ETIČKO OBRAZOVANJE I UČENJE O VRIJEDNOSTI MA U … · 2. Ključni termini U ovom poglavlju dokumenta navode se kratke definicije ključnih termina i pojmova, važnih za razumijevanje

ETIČKO OBRAZOVANJE I

U ŠKOLAMA I VRTIĆIMA

P I S M O Z A D O N O S I T E L J E

TIČKO OBRAZOVANJE I UČENJE O VRIJEDNOSTI

U ŠKOLAMA I VRTIĆIMA

I S M O Z A D O N O S I T E L J E O D L U K A

UČENJE O VRIJEDNOSTIMA

O D L U K A

2

Autori

Thomas Pfeil, Harry Underwood, Bruno Ćurko, Franz Feiner, Svenja Pokorny, Pier Giacomo Sola, Eduardo Linares, Begoña Arenas, Marija Kragi

Zahvale

Želimo osobno zahvaliti svim učiteljima, odgajateljima, istraživačima, učenicima iprojekta ETHIKA na vrijednim povratnim informacijama. Hvala vam.

Partneri

Slike

Ethik: Johann Kramer, EU-Parliament

Tiskana verzija, kolovoz 2017.

Ovaj dokument izdan je na šest jezika (hrvatski, engleski, njemački, talijanski, slovenski i španjolski).

Autorska prava: Materijali se mogu koristiti u skladu s: Creative Commons License Share Alike. (Attribution

Izjava o odricanju odgovornosti: Erasmus+ i Slovenske nacionalne agencije za Erasmus+ CMEPIUS. Ova publikacija odražava samo stavove autora, stoga informacija.

Thomas Pfeil, Harry Underwood, Bruno Ćurko, Franz Feiner, Svenja Pokorny, Pier Giacomo Sola, Eduardo egoña Arenas, Marija Kragić i Vojko Strahovnik.

Želimo osobno zahvaliti svim učiteljima, odgajateljima, istraživačima, učenicima iprojekta ETHIKA na vrijednim povratnim informacijama. Hvala vam.

Parliament: David Iliff, School: ©drubig-photo – Fotolia.com


Autorska prava: Materijali se mogu koristiti u skladu s: Creative Commons License (Attribution-NonCommercial-ShareAlike 3.0 Unported (CC BY-NC

Izjava o odricanju odgovornosti: Ovaj projekt financiran je uz potporu Europske Komisije, programa Erasmus+ i Slovenske nacionalne agencije za Erasmus+ CMEPIUS. Ova publikacija odražava samo stavove autora, stoga Komisija ne može biti odgovorna za bilo kakvo korištenje u njoj sadržanih

Thomas Pfeil, Harry Underwood, Bruno Ćurko, Franz Feiner, Svenja Pokorny, Pier Giacomo Sola, Eduardo

Želimo osobno zahvaliti svim učiteljima, odgajateljima, istraživačima, učenicima i ostalim sudionicima

Fotolia.com


Autorska prava: Materijali se mogu koristiti u skladu s: Creative Commons License - Non Commercial NC-SA 3.0))

Ovaj projekt financiran je uz potporu Europske Komisije, programa Erasmus+ i Slovenske nacionalne agencije za Erasmus+ CMEPIUS. Ova publikacija odražava samo

Komisija ne može biti odgovorna za bilo kakvo korištenje u njoj sadržanih

Pismo za donositelje odluka – Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima

3

Pismo za donositelje odluka – Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima (EVE)

P I S M O Z A D O N O S I T E L J E O D L U K A ...................................................................................... 1

Pismo za donositelje odluka – Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima (EVE) ............................................... 3

Sažetak .................................................................................................................................................................................. 4

1. Uvod: namjena i ciljevi Pisma za donositelje odluka ................................................................................................ 5

2. Ključni termini .................................................................................................................................................................. 7

3. Vrijednosti Europske unije u kontekstu obrazovanja ............................................................................................... 9

4. Trenutno stanje i analiza etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u EU ................................................. 11

5. Pronalaženje ključnih izazova ..................................................................................................................................... 15

6. Pronalaženje ključnih donositelja odluka u području etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima .......... 17

7. SWOT analiza ................................................................................................................................................................ 20

8. Političke i praktičke smjernice za etičko obrazovanje ............................................................................................ 22

9. Opće mjere i preporuke za procjenu budućeg napretka ..................................................................................... 24

Je li provedena dugoročna strategija usmjerena na poboljšanje mjernih alata? ................................................. 25

POSTOJE LI ZAJEDNICKI DOGOVORENI CILJEVI EVE SUSTAVA?......................................................................... 25

Je li moguće prikupljati informacije na različitim razinama sustava? ......................................................... 25

10. Zaključci i preporuke .................................................................................................................................................. 28

Literatura ............................................................................................................................................................................. 32

4

Sažetak

Pismo za donositelje odluka daje uvid u praksu etičkog obrazovanja u školama i vrtićima u Austriji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji i Španjolskoj.

Sastoji se od četiri dijela. U prvom dijelu naglašava se važnost etičkog obrazovanja u školama i vrtićima i objašnjava povezanost etike s učenjem o vrijednostima.

U drugom dijelu ovog izdanja nalazi se pregled podataka iz šest europskih zemalja, s ciljem otkrivanja na koji način što bolje pripremiti europski obrazovni sustav za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima u školama i vrtićima. Daje važne informacije i odgovore na središnja pitanja, uključujući:

� Jesu li zakonske odredbe i posebne politike obrazovnog sustava zastarjele u praksi određene zemlje? Ako je tako, kad je napravljena posljednja revizija?

� Kakva je opća praksa etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u europskim zemljama?

� Koje su kvalifikacije potrebne i kakve su mogućnosti obrazovanja za nastavnike dostupne u ovim zemljama?

U ovom dijelu, analiza okruženja osigurava bolje razumijevanje izazova u području obrazovne politike. (Ključni izazovi i donositelji odluka, SWOT analiza).

Treći dio pruža vrijedne bilješke o mjerama i pokazateljima nadzora nastavnog razvoja u području etičkog obrazovanja.

Suočavajući se sa razvojem etičkog obrazovanja u europskim zemljama, u četvrtom dijelu navedene su važne političke preporuke na europskoj i nacionalnoj razini, čija bi primjena dovela do općeg napretka etičkih smjernica.

Ta saznanja, istaknuta u svakom dijelu ovog dokumenta, pružaju važne uvide u mogućnosti i izazove za etičko obrazovanje unutar europskih obrazovnih institucija.

Ovaj dokument pregledan je od strane partnera projekta ETHIKA. http://www.ethics-education.eu Ljubljana, Bologna, Granada, Zadar, Graz, Nuremberg, Marburg kolovoz, 2017 .

1. Uvod: namjena i ciljevi Pisma za donositelje odluka

Glavna svrha ovog dokumenta je pružanje sveobuhvatne podrške donositeljima odluka različitih dimenzija etičkog obrazovanja (na razini Europske unije i na razini zemalja članica). Takođernaglašava važnost i ciljeve etičkog obrazovanja, njegovo trenutno stanjeglavne izazove s kojima je ovo područje suočeno, t

Obzirom da su europska društva suočena s dubokim, rastućim izazovima, nekima bez presedana, koji se pojavljuju u procesima globalizacije, migracija, izbjegličke krize, dezintegracije i gubitka povjerenja u Enezaposlenosti mladih, niske stope nataliteta, terorističkih prijetnji i nasilnog ekstremizma, porasta populizma i dominantnosti, gubitka fleksibilnosti društva, digitalizacije i sl., ovi fenomeni imaju veliki utjecaj kako globalno, tako i u svakodnevnoutjecaj na društvenu, kulturnu i vjersku raznolikost koju treba uzeti u obzir.

Utvrđeno je da sve to stvara političke izazove za Europsku uniju u sljedećim ključnim područjima:

Jedan od ciljeva ovog dokumenta je istaknuti posebnu ulogu etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u rješavanju spomenutih izazova i pružanju učinkovitih odgovora na njih. Nadamo se osigurati odgovarajuće temelje za značajne i smislene promjeposebnim naglaskom na uvođenje političke podrške s provedbenim mjerama koje podupiru stručnjake za obrazovanje kao najvažniji utjecajni element.

Obrazovanje, naročito rano obrazovanje, najvažniji je čimbenik razvoja samindividualaca, koji će kasnije doprinositi zajednici i društvu. Etičko obrazovanje i kritičko mišljenje igraju važnu ulogu u oblikovanju zrelog, etičnog ljudskog bića. i učenja o vrijednostima jest sveobuškolskog i obrazovnog sustava kao jedinstvena struktura. Obrazovni sustav mora biti strukturiran, počevši od rane dobi, oko etike i vrijednosti.

Unatoč tome, praksa, iskustva i obrazovne mogućnosti za nastavnike i odgajatelje u ovom području značajno variraju. Razlike i praznine pojavljuju se na razini školskih i predškolskih kurikuluma, kao i u obrazovanju i stručnom usavršavanju nastavnika. Velik

(iv)

(v) uloga proračuna Europske unije u podupiranju novonastalih zadataka

Pismo za donositelje odluka – Etičko obrazovanje i u

namjena i ciljevi Pisma za donositelje odluka

Glavna svrha ovog dokumenta je pružanje sveobuhvatne podrške donositeljima odluka različitih dimenzija etičkog obrazovanja (na razini Europske unije i na razini zemalja članica). Takođernaglašava važnost i ciljeve etičkog obrazovanja, njegovo trenutno stanje u određenom dijelu Europe, glavne izazove s kojima je ovo područje suočeno, te učinkovit i održiv skup smjernica i preporuka.

Obzirom da su europska društva suočena s dubokim, rastućim izazovima, nekima bez presedana, koji se pojavljuju u procesima globalizacije, migracija, izbjegličke krize, dezintegracije i gubitka povjerenja u Enezaposlenosti mladih, niske stope nataliteta, terorističkih prijetnji i nasilnog ekstremizma, porasta populizma i dominantnosti, gubitka fleksibilnosti društva, digitalizacije i sl., ovi fenomeni imaju veliki utjecaj kako globalno, tako i u svakodnevnom životu građana Europske unije. Ti procesi imaju dubok i trajan utjecaj na društvenu, kulturnu i vjersku raznolikost koju treba uzeti u obzir.


ciljeva ovog dokumenta je istaknuti posebnu ulogu etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u rješavanju spomenutih izazova i pružanju učinkovitih odgovora na njih. Nadamo se

za značajne i smislene promjene u području etičkog obrazovanja, s posebnim naglaskom na uvođenje političke podrške s provedbenim mjerama koje podupiru stručnjake za obrazovanje kao najvažniji utjecajni element.

