Autori - Ethika - Ethics and values education Curriculum...6 Ovaj treći output, Kurikulum za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima za nastavnike i edukatore upotpunjuje oba

2

Autori

Bruno Ćurko, Evelyn Schlenk, Franz Feiner, Svenja Pokorny, Peir Giacomo Sola, Mateja Centa,

Eduardo Linares, Begoña Arenas, Marija Kragić i Vojko Strahovnik.

Zahvale

Želimo zahvaliti svim nastavnicima, predavačima, istraživačima i studentima koji su sudjelovali

na treningu Etika i učenje o vrijednostima održanom u St. Johann bei Herberstein u Austriji, od

3.-7. travnja, koji su svojim povratnim informacijama doprinijeli završnoj verziji ovog

dokumenta. Događaj se sastojao od nekoliko radionica i ostalih aktivnosti vezanih za filozofiju

s djecom i učenje o vrijednostima, uključujući evaluaciju etičkog obrazovanja i usporedbe

modela različitih zemalja (Austrija, Slovenija, Italija, Španjolska, Hrvatska, UK, Ukrajina, Turska i

Armenija).

Slike

© Pixabay; Vojko Strahovnik, ostali autori.

Autorska prava

Materijali se mogu koristiti u skladu s: Creative Commons License

Non Commercial Share Alike

http://www.ethics-education.eu/

3

Izjava o odricanju odgovornosti

Ovaj projekt financiran je uz potporu Europske Komisije, programa Erasmus+ i Slovenske nacionalne

agencije za Erasmus+ CMEPIUS. Ova publikacija odražava samo stavove autora, stoga Komisija ne može

biti odgovorna za bilo kakvo korištenje u njoj sadržanih informacija.

4

Sadržaj

1. UVOD: ETIKA I UČENJE O VRIJEDNOSTIMA - PRIJEDLOZI KURIKULUMA I

TRENINGA ......................................................................................................................... 5

2. ETIČKO OBRAZOVANJE I UČENJE O VRIJEDNOSTIMA ................................... 8

IZAZOVI I OTVORENA PITANJA .......................................................................................................... 9

3. PRISTUPI ETIČKOM OBRAZOVANJU I UČENJU O VRIJEDNOSTIMA .......... 10

4. KURIKULUM I TRENING ZA NASTAVNIKE I EDUKATORE: TEME, RAZVOJ I

IMPLEMENTACIJA ......................................................................................................... 14

SMJERNICE ZA IMPLEMENTACIJU NASTAVNIČKIH TRENINGA TEMELJENIH NA

PROJEKTU ETHIKA ............................................................................................................................... 18

5. VODIČ ZA ISTRAŽIVANJE ETIČKOG OBRAZOVANJA I UČENJA O

VRIJEDNOSTIMA UZ UPOTREBU MATERIJALA IZ PROJEKTA ETHIKA ........... 22

6. PRIJEDLOZI ZA TEČAJEVE ETHIKA TRENINGA ................................................. 24

6.1. VRTIĆ (3-5 GODINA)................................................................................................................... 24

6.2. ŠKOLSKA RAZINA 1 (5-9 GODINA) ......................................................................................... 27

6.3. ŠKOLSKA RAZINA 2 (9-14 GODINA) ....................................................................................... 31

7. EVALUACIJA U POLJU ETIČKOG OBRAZOVANJA I UČENJA O

VRIJEDNOSTIMA ........................................................................................................... 35

8. POSTOJEĆI MODELI, KURIKULUMI I PRILIKE ZA NASTAVNIKE I

EDUKATORE U ZEMLJAMA SUDIONICAMA ......................................................... 39

UVOD ..................................................................................................................................................... 39

8.1 ITALIJA ............................................................................................................................................. 40

8.2 AUSTRIJA ......................................................................................................................................... 41

8.3 SLOVENIJA ..................................................................................................................................... 42

8.4 HRVATSKA ..................................................................................................................................... 43

8.5 ŠPANJOLSKA ................................................................................................................................. 44

8.6 NJEMAČKA..................................................................................................................................... 45

