UPRAVLJANJE ZALIHAMA

Anto Perković, mag. ing. traff.

Osnove upravljanja zalihama • Uspjeh svake organizacije ovisi o njenoj sposobnosti

da ispuni svoju misiju, odnosno da pruži uslugu korisniku ili kupcu i ostane rentabilna.

• Za tvrtke koje se bave trgovinom robe, temeljna aktivnost je osiguranje dostupnosti proizvoda po prihvatljivoj cijeni unutar prihvatljivog vremenskog intervala (distributeri, veletrgovci, proizvođači).

• Upravljanje zalihama je aktivnost kojom se organizira dostupnost robe kupcima i jedna je od temeljnih funkcija logistike kao znanstvene discipline i struke.

Zašto zalihe? • Osiguranje kontinuiteta

proizvodnog procesa • Osiguranje zadovoljstva

korisnika • Osiguranje profita

•Upravljanje zalihama koordinira nabavom, proizvodnjom i distribucijom u cilju dostizanja potreba tržišta. •Ova uloga uključuje opskrbu robom koja je već u prodaji, novim proizvodima, potrošnoj robi, rezervnim dijelovima, robom koja izlazi iz uporabe i slično

Razlozi za upravljanje zalihama • Jednako kao i sve druge aktivnosti u tvrtci,

upravljanje zalihama ima za cilj doprinijeti dobrobiti cijele organizacije.

• Logističke operacije imaju za cilj doprinositi profitu opslužujući tržišne i financijske potrebe tvrtke.

• Nije cilj imati dostupne apsolutno sve proizvode dostupne uvijek (određeno strateškim odlukama tvrtke)

• Tako je uobičajena uloga upravljanja zalihama osigurati traženu robu uz minimalni trošak.

• Svrha funkcije upravljanja zalihama je da kao podrška poslovnim aktivnostima optimizira tri cilja:

• Usluga korisniku

• Trošak zaliha

• Operativni trošak

• Prvi cilj, usluga korisniku, može se promatrati ovisno o vrsti potražnje na nekoliko načina.

• U okruženju poduzeća, usluga će podrazumijevati dostupnost tražene robe robe, dok će kod opskrbe po zahtjevu korisnika, usluga podrazumijevati očekivano vrijeme isporuke u odnosu na zahtijevano vrijeme od korisnika (koliko on dugo može čekati).

• Drugi cilj, trošak zaliha, traži minimalnu gotovinu novca ‘’zarobljenu’’ u zalihama

• Treći cilj je smanjenje operativnog troška

Trošak zaliha treba promatrati kroz: • Jediničnu cijenu robe • Trošak rukovanja robom u svim fazama

(operativni trošak) • Trošak skladištenja robe (operativni trošak) • Trošak transporta (operativni trošak) • Trošak zaliha u transportu

• Fokus u upravljanju zalihama je optimizirati ravnotežu između navedena tri cilja.

• Što je bolja ravnoteža to je veći profit za tvrtku. • Razvoj novih tehnologija, pritisak konkurencije,

smanjenje profita, konvencionalnim metodama poslovanja postavilo je zahtjev za unapređenje upravljanja zalihama.

• One kompanije koje mogu brzo uspostavljati kontrolu od onih prosječnih opstaju, dok one koje ne drže korak sa prosjekom, bez obzira što se poboljšavaju, postepeno nestaju .

• Dobro upravljanje zalihama znači dostizati ciljeve kontinuirano, uz dostatnu razinu zaliha,manji trošak i bolju uslugu korisniku.

Upotreba Pareto analize za nadzor zaliha

• U poduzećima koja se bave nabavom i prodajom robe uobičajeno se nalazi široka lepeza proizvoda i svaki od njih ima svoje zalihe na skladištu.

• Neki od tih proizvoda su skuplji, a neki jeftniji. • Uobičajeno veća pažnja (nadzor) stavlja se na one

proizvode čija je nabavna vrijednost veća. • U analizama, kada je cilj usluga kupcu, daje se naglasak

na one proizvode koje imaju veću frekvenciju obrtaja. • Upravo je ovaj princip opisan Pareto zakonom ili

pravilu 80/20 koji kaže da je 80% učinka skriveno u 20% razloga

Na klasičnom Pareto dijagramu prikazanom na slici može se očitati da se 80% vrijednosti zaliha nalazi u svega 20% artikala na zalihama, dok se u ostalih 80% artikala nalazi samo 20% vrijednosti Isti princip može se primijeniti na brojne poslovne aktivnosti: npr. 80% kupljene robe dolazi od 20% dobavljača ili na primjeru skladišta 80% skladišnog prostora zauzeto je s 20% artikala

Vrijednosti sa Pareto dijagrama očitavaju se jednako kao i sa svakog drugog grafa. Tako možemo očitati npr. da 50% proizvoda čini 97% vrijednosti prodaje, dok ostalih 50% samo 3% Ovo pravilo u praksi odstupa od egzaktnih vrijednosti 80/20, ali ne više od 5-6 %.

Primjer • Tvrtka analizira prodaju svojih 10 proizvoda i u

određenom periodu zabilježi slijedeće podatke:

• Sad želi saznati koji su to proizvodi koji (ostvaruju) uzrokuju najveću zaradu

ABC analiza • Pareto analiza prema trenutnom stanju zaliha daje

dobre rezultate kod smanjivanja razine zaliha. • Međutim po razini zalihe određenog artikla ne može se

donijeti sud koji artikl ima najveći utjecaj na poslovanje.