Obrazovanje, naročito rano obrazovanje, najvažniji je čimbenik razvoja samostalnih, brižnih i prilagodljivih individualaca, koji će kasnije doprinositi zajednici i društvu. Etičko obrazovanje i kritičko mišljenje igraju važnu ulogu u oblikovanju zrelog, etičnog ljudskog bića. Jedan od najvažnijih aspekata etičkog obrazovanja

čenja o vrijednostima jest sveobuhvatan pristup, što znači da ono mora biti suštinski integrirano unutar školskog i obrazovnog sustava kao jedinstvena struktura. Obrazovni sustav mora biti strukturiran, počevši od rane dobi, oko etike i vrijednosti.

praksa, iskustva i obrazovne mogućnosti za nastavnike i odgajatelje u ovom području Razlike i praznine pojavljuju se na razini školskih i predškolskih kurikuluma, kao i u

avanju nastavnika. Veliki je izazov oblikovati politički okvir

(i) sigurnost

(ii) migracije i kohezija

(iii) konkurentnost i zaposlenost

(iv) građanska aktivnost i demokratska odgovornost

uloga proračuna Europske unije u podupiranju novonastalih zadataka

ko obrazovanje i učenje o vrijednostima

5

Glavna svrha ovog dokumenta je pružanje sveobuhvatne podrške donositeljima odluka za područje različitih dimenzija etičkog obrazovanja (na razini Europske unije i na razini zemalja članica). Također,

u određenom dijelu Europe, e učinkovit i održiv skup smjernica i preporuka.

Obzirom da su europska društva suočena s dubokim, rastućim izazovima, nekima bez presedana, koji se pojavljuju u procesima globalizacije, migracija, izbjegličke krize, dezintegracije i gubitka povjerenja u EU, nezaposlenosti mladih, niske stope nataliteta, terorističkih prijetnji i nasilnog ekstremizma, porasta populizma i dominantnosti, gubitka fleksibilnosti društva, digitalizacije i sl., ovi fenomeni imaju veliki utjecaj

m životu građana Europske unije. Ti procesi imaju dubok i trajan


ciljeva ovog dokumenta je istaknuti posebnu ulogu etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u rješavanju spomenutih izazova i pružanju učinkovitih odgovora na njih. Nadamo se vodećim ljudima

ne u području etičkog obrazovanja, s posebnim naglaskom na uvođenje političke podrške s provedbenim mjerama koje podupiru stručnjake za

ostalnih, brižnih i prilagodljivih individualaca, koji će kasnije doprinositi zajednici i društvu. Etičko obrazovanje i kritičko mišljenje igraju

Jedan od najvažnijih aspekata etičkog obrazovanja biti suštinski integrirano unutar

školskog i obrazovnog sustava kao jedinstvena struktura. Obrazovni sustav mora biti strukturiran, počevši

praksa, iskustva i obrazovne mogućnosti za nastavnike i odgajatelje u ovom području Razlike i praznine pojavljuju se na razini školskih i predškolskih kurikuluma, kao i u

zazov oblikovati politički okvir koji predstavlja

odgovornost

uloga proračuna Europske unije u podupiranju novonastalih zadataka

6

vrijednosti Europske unije i postaviti učinkovite provedbene mjere kako bi se osigurala mogućnost cjeloživotnog učenja, korištenjem najboljih metoda i integracijskih pristupa za poticanje znanja i razvoja vještina vezanih za etiku i učenje o vrijednostima.

Temeljimo ovo Pismo na postojećoj politici i strateškim dokumentima, analizi obrazovnog sustava i, najvažnije, na iskustvu brojnih nastavnika i odgajatelja s kojima smo surađivali na projektu ETHIKA. Poneke je aspekte etičkog obrazovanja jako teško kvantificirati i ispravno procijeniti, stoga upravo ovdje otvorenost za potrebe nastavnika igra važnu ulogu.

Dakle, glavni ciljevi su povećati interakciju između istraživanja, prakse i relevantnih donositelja odluka, pomoći u provođenju inicijativa, kako na europskoj, tako i na nacionalnim razinama, i otvoriti prostor budućim javnim raspravama i mjerama vezanih za etiku i učenje o vrijednostima.


7

2. Ključni termini

U ovom poglavlju dokumenta navode se kratke definicije ključnih termina i pojmova, važnih za razumijevanje etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima, te za primjenu mjera politike.

Etika� Etika je reflektirajući sustav vrijednosti, načela, vrlina i ideala koji oblikuju naše živote i određuju temelj za međuljudske odnose, kao i za odnos prema samom sebi. Određuje nas i usmjerava kroz život. Osnovno je područje moralne filozofije kao akademske discipline.

Vrijednosti� Vrijednosti su važna, duboko ukorijenjena, prožimajuća uvjerenja, odnosno stavovi i ideali koji su obično zajednički unutar određene zajednice u pogledu dobrog i lošeg. Shvaćamo svijet oko sebe kroz ovakve vrijednosti i prilagođavamo se njima, obzirom da smo kao ljudska bića neizbježno suočeni s pitanjima i odlukama o tome kako se ponašati.

Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima� Naziv etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima (EVE – Ethics and values education) odnosi se na sve aspekte obrazovanja koji se eksplicitno ili implicitno povezuju s etičkom dimenzijom života, te koji se ujedno mogu strukturirati, regulirati i pratiti s primjerenim edukativnim metodama i alatima. Glavni ciljevi EVE-a: stimulirati etičko razmišljanje, svijest, odgovornost i suosjećajnost kod djece, omogućiti djeci uvid u važna etička načela i vrijednosti, opremiti ih s intelektualnim sposobnostima (kritičko mišljenje i evaluacija, refleksija, otkriće, razumijevanje, donošenje odluka, razvijanje nekognitivnih sposobnosti poput suosjećajnosti) za donošenje odgovornih moralnih prosudbi kao i za razvijanje i izgradnju okruženja unutar učionice ili škole kao etičke zajednice i promišljajući smjestiti pojedince unutar ostalih lokalnih i globalnih zajednica s misijom doprinosa općem dobru. Navedene sposobnosti omogućuju djeci da prevladaju predrasude, diskriminaciju i ostale neetičke prakse i stavove, istovremeno oblikujući ispravan pristup prema samima sebi, društvu i okolišu.

Karakterno obrazovanje� Karakterno obrazovanje je specifična forma etičkog obrazovanja, koja se usredotočuje prvenstveno na razvoj karaktera, npr. razvijanje moralnih vrlina, navika i drugih aspekata karaktera, što se kasnije pretvara u moralno ispravno djelovanje.

Moralno obrazovanje� Pojam moralnog obrazovanja upotrebljava se u užem dijelu obrazovnog procesa, u kojem se djeci prenose načela, vrijednosti i vrline, priznate u određenom društvu i temeljene na sustavu vjerovanja, vrijednosnom sustavu, tradiciji i religiji.

8

Građanski odgoj� Građanski odgoj obuhvaća znanje i razumijevanje o tome kako postati informirani građanin, razvijanje vještina za istraživanje i komunikaciju, te za sudjelovanje i odgovorno djelovanje. Teži razvoju i promicanju aktivnog građanstva, usredotočujući se na etičku dimenziju važnih društvenih i političkih pitanja.

Interkulturalno obrazovanje� Interkulturalno obrazovanje odnosi se na skup pedagoških pristupa i sadržaja koji promiču uzajamno razumijevanje i suživot ljudi s različitim kulturnim pozadinama i iskustvom, te omogućuje prepoznavanje vrijednosti pluralnosti i raznolikosti. Može se ograničiti na određeni skup kultura i koncepata ili biti otvoreno. Ponekad ga nadopunjuje kozmopolitsko obrazovanje koje posebno ističe načela povezanosti čovječanstva i globalne međuovisnosti, što se odražava na naše obveze prema drugim ljudskim bićima.

Vjersko obrazovanje� Vjersko obrazovanje kao religijska nauka prenosi specifične vrijednosti, svjetonazore, povijesni kontekst i druge teme vezane uz određenu religijsku zajednicu. Polazi od toga da učenik ima ‘’unutarnje’’ razumijevanje i odanost religiji, a ne samo gledište izvana, kao što je slučaj s obrazovanjem o religiji (s). (vidi Konvenciju protiv diskriminacije u obrazovanju, UNESCO, 1960).

Filozofija za djecu/s djecom i Kritičko mišljenje � Filozofija za djecu/s djecom prvenstveno označava skup metoda osmišljenih da potaknu i njeguju kritičko mišljenje i reflektivno razumijevanje kod djece. Može se strukturirati oko tradicionalnih filozofskih pitanja – prilagođenih dječjoj dobi – ali se može koristiti i kao opća metoda učenja i razumijevanja (retoričke vještine, pravilno ispitivanje, sokratski dijalog). Naglasak je na kritičkom mišljenju, odnosno mišljenju zasnovanom na korištenju razuma, naspram neinformiranosti, subjektivnih želja i sklonosti, predrasuda, strahova i sl. Ono pomaže u oblikovanju odgovora, uvjerenja, pa zatim i djelovanja. Stoga je kritičko mišljenje povezano s dubokim razumijevanjem, donošenjem dobrih odluka, evaluiranjem, analiziranjem, vaganjem pretpostavki i drugih razmatranja, itd..

Obrazovna etika� Obrazovna etika obuhvaća široko područje etičkih problema vezanih uz obrazovanje kao takvo. Uključuje razmatranje i razmišljanje o obrazovnoj politici (naročito onoj direktno vezanoj za etička pitanja). Bavi se filozofskim i posebice etičkim izvorima obrazovnih ciljeva i istražuje etičku dimenziju različitih pedagoških pristupa i paradigmi. Uključuje i profesionalnu etiku, promatrajući obrazovanje nastavnika kao ključan dio njihovog profesionalnog razvoja.