9. PRIJEDLOZI KURIKULUMA ZA ETIČKO OBRAZOVANJE I UČENJE O

VRIJEDNOSTIMA ........................................................................................................... 47

PRISTUPI KURIKULUMU ZA ETIKU I UČENJE O VRIJEDNOSTIMA ........................................ 47

PRIJEDLOZI KURIKULUMA / TRENINGA....................................................................................... 48

LITERATURA .................................................................................................................... 54

5

Uvod: prijedlozi za kurikulum etičkog obrazovanja i učenja

o vrijednostima i treninzi

1. Uvod

Ovaj dokument predstavlja nacrt kurikuluma etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima

za nastavnike i/ili edukatore u školama i vrtićima. On je dio aktivnosti i outputa projekta

ETHIKA: Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima u školama i vrtićim i nastavlja se na

dva već formirana outputa.1 Prvi output bio je Priručnik za učitelje i odgajatelje u kojem je

predstavljeno trinaest metodoloških pristupa etičkom obrazovanju i učenju o

vrijednostima, uključujući praktične primjere i korisne savjete. Pripremljen je kao odgovor

specifičnim potrebama i nudi ključno znanje, vještine i alate za etičko obrazovanje i učenje

o vrijednostima. Sadrži opis temeljnih koncepata i pristupa etičkom obrazovanju, ključne

uvide iz moralnog razvoja djece, a slijede i neke refleksije o interakcijama u školi i

upravljanju etikom. Zajedno sa svim opisanim metodologijama on tako predstavlja

iscrpne smjernice za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima i koristan alat za

nastavnike i edukatore, ali je također namijenjen za treninge učitelja i edukatora.

Prikazane metodologije etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima su:

Kritičko mišljenje u etičkom obrazovanju

Filozofija za djecu/s djecom

Sokratski dijalog

Proces razjašnjavanja vrijednosti

Holističko etičko učenje

Upotreba etičkih dilema, slučajeva sukoba, misaonih eksperimenata

Priče i biografsko učenje

Kvadrat vrijednosti i razvoja

Strategije sprječavanja sukoba

Moralno donošenje odluka

Obrazovanje u vrlinama i etici - MELARETE model

Upoznavanje različitosti

Projektne aktivnosti

Drugi i povezani outputi su nastavni materijali i sredstva. Oni su pripremljeni i organizirani

prema dobnim skupinama djece/učenika (3-5, 5-7, 7-9, 9-11, 11-14) i šest ključnih tema su

prepoznate kao najrelevantije (rješavanje sukoba, etička akcija, pravednost, poštovanje,

odgovornost i samopouzdanje). Stoga je općeniti nacrt ovakav:

1 Svi outputi projekta i povezani materijali su dostupni na stranicama projekta www.ethics-education.eu.


6

Ovaj treći output, Kurikulum za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima za nastavnike

i edukatore upotpunjuje oba prethodna outputa i usmjeren je i na kreatore i na

provoditelje treninga za nastavnike i edukatore u etičkom obrazovanju i učenju o

vrijednostima, kao i na nastavnike i edukatore kao vodič za samoobrazovanje te im stoga

pomaže pri korištenju Priručnika za nastavnike i Nastavnih materijala i sredstava.

Sastoji se od devet poglavlja, uključujući i sadašnji uvod. U drugom poglavlju uvodi se

pojam etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima na sažet i čitatelju razumljiv način,

kako bi se rasvjetlila i naredna poglavlja i etičke dimenzije u njima sadržane. Treće

poglavlje na način relevantan za kreiranje i provedbu treninga za nastavnike i edukatore

u etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima opisuje različite pristupe etičkom

obrazovanju i učenju o vrijednostima. Četvrto poglavlje, zajedno s nekim napomenama

o kurikulumu etičkog obrazovanja daje ocrt ili opis glavnih tema za trening nastavnika i

edukatora, kako stvaranju treninga treba pristupiti i kako ga provesti. Peto poglavlje

uključuje naznake o tome kako koristiti nastavne materijale i sredstva i druge outpute

nastale u projektu ETHIKA, a koji proizlaze iz našeg iskustva rada s nastavnicima i

