Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Prof.dr Jelica Trninić
UPRAVLJANJE INFORMACIJAMAI
ZNANJIMA
Teorijski i aplikativni aspekti
Prof.dr Jelica Trninić
Podaci, informacije i znanja -resurs organizacije
Podaci, informacije i znanja su resurs organizacijepoput resursa materijala, energije, finansija i drugih, ali su u novoj ekonomiji najznačajniji.
Prof.dr Jelica Trninić
Šta je podatak?
� "Podaci su sirove, neanalizovanečinjenice, brojke i dogadjaji iz kojih se mogu razviti informacije..." Stoner, 1986. s.621.
� “Podaci su sirove činjenice ili opservacije, tipičnoo fizičkim fenomenima ili poslovnimtransakcijama.” O’ Brien, 1999. s.46
Prof.dr Jelica Trninić
Šta je informacija?
� Postoji mnoštvo teorija informacija: � probabilističko-statističke teorije (R. Fisher; R.
Hartley, C. Shannon, W. Weaver i dr.), � matematičkih-nestatističkih teorija: topološke
(N. Rashevsky), algoritamske (A.N. Kolmogorov) i dr.
� semantičkih teorija (R. Carnap i J. Bar-Hillel; J.Kemeny; R. A. Wells; J. Hintikka) i druge
Prof.dr Jelica Trninić
Informacija...
� Informacija je definisana kao nešto što redukuje neizvesnost u odlučivanju (Shannon & Weaver, 1949).
� Informacija je definisana kroz svoj sadržaj i svoj kontekst.
� U poslovanju, kontekst je priroda problema koji se rešava.
� Informacija je izvedena iz podataka, a značenje i smisao podataka se dokučuje nekim procedurama analizovanja i tumačenja.
Prof.dr Jelica Trninić
PODACI� Reprezentacije činjenica
INFORMACIJE� Podaci plus...
* Značenja* Razumevanja paterni, odnosa
ZNANJE� Informacije plus...
* Uverenja * Pretpostavke * Dizajn za primenu
MUDROST� Znanje plus...
* Primena/akcija * Adaptacija posle primene
Prof.dr Jelica Trninić
UPRAVLJANJE INFORMACIJAMA
Upravljanje znanjem
Prof.dr Jelica Trninić
Upravljanje informacijama je proces planiranja, organizovanja, koordinisanja i kontrolisanja:
� ispitivanja i identifikovanja korisničkih potreba za informacijama, � pronalaženja i ocenjivanja izvora potrebnih informacija, � sticanja informacija, � organizovanja i skladištenja informacija, � sintetizovanja informacija u željene informacione
proizvode/usluge, � odreñivanja najpodesnije vizualizacije i prezentacije informacija, � distribuiranja informacija i � adekvatnog korišćenja informacija.
Prof.dr Jelica Trninić
Informacije
Osnovna svrha upravljanja informacijamajeste korišćenje informacionih resursa iinformacionih moći organizacije da bi se:
� obezbedilo učenje organizacije, � njeno prilagoñavanje promenljivom okružju, ali i
� njeno anticipiranje budućnosti i proaktivno dejstvovanje.
Prof.dr Jelica Trninić
Informacije
� Sticanje, kreiranje, skladištenje, tumačenje i korišćenje informacija predstavlja osnovu za rast i razvoj inteligentne organizacije.
Prof.dr Jelica Trninić
Informacije
� Upravljanje informacijama može da bude shvaćeno kao skup procesa koji podržavaju aktivnosti organizacije koja uči i koji su saobraženi tim aktivnostima.
Prof.dr Jelica Trninić
1. Ispitivanje informacionih potreba i zahteva
2. Pronalaženje i otkrivanje izvora potrebnih informacija
3. Sticanje postoje ćih informacija
6. Sintetizovanje informacija u informacione proizvode/usluge
5. Odreñivanje podesne vizuelizacije
i prezentacije informacija
8. Distribuiranje informacija
9. Adekvatno koriš ćenje informacija
7. Organizovanje i skladištenje informacija
4. Proizvo ñenje novih informacija
SHEMA PROCESA UPRAVLJANJA INFORMACIJAMA
Prof.dr Jelica Trninić
Identifikovanje potreba za informacijama
� Početna i presudno značajna fazaupravljanja informacijama jesteispitivanje i doznavanje informacionihpotreba i zahteva s ciljem da se podmireobjektivne i subjektivne potrebe zainformacijama i informacioni zahtevikorisnika.
Prof.dr Jelica Trninić
Informacione potrebe
� Identifikovanje informacionih potreba ne samo što uključuje teme od interesa za korisnika, nego i atribute informacije koji bi trebalo da budu obezbeñeni da bi uvećali njenu vrednost i korisnost.
Prof.dr Jelica Trninić
Odnos informacionih potreba, informacionihzahteva i snabdevenosti informacijama
� Poistovećivanje informacionih zahteva sainformacionim potrebama nemaopravdanja jer zahtev nema moći kojeima potreba (shvaćena iz perspektivepsihologije):
Prof.dr Jelica Trninić
Odnos informacionih potreba, informacionihzahteva i snabdevenosti informacijama
� prvo, moć da mobiliše i odabira saznajnereprezentante željenog cilja za akciju, i,
� drugo, moć da energizuje i usmeravaakcione procese dok, ako je to moguće, cilj ne bude postignut, odnosno potrebapodmirena.