• Npr. može se dogoditi da zbog čekanja na dostavu neki važan artikl nije trenutno na zalihama, ili npr. na zalihama se nalazi velika količina nekog artikla jednostavno zato što ga nitko ne kupuje.

• Upravo zbog toga uobičajeno se radi ocjena artikala prema godišnjem obrtaju.

• Kako bi se Pareto analiza ispravno upotrijebila potrebno je napraviti klasifikaciju zaliha prema njihovoj vrijednosti .

• Najjednostavniji način je ABC analiza • ABC analiza je analitička metoda koja omogućava

da se u poslovanju poduzeća s ekonomskog aspekta razlikuje bitno od manje bitnoga.

• ABC analiza kategorizira proizvode po kriteriju važnosti.

• Kriteriji važnosti može potjecati od tokova novca, vremena dostave, nestašica roba na zalihi, troškova nestašica robe, obujma prodaje ili profitabilnosti.

ABC analiza dijeli zalihe na : ▫A = 10% artikala koji ostvaruju 65% obrtaja ▫B = 20% artikala koji ostvaruju 25% obrtaja ▫C = 70% artikala koji ostvaruju 10% obrtaja

Artikli klasificirani kao A ostvaruju većinu vrijednosti, potrebno ih je češće kontrolirati, za razliku od onih klasificiranih pod C koji ne ostvaruju veće prihode

Kontrola zaliha prema ABC klasifikaciji

A= vrlo (izuzetno) značajni (važni), artikli su skupi i traže posebnu brigu B= normalno (srednje) značajni, artikli su uobičajeni i traže standardnu brigu C= manje značajni, artikli su jeftiniji i traže manje brige

Klasifikacija zaliha

• U praksi se utvrđuju normativi:

– Minimalnih zaliha

– Sigurnosnih zaliha

– Signalnih zaliha

– Optimalnih zaliha

– Maksimalnih zaliha

MINIMALNA ZALIHA ( Z min) -najmanja raspoloživa količina zaliha predmeta rada koja osigurava nesmetano odvijanje procesa reprodukcije u najkraćem vremenu nabavljanja

Z min = P · V ili gdje je: P - prosječna potrošnja robe u vremenskoj jedinici V - period nabavljanja robe u vremenskoj jedinici D – broj radnih dana u godini

STANDARDNA ZALIHA ( Z st) - minimalna zaliha predmeta rada uvećana za sigurnosnu rezervu. Z st = Z min + Z sig Z sig = R 1 + R 2 + R 3 gdje je: R1 = rizik povećane potrošnje zbog nepridržavanja planiranih količina potrošnje R2 = rizik povećane potrošnje zbog škarta i neodgovarajuće količine i dimenzija predmeta rada R3 = rizik isporuke (kašnjenje, isporuka na krivoj lokaciji i sl.)

OPTIMALNA ZALIHA ( Z opt) - ona količina materijala za koju su ukupni troškovi nabave, dopreme, skladištenja i zaliha najmanji. Kod određivanja optimalne zalihe potrebno je utvrditi i pratiti kretanje troškova za:

Potrebe određene potrošnje Određene količine nabave Određeni broj nabavki

MAKSIMALNA ZALIHA ( Z max) - je ona količina predmeta rada koja je još uvijek ekonomski opravdana. Z max = Z opt + EOQ gdje je: EOQ – ekonomična količina nabave

Normativ maksimalne zalihe 1. Ako zalihe pokazuju u jednakim razdobljima jednako

kretanje:

2

kob

PZmax

P – godišnja potrošnja

Kob – koeficijent obrtaja zaliha

2. Ako zalihe ne pokazuju u jednakim razdobljima jednako kretanje, odnosno imaju tendenciju pada ili rasta:

2kob

12prometZmax

Optimalna količina nabave

)tk(c

TQ200Q

%%n

1p

opt

Qopt= Optimalna količina nabave robe 200 = Konstanta u formuli Qp1= Godišnja potrošnja ili promet robe T = Troškovi pojedine nabavke cn= Nabavna cijena po jedinici robe t% i k%= Stopa skladišnih troškova i kamatna stopa Nopt= Optimalni broj naručivanja

Optimalan broj naručivanja

Računa se tako da se podijeli planirana godišnja količina potrošnje sa optimalnom količinom nabave:

opt

1p

optQ

QN

Prednosti za poduzeće

Podrška nabavi pri naručivanju odgovarajućih artikala u odgovarajućem vremenskom periodu

Oslobađanje novca odnosno gotovog kapitala koje se nalazi u zalihama kako bi se naručila roba koja će se prodati u kraćem vremenskom intervalu

Omogućavanje komercijalistima prodaju robe koja je potrebna korisniku= povećanje dostupnosti traženih artikala

Smanjivanje nekurentnih odnosno ‘’mrtvih’’ zaliha, tj. robe čija prodajna cijena ne pokriva ukupne troškove dotične robe zbog: perioda držanja robe, ukupnih skladišnih manipulacija, tržišnih promjena itd.

Povećanje dobiti, a smanjenje troškova Pojednostavljenje strateškog, taktičkog i operativnog planiranja Kraći vremenski periodi zadržavanja robe na skladištu, a time i

manje transportnih i skladišnih manipulacija Manja mogućnost oštećenja robe Izbjegavanje nestašice određenih artikala

Hvala na pozornosti!