edukatorima; u njemu su uključene stvari na koje treba paziti, korisni savjeti, itd. Srž

dokumenta je u šestom poglavlju, koje uvodi prijedloge za treninge etičkog obrazovanja

i učenja o vrijednostima (u svrhu provedbe u obliku treninga ili samoobrazovanja u

kontekstu cjeloživotnog učenja za nastavnike i edukatore). Ono je strukturirano na način

da grupa ili individua koji prolaze trening mogu izabrati i organizirati vlastito iskustvo

učenja i izabrati prikladne i poželjne rezultate učenja i trajanje treninga. Sedmo poglavlje

sadrži kratku analizu i prijedlog za evaluaciju u polju etičkog obrazovanja i učenja o

vrijednostima, budući da se o ovome često raspravlja i postoji mnoštvo različitih mišljenja

o tome kako evaluirati trening i poučavanje u ovom polju. U osmom poglavlju dajemo

pregled postojećih modela, kurikuluma i prilika za nastavnike i edukatore u zemljama

sudionicama (Slovenija, Italija, Hrvatska, Austrija, Njemačka, Španjolska). Deveto poglavlje

7

se sastoji od općeg dijela koji je ocrt kurikuluma etičkog obrazovanja i učenja o

vrijednostima i nadopunjena je prijedlozima za edukaciju/trening, koji su specifični za

pojedine zemlje, o tome kako nadopuniti postojeći kurikulum i prilike za učenje.

Nadamo se da će vam ovaj dokument biti koristan i da ćete ga koristiti za proširenje vašeg

znanja i vještina u etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima.

Ukoliko imate komentare ili druge povratne informacije one su više nego dobrodošle.2

Tim projekta Ethika

Veljača 2017.

2 Na internetskoj stranici projekta možete pronaći kontakt informacije određenih osoba uključenih u

projekt, prema državi i jeziku kojim se koristite.

8

2. Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima

Izraz “etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima” (također i “etičko obrazovanje”)

dopušta razne interpretacije. Kako bi ga se ispravno razumjelo, prvo je potrebno

kontemplirati niz općenitih dimenzija etike i samih vrijednosti. Potonje su inherentno

povezane s koncepcijom ljudskog bića, koja uključuje multidimenzionalne i duboke

antropološke aspekte prirode ljudske osobe. Svaki obrazovni okvir, proces ili metoda, to

trebaju prepoznati. Stoga u formalnom obrazovnom procesu sveobuhvatna priroda

etičke refleksije i etičke svijesti poziva na integrativni pristup, u kojem se etičke teme

pojavljuju u većini, ako već ne u svim predmetima u školi, transkurikularno i prožimajući

školski život u cjelini.

Relacijska i komunitarna priroda etike – koja proizlazi iz prepoznavanja ljudskog bića kao

relacijskog bića, kao političkog bića koje živi u zajednici i kao bića dijaloga – je ekstremno

važna i vodi prema refleksijama koncepata i fenomena poput pravednosti, iskrenosti,

solidarnosti, reciprociteta, suosjećanja i suradnje. Ovi aspekti su od ključne važnosti za

etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima, budući da je jedan od njegovih glavnih ciljeva

ojačati takav dijaloški i empatski stav na svim razinama edukacijskog procesa. Budući da

etika nije povezana samo s danim propisanim moralnim pravilima ili specifičnom listom

moralnih vrijednosti, već i našim karakterom, tj. aspektom koji ima veze s time kakve smo

osobe i kakve osobe želimo postati, etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima ne bi

trebalo adresirati i naglašavati samo temeljne etičke norme i vrijednosti (poput slobode,

dostojanstva i poštovanja prema životu, jednakosti, istinoljubivosti, odgovornosti,

nenasilju, socijalnoj pravdi, solidarnosti, nediskriminaciji, dobrobiti, sigurnosti), nego i

okrenuti se vrlinama koje su u srcu svakog individualnog razvoja i razvoja zajednice u

cjelini. Takve dimenzije trebaju prožeti obrazovni proces kao proces zajedničkog rasta i

učenja u kojem smo otvoreni jedni drugima. Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima

usmjerava djecu i učenike prema potrazi za i predanosti temeljnim vrijednostima, smislu

i svrsi njihovih života. Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima se također bavi

odnošenjem s poštovanjem prema drugima (kako individuama tako i zajednicama) i

prakticiranjem vlastitih uvjerenja, stavova i vrijednosti u svakodnevnom životu.