Prof.dr Jelica Trninić
Informacione potrebe
Mogući odnosi izmeñu:� objektivnih i � subjektivnih informacionih potreba, � informacionih zahteva i � snabdevenosti informacijamashematski su Venovim dijagramomprikazani na sledećem slajdu:
Prof.dr Jelica Trninić
Prof.dr Jelica Trninić
Informacione potrebe
Najpoželjnije bi bilo kada bi� objektivne potrebe za informacijama, � subjektivne potrebe za informacijama, � informacioni zahtevi i � snabdevenost informacijamameñusobno korespondirali u najvećojmogućoj meri.
Prof.dr Jelica Trninić
Upravljanje informacijama i informacione potrebe
U praksi upravljanja informacijama teži se:� najvećem mogućem uvećanju poljaoznačenog brojčanom oznakom 7 (a potom i polja označenih brojkama 5 i 9) i
� istovremenom smanjivanju poljaoznačenih brojčanim oznakama 1, 3, 11 i 13.
Prof.dr Jelica Trninić
Informacione potrebe
� Ispitivanje i analiza poslovnih i korisničkihinformacionih zahteva preduzima se s ciljem da se stekne odgovor na pitanje: koju vrstu, količinu i kvalitet informacijekorisnik traži radi uspešnog obavljanjaposla na svom radnom mestu?
Prof.dr Jelica Trninić
FAZE ISPITIVANJA INFORMACIONIH ZAHTEVA
Odreñivanje svrhe ispitivanja potreba za informacijama
Odabiranje respondenata
Razvijanje i probna primena anketnog upitnika/sheme za intervju
Odreñivanje rasporeda anketiranja/intervj uisanja
Priprema osoba koje će biti anketirane/intervjuisane
Sprovo ñenje ankete/intervjua sa poslovnim korisnicima
Sreñivanje podataka dobivenih anketiranjem/intervjuisanjem
Analiza sre ñenih podataka na zajedni čkoj sesiji sa respondentima
Odreñivanje i priprema tima ispitiva ča
Priprema izveštaja o nalazima ispitivanja informacionih zahteva
Prof.dr Jelica Trninić
Informacioni zahtevi
� Doznavanje informacionih zahteva nije samo sebi cilj; to je samo jedna od faza u složenom procesu upravljanja informacijama.
� Pored utvrñivanja informacionih zahteva korisnika, u taj proces su uključene i faze od kojih ovde navodimo sledeće:
Prof.dr Jelica Trninić
Razvijanje anketnog upitnika/shemeza intervju
� A. OTPOČINJANJE ANKETE/ INTERVJUA� B. ODGOVORNOSTI� C. POSLOVNI CILJEVI I PROBLEMI� D. KRITIČNI FAKTORI USPEŠNOSTI� E. ZAHTEVI ZA ANALIZAMA
Prof.dr Jelica Trninić
Izrada rasporedaanketiranja/intervjuisanja
Za obavljanje intervjua neophodno je izraditi:a) Pregled rasporeda intervjuisanjab) Pregled sastava grupe za intervju prema
poslovnoj funkcijic) Pregled sastava grupe za intervju prema
organizacionim nivoima d) Pregled sastava grupe za intervju prema
procesimae) Pregled kompozicije intervjua osoblja IT
Prof.dr Jelica Trninić
Sprovoñenje ankete/intervjua sa poslovnim korisnicima
� Intervjuisanje (anketiranje) korisnika se obavlja shodno predvidjenom rasporedu i saobrazno pravilima primene tih metoda u svrhe prikupljanja potrebnih informacija.
Prof.dr Jelica Trninić
Sreñivanje i analiza dobivenihpodataka
� Podaci prikupljeni ispitivanjem se sreñuju, tumače i sistematizuju da bi se na zajedničkoj sesiji s respondentimaprocenila valjanost tih podataka i informacionih zahteva.
� U tu svrhu su potrebne odgovarajućeorganizacione pripreme zajedničke sesije.
Prof.dr Jelica Trninić
zahtevi
� Da li su svi objekti i podaci na koje se odnose informacioni zahtevi definisani u modelu?
� Da li su identifikovane sve nepotpune, neodreñene, nerazrešene specifikacije zahteva radi razrešavanja?
Prof.dr Jelica Trninić
Priprema izveštaja o nalazimaispitivanja zahteva
� O nalazima dobivenim ispitivanjem potreba zainformacijama i informacionim zahtevimapotrebno je napisati jednostavan, jasan, pregledan, konzistenan izveštaj.
� Tim izveštajem će identifikovane informacionepotrebe i zahtevi biti saopšteni svim nadležnim izainteresovanim organizacionim jedinicama, grupama, timovima i pojedincima u organizaciji.
