Definicije Pojmova - Lokalni Jezik

  • View
    77

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Definicije Pojmova - Lokalni Jezik

Ugovor o pruanju usluge br 2007/135 516 Europe Aid/123679/C/SER/ba

EU VET-3

KONZICNI GLOSAR TERMINA I POJMOVA STRUNOG OBRAZOVANJA I OBUKE za BiHVerzija II

Bosna i Hercegovina, jesen 2008

Ovaj Projekt finansira Evropska unija

Implementira European Profiles Greece u konzorciju s British Council i Hifab International Sweden

2

AAkademsko priznavanje: vidjeti priznavanje Akreditacija: postupak (kao i rezultat postupka) akreditovanja u kojem se dobiva pravo od odreneog nadlenog tijela da se obavlja odreena uloga ili pruaju odreene usluge. Odnosi se na ustanove, usluge, zajednika ili izvrna tijela, obrazovatelje i takoe na programe (ukljuujui kurikulum, module, itd.). Tijelo ili ustanova koja prua obuku je akreditovana za pruanje obuke. U nekim okruenjima kae se da je obrazovatelj dobio odobrenje da prua obuku. Dakle, dobio je akreditaciju da vri odreenu obuku. Tijelo koje izdaje certifikaciju moe takoer biti akreditovano za izdavanje certifikacije. Akreditacija moe imati oblik licenciranja ako su zadovoljeni odreeni uslovi, tj. dodjeljivanje licence instituciji da moe pruati odreene usluge, kao npr., dodijeliti licence instituciji ili organizaciji da obavlja specijalizovanu obuku odreenog profila. Uobiajena meunarodna praksa se posebno odnosi na univerzitetsku akreditaciju, akreditaciju programa strune obuke, akreditaciju organizacije, akreditaciju izvrnog organa, akreditacija za organizatore obuke na radnim mjestima i po kompanijama, akreditacija organima nadlenim za dodjelu kvalifikacija, itd. Akreditaciju daje ili dodjeljuje relevantni zakonodavni organ, na osnovu akreditacionog portfolija, iju procjenu vre imenovani ocjenjivai po prethodno utvrenim kriterijima i standardima. Ako se akreditacija odnosi na posebne discipline, naziva se specijalizovana akreditacija. Akreditaciju dodjeljuje delegirano akreditaciono tijelo (obino zvano akreditator) za odreeni vremenski period koji se naziva trajanje akreditacije. Kada istekne taj vremenski period, trai se akreditacija. Akreditaciono tijelo: vidjeti: akreditacija Akreditativan: vidjeti: akreditacija Akreditator: vidjeti: akreditacija Akreditovan: vidjeti: akreditacija Aktivna populacija: ine je svi pojedinaci populacije trita rada starosne dobi od 15 do 65 godina, bez obzira da li su zaposleni ili ne. Aktivne mjere zapoljavanja: na tritu rada, mjere osmiljene da pomognu implementaciji politika zapoljavanja da bi se za osobe koje su zavrile kolu ili za nezaposlene osobe poboljao pristup tritu rada, poslovima i vjetinama koje su vezane za posao. One obino ukljuuju profesionalno savjetovanje, podrku za stvaranje radnih mjesta i sve vrste obuka. Ove mjere se razlikuju od pasivnih mjera ili mjera odravanja dohotka. Akumulacija uenja: u cjeloivotnom uenju, sakupljanje sukcesivnog iskustva uenja i/ili certifikacija da bi se koristile za skupljanje kreditnih bodova prema cilju sticanja kvalifikacije.. Akumulirati: vidjeti: prijenos kreditnih bodova ponovna

3 Analiza potreba za vjetinama (SNA): proces analize, obino u obliku anketnog istraivanja, kroz koje se potrebe pojedinca ili grupe pojedinaca ocjenjuju i opisuju. Autonomija: termin se odnosi na mogunost da se poduzmu inicijative i aktivnosti bez traenja dozvole od vlasti ili bez podvrgavanja kontroli nekog kontrolnog organa. Autonomija kole je preduslov za razvoj i reformu. Autonomija kole: stepen mogunosti datih koli, da sama odluuje u vezi s obavljanjem obuke, upravom i administracijom, finansiranjem, itd.