Ako netko na vrijednosti gleda u širem smislu kao da se sastoje od principa, temeljnih

uvjerenja, ideala, standarda, moralne svijesti ili životnih stavova koji vode individue,

njihova vrednovanja i ponašanje kroz njihove osobne i društvene živote (Halstead &

Taylor 1996), a također u to uključuje i širu refleksiju o njima, tada se na određeni način

polje etičkog obrazovanja preklapa s učenjem o vrijednostima. U užem smislu, učenje o

vrijednostima referira na proces obrazovne transmisije dominantnih društvenih vrijednosti

na individue kako bi ih se inkorporiralo u društvo.

“Obrazovanje implicira da je nešto vrijedno preneseno na moralno prihvatljiv način. Bilo bi

logički kontradiktorno reći da je neki čovjek obrazovan, ali da se nije ni na koji način

promijenio ili da educirajući svog sina čovjek nije pokušavao ništa vrijednoga.” (Peters 1970,

25)

9

Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima posebno ovaj implicitni cilj pretvaraju u

eksplicitni, uslijed shvaćanja da bitna prisutnost moralne i vrijednosne dimenzije ne može

biti smisleno negirana i da je pokazano da je ideja vrijednosno neutralnog obrazovnog

procesa iluzorna. Donji prikaz sažima neke od ključnih točaka predstavljenih ovdje,

uključuje također i sažetak osnovnih ciljeva etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima

i sadrži neke od izazova.

Izazovi i otvorena pitanja

Priličan broj izazova se pojavio u vezi s

etičkim obrazovanjem i učenjem o

vrijednostima. U kontekstu školskog

obrazovanja jedan je izazov kako ga

smjestiti u kurikulumu, posebno u svezi s

eksplicitnijim pristupima koji promoviraju

posebno posvećene satove etičkog

obrazovanja i učenja o vrijednostima,

uzevši u obzir sve intenzivnije vremenske

zahtjeve kurikuluma i mogući nedostatak

senzibiliteta prema dobno specifičnoj

moralnoj zrelosti. Drugi izazov je globalni,

pluralni i multikulturalni svijet u kojem

živimo, koji nameće pitanje koje

vrijednosti ćemo izabrati u početku. Ovdje

etičko obrazovanje i učenje o

vrijednostima može apelirati ili na neke

središnje zajedničke vrijednosti (npr. Hans

Küngov pristup svjetskog ethosa) ili

posebno uključiti obrazovanje za

inkluzivno kozmopolitsko društvo

(gorespomenuti proces razjašnjavanja

vrijednosti je dijelom razvijen kao odgovor

na ovu spoznaju).

Iz perspektive učitelja i drugih edukatora,

jedan od najvećih izazova je spoznaja da

njima manjka specifičnije znanje o etici i

vrijednostima i povezanim

kompetencijama koje bi u učionici mogli

upotrijebiti na koherentan i integrativan

način. Obrazovni stručnjaci su često

dodatno opterećeni pritiscima prema

efektivnijim obrazovnim rezultatima,

radnom tempu, fleksibilnosti i mobilnosti,

10

novim temama u kurikulumu, povećanjem

broja učenika s poremećajima prilagodbe,

i često s manjkom efektivnih prilika za

cjeloživotno učenje. Oni često izražavaju

sumnjičavost prema vlastitim pripisanim

ulogama neke vrste moralnog autoriteta i

uzora. Sve ovo može smanjiti volju i ojačati

oklijevanje prema aktivnom prihvaćanju

određenog modela etičkog obrazovanja i

učenja o vrijednostima.

3. Pristupi etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima

Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima sadrži u sebi niz

različitih pristupa. U ovom dijelu ćemo naglasiti neke od

najvažnijih i najrasprostranjenijih.