Prof.dr Jelica Trninić
UPRAVLJANJE ZNANJEM
Koncepti
Prof.dr Jelica Trninić
SadržajSadržaj
Uvod i kratka hronologija razvoja upravljanja znanjemUvod i kratka hronologija razvoja upravljanja znanjem
POJMOVNI I TEORIJSKI ASPEKTI UZPOJMOVNI I TEORIJSKI ASPEKTI UZ
PROCESNI ASPEKTI UZPROCESNI ASPEKTI UZ
TEHNOLOŠKI ASPEKTI UZTEHNOLOŠKI ASPEKTI UZ
ORGANIZACIONI ASPEKTI UZORGANIZACIONI ASPEKTI UZ
UPRAVLJAČKI ASPEKTI UZUPRAVLJAČKI ASPEKTI UZ
IMPLEMENTACIONI ASPEKTI UZIMPLEMENTACIONI ASPEKTI UZ
SISTEMI UPRAVLJANJA ZNANJEMSISTEMI UPRAVLJANJA ZNANJEM
Prof.dr Jelica Trninić
Teorije i definicije znanjaTeorije i definicije znanja
Izvori i način sticanja znanjaIzvori i način sticanja znanja
Vrste znanjaVrste znanja
Definicije, priroda i vrste znanjaDefinicije, priroda i vrste znanja
Prof.dr Jelica Trninić
Definicije znanja
� “Znanje je informacija koja je organizovana i analizovana da bi bila razumljiva i primenljiva u rešavanju problema ili u odlučivanju.”
[Turban, E. Expert Systems and Applied Artificial Intelligence, Maxmillan, 1992].
Prof.dr Jelica Trninić
Definicije znanja
� “Znanje se sastoji od istina i verovanja, perspektiva i pojmova, rasuñivanja i očekivanja, metodologija i know-how.”
[Wiig, K. Knowledge Management Foundation, SchemaPress, 1993.].
Prof.dr Jelica Trninić
Definicije znanja
� “Znanje je celokupni skup uviñanja, iskustava i procedura koja se smatraju ispravnim i istinitim, pa stoga upravljaju mišljenjem, ponašanjem i komunikacijama ljudi.”
[van der Spek, R., Spijkervet, A. Knowledge management: Dealing intelligently with Knowledge u KnowledgeManagement and its Integrative Elements (Liebowitz & Wilcox, eds.) CRC Press, 1997].
Prof.dr Jelica Trninić
Definicije znanja
� “Znanje je rezonovanje o informacijama i podacima radi aktivnog omogućavanja performanse, rešavanja problema, donošenja odluka, učenja i učenja drugih.”
[Beckman, T. A Methodology for Knowledge Management, International Associationof Science and Technology for Development (IASTED) AI and Soft ComputingConference, Banff, Canada, 1997].
Prof.dr Jelica Trninić
IZVORI I NAČIN STICANJA ZNANJA
Iz kojih izvora potiče znanje?� Empirizam� Racionalizam� Kritički racionalizam� Konstruktivizam
Prof.dr Jelica Trninić
Koncepcija situiranosti znanja
� Česta greška u mnogim tekstovima o veštačkoj inteligenciji i upravljanju znanjem jeste poistovećivanje znanja s modelima, simboličkim reprezentacijama znanja.
� Znanje se ne može neokrnjeno istrgnuti, otuñiti od osobe.
� Sierhius i Clancey smatraju da se znanje ne može otuñiti ni od situacije.
Prof.dr Jelica Trninić
Upravljanje znanjem
� «Situiranost», smeštenost znanja menja način na koji mislimo o tome kako je znanje kreirano (učenje) i primenjeno (akcija) i upravljano.
� Upravljanje znanjem u tom svetlu menja svoje značenje od upravljanja znanjem ka upravljanju situacijom u kojoj se znanje «dešava», a tada kolaboracija i participacija postaju ključni termini upravljanja.
Prof.dr Jelica Trninić
Upravljanje znanjem
� U središte treba da budu postavljeni ljudi. � Znanje je uključeno u praksu ljudi. � Nema prakse bez akcije. � Ne možemo istrgnuti znanje; možemo samo da napravimo reprezentaciju znanja osobe koja je uključila svoje znanje u praksu.
Prof.dr Jelica Trninić
Upravljanje znanjem
� Deskripcije - simboličke reprezentacije znanja mogu da se uskladište u model, ali samo znanje je situirano.
� Poistovećivanje reprezentacije znanja sa samim znanjem je neopravdano!
Prof.dr Jelica Trninić
Vrste znanja
� Znati da (knowthat)
� Znati kako (knowhow)
� [Ryle, G. The Concept of Mind, London, 1949]
Prof.dr Jelica Trninić
Vrste znanja
� Implicitno znanje� Eksplicitno znanje
� [Полани, М. Личносное знание, на пути кпосткритическојфилософии, Прогресс, Москва, 1985.]