3. Vrijednosti Europske unije u kontekstu obrazovanja

Europska unija još uvijek nema jedinstvenu politiku, strateške dokumente ili smjerniceVažnost promjena i napretka u ovom području naglašena je najnovijim javnim konzultacijama Europske komisije o promicanju društvene uključenosti i zajedničkih vrijednosti kroz učenje. Europska unija i europsko društvo općenito, usmjereni su na određene temeljne vrijednosti:

Ove su vrijednosti navedene u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji i ponovljene u Pariškoj deklaraciji kao ključne vrijednosti u kontekstu obrazovanja:

“Te su vrijednosti zajedničke zemljamaprevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca. ... Stoga pozivamo na ponovneprihvaćanje tih zajedničkih temeljnih vrijedkroz obrazovanje - počevši od ranog doba. Osnovna svrha obrazovanja nije samo razvijanje znanja, vještina, kompetencija i stavova te ugrađivanje temveć i pomoć mladima - u uskoj suradnji sodgovorni i otvoreni članovi društva

Nekoliko strateških dokumenata također stavljaokviru i programu rada ET2020, strateški cilj br. 3 pod nazivom aktivnog građanstva, navodi da obrazovanje i učenje trebaju "poticati daljnje učenje, aktivno građanstvo i interkulturalni dijalog", kao i "promicati interkulturtemeljnih prava". Problem je u tome što ne postoji specifičan mjerni


Vrijednosti Europske unije u kontekstu obrazovanja

Europska unija još uvijek nema jedinstvenu politiku, strateške dokumente ili smjerniceVažnost promjena i napretka u ovom području naglašena je najnovijim javnim konzultacijama Europske komisije o promicanju društvene uključenosti i zajedničkih vrijednosti kroz učenje. Europska unija i europsko

su na određene temeljne vrijednosti:

Ove su vrijednosti navedene u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji i ponovljene u Pariškoj deklaraciji kao ključne vrijednosti u kontekstu obrazovanja:

vrijednosti zajedničke zemljama članicama u europskom društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost

Stoga pozivamo na ponovne napore kako bismo učvrstili učenje i prihvaćanje tih zajedničkih temeljnih vrijednosti i postavili temelje za inkluzivna društva

počevši od ranog doba. Osnovna svrha obrazovanja nije samo razvijanje znanja, vještina, kompetencija i stavova te ugrađivanje temeljnih vrijednosti,

u uskoj suradnji s roditeljima i obiteljima - da postanu aktivni, odgovorni i otvoreni članovi društva.“

Nekoliko strateških dokumenata također stavljaju naglasak na odnos obrazovanja i vrijednosti. U strateškom trateški cilj br. 3 pod nazivom Promicanje jednakosti, društvene

navodi da obrazovanje i učenje trebaju "poticati daljnje učenje, aktivno građanstvo i ni dijalog", kao i "promicati interkulturalne kompetencije, demokratske vrijednosti i poštivanje

u tome što ne postoji specifičan mjerni program postavljen

ljudsko dostojanstvo

sloboda

demokracija

jednakost

vladavina prava

poštivanje ljudskih prava


9

Europska unija još uvijek nema jedinstvenu politiku, strateške dokumente ili smjernice za područje EVE-a. Važnost promjena i napretka u ovom području naglašena je najnovijim javnim konzultacijama Europske komisije o promicanju društvene uključenosti i zajedničkih vrijednosti kroz učenje. Europska unija i europsko

Ove su vrijednosti navedene u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji i ponovljene u Pariškoj deklaraciji kao

članicama u europskom društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost

napore kako bismo učvrstili učenje i nosti i postavili temelje za inkluzivna društva

počevši od ranog doba. Osnovna svrha obrazovanja nije samo eljnih vrijednosti,

da postanu aktivni,

obrazovanja i vrijednosti. U strateškom Promicanje jednakosti, društvene kohezije i

navodi da obrazovanje i učenje trebaju "poticati daljnje učenje, aktivno građanstvo i demokratske vrijednosti i poštivanje

program postavljen upravo za ta

10

ključna pitanja (kao što je to slučaj s drugim strateškim ciljevima). Ovaj dokument rada ima za cilj popuniti ovaj jaz.

Širi kontekst razmišljanja o vrijednostimameđunarodnih organizacija poput Ujedinjenih naroda i Vijećapravima usmjerena je na temeljno dostojanstvo svakog pokoja čine temelj slobode, pravde i mira u svijetu.koji ističu obrazovanje za mir, mirovno obrazovanje, kulturu mira i nenasilja, trajnu solidarnost beobračuna, slobodno izražavanje, održivost i odgovornost prema planetu, borbu protiv svih vrsta rasizma, predrasuda i isključivanja, skladni su sa našim glavnim ciljevima navedenima u ovom dokumentu.

Vijeće Europe ističe demokraciju, ljudska prava i vladakreirano nekoliko važnih političkih dokumenata o obrazovanju, kao i obrazovne smjernice i materijalebi promicali aktivno, demokratsko građanstvo, ljudska prava i ostale vrijednosti, borbu protiv predragovora mržnje, nasilja itd. Ovo je temeljeno na prepoznavanju međuovisnosti i na činjenici da europsko društvo postaje sve raznolikije, pa je uloga obrazovanja u promicanju i prenošenju zajedničkih vrijednosti važnija no ikad.

Poziv na provedbu opsežnije politike, praćene skupom učinkovitih provedbenih mjera, nije samo temeljen na gore opisanim političkim dokumentima, već i politike. Npr. ETUCE – europski odbor sindikata u obrazovanju navodi među svojim temeljnim vrijednostima i predanost da “svi nastavnici trebaju imati pristup integriranom, visokokvalitetnom inicijalnom obrazovanju, visokokvalitetnom početku i kontinuiranom profesionalnom razvoju tijekom karijere”. Također se zalažu za mirovno obra(UNESCO), promoviranje zajedničkih vrijednosti, te naglašavaju da bi nastavnici trebali biti u mogućnosti steći znanje i vještine za takvo obrazovanje, odnosno imati učinkovit profesionalni razvoj. To je ključno, jer nastavnici imaju ogroman utjecaj na učenike. Početni programi obrazovanja za nastavnike posebno su odgovorni da bi pripremili buduće nastavnike za promicanje smislenog, angažiranog učenja. Ovaj se dokument bavi time u nastavku.

ključna pitanja (kao što je to slučaj s drugim strateškim ciljevima). Ovaj dokument rada ima za cilj popuniti

t razmišljanja o vrijednostima obrazovanja u EU određen je idejama i dokumentima međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe. UN-ova Opća d

o dostojanstvo svakog pojedinca, kao nositelja jednakih i neotuđivih prava, slobode, pravde i mira u svijetu. Napori UNESCO-a u području obrazovanja

koji ističu obrazovanje za mir, mirovno obrazovanje, kulturu mira i nenasilja, trajnu solidarnost beobračuna, slobodno izražavanje, održivost i odgovornost prema planetu, borbu protiv svih vrsta rasizma, predrasuda i isključivanja, skladni su sa našim glavnim ciljevima navedenima u ovom dokumentu.

Vijeće Europe ističe demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava kao središnje vrijednostio nekoliko važnih političkih dokumenata o obrazovanju, kao i obrazovne smjernice i materijale

bi promicali aktivno, demokratsko građanstvo, ljudska prava i ostale vrijednosti, borbu protiv predragovora mržnje, nasilja itd. Ovo je temeljeno na prepoznavanju međuovisnosti i na činjenici da europsko

raznolikije, pa je uloga obrazovanja u promicanju i prenošenju zajedničkih vrijednosti

nije politike, praćene skupom učinkovitih provedbenih mjera, nije samo temeljen na gore opisanim političkim dokumentima, već i na perspektivi nastavnika i njihovog glasa u razvoju

europski odbor sindikata u ojim temeljnim

vrijednostima i predanost da “svi nastavnici trebaju imati pristup integriranom, visokokvalitetnom inicijalnom obrazovanju, visokokvalitetnom početku i kontinuiranom profesionalnom razvoju tijekom

Također se zalažu za mirovno obrazovanje (UNESCO), promoviranje zajedničkih vrijednosti, te naglašavaju da bi nastavnici trebali biti u mogućnosti steći znanje i vještine za takvo obrazovanje, odnosno imati učinkovit profesionalni razvoj. To je ključno, jer nastavnici imaju ogroman

j na učenike. Početni programi obrazovanja za nastavnike posebno su odgovorni da bi pripremili buduće nastavnike za promicanje smislenog, angažiranog učenja. Ovaj se dokument bavi time u nastavku.

ključna pitanja (kao što je to slučaj s drugim strateškim ciljevima). Ovaj dokument rada ima za cilj popuniti

u EU određen je idejama i dokumentima ova Opća deklaracija o ljudskim

jednakih i neotuđivih prava, a u području obrazovanja – posebno oni

koji ističu obrazovanje za mir, mirovno obrazovanje, kulturu mira i nenasilja, trajnu solidarnost bez obračuna, slobodno izražavanje, održivost i odgovornost prema planetu, borbu protiv svih vrsta rasizma, predrasuda i isključivanja, skladni su sa našim glavnim ciljevima navedenima u ovom dokumentu.

vinu prava kao središnje vrijednosti. Također je o nekoliko važnih političkih dokumenata o obrazovanju, kao i obrazovne smjernice i materijale koji

bi promicali aktivno, demokratsko građanstvo, ljudska prava i ostale vrijednosti, borbu protiv predrasuda, govora mržnje, nasilja itd. Ovo je temeljeno na prepoznavanju međuovisnosti i na činjenici da europsko

raznolikije, pa je uloga obrazovanja u promicanju i prenošenju zajedničkih vrijednosti

nije politike, praćene skupom učinkovitih provedbenih mjera, nije samo temeljen nastavnika i njihovog glasa u razvoju

j na učenike. Početni programi obrazovanja za nastavnike posebno su odgovorni da bi pripremili buduće nastavnike za promicanje smislenog, angažiranog učenja. Ovaj se dokument bavi time u nastavku.

4. Trenutno stanje i analiza etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u

Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima (EVE) unutar šest europskispitivanje i evaluacija – Austriji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji pozicionirano u pojedinom nacionalnom obrazovnom sustavu (ETHIKA, Analiza trenutnog stanja, 2015.).

Usporedba između zemalja sudionica projekta pokazuje sliku trenutnog stanja i može se koristitiodgovaranje na pitanja o ulozi i razvoju etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u školama i vrtićima. Usporedba zemalja slijedi sljedeću strukturu:

Predškolsko obrazovanje i vrtić

U okviru predškolske i vrtićke razine šest zemalja u kojima je izvršeno ispitivanje, etičke poput pomoći i podrške, tolerancije, multikulturalizma, prijateljstva i sl., uključene su kroz različite edukacijske pristupe i prilagođene institucijalnim smjernicama.

Za vrijeme ispitivanja, dvije od šest zemalja učenje o vrijednostima, te iznijele dokaze u obliku ovažnim etičkim pitanjima, rastu i očekivanja da će i ostale europske zemlje članice slijediti ovaj politpodrške ranom etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima.

Za nastavnike i odgajatelje u predškolskom obrazovanju, postoje privatne i javne institucije koje pružaju podršku i edukaciju u području EVE-

Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazov

Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima u osnovnim i srednjim školama ispitanih zemalja Hrvatske, Njemačke, Italije, Slovenije i Španjolske, izgleda prilično nejednako u direktnoj usporedbi, kao što je vidljivo u donjim tablicama.

II.


Trenutno stanje i analiza etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u

Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima (EVE) unutar šest europskih zemalja u kojima je provedeno Austriji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji i Španjolskoj

pozicionirano u pojedinom nacionalnom obrazovnom sustavu (ETHIKA, Analiza trenutnog stanja, 2015.).