Jedno uobičajeno pitanje ili dilema koja se javlja prilikom

bavljenja etičkim obrazovanjem i učenjem o vrijednostima je

koliki njen dio i u kojem obliku treba biti zasnovan na samoj

etičkoj teoriji.

Jedan direktan odgovor može biti da etičko obrazovanje i

učenje o vrijednostima jednostavno jest poučavanje etičke

teorije ili teorija onako kako su one razvijene u moralnoj

filozofiji kao akademskoj disciplini. Ipak, čini se da dolazi do

konsenzusa o tome da je direktna transpozicija posebnih

etičkih teorija kao glavnog sadržaja etičkog obrazovanja i

učenja o vrijednostima neučinkovita.

“U ovom pristupu, učenike se podučava jednoj ili više etičkih

teorija (obično utilitarizmu, kantovskoj deontologiji ili teoriji

brige) i potom ih se uči kako primijenti ove teorije na rješavanje

ili barem analizu etičkih dilema. Među filozofima odgoja, koji

su se bavili pitanjem etike podučavanja, ipak, općenito postoji

slaganje da je ovaj pristup primjenjene teorije na etičko

obrazovanje posebno problematičan.” (Warnick i Silverman

2011, 274).

Napredujući od obrazovanja u ranom djetinjstvu prema

profesionalnom etičkom obrazovanju, naglasak na etičkoj

teoriji se naravno povećava.

11

U ovom smislu, oslanjanje na etičku teoriju može povećati

učeničko razumijevanje pojedinog normativnog ili

vrijednosnog stava, povećati njihovu sposobnost za

oblikovanje uvjerljivog odgovora i moralnih argumenata,

povećati njihovu etičku svijest, refleksiju i sposobnost dobrog

donošenja odluka i, na kraju, poduprijeti određeni etički

kodeks, koji je bitan za profesionalno usavršavanje.

U ranom obrazovanju, ovu ulogu može odigrati uvođenje

kritičkog mišljenja, filozofije za djecu, kao i pristup

istraživačkoj zajednici.

Također, oni mogu osigurati nužnu ravnotežu između

individualnih i društvenih aspekata učenja o vrijednostima.

“Kao što bi Sokrat smatrao, filozofsko ispitivanje života je

kolaborativna istraga. Socijalna priroda ovog pothvata ide u

korak s njegovim duhom ispitivanja i oblikuje dvostruko-

žarišnu perspektivu ispitanog života. U današnje vrijeme,

utoliko koliko nas društvo uči razmišljati o vrijednostima, ono

teži tome da nam usadi osobne, a ne zajedničke vrijednosti. To

refleksiju čini osobnim i unutarnjim putovanjem, a ne

društvenim ili kolaborativnim, a vrijednosti neke osobe

predmetom roditeljskog nadzora u djetinjstvu i individualne

odluke u odrasloj dobi.” (Cam 2014, 1203).

Zbog toga je reflektivni i kolaborativni pristup ključan, budući

da može osigurati središnji put između individualnog

relativizma i direktnog nametanja dominantnih društvenih

vrijednosti, poduprijeti razvoj dobre moralne prosudbe,

omogućiti nam da se stavimo u poziciju nekog drugog i, na

kraju, da razvijemo dijaloški i inkluzivni stav.

Postoji nekoliko specifičnih metoda razvijenih za ovo polje

učenja o vrijednostima. One se kreću od prenošenja

vrijednosti poučavanjem, pričanja priča ili školskih praksi i

pravila, do pristupa koji su otvoreniji i više reflektivni (filozofija

s djecom), koji adresiraju specifične aspekte moralnosti

(pristup etike brige, pristup empatije, kognitivno razvojno

etičko obrazovanje, obrazovanje karaktera, infuzijski pristup,

itd.) ili su orijentirani na etičko djelovanje.