Prof.dr Jelica Trninić
Definicije upravljanja znanjemDefinicije upravljanja znanjem
Hijerarhijsko i organičko upravljanje znanjemHijerarhijsko i organičko upravljanje znanjem
Pristupi upravljanju znanjemPristupi upravljanju znanjem
Druga generacija upravljanja znanjemDruga generacija upravljanja znanjem
Definicije i priroda upravljanja znanjemDefinicije i priroda upravljanja znanjem
Prof.dr Jelica Trninić
Definicije upravljanja znanjem
� Dovoñenje neiskazivih znanja na površinu, njihovo konsolidovanje u oblike koji su mnogo dostupniji i promovisanje njihovog kontinuiranog kreiranja. (Birkett 1995).
Prof.dr Jelica Trninić
Definicije upravljanja znanjem
� Procesi zahvatanja, distribuiranja iefektivnog korišćenja znanja. (Davenport 1994).
Prof.dr Jelica Trninić
Definicije upravljanja znanjem
� Kreiranje, sticanje i transfer znanja imodifikovanje organizacionog ponašanja tako da odrañava nova znanja i uviñanja.(Garvin 1994).
Prof.dr Jelica Trninić
Upravljanje znanjem
� Upravljanje znanjem je dobijanje pravih informacija za prave ljude u pravo vreme i pomaganje ljudima da kreiraju znanje, dele ga i dejstvuju na osnovu informacija na način koji će merljivo unaprediti performansu NASA i njenih partnera.
� Za NASA to znači dostavljanje sistema i servisa koji će pomoći našim zaposlenima i partnerima da dobiju informacije koje su ima potrebne za donošenje boljih odluka.
Prof.dr Jelica Trninić
Upravljanje znanjem
� Ako prihvatimo da je upravljanje znanjem zbirka procesa koji upravljaju kreiranje, rasprostranjivanje i korišćenje znanja, onda smo snažno pokrenuti da prihvatimo da je upravljanje znanjem mnogo više nego “stvar tehnologije” i da njegovi elementi postoje u svakom od naših poslova.
Prof.dr Jelica Trninić
On the Management of Knowledge - Position
Statement by Karl M. Wiig, February 6, 1996
� Upravljanje znanjem u organizacijamamora da bude razmatrano u tri perspektive s različitim horizontima isvrhama:
1. Poslovna perspektiva – usredištenana zašto, gde i u kom obimu organizacijamora da investira u znanje ili daeksploatiše znanje;
Prof.dr Jelica Trninić
Upravljanje znanjem
2. Upravljačka perspektiva –usredištena na odreñivanje, organizovanje, usmeravanje, olakšavanjei monitorisanje praksi i aktivnostipovezanih sa znanjem, zahtevanih zapostizanje željenih strategija i ciljeva.
Prof.dr Jelica Trninić
Upravljanje znanjem
3. Operativna perspektiva – usredištenana primenu ekspertize za obavljanjeeksplicitniog rada i zadataka povezanihsa znanjem.
Prof.dr Jelica Trninić
Ronald Maier:
� Upravljanje znanjem je funkcija menažmenta odgovorna za regularno odabiranje, implementaciju i evaluaciju ka cilju usmerenih strategija znanja čija je svrha unapreñivanje načina na koji oprganizacija upoptrebljava interno i eksterno znanje za poboljšavanje performanse organizacije.
Prof.dr Jelica Trninić
Univerzitet Texas :
� Sistematični proces nalaženja, odabiranja, organizovanja, pročišćavanjai prezentovanja informacija na način koji unapreñuje shvatanja zaposlenih u odreñenoj oblasti ineresovanja.
� Upravlajnje znanjem pomaže organizaciji da stiče uviñanja i razumevanja na osnovu sopstvenog iskustva.
Prof.dr Jelica Trninić
Univerzitet Kentucky
� Znaje je vitalni resurs organizacije. ... � Tipovi znanja kojima se koriste donosioci odluka
uključuju informacije, procedure, i heuristike, izmeñu ostalog...
� Različite tehnike zasnovane na računarima, za upravljanje znanjem (npr. predstavljanje i obrada znanja) bile su i sada su razvijene da dopune uroñene veštine upravljanja znanjem.
Prof.dr Jelica Trninić
UZ
� Kao oblast proučavanja, upravljanje znanjem je usredsreñeno na invenciju, unapreñivanje, integraciju, upotrebu, administraciju, evaluaciju i doprinos ovakvih tehnika.
Prof.dr Jelica Trninić
Ciljevi upravljanja znanjem
Nalazi jednog empirijskog istraživanja (R. Maier, 2001.) kazuju da korisnici ovako shvataju ciljeve upravljanja znanjem :
� Postizanje transparentnosti znanja� Unapreñivanje dokumentacije znanja� Promena kulture organizacije� Unapreñivanje komunikacija i kooperacije� Preobražavanje implicitnog u eksplicitno znanje
(eksternalizacija)
Prof.dr Jelica Trninić
Poreñenje pristupa upravljanju znanjem
Dokumentovano znanje je po-vezano sa zna-njem u glava-ma ljudi i usa-ñeno u soci-jalne mreže.