Usporedba između zemalja sudionica projekta pokazuje sliku trenutnog stanja i može se koristitiozi i razvoju etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u školama i vrtićima.

Usporedba zemalja slijedi sljedeću strukturu:

U okviru predškolske i vrtićke razine šest zemalja u kojima je izvršeno ispitivanje, etičke poput pomoći i podrške, tolerancije, multikulturalizma, prijateljstva i sl., uključene su kroz različite edukacijske pristupe i prilagođene institucijalnim smjernicama.

Za vrijeme ispitivanja, dvije od šest zemalja – Austrija i Slovenija, već su poduprijele etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima, te iznijele dokaze u obliku obrazovnih okvira. Zbog rastućeg broja javnih rasprava o važnim etičkim pitanjima, rastu i očekivanja da će i ostale europske zemlje članice slijediti ovaj politpodrške ranom etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima.

Za nastavnike i odgajatelje u predškolskom obrazovanju, postoje privatne i javne institucije koje pružaju -a.

Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima u osnovnim i srednjim školama ispitanih zemalja Hrvatske, Njemačke, Italije, Slovenije i Španjolske, izgleda prilično nejednako u direktnoj usporedbi, kao što

I. Predškolsko obrazovanje i vrtić

II. Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

III. Obrazovanje za učitelje/odgajatelje

IV. Sažetak


11

Trenutno stanje i analiza etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u EU

ih zemalja u kojima je provedeno i Španjolskoj – nejednako je

pozicionirano u pojedinom nacionalnom obrazovnom sustavu (ETHIKA, Analiza trenutnog stanja, 2015.).

Usporedba između zemalja sudionica projekta pokazuje sliku trenutnog stanja i može se koristiti za ozi i razvoju etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u školama i vrtićima.

U okviru predškolske i vrtićke razine šest zemalja u kojima je izvršeno ispitivanje, etičke teme i vrijednosti poput pomoći i podrške, tolerancije, multikulturalizma, prijateljstva i sl., uključene su kroz različite

a, već su poduprijele etičko obrazovanje i Zbog rastućeg broja javnih rasprava o

važnim etičkim pitanjima, rastu i očekivanja da će i ostale europske zemlje članice slijediti ovaj politički trend

Za nastavnike i odgajatelje u predškolskom obrazovanju, postoje privatne i javne institucije koje pružaju

Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima u osnovnim i srednjim školama ispitanih zemalja – Austrije, Hrvatske, Njemačke, Italije, Slovenije i Španjolske, izgleda prilično nejednako u direktnoj usporedbi, kao što

Osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje

12

Pravna osnova etičkog obrazovanja ispitanih zemalja

Država Pravna osnova predmeta Posljednja revizija

Austrija Na najvišoj / državnoj razini 2012

Hrvatska Na najvišoj / državnoj razini 2004

Njemačka 1 Na razini saveznih zemalja n/a 2

Italija Na najvišoj / državnoj razini 2010

Slovenija Na najvišoj / državnoj razini 2013

Španjolska Na najvišoj / državnoj razini 2014

1) Zbog strukture vlasti, svaka od saveznih zemalja provodi svoju politiku 2) Revizija predmeta podložna je autoritetu svake savezne države i nije međusobno usklađena

Tablica 1: Pravna osnova predmeta (Izvor: Analiza trenutnog stanja, ETHIKA, 2015.)

Nazivi predmeta u ispitanim zemljama definirani su kako slijedi:

Država Naziv predmeta

Austrija Etičko obrazovanje 3, Filozofija 3

Hrvatska Etika 3

Njemačka 4 Etika 2,3, Etičko obrazovanje 3, Filozofija 3, Filozofija s djecom 2,3, Životna etika i religijsko obrazovanje3, Opća etika 3, Vrijednosti i norme 3

Italija Filozofija 3

Slovenija Građanska i domovinska kultura i etika 1; Religije i etika 3; Filozofija za djecu 3

Španjolska Građanske i društvene vrijednosti 1; Etičke vrijednosti 3

1) U osnovnim školama 2) Djelomično u osnovnim školama 3) U srednjim školama 4) Zbog strukture vlasti, svaka savezna zemlja provodi svoju politiku, što dovodi do nejednakosti obrazovnog sustava u Njemačkoj

Tablica 2: Nazivi predmeta (Izvor: Analiza trenutnog stanja, ETHIKA, 2015.)


13

Pravni status predmeta u ispitanim zemljama:

Država Pravni status predmeta

Austrija Zamjenski 3

Hrvatska Izborni 3

Njemačka 4 Obvezan 3 Izborni 3 Zamjenski 2,3

Italija Obvezan 3

Slovenija Obvezan 1 Izborni 3

Španjolska Obvezan 1 Izborni 3

1) U osnovnim školama 2) Djelomično u osnovnim školama 3) U srednjim školama 4) Zbog strukture vlasti, svaka savezna zemlja provodi svoju politiku, što dovodi do nejednakosti obrazovnog sustava u Njemačkoj

Tablica 3: Pravni status predmeta (Izvor: Analiza trenutnog stanja, ETHIKA, 2015.)

Obrazovanje za učitelje/odgajatelje

Obrazovanje učitelja i odgajatelja organizirano je kako slijedi:

Država Programi za učitelje i odgajatelje

Austrija Sveučilišna razina 1

Hrvatska Sveučilišna razina 1

Njemačka Sveučilišna razina 2

Italija Sveučilišna razina 1

Slovenija Sveučilišna razina 1

Španjolska Sveučilišna razina 1

1) U potpunosti dostupno 2) Djelomično dostupno 3) Nije dostupno

Tablica 4: Programi za učitelje i odgajatelje (Izvor: Analiza trenutnog stanja, ETHIKA, 2015.)

14

Sažetak

Na predškolskoj i vrtićkoj razini etički su sadržaji uključeni na različite načine, neki izravnim pristupom, dok drugi sadrže samo određene aspekte. Za vrijeme ove studije, obvezno pohađanje programa unutar državnih ustanova postojalo je samo u Austriji.

Fokus ostatka sažetka je na osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Samo Njemačka ima poseban predmet u sklopu osnovnog i srednjeg školskog programa, posvećen etici i etičkom obrazovanju. U ostalim zemljama te su teme pokrivene kroz šire predmete poput Građanskih i društvenih vrijednosti, Građanske i domovinske kulture i sl. No, mnogi takvi predmeti samo su izborni, pa ne možemo govoriti o stvarnoj usklađenosti različitih nacionalnih sustava. Što se tiče sadržaja relevantnih predmeta, oni pokrivaju barem određene osnovne zajedničke vrijednosti i vrline ili principe kao što su odgovornost, zajednica, dijalog, raznolikost, održivost i ekologija. Položaj i uloga predmeta smatraju se vrlo nejednakim unutar zemalja u kojima su izvršeni ispitivanje i evaluacija. Stoga nije iznenađujuće da se obrazovanje i osposobljavanje nastavnika uključenih u važne teme o etičkom obrazovanju također razlikuju od zemlje do zemlje. U nekim zemljama nastavnici moraju proći dodatnu izobrazbu, a u drugima je dostatan nastavnički stupanj (ili ekvivalent) na jednom od relevantnih područja studija (filozofija, sociologija, učiteljski fakultet). U nekim slučajevima potrebno je položiti i stručni ispit, dok u drugom slučaju to nije obavezan preduvjet. U postojećim i vladajućim smjernicama, sveučilišta nemaju mogućnost osnivanja i razvijanja odgovarajućeg programa obrazovanja nastavnika. Unutar tih zemalja djeluje nekoliko nevladinih organizacija ili nezavisnih obrazovnih institucija, koje pružaju sadržaj ili tečajeve posvećene etičkom obrazovanju, filozofiji s djecom, dijalogom, refleksiji i kritičkom mišljenju, ljudskim pravima i drugim srodnim temama.

Kao što gore navedena izvješća pokazuju, postoje značajne razlike među zemljama sudionicama projekta. Trenutni zahtjevi demokratskim strankama pokazuju političku volju za velikim poboljšanjima u području obrazovanja temeljenog na vrijednostima. (vidi FV Ethik: Antworten der Parteien, 2016). Ukratko, šest europskih zemalja nisu poduzele dovoljno napora da bi osigurale kvalificirano podučavanje EVE-a u školama i vrtićima.


15

5. Pronalaženje ključnih izazova

“Etička dimenzija obrazovanja i učenja prisutna je u nekoliko ključnih strateških i političkih dokumenata Europske unije. Zemlje članice se podsjeća da su ‘ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje ključna za europsku ekonomiju temeljenu na znanju’. (Program za Europsku suradnju u školama).” (Prijedlog projekta ETHIKA – podnesen 29. travnja, 2014. str. 27.)

U istom mjesecu Vijeće Europe objavilo je “Education for change Change for education – Teacher manifesto for the 21st century” u Strasbourgu, s vrlo važnim porukama, npr. "Izbor pedagogije i okruženja za učenje dio je etosa. Pedagogija i metodologija nisu neutralni; uvijek odražavaju vrijednosti, etiku / etos i principe, te smjernice za ono što želimo razvijati u učenicima. Škole ili fakulteti kojima se upravlja demokratskim načelima, te ih se uključuje u podučavanje i učenje, učinkovito će podupirati demokratska i pravedna društva.

Nastavnici se mogu odlučiti za prelazak s neparticipativnih metoda pedagogije na pedagogiju usredotočenu na stjecanje specifičnih sposobnosti: eksperimentiranje, sustavno razmišljanje i razvijanje kolektivnog znanja, rješavanje problema, kritičko mišljenje, sposobnost brzog suočavanja s novitetima, kooperativni duh i vještine, kretanje kroz mreže znanja i sl.” (Vijeće Europe, Strasbourg: Education for change Change for education – Teacher manifesto for the 21st century, travanj, 2014.)

Potreba za etičkim obrazovanjem jasno je prepoznata od strane Europske unije, posebno nužnost poticanja društvenih i građanskih sposobnosti (ET 2020).

Ovdje navodimo ključne izazove vezane uz razvoj etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima diljem EU, koje smo identificirali tijekom projekta:

� Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima širokog su spektra, sadržajno i metodološki, stoga zahtijevaju jedinstven, holistički pristup.

� U mnogim zemljama nedostaje mogućnosti za obrazovanje i osposobljavanje učitelja.

� Usko vezani izazov je implementacija EVE-a u postojeći školski nastavni program, da bude učinkovit i ostane vjeran svojoj prirodi, jer postoje ozbiljni pritisci na nastavni plan i program koji će se nadopunjavati raznim novim temama i sadržajima, što onda ograničava prostor za etičko obrazovanje.