Jedan od popularnijih pristupa u prošlosti bio je pristup

razjašnjavanja vrijednosti (Simon, Howe i Kirschenbaum

1972.) koji je (slijedeći lekcije moralnog pluralizma prema

kojem ne postoji jedinstveni temelj moralnosti već više njih)

odbacivao ideju usađivanja i nudio pojedincu priliku za

osobni izbor ili sklonost po pitanju vrijednosti i njihovog

12

razumijevanja. Kritike ovog pristupa naglašavaju posebno

pitanja o njegovoj efektivnosti i manjku filozofskih i

obrazovnih temelja, dok je jedan od razloga pada njegove

popularnosti bila njegova neprikladna implementacija. Jedan

od njegovih glavnih zagovornika, Kirschenbaum (1992) je

kasnije prihvatio većinu ovih kritika i predložio je obuhvatan

pristup učenju o vrijednostima. On je zasnovan na četiri

aspekta obuhvatnosti ili ekstenzija. Prvi aspekt se tiče

sadržaja, budući da obuhvatno učenje o vrijednostima

uključuje osobne i društvene, etičke i moralne teme. Drugo,

obuhvatni pristup uključuje niz različitih metodologija. Treće,

ovaj pristup se širi kroz čitav školski život, uključujući i nastavu

i sve druge aktivnosti povezane sa školom. I na kraju,

obuhvatni pristup uključuje ne samo djecu i njihove učitelje,

nego cijelu zajednicu i druge institucije kao agente učenja o

vrijednostima (Kirschenbaum 1992, 775).

Ovom trendu je pridruženo bilo i obrazovanje karaktera kao

poseban oblik etičkog obrazovanja, koje se primarno

fokusiralo na razvoj karaktera, npr. razvoj moralnih vrlina,

navika i drugih aspekata karaktera, što se kasnije manifestira

kao moralno ispravno djelovanje i smisleni život. Izgrađena

na drevnoj tradiciji obrazovnih ideja Sokrata, Platona i

Aristotela, ovaj oblik je često uzimao ograničeniji oblik

moralnog obrazovanja kroz upotrebu uzora i primjera kao

svojih alata. Usponom modernizma, polako je počeo gubiti

svoju privlačnost i važnost, prvenstveno zbog sekularizacije i

fokusa na pravila ponašanja. Ryan (2015) tvrdi da su edukatori

u osamdesetima, kao odgovor na zabrinutost zbog loših

akademskih postignuća i lošeg ponašanja ponovno otkrili

obrazovanje karaktera (također i kao dio šireg trenda

povratka etike vrline). Obrazovanje karaktera stoga se

fokusira na kultiviranje vrlina i formiranje dobrih karakternih

navika te istovremeno eliminiranje loših navika. Krucijalno je

da to započne rano u djetinjstvu, a počiva na pretpostavci da

roditelji i kasnije učitelji počinju proces usađivanja odnosno

habituacije na obzirnost prema drugima, samokontrolu i

odgovornost, a kasnije ova individua preuzima oblikovanje

svojeg karaktera (Ryan 2015).

U recentnim desetljećima događa se također i uspon drugih

integrativnih i obuhvatnih pristupa, koji u obzir uzimaju i

tradicionalne obrazovne ciljeve i nova otkrića moralne

psihologije i drugih znanosti. U skladu s ovim razvojem,

13

Silcock i Duncan (2001) postavljaju sljedeće preduvjete za

uspješno stjecanje vrlina u školama:

(1) Uvjet procesa: optimalne okolnosti za integraciju

vrijednosti u živote učenika moraju dijelom uključiti njihovu

dragovoljnu predanost u određenoj etapi ovog procesa. Ovo

znači sagledavanje vlastite autonomije, kompetencije i

osobnog izbora u skladu s vlastitim moralnim razvojem;

(2) Konceptualni uvjet: Učenje o vrijednostma treba doveti do

transformacije osobnih odnosa između učenika, a teme i

sadržaj trebaju se smatrati vrijednima, što znači da kretanje

od uvjerenja preko motivacije do djelovanja pretpostavlja:

“su-konstrukciju, svjesno postignutu krostransformaciju, gdje

ono što se uči postaje osobna vrijednost kroz akt predavanja,

dok samo predavanje postaje vrijednosno predavanje kroz moć

prirode onoga što se transformiralo (npr. potencijal moralne

vrline da izmijeni nečiji život.” (Silcock and Duncan 2001, 251).