Znanje isljučivo u glavama ljudi
Dokumentovano znanje,
odvojivo od čoveka
Definicijaznanja
Socio-tehničkisistemi,
Inženjerstvo
Kultivisanje,zajednica
Inženjerstvo, kognitivna
Perspektiva
Holistički; ka ljudima i
tehnologiji
Usmerenost ka ljudima
Usmerenost ka tehnolologiji
Pristup
SintetičkoUsmereno ka ljudima
Usmereno ka tehnolologij
i
UPRAVLJANJE ZNANJEM
Prof.dr Jelica Trninić
Poreñenje pristupa upravljanju znanjem
a. Unapreñenje pristupa postojećim neizrecivim i eksplicitnim znanjima
b. Transparent-nost znanja
c. Unapreñenje inovativnosti
d. Promena kulture
a. Unapreñenje komunikacija
b. Obučavanje novog osoblja
c. Unapreñenje deljenja znanja
d. Unapreñenje ličog razvoja
a. Unapreñenjedokumentovanosti znanja
b. Akvizicija eksternog znanja iretencija znanja
c. Pretvaranje implicitnog u eksplicitno znanje
Ciljevi
ObjedinjavanjePersonalizacijaKodifikacijaStrategijaupravljanjaznanjem
SintetičkoUsmereno ka ljudima
Usmereno ka tehnolologiji
UPRAVLJANJE ZNANJEM
Prof.dr Jelica Trninić
Poreñenje pristupa upravljanju znanjem
Socio-tehnička, diskurzivna
Socio-kulturnaTehnokratskaKultura
- Razvoj mapa znanja koje povezuju elemente znanja i ljude- Razvoj profila- Razvoj portala znanja- Personalizovanje baze znanja
- Uspostavljanje i razvoj zajednica- Dokumentovanje umeća i ekspertiza- Organizovanje deljenja znanja
- Skladištenje znanja- Rafinisanje znanja- Brisanje/arhivira-njeznanja
Zadaci
- Partner u znanju- Objedinitelj- Koordinator za UZ- Specijalista za datopodručje
- Ekspert- Mentor- Voditelj mreže- Menadžer zajednice- Moderator
- Autor- Administrator znanja- Administrator bazeznanja- Broker znanja
Uloge
SintetičkoUsmereno ka ljudima
Usmereno ka tehnolologiji
UPRAVLJANJE ZNANJEM
Prof.dr Jelica Trninić
“Druga generacija” upravljanja znanjem
� Do nedavno je pristup upravljanju znanjem bio pretežno usmeren ka tehnologiji.
� Da bi se naglasila razlika izmeñu novog, savremenog upravljanja znanjem i preñašnjeg tehnocentričnog upravljanja znanjem, neki autori, meñu kojima se ističe McElroy, upotrebljavaju naziv »druga generacija upravljanja znanjem«.
Prof.dr Jelica Trninić
UZ
� »Prva generacija upravljanja znanjem«, koja je prevashodno bila usmerena na tehnologiju (data warehousing, groupware, upravljanje dokumentima, data mining i dr.).
� Druga generacija znatno više uključuje ljude, procese i socijalne inicijative.
Prof.dr Jelica Trninić
UZ
� Zastupnici »prve generacije upravljanja znanjem«, polaze od pretpostavke da vredno znanje već postoji.
� Zastupnici »druge generacije upravljanja znanjem« podrazumevaju da je znanje nešto što se proizvodi u ljudskim socijalnim sistemima.
Prof.dr Jelica Trninić
� Firestone i McElroy prirodu upravljanja znanjem shvataju kao skup procesa, kao troslojni okvir poslovnih procesa i proishoda.
Oni razlikuju: � operativne poslovne procese, � procese znanja i � procese upravljanja procesima znanja,
predstavljene na sledećoj slici:
Prof.dr Jelica Trninić
Prof.dr Jelica Trninić
Procesni aspekti upravljanja znanjemProcesni aspekti upravljanja znanjem
Modeli procesa upravljanja znanjemModeli procesa upravljanja znanjem
Model Nonaka - TakeuchiModel Nonaka - Takeuchi
Beckmanov osmoetapni proces upravljanja znanjemBeckmanov osmoetapni proces upravljanja znanjem
Model Holsaple - JoshiModel Holsaple - Joshi
Model Oluic-VukovicModel Oluic-Vukovic
Model Bouthillier- ShearerModel Bouthillier- Shearer
Model Karl M. WiigModel Karl M. Wiig
Prof.dr Jelica Trninić
Modeli procesa upravljanja znanjem
� Kao vredna imovina organizacije, znanja moraju da budu formalizovana, distribuirana, deljena i primenjena.
� Predloženo je mnoštvo modela procesa upravljanja znanjem.
Prof.dr Jelica Trninić
Model Nonaka - Takeuchi
� Nonaka i Takeuchi su 1995. definisali četiri procesakreiranja znanja:
1. Socijalizaciju - proces kojim se obavlja transfer neiskazivog znanja jedne osobe u neiskazivo znanjedruge osobe.
2.Eksternalizacija - proces kojim se neiskazivo znanjepreobražava u eksplicitno znanje meñu individuamaunutar grupe.