� Postoji mnogo različitih shvaćanja o tome što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima, te koji su im ciljevi, što može potaknuti ozbiljne sumnje ili prigovore za njihovu provedbu (ideološke, kulturološke, religijske, itd.).

� EVE se bavi nekima od najvažnijih izazova suvremenog društva, za koje u mnogim slučajevima nema spremnog, dogovorenog rješenja, te mogu dodirnuti osjetljiva pitanja. Donositelji odluka stoga često nerado rješavaju takva pitanja i ne uključuju ih u kurikulum.

� Postoje ograničenja u proračunu obrazovnog sustava koja onemogućuju da EVE podučavaju učitelji obrazovani upravo za ovo područje.

Međunarodni istraživači projekta ETHIKA ovo shvaćaju ozbiljno u stvaranju integriranog (održivog i uspješnog) europskog obzora za postizanje EU2020 ciljeva. Oni su napravili analizu korisničkih potreba za šest zemalja sudionica projekta. Osnovne potrebe pokazale su se gotovo jednakima u svim zemljama u kojima je provedena analiza. Učitelji i odgajatelji iz Austrije, Hrvatske, Njemačke, Italije, Slovenije i Španjolske prepoznali su sljedeće glavne etičke potrebe:

• Samopouzdanje

16

• Rješavanje sukoba

• Pravednost

• Poštovanje

• Odgovornost.

Timski suradnici projekta smatraju da su ove teme ključne u etičkom obrazovanju. Stoga su u sklopu projekta razvijeni edukacijski materijali za različite dobne skupine: 3-5, 5-7, 7-9, 9-11, 11-14. Svi materijali su slobodni za korištenje i mogu se pronaći na internetskoj stranici ETHIKA projekta (http://www.ethics-education.eu/tools/index.htm).

Samopouzdanje je temeljna vrijednost; tek kad uvidi vlastitu vrijednost, čovjek može biti svjestan i tuđih vrijednosti. Viktor Frankl, utemeljitelj logoterapije, naglašava da čovjek dolazi do smisla, ne tražeći ga, već djelujući i preuzimajući odgovornost (Frankl, 2006.). Na temelju Franklove logoterapije, Eva Maria Waibel razvila je tzv. egzistencijalnu pedagogiju (Waibel, 2013.); samovrednovanje predstavlja središnje pedagoško pitanje (Waibel, 2009).

Ako je čovjek poštovan, on može poštovati druge. Biti poštovan u ranom djetinjstvu, među vršnjacima, poznanicima i kolegama iz razreda, preduvjet je za prepoznavanje vrijednosti poštovanja. Djeca bez takvog iskustva, te s iskustvom patnje, u opasnosti su od stvaranja nasilja (Bauer, 2013). Neuroznanstvenik Joachim Bauer u svom istraživanju pokazuje da se agresija i nasilje pojavljuju onda kad su ugrožena područja temeljne motivacije kao što su pravednost i prihvaćanje (Bauer, 2013., 27).

Čovjek jakog samopouzdanja ima sposobnost biti svjestan pravde i nepravde, te sposoban boriti se za pravdu i pružati podršku ljudima koji pate od nepravde. Važno je uvidjeti da je društvena pravda preteča slobode (Höffe, 2010).

Hans Jonas tvrdi da naša nova moć uništavanja prirode stvara povijesni novitet odgovornosti prema budućim generacijama (Jonas, 1989). Samo ako čovjek stvori odgovornost u individualnoj, društvenoj i globalnoj dimenziji, može se ostvariti održivost svijeta.

Kroz sve teme etika nije samo teorija, već nas poziva na djelovanje. Stoga je etičko djelovanje iznimno važno u projektu ETHIKA.

U obrazovanju, učitelji i odgajatelji moraju biti otvoreni za sve probleme, sukobe i izazove, npr. nove migracijske izazove. Učenici moraju stjecati sposobnost za rješavanje sukoba.

U svim etičkim izazovima, podučavaju se individualnost i raznolikost, kako bi se društvo razvijalo na način da ljudi vide sebe kao građane svijeta, u kojem svaki individualac nosi odgovornost. Zlatno pravilo ‘’ Sve dakle, što hoćete da čine vama ljudi, činite i vi njima‘‘ (Mt 7, 12) najvažnije je u svim religijama, i čini priliku za stvaranje etičke budućnosti i zajedništva čovječanstva.


17

6. Pronalaženje ključnih donositelja odluka u području etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima

Donositelj odluka vrlo je širok pojam, koji se često koristi za definiranje ljudi i organizacija uključenih u upravljanje ili donošenje odluka u određenoj aktivnosti ili poslovanju. U svojoj izvornoj definiciji, sa Stanfordovog instituta za istraživanje (1983), donositelji odluka su članovi organizacije bez čije podrške organizacija prestaje postojati. Kad govorimo o projektu ili aktivnosti, ispravna definicija može biti: "pojedinac, skupina ili organizacija, koja može utjecati na odluku, ili se na nju utječe odlukom, aktivnošću ili ishodom projekta "(Institut za upravljanje projektom, 2013.) Sustavna identifikacija, ciljano upravljanje donositeljima odluka također se naziva i upravljanje interesnim skupinama.

U projektu ETHIKA, donositelji odluka kategorizirani su prema:

• utjecaju na druge donositelje odluka

• potencijalu odlučivanja (tehničkom, političkom i sl.)

• stavu prema projektu ETHIKA (protivnik, konkurent, zagovornik, neutralan i sl.)

• potencijalnoj ulozi u projektu

• međusobnim odnosima

18

U području interesa ETHIKA projekta, tj. u području razvoja EVE-a, donositeljima odluka smatramo sve zainteresirane za uspjeh predškolstva, škole i fakulteta, učenika, ravnatelja, nastavnika i drugog osoblja, studenata sa svojim obiteljima, zatim udruga svih prethodnih skupina, ostalih članova lokalne zajednice, članova školskog odbora, gradskih, regionalnih i nacionalnih predstavnika. Probni popis uključuje:

� Opću upravu za obrazovanje i kulturu Europske komisije

� članove Europskog parlamenta

� ministarstva obrazovanja

� članove lokalnih samouprava i nacionalnog parlamenta

� odgojne zajednice

� političare

� međunarodne mreže

� partnere projekta ETHIKA

� udruge u području filozofije

� udruge u području etike

� ustanove za obrazovanje nastavnika

� medije (nacionalne i lokalne)

� sveučilišta

� srednje škole

� osnovne škole

� vrtiće

� strukovne škole

� centre za mlade

� ravnatelje škola, nastavnike i ostalo osoblje

� učenike sa svojim obiteljima

Nadalje, možemo navesti:

� nacionalne udruge � regionalne udruge � općinske udruge

� nevladine udruge � humanitarne udruge � kulturne udruge

� katoličke udruge � protestantske udruge � židovske udruge

� muslimanske udruge � socijalne i poslovne udruge � ostali

Kao i kod svakog popisa, navedeno mora biti prilagođeno pojedinačnoj specifičnoj situaciji, što znači brisanje nekih članova ili dodavanje drugih, poput vjerskih institucija, nevladinih organizacija, humanitarnih udruga, lokalnih medija, kulturnih institucija i sl.

Umjesto donositelja odluka, dajemo prednost konceptu obrazovne zajednice, obuhvaćajući sve aktere koji imaju osobni, profesionalni ili građanski interes i zabrinutost za EVE.


19

Naša preporuka je započeti pripremu popisa i kontakata svih tih individualnih i kolektivnih entiteta i razmišljati o načinima i strategijama koje imamo kako bismo ih obavijestili o predstojećim djelovanjima, ali i aktivno angažirali. To zahtijeva razvoj komunikacije od samog početka, budući da su vrijeme i trud potrebni za uključivanje i mobiliziranje javnih donositelja odluka obično dulji i veći nego za ostale skupine.

Također može biti učinkovito povezati naše EVE strategije sa širim projektom koji je usmjeren na poboljšanje kulture škole, tj. na skup pravila, uvjerenja, odnosa i stavova koji utječu na sve aspekte školskog života. U tom kontekstu možemo povezati naše EVE akcije s konkretnim ključnim pitanjima, tj. fizičkim i emocionalnim zdravljem učenika, organizacijom učionica i zajedničkih prostorija, strategijom koju slijede škole za rješavanje etničke, kulturne i jezične raznolikosti, te kako promicanje uključenosti i brige može podržati ovu strategiju.

Pri planiranju kako uključiti članove obrazovne zajednice, moramo razmotriti različite društvene i emocionalne veze koje mogu postojati u našoj školi: iskustvene (sami učenici), obiteljske (roditelji i rođaci), stručne (nastavnici i školsko osoblje), građanske (javni donositelji odluka zatražili su upravljanje obrazovnom politikom i volonterima koji pružaju svoje vrijeme i usluge), socioekonomske (građani plaćaju porez, lokalna poduzeća zainteresirana za dobro osposobljene i kvalificirane buduće radnike).

U svakom slučaju, u središtu svih djelovanja je uključivanje obrazovne zajednice, odnosno davanje prave prilike za sudjelovanje u procesu donošenja odluka, te na kraju oblikovanje obrazovnog programa koji će kao takav podupirati mišljenja, stavove, vrijednosti i kulturu zajednice.

Konačno, trebalo bi započeti odgovarajuće radnje kako bi se omogućilo da različite skupine igraju aktivnu ulogu u zajednici. Na taj način ono što se podučava u školi nadopunjuje lokalna zajednica, povezujući aktivnosti u učionici s drugim aspektima svakodnevnog života učenika. Moramo prihvatiti činjenicu da je škola institucija koja zahtijeva uključivanje šire zajednice u važne odluke vezane uz njezino upravljanje, djelovanje i poboljšanje, s ciljem poticanja jačeg osjećaja pripadanja, osjećaja aktivnog ulaganja u postizanje školskih ciljeva: time ćemo povećati vjerojatnost uspjeha naših EVE programa.

Naposljetku, ali ne i najmanje važno, postoji područje djelovanja pod Općom upravom za obrazovanje i kulturu, koja se bavi društvenom uključenošću, putem Obrazovanja, obuke i mladih (Education, Training and Youth), a vrlo je blizu ciljevima projekta ETHIKA. To je djelovanje koje treba pratiti kako bi se stalno informirali o napretku učinjenom na europskoj razini u ovom području.

20

7. SWOT analiza

Identifikacija snaga, slabosti, prilika i prijetnji polazi od analize trenutne situacije i očekivanih trendova vezanih za donositelje odluka i sve zainteresirane za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima. Na ovaj način možemo prikazati stanje koje pomaže svakom zainteresiranom za provedbu novog kurikuluma.