(3) Kontekstualni uvjet: treba postojati barem parcijalna

konzistencija ili slaganje između vrijednosti, vrlina, ideala ili

standarda koji se uče i šireg društveno-političkog konteksta,

budući da je ovo nužno kako bi etičko obrazovanje i učenje

o vrijednostima bilo što slobodnije od unutarnjih

inkonzistencija u pogledu njenih sadržaja i ciljeva. Stoga, kako

bi etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima postiglo trajni

značaj, u nju se moraju uključiti i šire razumijevanje i temelji

spomenutih vrijednosti, vrlina, ideala ili standarda na koje se

oni odnose.

14

4. Kurikulum i trening za nastavnike i edukatore: teme,

razvoj i implementacija

Kurikulum se obično definira kao vrsta organiziranog, sistematskog i strukturiranog plana

koji povezuje iskustvo učenja sa metodama i ciljevima, stavljajući ih u širi kontekst i

uzimajući u obzir nastavnike/edukatore, učenike i društvo u cjelini, sa svrhom sticanja

znanja, kompetencija i razvoja općenito.

U kreiranju bilo kakvog kurikuluma, uključujući i onaj za etičko obrazovanje i učenje o

vrijednostima, četiri ključna pitanja koja se moraju postaviti su sljedeća:

1. Koji su ključni obrazovni ciljevi i svrhe koje trening nastoji ispuniti?

2. Koja obrazovna iskustva se mogu upotrijebiti, a da su usklađena s postizanjem

ovih ciljeva i svrha?

3. Kako se ova obrazovna iskustva mogu efektivno organizirati u danom

kontekstu?

4. Kako možemo odrediti postižu li se ovi ciljevi i svrhe nakon završetka treninga?

(cf. Tyler 2005)

Ova pitanja mogu se postaviti i u odnosu na stručno obrazovanje ili kontinuirani trening

nastavnika i edukatora, kao i za posebne module ili sadržaje proučavanja. Potrebno ih je

naglasiti budući da su ona i više nego relevantna za njihov rad s učenicima, da bi se

aktivnosti učenja strukturirale na način koji je razumljiv i izvediv.

Nadalje, više je načina pristupa strukturiranju i organiziranju etičkog obrazovanja i učenja

o vrijednostima za nastavnike i druge edukatore, a razlikuju se ovisno o fokusu koji se

određuje.

Jedan način za stvaranje kurikuluma je kroz praćenje u etici prilično standardnih distinkcija

između “dobrog, ispravnog i vrlog”, koje se mogu razumjeti kao tri temeljna etička pojma

i područja etike. Prva dimenzija se fokusira na vrijednost i vrijednosti,gdje je ključno

pitanje što je dobro i kako ga doseći. Druga dimenzija se prvenstveno fokusira na naše

ponašanje, naglašavajući ispravna djela nasuprot moralno pogrešnima. Treća dimenzija

se fokusira na naše karaktere i pokušava dati odgovor na drevno pitanje o tome kako

treba živjeti. Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima – kako u odnosu na obuku za

nastavnike i edukatore, tako i u odnosu na njihovo poučavanje u školama – može se

organizirati oko ova tri koncepta ili dimenzije. Ključna stvar koju treba imati na umu je da

to nisu odvojena ili neovisna etička područja, već da su blisko međusobno

povezanatrening i tvore takozvani etički trokut.

15

Jedan povezani pristup bi organizirao kurikulum kroz termine

specifičnijih tema i pitanja koja se identificiraju kao najvažnija.

To je pristup koji smo slijedili u kreiranju materijala za učenje

i sredstava u projektu ETHIKA, budući da smo njih organizirali

kroz šest ključnih tema, i to pravednosti, poštovanja,

odgovornosti, samopouzdanja, razrješavanja sukoba i

etičkog djelovanja.