3. Kombinacija - proces kojim se obavlja transfer eksplicitnog znanja.
4. Internalizacija - proces razumevanja i asimilacijeeksplicitnog znanja u neiskazivo znanje osobe.
Prof.dr Jelica Trninić
Dijagram Nonake i Takeuchia
SistematizovanjeKlasifikovanje
Kombinacija
RazumevanjeUčenje
Internalizacija
EksternalizacijaZahvatanjeDeljenje
SocijalizacijaTimski rad
Neizrecivo znanje Eksplicitno znanje
Neizrecivoznanje
Eksplicitnoznanje
Prof.dr Jelica Trninić
Beckmanov osmoetapni proces KM
1. Identifikovanje2. Kaptiranje3. Odabiranje4. Skladištenje5. Deljenje6. Primenjivanje7. Kreiranje8. Prodavanje
Prof.dr Jelica Trninić
Glavne aktivnosti manipulisanja znanjem(Holsaple i Joshi, 1998.)
Eksterni izvori
Akvizicija
Selekcija
Generisanje
Eksternalizo-vanje
Upotreba
Eksterne mete
ResursiznanjaIn
tern
aliz
ovan
je
Prof.dr Jelica Trninić
Identifikovanje potreba zaznanjem
1. Otkrivanje postojećeg znanja
2. Akvizicija znanja 3. Kreacija novogznanja
4. Skladištenje i organizovanje znanja
5. Deljenje znanja
6. Korišćenje i primena znanja
Bouthillier, F. and Shearer, K. (2002) "Understanding knowledge management and information management: the need for an empiricalperspective" Information Research, 8(1), paper no. 141
Bouthillier, F. and Shearer, K. (2002) "Understanding knowledge management and information management: the need for an empiricalperspective" Information Research, 8(1), paper no. 141
Prof.dr Jelica Trninić
Karl M. Wiig Ciklus evolucije institucionalnog znanja se odvija kroz pet stupnjeva:
Razvijanjeznanja
Koriš ćenjeznanja
Distribuiranje znanja
Sticanjei skladištenje
znanja
Rafinisanjeznanja
Prof.dr Jelica Trninić
Karl M. Wiig Ciklus evolucije ličnosnog znanja
Prof.dr Jelica Trninić
Tehnološki aspekti upravljanja znanjemTehnološki aspekti upravljanja znanjem
IT infrastrukturaIT infrastruktura
Shema reprezentacije znanjaShema reprezentacije znanja
Repozitorijumi znanjaRepozitorijumi znanja
Integrisani sistemi podrške performansiIntegrisani sistemi podrške performansi
GroupwareGroupware
Prof.dr Jelica Trninić
IT infrastruktura
� Da bi bili primenjeni, znanje i ekspertiza moraju da budu razumljiv i spremno dostupni u čemu IT infrastruktura ima vrlo značajnu ulogu.
Prof.dr Jelica Trninić
IT komponente u Becmanovom modelu poslovanja uključuju:
� IT arhitekturu i standarde� IT platformu: kompjutacioni hardver� Komunikacije: podaci, glas, slika, mreža,
sigurnost� Interfejsove� Podatke/informacije� Softverske aplikacije� Korisničku podršku: deskovi za pomoć i
obučavanje
Prof.dr Jelica Trninić
Softverske aplikacije
� Automatizovana kancelarija i Groupware� Transakcioni sistemi� Proces modelovanja i simulacija� DSS i EIS� Funkcionalni informacioni sistemi: finansije,
marketing, proizvodnja, ljudski resursi,� Inteligentni sistemi: ES, KD, ML (mašinsko
učenje) IPSS (integrated performance support systems)
Prof.dr Jelica Trninić
Shema reprezentacije znanja
� Beckman smatra da shema reprezentovanja znanja koju predlaže, može da bude upotrebljena i u podršci repozitorijuma znanja i u podršci IPSS.
Prof.dr Jelica Trninić
Glavni tipovi struktura znanja koji mogu da budu reprezentovani u repozitorijumu znanja:
� Slike� Zvukovi i signali� Tekst: običan i hajpertekst� Podaci: relacioni� Slučajevi: CBR� Objekti: hijerarhije, klajent/server� Procesi: rasčlanjive hijerarhije, resursi� Modeli: MBR, simulacije
Prof.dr Jelica Trninić
IPSS – Integrisani sistemi podrške performansi
� IPSS su podržani većim brojem repozitorijuma znanja i obezbeñujuobuhvatnu podršku širokom spektru potreba osoblja u procesu rada.
Prof.dr Jelica Trninić
IPSS mogu da budu kategorizovani za podržavanje sledećih usluga:
� Infrastrukture
� Kontrole
� Navigacije
� Prezentacije
� Akvizicije
� Savetovanja
� Instruisanja
� Učenja
� Evaluacije
� Referenci
Prof.dr Jelica Trninić
podrška
� Infrastruktura – organizovanje i strukturisanje radnog okruženja (MBR i repozitorijumi znanja)
� Kontrola – Nadgledanje, koordinisanje i kontrolisanje IPSS usluga (RBS)
� Navigacija – interakcija čovek – računar (MBR)
Prof.dr Jelica Trninić
Transformacije znanja
� Automatizovano transformisanje znanja u konjunkciji s upotrebom IPSS može znatno da uveća vrednost repozitorijuma znanja.