SNAGE

• Interes europskih institucija za potporu društvenoj uključenosti kroz Education, training and youth

• Nekoliko akcija pokrenutih od strane vlada zemalja članica EU koje se bave uključivanjem migranata u društvo

• Učenici i njihove obitelji zainteresirani su za rješavanje problema vezanih za EVE

• Školski kurikulum obično naglašava važnost vrijednosti, kroz ciljeve i načela

• Učitelji i odgajatelji svjesni su potrebe za stručnim osposobljavanjem u etičkom obrazovanju

• U posljednjih nekoliko godina mnogo škola kreiralo je zajednicu koja podupire i jača odnose s ostalim institucijama i grupama

• Mnoge organizacije i nevladine udruge, započele su djelovanja na području društvene uključivosti i multikulturalnih pitanja

SLABOSTI

• Europske institucije nemaju mogućnost utjecaja na nacionalne nastavne programe etičkog obrazovanja

• U mnogim zemljama članicama EU, nacionalni propisi ne dopuštaju migrantima pohađanje tečajeva

• Nema homogenosti u zemljama Europske unije u vezi s nastavnim planovima i programima EVE-a i vještinama i kompetencijama nastavnika

• Ograničeno obrazovanje na području EVE-a za stjecanje sposobnosti ili usavršavanje postojećih

• U nekim zemljama, učiteljsko obrazovanje ne uključuje predmete EVE-a

• Teško je osloboditi vrijeme za nove aktivnosti zbog intenzivnog školskog programa

• Neki roditelji ne prihvaćaju da škole podučavaju moralne i vjerske teme njihovoj djeci

• U nekim slučajevima, roditelji ne znaju kako ili nerado prenose etičke vrijednosti koristeći kritičko mišljenje


21

PRILIKE

• Pokretanje pilot-akcija koje promiču društvenu uključenost kroz Education, Training and Youth na europskoj razini

• Zajedničke akcije organizirane od strane volontera i nevladinih udruga koje promiču uključenje migranata u društvo

• Glavne religijske institucije čvrsto su predane učenju vrijednosti i daju podršku multikulturalizmu

• EVE se odražava pozitivno ne samo na učenike, već i na donositelje odluka u obrazovnom sustavu, promovirajući održive, sigurne i zdrave škole

• Napredak EVE-a može utjecati na probleme poput školskog zlostavljanja – bullying-a

• EVE se može prilagoditi drugim područjima obrazovanja, poput poslovne etike, društvene odgovornosti tvrtki, političke etike, etike okoliša i sl.

PRIJETNJE

• Ograničena novčana sredstva za razvoj EVE-a na europskoj i nacionalnim razinama

• Rastući broj rasističkih pokreta protiv integracije migranata u mnogim europskim zemljama

• Poteškoće razvitka standardiziranih EVE materijala za podučavanje, zbog kulturnih, ideoloških i religijskih razlika među zemljama

• Opiranje religijski orijentiranih obrazovnih ustanova EVE-u

• Terminološke zablude: govoriti o EVE-u, a promovirati indoktrinacijske pristupe

• Ostala područja obrazovanja u razvoju, poput informatike, mogu zauzeti ono malo mjesta koje je dostupno za nove predmete u kurikulumu

22

8. Političke i praktičke smjernice za etičko obrazovanje

Neformalno obrazovanje

U suvremenom svijetu formalni obrazovni sustav nije dovoljan za stjecanje svih vještina i znanja koje ljudi trebaju. Stoga je neformalno obrazovanje sve važnije. Projekti i programi neformalnog obrazovanja fleksibilniji su i ponekad prilagođeniji traženoj situaciji. Simkins je pronašao temeljne razlike između formalnog i neformalnog obrazovanja.

FORMALNO NEFORMALNO

Cilj dugoročan, vjerodostojan kratkoročan, specifičan

Vremenski period dug / pripremni kratak / periodičan

Sadržaj standardiziran / akademski individualiziran / praktičan

Sustav realizacije institucijalno temeljen, izoliran od

okoline, kruto strukturiran, usmjeren na učitelja

temeljen na okruženju, povezan sa zajednicom, fleksibilan, usmjeren na

učenike

Kontrola vanjska / hijerarhijska samoupravna / demokratska

Tablica 5: Neformalno obrazovanje (prilagodio Fordham, 1993. izvorno Simkins, 1977. str. 12-15)

Iz ovih razlika jasno je da je cjeloživotno učenje puno pogodnije za provedbu putem neformalnog obrazovanja.

Važnost cjeloživotnog učenja i usavršavanja za učitelje i odgajatelje

Danas postoje dva osnovna obilježja globalnog obrazovanja: neformalno obrazovanje i obrazovanje cjeloživotnog učenja. Isprepletenost ovih obilježja obrazovanja je nešto uobičajeno. Ona omogućuju dodatno obrazovanje za sve građane, kao i za nastavnike, odgajatelje, donositelje odluka, itd. "Brze promjene i eksplozija znanja zahtijevaju od ljudi da uče kontinuirano u vremenskim razmacima tijekom svog života. To ima važnu implikaciju za ulogu škole, koja više ne pruža cjeloživotni paket potrebnog znanja i vještina.” (Dută, Elena Rafailă, 2014. str. 801). Zato imamo više cjeloživotnih programa obrazovanja kroz neformalno obrazovanje. “Ljudska integracija u društvo je društveno aktivan i cjeloživotni proces. Ovo razmatranje ukazuje na glavnu svrhu obrazovanja, a to je priprema za život i važna je ne samo za vrijeme djetinjstva i adolescencije, već i u odrasloj dobi.“ (Dandara, 2014. P. 2006). Obrazovanje kao priprema za život (Non scholae sed vitae discimus) nikad ne prestaje. U današnjem svijetu jedna od osnovnih obrazovnih potreba je demokratsko obrazovanje. "Vrijeme u kojem se nalazimo podiže i nove izazove i


23

nove mogućnosti za zemlje koje žele hraniti i očuvati demokratske vrijednosti i institucije. Nova globalna stvarnost zahtijeva veliko preispitivanje odgajatelja i donositelja odluka o tome kako se mlade ljude priprema za sudjelovanje u demokratskim društvima 21. stoljeća." (Torney-Purta i sur., 2001). Demokratsko obrazovanje mora uključiti etičko obrazovanje. Etičke vrijednosti važne su za svaladavanje demokratskih vrijednosti. Programi neformalnog obrazovanja EVE-a nisu namijenjeni samo djeci i mladima, već svim dobnim skupinama. Važno je imati EVE u neformalnom obrazovanju, jer ga je vrlo teško uključiti u formalni obrazovni sustav. EVE učenicima / sudionicima prenosi različite vještine:

� Osjetljivost na problem � Perspektiva � Donošenje odluka

� Rješavanje problema � Odgovornost � Igranje uloga

� Komunikacija � Rasprava � Kritičko mišljenje

� Stjecanje znanja � Osobni osvrt

Ove su vještine vrlo važne za život u društvu. Kao što je navedeno, važne su u svakoj dobnoj skupini. Učitelji, odgajatelji i donositelji odluka posebno trebaju EVE.

Kritičko mišljenje kao metoda etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima

U projektu ETHIKA koristili smo metode kritičkog mišljenja da bismo razvili kvalitetno etičko obrazovanje. To predstavlja mišljenje zasnovano na razumu i vođeno razlozima, naspram neinformiranosti, subjektivnih želja i sklonosti, predrasuda, strahova i sl. To je reflektivno razmišljanje, koje se bavi onim što vjerovati ili što učiniti (epistemijski i praktični aspekt). Teži odgovornosti koja promiče procjenu vlastitog procesa razmišljanja i temelji se na određenim kriterijima (npr. jasnoća, točnost, valjanost i ispravnost, dosljednost, objašnjenje, itd.). Također potiče konstruktivnu sumnju, analizu slučaja, intelektualnu hrabrost, alternativna tumačenja i pogled s više perspektiva, analizu argumentacije i sl. Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima kroz strategiju kritičkog mišljenja uči ljude da:

� razmišljaju za sebe

� dođu do slobode zaključaka koja ih štiti od ideološke indoktrinacije i manipulirajućeg

oglašavanja

� lakše postupaju s etičkim dilemama

� daju svoj osvrt na etička pitanja

� razvijaju kognitivne i sociolingvističke sposobnosti

� budu odgovorniji građani

24

9. Opće mjere i preporuke za procjenu budućeg napretka

Učinkovitost u školama sve se više procjenjuje na temelju efektivnog ishoda učenja. U tom pogledu, potrebne su nam informacije kako bismo znali da li školski sustav pruža dobre rezultate i kako bismo pružili povratne informacije za poboljšanje školske uspješnosti (OECD 2011), koja pridonosi stvaranju školskih sustava karakterističnih po pravednosti.

U tom kontekstu, etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima (EVE) ne razlikuje se mnogo od bilo kojeg drugog područja obrazovanja, budući da se i ovdje učinkoviti ishodi učenja mogu vrednovati i procijeniti korištenjem zajedničkih tehnika, namijenjenih različitim razinama obrazovnog sustava (učenici, nastavnici, škole).

U poglavlju 7, Kurikuluma kreiranog u projektu ETHIKA, možemo pronaći mehanizam koji predlaže učiteljima kako prikupljati povratne informacije, koristeći tradicionalne, ali i novije evaluacijske instrumente.

U ovom poglavlju usredotočit ćemo se na višu razinu politike. Slijedeći evaluacijske kriterije OECD-a, navodimo četiri glavne točke po kojima ćemo grupirati predložene kriterije i pokazatelje za utvrđivanje provodi li se EVE ispravno:

Prikaz 1.

Prijedlog točaka za evaluaciju provođenja EVE-a u školama (vlastita izrada temeljena na preporukama OECD-a)

System

Evaluation

School

Evaluation

Teacher

Evaluation

Student

Assessment


25

Evaluacija sustava

KRITERIJI PITANJA

Adekvatnost mjernih pokazatelja i alata Postoje li dogovoreni kriteriji, pokazatelji i alati procjene EVE sustava?

Stupanj provedbe sustava poboljšanja mjernih alata

Je li provedena dugoročna strategija usmjerena na poboljšanje mjernih alata?

Adekvatnost ciljeva za sustav EVE-a Postoje li zajednički dogovoreni ciljevi EVE sustava?

Kapacitet sustava prikupljanja informacija Je li moguće prikupljati informacije na različitim razinama sustava?

Stupanj provedbe sustava poboljšanja kvalitete podataka

Promiče li se poboljšanje kvalitete podataka?

Procjena ključnih ishoda obrazovnog sustava

Sadrži li okvir za procjenu učenika ključne pokazatelje za procjenu učinkovitosti sustava?