4

BBihejvioristiki ciljevi: ciljevi izraeni u smislu vanjskog ponaanja. Vidjeti ciljevi, uenje. Biznis: generiki pojam koji se odnosi na svaki poduzetniki tip privatnog preduzea. Poslovna administracija je jedna od najpopularnijih specijalizacija u oblasti menadmenta. Bolonjski proces: aktuelni proces integracije i harmonizacije visokokolskog obrazovnog sistema u Evropi, o kojem se odluilo u Bolonji, Italija, 1999. godine. To je meuvladina inicijativa s ciljem da se stvori evropski prostor visokog obrazovanja (EHEA = European Higher Education Area) do 2010. i da se evropski sistem visokog obrazovanja promovira irom svijeta. Odluivanje unutar Procesa poiva na pristanku svih zemalja uesnica. iri ciljevi Bolonjskog procesa su postali: uklanjanje prepreka studentskoj mobilnosti irom Evrope; jaanje atraktivnosti evropskog visokog obrazovanja u drugim dijelovima svijeta; uspostavljanje jedinstvene strukture sistema visokog obrazovanja irom Evrope struktura bazira na dva glavna ciklusa, dodiplomski i diplomski. i da se ova jedinstvena

5

CCEDEFOP (Evropski centar za razvoj strunog obrazovanja): Evropska agencija osnovana 1975. u Berlinu i premjetena u Thesaloniku, Grka, 1995. godine. Pomae unapreivanju i razvoju strunog obrazovanja i obuke na prostoru EU. Referentni centar EU za struno obrazovanje i obuku i jedna od prvih specijalizovanih i decentralizovanih agencija osnovanih za pruanje naunog i tehnikog znanja u odreenim podrujima i promoviranju razmjene ideja izmeu razliith evropskih partnera. CEDEFOP radi na promicanju cjeloivotnog uenja irom proirene EU, pruajui informacije o sistemima strunog obrazovanja i obuke te analizama, politikama, istraivanjima i praksama istih. Neki od zadataka CEDEFOP-a su, naime, da : sakuplja odabranu dokumentaciju i analize podataka; doprinosi razvijanju i koordiniranju istraivanja; koristi i diseminira informacije; ohrabruje zajednike pristupe problemima strunog obrazovanja i obuke; obezbijedi forum za debatiranje i razmjenjivanje ideja. Centri izvrsnosti: vidjeti: izvrsnost. Certifikacija: Formalni proces za dokazivanje da pojedinac posjeduje kvalitete potrebne za obavljanje neke radnje. Drugaije, to je proces formalnog priznavanja dostignua ili usklaenosti. Certifikacija se odnosi na pojedince. Pojedinac je osposobljen za obavljanje neke usluge ili da vri odreene uloge i zadatke kada je za to propisno certifikovan, kada za to posjeduje odgovarajui certifikat/svjedodba. Certifikat/svjedodba je slubeni dokument koji dokazuje i biljei dostignue pojedinca, i izdaje se nakon standardizovanih procedura ocjenjivanja. Primjeri certifikacije u meunarodnoj praksi su izdavanje certifikata pripravnicima (odraslim ili mladim), uposlenicima, direktorima kola, nastavnicima, obuavateljima, upravnom/administrativnom osoblju, itd. Trenutno se izdaje dodatak certifikatu, svjedodbi, poznat kao Dodatak svjedodbi, dokument koji pojanjava strune kvalifikacije vlasnika svjedobe. nadlena Dodatak svjedodbi izdaje isto tijelo koje izdaje svjedodbu. Takoer, certifikat/svjedodba potvruje da je uenje kod pojedinca (znanje, vjetine i kompetencije) ustanova provjerila i potvrdila pravovaljanost. Certifikacija je normalno rezultat i certifikaciju vri (dodjeljuje kvalifikacije)