� Znanje može da bude transformisano pomeranjem naviše u hijerarhiji znanja.
� Na primer, podaci ili slučajevi mogu da budu transformisani u pravila korišćenjem tehnika indukcije u mašinskom učenju i otkrivanja znanja i data mining.
Prof.dr Jelica Trninić
Groupware
� Groupware je kategorija softvera namenjenog podržavanju rada grupa i timova.
� Primeri groupware aplikacija su:- elektronske diskusione grupe- sistemi podrške grupi- softver za konferecije- grupni kalendari- workflou automacija- desktop vodeokonferencije i sl.
Prof.dr Jelica Trninić
Groupware
� Groupware platforma obezbežuje opštu podršku za prikupljanje, organizovanje, i deljenje informacija unutar (distribuiranih) kolektiva ljudi kao što su radne grupe i projektni timovi širom organizacione mreže i Interneta.
� Najpoznatija groupware platforma je Lotus Notes koja kombinuje bazu podataka, grupni kalendar, elektronsku poštu i workflow.
Prof.dr Jelica Trninić
Karakteristike znalačke organizacije
� Visoka performansa� Usmerenost na kupca/korisnika� Usmerena na unapreñenja i poboljšavanja
� Usmerena na visok kvalitet� Visoko fleksibilna i adaptivna� Visok nivo ekspertize i znanja� Velike količine učenja i inovacija
Prof.dr Jelica Trninić
Transfer znanja
� Identifikovanje,� Razvoj,� Monitorisanje i ljudskih i elektronskih kanala deljenja znanja.
Prof.dr Jelica Trninić
ORGANIZACIJA KOJA UČI
� Definicije organizacionog učenja se, pored ostalog, razlikuju i po odgovoru na pitanje da li se za učenje zahteva promena ponašanja ili su novi načini mišljenja i, time, nove mogućnosti za akciju dovoljne.
� Primer definicije koja spada u prvu kategoriju je: Neki entitet (osoba, grupa, organizacija, društvo...) uči ako, kroz svoju obradu informacija, menja opseg svojih potencijalnih ponašanja (Huber, 1991.)
Prof.dr Jelica Trninić
� Organizacija koja uči je vešta u kreiranju, sticanju i prenošenju znanja i u modifikovanju svog ponašanja saobrazno novim znanjima i uviñanjima.
Prof.dr Jelica Trninić
Uproš ćena shema ciklusa organizacionog učenja(prilago ñeno, Nonaka, 1994.)
Individualnoznanje
Znanje uprimeni
Institucionalizovanoznanje
Intersubjektivnoznanje
Feed-back Institucionalizacija
Aplikacija
Deljenje
Prof.dr Jelica Trninić
Kultura organizacije
� Smatra se da su kulturne prepreke osnovna smetnja deljenju i transferu znanja u organizaciji.
� Veruje se da upravljanje znanjima mora da preduzme težak zadatak menjanja organizacione kulture radi postizanja deljenja i transfera znanja neophodnih za realizovanje pune vrednosti resursa znanja organizacije.
Prof.dr Jelica Trninić
ŠŠtata jeje kulturakultura??
““KolektivnoKolektivno mentalnomentalno programiranjeprogramiranje ljudiljudi””
((HofstedeHofstede, , 1980.)1980.)
““SteSteččenoeno znanjeznanje kojimkojim se se ljudiljudi koristekoriste uutumatumaččenjuenju iskustavaiskustava i i generisanjugenerisanju socisocijalnogjalnog ponaponaššanjaanja””
((SpradleySpradley, , 1979.)1979.)
KulturaKultura odreodreññujeuje nanašš pogledpogled nana svetsvet..
Prof.dr Jelica Trninić
Faktori uspešnosti implementacije UZDavenport i Prusak (Davenport, T. and Prusak, L. (1998). Working Knowledge. Harvard Business School Press: Boston):
� Kultura usmerena na znanje� Tehnička i organizaciona infrastruktura� Podrška višeg menadžmenta� Povezanost sa ekonomskim vrednostima ili drugimvrednostima u datoj oblasti
� Jasnoća vizije i jezik
Prof.dr Jelica Trninić
Smetnje za implementaciju UZ
� Beckman ukazuje na 4 preduslova zauvećanje izgleda uspešne implementacijeUZ:
� Izvršno rukovoñenje i predanost� Zdrava kultura� Ekspertiza� IT infrastruktura
Prof.dr Jelica Trninić
� Beckman ukazuje na četiri smetnje u implementaciji UZ:
� Znanje je često čuvano i nije deljeno� Vredno znanje koje su razvili drugi često se zanemaruje
� Znanje i ekspertiza često nisu cenjeni u kulturioganizacije
� Osobe koje dele znanje i ekspertnost se čestosmatraju naivnim
Prof.dr Jelica Trninić
Strategije upravljanja znanjem
� O`Dell i Wiig su identifikovali 6 glavnih strategija kojima se koriste vodeće organizacije radi sticanja vrednosti od implementacije upravljanja znanjem:
� Upravljanje znanjem kao poslovna strategija� Transfer znanja i najbolje prakse
Prof.dr Jelica Trninić
� Znanje usredsreñeno na kupca/korisnika� Lična odgovornost za znanje� Upravljanje intelektualnom imovinom� Inovacije i kreacija znanja
Prof.dr Jelica Trninić
Faze praktičke implementacije UZ
Početnafaza
Projekti/aktivnostirazvoja u raznim
oblastima
Progresivnaimplementacijaprojekata UZ
Revizije ipoboljšavanja
Prof.dr Jelica Trninić
Definicija sistema upravljanja znanjem
� Ronald Maier definiše SUZ u širem i u užem smislu.
