihofiziologije rada. Umor se moe
suzbijati odmaranjem, konzumiranjem deficitarnih tvari te primjenom razliitih
stimulatora. Bez obzira na broj problema koji se moraju riješiti, mora se shvatiti kada je
tijelu i umu potreban odmor. Svaka osoba ima ogranienje, a svi su razliiti. Ako se
tijelo ili um ne mogu nositi sa neim, najbolji nain iscjeljenja je mala pauza i odmor.
4.3.1. Odmaranje
Suzbijanje umora odmaranjem sastoji se od prekidanja, usporavanja ili promjene radne
aktivnosti. Na te naine organizam se moe oporaviti i obnoviti svoju funkcionalnu
sposobnost. Planiranje odmora mora biti organizirano i tu su vana etiri elementa:
vremenski raspored odmora, trajanje, broj i oblik odmora. Oporavak je bri što je rad u
fazi umora ranije prekinut. To znai da je potrebno organizirati odmor prije nego što se
pojave znaci umora. To je vrijeme maksimalnog radnog uinka (slika…