standardnih procesa i postupaka ocjenjivanja,

propisno nadlena (akreditovana) tijela za izdavanje certifikacije. Certifikacija tako vrednuje ishode formalnog, neformalnog ili informalnog uenja. Certifikacija se moe odnositi na formalno, neformalno i informalno uenje. Certifikat: vidjeti: certifikacija. Cilj uenja: vidjeti: cilj, nastavni cilj. Cilj: Cilj je sveobuhvatno odreivanje namjere ili svrhe programa uenja ili misije ili politike institucije. U nizu relevantih termina na engleskom, kojim se izraava cilj: aims, goals, objectives (ciljevi, opti ciljevi, specifini ciljevi), termin 'aim' ima najiri obuhvat.

6 Cilj: izreena definicija onog to se namjerava postii kao rezultat radnje ili aktivnosti. Cilj se moe odnositi na uenje, program, projekat, politiku, strategiju, misiju itd., dakle njihova izmjerljiva operacionalizacija. esto dolazi do zabune u upotrebi razliitih termina za oznaavanje cilja: ('objective', 'aim', 'goal', 'overall objective') specifini cilj, krajnji cilj, opti cilj, itd. Ovi termini su hijerarhijski poredani, te definiu ta koji ukljuuje, ta koji vie podrazumijeva. Od uoptenijeg do specifinijeg redosljeda: 'aim', 'goal', 'objective', gdje se termin 'opti cilj' koristi kao sinonim optem, krajnjem cilju. Termin cilj ('aim') se koristi za najuopteniji generalni opis namjeravanog rezultata obino vee aktivnosti ili institucije. (npr. ciljevi obrazovanja). Obuhvat termin 'goal' (cilj) je ogranieniji i pokriva vei dio sveukupnog cilja. 'Objective' (specifini cilj) je specifini dio krajnjeg cilja 'goal'. Kada govorimo o poduavanju i uenju, termini nastavni ciljevi i ciljevi uenja su ak jo specifiniji ciljevi i direktno se odnose na ishode uenja. Bihejvioristiki cilj je cilj izraen u terminima bihejviorizma, i znai ono tu su uenici u stanju da urade kao rezultat svog uenja i to nisu mogli da urade prije nego se uenje desilo. (Vidjeti takoer termine cilj i krajnji cilj). Ciljevi: termin koji se upotrebljava za definiranje oekivanih ili eljenih ishoda aktivnosti, programa ili procesa uenja. U lancu razliitih rijei koje se s engleskog jezika prevode kao cilj aims, goals i objectives, 'goals' je po opsjegu ui od 'aims', ali iri od 'objectives', koji se esto prevodi kao specifini ciljevi. Cjeloivotno uenje (LLL= Lifelong Learning): svo kumulativno uenje u ivotu pojedinca (od kolijevke pa do groba), koje za cilj ima poboljanje znanja, vjetina i kompetencija radi osobnih, graanskih, drutvenih i/ili strunih razloga. LLL je trenutno kamen temeljac politike obrazovanja u EU. LLL je mnogo ire nego obuka odraslih, obrazovanje odraslih, kontinuirano struno obrazovanje ili obuka; moe ukljuivati sve oblike i vrste aktivnosti uenja: formalno, neformalno i informalno. ui. Cjeloivotno upuivanje: vidjeti: upuivanje. CVET: vidjeti:kontinuirano struno obrazovanje i obuka. CVT: vidjeti: kontinuirana struna obuka Ponekad se umjesto ovog termina, koriste izrazi sveoubuhvatno uenje ili ak uenje tokom ivota. U LLL od sutinske je vanosti centralna pozicija onog koji

7

DDaljnje obrazovanje i obuka: vidjeti: kontinuirano obrazovanje i obuka. Decentralizacija: proces u skladu s kojim se odvija prenoenje odgovornosti sa centraln