� U širem smislu su mnogi sistemi predloženi kao oni koji podržavaju upravlajanje znanjem.
� U tom smislu izraz SUZ se odnosi na informacione i komunikacione tehnologije upotrebljene za upravljanje znanjem.
Prof.dr Jelica Trninić
� SUZ u užem smislu pomažu u kreiranju, lociranju, sticanju, rekonstruisanju, deljenju i primenjivanju znanja.
� U tom smislu SUZ označava sisteme podrške osoblju koje se bavi znanjima u upravljanju znanjem.
Prof.dr Jelica Trninić
� Sistem upravljanja znanjem je IKT sistem u smislu aplikacionog sistema ili IKT platforma koja kombinuzje i integriše funkcije za kontekstualizovano manipulisanje eksplicitnim i neizrecivim znanjem kroz organizaciju ili onaj deo organizacije na koji je upravljena inicijativa upravljanja znanjem.
Prof.dr Jelica Trninić
SUZ
� Sistem upravljanja znanjem treba da utiče na poslovne aktivnosti strateški, taktički i operacionalno i proizvede efekat na upravljanje ljudskim resursima, proizvodnju, kontrolu, organizovanje i dr..
Prof.dr Jelica Trninić
Koje funkcionalnosti integriše SUZ?
� Obuhvatni sistem upravljanja znanjem kombinuje i integriše funkcionalnosti nekolikih, ako ne svih svojih preteča:
� Upravljanje dokumentima i sadržajima;� Upravljanje workflow;� Intranet;� Groupware;� Data warehousing;� Business Intelligence;
Prof.dr Jelica Trninić
Sled uvo ñenja funkcija sistema UZ (Ronald Maier)
1. Osnovne funkcionalnosti povezane s upravljanjem znanjem;
2. Integrativni sistemi upravljanja znanjem;3. Interaktivni sistemi upravljanja znanjem;4. Premošćujući sistemi upravljanja znanjem
Prof.dr Jelica Trninić
� Prema nalazima empirijskih istraživanja, većina organizacija je još uvek na prvim dvema fazama implementacije sistema upravljanja znanjem.
Prof.dr Jelica Trninić
� Sistemi upravljanja znanjem i sistemi upravljanja učenjem se uporedo razvijaju formirajući obuhvatne platforme za organizovano učenje i organizovano deljenje znanja.
Prof.dr Jelica Trninić
� Malhotra upozorava da uprkos uvećanojsofisticiranosti tehnologija upravljanjaznanjem, nalazi istraživanja ukazuju nauvećan broj grešaka u implementacijitehnologija upravljanja znanjem i pripisuje ih gepovima izmeñu tehnološkihinputa, procesa znanja i poslovneperformanse.(Malhotra, 2005).
Prof.dr Jelica Trninić
SUZ
� Kompetentnost i uspešnost organizacijepresudno zavise od arhitektura SUZ kojeomogućavaju agilne i prilagodljive organizacijevične stvaranju inovativnih poslovnih modelaupravljenih ka stvaranju pravih vrednosti zakupce/korisnike proizvoda/usluga teorganizacije (Malhotra, 2004).
Prof.dr Jelica Trninić
Neki primeri alata i sistema upravljanja znanjem
www.yapwerk.com/Zapwerk AG, Hamburg
Knowledgeware Systems
www.knowlewdgeparkag.de/
KnowledgeparkAG, Munich
Knowledge mission
www. netpeceptios.com/
Net Perceptions, Inc., Edina (MN)
Knowledge Management 2.0
URLwww. lotus.com/
Lotus (IBM), Cambridge (MA)
K-Station (collaborative Km portal)
Prof.dr Jelica Trninić
www. sapportals.com/
SAPPortals, WalldorfSAP Portals (enterprise, business intelligence, knowledge management portals)
www.ser.deSER Systems AG, Neustadt/ Wied
SERware (SERkmware, SERproces, SERdocware)
Prof.dr Jelica Trninić
www.wetellyou.com/WeTelYou.com AG, Zurich
WTY Knowledge Management, WTY Zellow Pages
www.gen21.com/Generation21, Golden (CO)
Total Knowledge Management System (TKM)