Učinkovitost korištenja informacija na razini sustava

Jesu li prikupljene informacije i podaci učinkovito korišteni (analizirani i prikazani) u evaluaciji sustava?

Tablica 6: Evaluacija sustava

Evaluacija škola

KRITERIJI PITANJA

Ravnoteža između unutarnje i vanjske procjene škola

Promiče li se samoevaluacija škole odnosno unutarnja školska procjena na području EVE-a?

Ako da, da li je unutarnja procjena škole u skladu s ciljevima vanjske evaluacije (stupanj adekvatnosti

središnjih politika i procedura)?

Susretanje s potrebama javnog izvješćivanja o školama

Jesu li prikupljeni podaci u školama koji se koriste za javno izvješćivanje odgovorni, transparentni i vjerodostojni?

Pružanje potrebnih vještina u prikupljanju, analizi i interpretaciji podataka

Je li proveden sustav za poboljšanje vještina rukovanja podacima?

Tablica 7: Evaluacija škola

26

Evaluacija nastavnika

KRITERIJI PITANJA

Poboljšanje praktične izvedbe EVE-a Ima li proces evaluacije nastavnika za cilj unaprijediti učiteljsku izvedbu EVE-a i držati ih odgovornima za

njihovu učinkovitost u poboljšanju učenja?

Razmatranje rezultata učenika u evaluaciji nastavnika

Razmatraju li se rezultati učenika u evaluaciji nastavnika?

Stupanj u kojem se poticaji za nastavnike temelje na rezultatima evaluacije

nastavnika

Koriste li se rezultati evaluacije nastavnika za određivanje poticaja za nastavnike?

Tablica 8: Evaluacija nastavnika

Procjena učenika

KRITERIJI PITANJA

Definicija EVE nastavnog plana i ishoda učenja

Postoji li jasna definicija EVE znanja i vještina za koje se očekuje da će ih učenici postići na određenim razinama

obrazovanja? Obuhvaća li kurikulum definirane EVE ciljeve?

Stupanj usklađenosti između standarda obrazovanja i procjene učenika

Da li je usklađena procjena učenika sa standardima

obrazovanja?

Resursi za procjenu učenja Jesu li vanjske procjene i evaluacija nastavnika

uravnotežene u procjeni EVE učenja? Je li procjena učenika integrirana u EVE sustav evaluacije?

Tablica 9: Procjena učenika

Predlažemo sljedeće smjernice za upravljanje i praćenje provedbe:

� Provesti strateški pristup zasnovan na integraciji i komplementarnosti evaluacija škola, nastavnika i procjena studenata

� Osnažiti glavne aktere u procjeni (ravnatelje, učitelje), kako bi stekli osnovne vještine i sposobnosti pružajući im posebne mogućnosti usavršavanja

� Osigurati ispravnu provedbu EVE-a u učionicama, usredotočujući se na evaluaciju nastavnika

� Rješavati novonastale zapreke u provedbi (nedostatak stručnosti ili resursa, višak birokracije i sl.)

� Postići dogovor sa svim sudionicima oko sustava evaluacije i ocjenjivanja EVE-a.

Zaključno, u ovom poglavlju predlažemo kriterije i preporuke donositeljima odluka koji pokušavaju rasvijetliti pitanje kako procjena i evaluacija mogu učinkovitije utjecati na poboljšanje ishoda EVE učenja u školama.


27

Ipak, svjesni smo da je evaluacija proces i u tom pogledu razmotrili smo tri glavna izazova za one zadužene za procjenu sustava i EVE-a:

1. kako što bolje organizirati prikupljanje i analizu ključnih informacija na nacionalnoj razini,

2. jasno komunicirati rezultate evaluacije svim zainteresiranim stranama

3. i osigurati učinkovitu uporabu rezultata od strane zaintresiranih u cijelom sustavu.

28

10. Zaključci i preporuke

Obzirom da su europska društva suočena s dubokim, rastućim izazovima, nekima bez presedana, koji se pojavljuju u procesima globalizacije, migracija, izbjegličke krize, dezintegracije i gubitka povjerenja u EU, nezaposlenosti mladih, niske stope nataliteta, terorističkih prijetnji i nasilnog ekstremizma, porasta populizma i dominantnosti, gubitka fleksibilnosti društva, digitalizacije i sl., ovi fenomeni imaju veliki utjecaj kako globalno, tako i u svakodnevnom životu građana Europske unije. Ti procesi imaju dubok i trajan utjecaj na društvenu, kulturnu i vjersku raznolikost koju treba uzeti u obzir. Kroz ovakvo, novonastalo stanje, etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima postaje sve važnije i dobiva i dobiva ključnu ulogu u domeni interkulturalne razmjene mišljenja u europskom i globalnom kontekstu.

Usredotočujući se na etičko obrazovanje kroz šest europskih zemalja u kojima je izvršeno ispitivanje i evaluacija – Austrija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Slovenija i Španjolska – ovdje donosimo kratki pregled važnih rezultata i zaključaka iz dostupnih podataka

Osnovni rezultati

• Nazivlje i sadržaj predmeta: U obrazovnom sustavu nekih zemalja, etika u posljednjih nekoliko desetljeća postoji kao srednjoškolski predmet i kao takva se prakticira i podupire na najvišoj obrazovnoj i političkoj razini. Naziv predmeta ipak varira od zemlje do zemlje, a najčešće korišteni pojmovi su: Filozofija, Etika, Etičko obrazovanje i Etičke vrijednosti. Premda je osnovni fokus tih predmeta na prenošenju etičkih i filozofskih načela, konkretan sadržaj ovisi o pojedinoj zemlji.

• Zakonska osnova / jednakost: Etičko obrazovanje slijedi specifične zakonske osnove unutar pojedinih zemalja i najčešće je dostupno kao izborni predmet, zamjenski vjerskom obrazovanju. Ne postoji jednako pravno stajalište između vjerskog i etičkog obrazovanja unutar zemalja u kojima je provedena evaluacija.

• Obuka i obrazovanje učitelja i odgajatelja: Razina, kvaliteta i dostupnost obrazovanja i osposobljavanja nastavnika i odgajatelja za predmet etike ili filozofije jako varira unutar zemalja u kojima je provedena evaluacija.

• Češći raspored i ranije obrazovanje: Trenutni procesi u nekim europskim zemljama ukazuju na tendenciju povećanja opsega etičkog obrazovanja. Predmeti vezani za etiku sve se više uključuju u rano obrazovanje kao izborni predmet. Za godine koje dolaze, procjenjuje se kako će etičko obrazovanje imati važniju ulogu u obrazovnom sustavu.te biti dostupnije u više oblika.

Uspjeh stvaranja kvalitetnog etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima ovisi o dogovoru svih relevantnih partnera o zajedničkoj viziji, koju bi podržavao niz posebnih politika i propisa s ciljem ostvarivanja vizije u praksi.

Na razini Europske unije ne postoji razvijen skup specifičnih politika, propisa ili preporuka za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima, obzirom da je ono pod domenom nacionalnih obrazovnih sidržava članica. Međutim, etička dimenzija obrazovanja i učenja prisutna je u nekoliko ključnih strateških i političkih dokumenata koji dokazuju da je ‘’ulaganje u obrazovanje i dodatnu edukaciju od ključne važnosti u europskom gospodarstvu utemeljeno

Dokument (cf. EUR-Lex Document 52008DC0425) Europske komisije naglašava kako školsko obrazovanje, uključujući sve razine do kraja srednje škole, postavlja temelje cjeloživotnog učenja, omogučujući učenicima i studentima stjecanje ključnih sposobnosti koje će ih pomoći voditi kroz osobni i profesionalni život, dok se suočavaju sa značajnim izazovima i problemima svijeta koji se brzo mijenja. Još jedan važan prepoznatljiv aspekt je i "upravljanje školama i njihova otvorenost prema svijetu oko skoji također imaju implicitnu etičku dimenziju. Nadalje, strateški okvir za europsku suradnju u obrazovanju i obuci (2009.) naglašava kako obrazovanje i dodatna edukacija maju ključnu ulogu u ispunjavanju mnogih društveno-gospodarskih, demografskih, ekoloških i tehnoloških izazova s kojima se Europa i njeni građani suočavaju danas i u nadolazećim godinama.

Strategija EU2020 naglašava “naše jake vrijednosti, demokratske institucije, ekonomsku, društvenu i teritorijalnu koheziju i solidarnost, poštivanje okoliša, kulturnu raznolikost i ravnopravnost spolova”, ali moramo biti svjesni da to nisu samoodrživa postignuća, već moramo raditi zajedno kako bismo ih zadržali

Stoga, donositeljima odluka na razini Europske unije predstaprovedbu. Smjernice za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima u europskim školama i vrtićima strukturirane su na sljedeći način:


Na razini Europske unije ne postoji razvijen skup specifičnih politika, propisa ili preporuka za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima, obzirom da je ono pod domenom nacionalnih obrazovnih sidržava članica. Međutim, etička dimenzija obrazovanja i učenja prisutna je u nekoliko ključnih strateških i političkih dokumenata koji dokazuju da je ‘’ulaganje u obrazovanje i dodatnu edukaciju od ključne važnosti u europskom gospodarstvu utemeljenom na znanju’’.

Lex Document 52008DC0425) Europske komisije naglašava kako školsko obrazovanje, uključujući sve razine do kraja srednje škole, postavlja temelje cjeloživotnog učenja, omogučujući učenicima

osobnosti koje će ih pomoći voditi kroz osobni i profesionalni život, dok se suočavaju sa značajnim izazovima i problemima svijeta koji se brzo mijenja. Još jedan važan prepoznatljiv aspekt je i "upravljanje školama i njihova otvorenost prema svijetu oko sebe", kao i "kontinuirani dijalog", koji također imaju implicitnu etičku dimenziju. Nadalje, strateški okvir za europsku suradnju u obrazovanju i obuci (2009.) naglašava kako obrazovanje i dodatna edukacija maju ključnu ulogu u ispunjavanju mnogih

gospodarskih, demografskih, ekoloških i tehnoloških izazova s kojima se Europa i njeni građani suočavaju danas i u nadolazećim godinama.

Strategija EU2020 naglašava “naše jake vrijednosti, demokratske institucije, ekonomsku, društvenu i eziju i solidarnost, poštivanje okoliša, kulturnu raznolikost i ravnopravnost spolova”, ali

moramo biti svjesni da to nisu samoodrživa postignuća, već moramo raditi zajedno kako bismo ih zadržali

Stoga, donositeljima odluka na razini Europske unije predstavljamo sljedeće opće smjernice i preporuke za provedbu. Smjernice za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima u europskim školama i vrtićima

I. Politička razina

II. Praktična razina

III. Razina umreženosti


29

Na razini Europske unije ne postoji razvijen skup specifičnih politika, propisa ili preporuka za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima, obzirom da je ono pod domenom nacionalnih obrazovnih sistema država članica. Međutim, etička dimenzija obrazovanja i učenja prisutna je u nekoliko ključnih strateških i političkih dokumenata koji dokazuju da je ‘’ulaganje u obrazovanje i dodatnu edukaciju od ključne važnosti

Lex Document 52008DC0425) Europske komisije naglašava kako školsko obrazovanje, uključujući sve razine do kraja srednje škole, postavlja temelje cjeloživotnog učenja, omogučujući učenicima

osobnosti koje će ih pomoći voditi kroz osobni i profesionalni život, dok se suočavaju sa značajnim izazovima i problemima svijeta koji se brzo mijenja. Još jedan važan prepoznatljiv

ebe", kao i "kontinuirani dijalog", koji također imaju implicitnu etičku dimenziju. Nadalje, strateški okvir za europsku suradnju u obrazovanju i obuci (2009.) naglašava kako obrazovanje i dodatna edukacija maju ključnu ulogu u ispunjavanju mnogih

gospodarskih, demografskih, ekoloških i tehnoloških izazova s kojima se Europa i njeni građani

Strategija EU2020 naglašava “naše jake vrijednosti, demokratske institucije, ekonomsku, društvenu i eziju i solidarnost, poštivanje okoliša, kulturnu raznolikost i ravnopravnost spolova”, ali

moramo biti svjesni da to nisu samoodrživa postignuća, već moramo raditi zajedno kako bismo ih zadržali

vljamo sljedeće opće smjernice i preporuke za provedbu. Smjernice za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima u europskim školama i vrtićima

30

Smjernice i preporuke

I. Politička razina

• Obzirom na nedostatak središnje političke strategije za etičko obrazovanje, odnosno zbog raznolikosti primijenjenih pristupa, poželjno je stvoriti zajednički okvir za razvoj etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima u zemljama članicama EU.

• Obzirom da je dimenzija vrijednosti prisutna kao središnja u Europskoj uniji i nacionalnim strategijama, predlažemo da Europska komisija usvoji i podupre različite strategije kako bi omogućili provedbu zajedničkih vrijednosti, posebno onih koji su prisutni i izraženi u ostalim ključnim europskim dokumentima, s preporukama za provedbu na nacionalnoj razini.

• Donositelji odluka na nacionalnoj razini, trebaju usmjeriti svoje napore na naglašavanje važnosti etičkog obrazovanja u strateškim dokumentima, s ciljem povećanja broja i razine obrazovnih mogućnosti za nastavnike, te s ciljem razvoja postojećeg nastavnog plana i programa.

II. Praktična razina

• Obzirom na globalnu i interkulturalnu dimenziju etičkog obrazovanja, predlažemo da se podrže istraživanja odnosa etičkih i religijskih vrijednosti, posebno onih usredotočenih na podučavanje o različitim religijskim, etičkim i kulturnim tradicijama.

• Obzirom na predstojeće proširenje opsega etičkog obrazovanja u zemljama članicama EU, trebalo bi poboljšati pedagoško obrazovanje i osposobljavanje na sveučilišnoj razini. Kako bi se to postiglo, potrebno je stvoriti / osigurati odgovarajuće obrazovne kapacitete, te ih poduprijeti sredstvima unutar svih zemalja članica EU.

• Obzirom na raznolikost razine obrazovanja, znanja i iskustva nastavnika u različitim zemljama, predlažemo da se čvrsto podupru nastavnici i odgajatelji na europskoj razini, unutar postojećih programa financiranja, obuke i razmjene, s ciljem stvaranja novih prilika za usavršavanje.

III. Razina umreženosti

• Obzirom da mnoge organizacije civilnog društva, obrazovne i druge inicijativne institucije posjeduju stručnost i iskustvo koje bi se moglo iskoristiti na sinergijski način, predlažemo sinergijski pristup kao podršku europskoj mreži za etičko obrazovanje spajanjem stručnjaka institucija u zajednička stremljenja i rad.

• Takvu bi mrežu trebalo poduprijeti u povezivanju s drugim postojećim mrežama u području etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima. Šira mreža bi onda služila kao temelj za savjetovanje u budućim procesima donošenja odluka na europskoj razini.


31

Bilješke

32

Literatura

� Political guidelines for the next Commission (2009), Barroso, J. M., Brussels; http://ec.europa.eu/archives/commission_2004-2009/president/pdf/press_20090903_EN.pdf

� Communication from the Commission to the European Parliament, , the Council, … - Improving competences for the 21st Century: an Agenda for European Cooperation on Schools {SEC(2008) 2177} http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:52008DC0425

� State of the Art and Needs Analysis (2015), Erasmus+ project Ethika; http://www.ethics-education.eu/resources/StateOfTheArt-UNA.pdf

� Manual for Teachers and Educators (2015), Erasmus+ project Ethika; http://www.ethics-education.eu/resources/ManualTeachers_EN.pdf; Curriculum for Teachers and Educators (2017), Erasmus+ project Ethika; http://www.ethics-education.eu/resources/

� Education policies and practices to foster tolerance, respect for diversity and civic responsibility in children and young people in the EU (2016), Publications Office of the European Union, Luxembourg; http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/study/2016/neset-education-tolerance-2016_en.pdf

� Teacher manifesto for the 21st century (2014), by Council of Europe, Strasbourg; http://www.coe.int/t/dg4/education/pestalozzi/Source/Documentation/T21/FinalManifesto_En.pdf

� Bonner Erklärung zum Philosophie- u. Ethikunterricht (2002), Deutschen Gesellschaft für Philosophie; ISSN 0936-7772, https://philosophiedidaktik.wordpress.com/erklaerungen/bonner-erklaerung/

� Key policy challenges for the EU in 2017: http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2016/583827/EPRS_BRI(2016)583827_EN.pdf

� European Comission - Public consultation strategy for promoting social inclusion and shared values through formal and non-formal learning, https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/2017-social-inclusion-strategy_en.pdf

� European Commission's White Paper on the Future of Europe, https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/white_paper_on_the_future_of_europe_en.pdf

� Paris Declaration - Declaration on promoting citizenship and the common values of freedom, tolerance and non-discrimination through education, http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/news/2015/documents/citizenship-education-declaration_en.pdf

� ETUCE: Europe Needs Teachers. Hearing on Teacher Education. Report, 2005. � Teacher Education in Europe, An ETUCE Policy Paper, 2008. https://www.csee-

etuce.org/images/attachments/ETUCE_PolicyPaper_en.pdf � ETUCE views on the Draft Joint Report on ET2020 of the European Commission, https://www.csee-

etuce.org/images/attachments/201510ETUCE_views_on_the_Draft_Joint_ReportET2020.pdf � UNESCO: http://en.unesco.org/themes/learning-live-together � UNESCO’s Programme of Action Culture of Peace and Non-Violence. A vision in action. 2013.

http://unesdoc.unesco.org/images/0021/002177/217786e.pdf � UN Resolution on the International Decade for the Rapprochement of Cultures (2013/2022). � UNESCO: Roadmap - Rapprochement of Cultures, Rapprochement of Cultures. 2016.

http://unesdoc.unesco.org/images/0024/002443/244334e.pdf � Dută, Nicoleta. Rafailă, Elena. (2014) “Importance of the lifelong learning for professional development

of university teachers - needs and practical implications” in Procedia - Social and Behavioral Sciences 127 (801-806)

� Dandaraa, Otilia. (2014) “Career education in the context of lifelong learning” in Procedia - Social and Behavioral Sciences 142 (306 – 310).


33

� Torney-Purta J., Lehmann R., Oswald H., & Schulz W. (2001) “IEA Civic Education Study”. Amsterdam, The Netherlands: International Association for the Evaluation of Education Achievement. http://www.wam.umd.edu/~iea

� Martin F. Meyer (1997) Ethikunterricht in Deutschland - Die Bundesländer im Vergleich � Zur Situation des Ethikunterrichts in der Bundesrepublik Deutschland - Bericht der

Kultusministerkonferenz, (2008). http://www.kmk.org � OECD (2009) Review on Evaluation and Assessment Frameworks for Improving School Outcomes � OECD (2011) Evaluation and Assessment Frameworks for Improving School Outcomes Common Policy

Challenges � OECD (2013) Synergies for Better Learning: An International Perspective on Evaluation and Assessment � Paulo Santiago and Francisco Benavides, December (2009) Teacher Evaluation: A Conceptual

Framework and examples of Country Practices � Morten Rosenkvist, November (2010) Using Student Test Results for Accountability and Improvement:

A Literature Review � Janet Looney, October (2011) Alignment in Complex Education Systems: Achieving Balance and

Coherence � Bandura, Albert (1997), Self-efficacy: The exercise of control, New York: Freeman, ISBN 978-0-7167-

2626-5 � Bauer, Joachim (2013), Schmerzgrenze. Vom Ursprung alltäglicher und globaler Gewalt. München:

Heyne ISBN 978-3-453-60258-8 � Frankl, Viktor (1946, 2006), Man's Search for Meaning, Beacon Press, ISBN: 978-0807014295 � Höffe, Otfried (2010): Gerechtigkeit. Eine philosophische Einführung. 4. Auflage. München: Beck ISBN

978-3-406-44768-6 � Jonas, Hans (1979, 1989): Das Prinzip Verantwortung. Versuch einer Ethik für die technologische

Zivilisation. Neuauflage: Frankfurt am Main: Suhrkamp, ISBN 3-518-22005-5 � Küng, Hans (2012): Handbuch Weltethos. Eine Vision und ihre Umsetzung, München: Piper, ISBN: 978-

3-492-30059-9 � Waibel, Eva Maria (2009), Erziehung zum Selbstwert. Persönlichkeitsförderung als zentrales

pädagogogisches Anliegen. Augsburg: Brigg, ISBN 978-3-87101-452-0 � Waibel, Eva Maria (2013), Erziehung zum Sinn – Sinn der Erziehung. Grundlagen einer Existenziellen

Pädagogik. 2. Aufl. Augsburg: Brigg, ISBN 978-3-87101-525-0

www.ethics-education.eu

Izjava o odricanju odgovornosti: Ovaj projekt financiran je uz potporu Europske Komisije, programa Erasmus+ i Slovenske nacionalne agencije za Erasmus+ CMEPIUS. Ova publikacija odražava samo stavove autora, stoga Komisija ne može biti odgovorna za bilo kakvo korištenje u njoj sadržanih informacija.

Documents

ETIČKO OBRAZOVANJE I UČENJE O VRIJEDNOSTI MA U … · 2. Ključni termini U ovom poglavlju dokumenta navode se kratke definicije ključnih termina i pojmova, važnih za razumijevanje