Sljedeći model kurikuluma i organizacija njegovih sadržaja

slijede model kognitivnih područja koja se koriste za

kategorizaciju obrazovnih ciljeva, npr. revidirana verzija

Bloomovog modela (Kegan 1977) koja pravi razlike između:

Ovaj model može biti koristan u strukturiranju sadržaja

etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima na način koji

povezuje određeno osnovno znanje, npr. o etičkim teorijama,

etičkim konceptima i povijesti etike (prisjećanje i

razumijevanje) s ciljevima višeg stupnja povezanima s

vještinama poput evaluacije moralno relevantnih situacija,

Dobro

Ispravno

ETIKA

Vrlo

Stvaranja

Evaluiranja

Analiziranja

Primjene

Razumijevanja

Prisjećanja

16

analiziranja naših vlastitih vrijednosti i evaluativnih pozicija

drugih (individue, kulture), kreativnim donošenjem odluka.

Treći model organizacije kurikuluma bi mogao slijediti pristup “etičkih krugova”, koji

pojedinca stavlja u središte i potom ga smješta u kontinuirano šireće krugove etičkih tema

kao što je prikazano na slici.

Model ovakvog “širećeg kruga” – kojeg je poznatim učinila istoimena knjiga Petera

Singera – može se modificirati na više načina, ali ključna stvar je da takav model može

pomoći strukturirati sadržaje etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima na način koji

ne samo razlikuje između unutarnjih krugova, nego i naglašava njihovu međusobnu

povezanost i etičku važnost.

Posljednji model kurikuluma za nastavnike i edukatore vodi se integrativnim i

strukturalnim pristupom, prvo diferencirajući između:

Ciljeva i svrha etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima

Subjekata/učenika kao žarišnih i vodećih točaka za podučavanje

Sadržaja/komponenti/tema etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima

Metoda i pristupa etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima

Procesa vrednovanja i ishoda učenja

Priroda i univerzum

Globalno područje

Društveno područje

Inter-personalno područje

Individualac

17

i potom organiziranja kurikuluma u skladu s ovim aspektima. U inicijalnom treningu

za nastavnike, ovi aspekti se mogu obuhvatiti na više ili manje distinktivan ili

modularan način, obrađujući svaki aspekt odvojeno ili na integrativan i transverzalni

način, kombinirajući ih i potom slijedeći manje korake učenja. U projektu ETHIKA

kreirali smo priručnik za metodologije i obrazovne sadržaje odvojeno, ali na način da

se oni mogu lako kombinirati u cjelinu. Sekcija 5 daje više prijedloga za ostvarivanje

ovoga i za organiziranje treninga za nastavnike.

U sklopu projekta i kao dio treninga za nastavnike i ostale edukatore, identificirane su

sljedeće vještine kao relevantne za učenje o vrijednostima. Stoga ih

nastavnici/predavači moraju shvatiti ozbiljno, kako bi oni učenicima dali priliku za

učenje i implementaciju vještina kroz vježbe.

komunikacija

rasprava

kritičko mišljenje

osobni osvrt

tematska osjetljivost

perspektiva

donošenje odluka

rješavanje problema

preuzimanje odgovornosti

igranje uloga

18

Smjernice za implementaciju nastavničkih treninga temeljenih na

projektu ETHIKA

Edukacijski materijali razvijeni u sklopu projekta ETHIKA strukturirani su kroz pet osnovnih

etičkih tema:

Uključena je i kategorija ‘’Etička akcija’’, čije ideje i aktivnosti sprovode postojeća etička

stajališta u djelovanje, npr. u obliku građanske akcije. Osim nabrojenih, postoje i ostali etički

koncepti uključeni u materijal, npr. prijateljstvo, odanost, iskrenost, suradnja, poštovanje

različitosti, zaštita okoliša i sl.

Treninzi za nastavnike mogu se organizirati na dva osnovna načina. Prvi način je organizacija

za nastavnike koji rade s određenom dobnom skupinom djece (u projektu ETHIKA

razlikujemo 5 dobnih skupina). Ovakvi se treninzi mogu svesti u jedan dan. Optimalan broj

sudionika je od 8 do 15 nastavnika i za svaku grupu poželjno trajanje je najmanje 8 sati. Na

početku svakog treninga potreban je kratki uvod i osvrt na etiku i učenje o vrijednostima, kao

i kratki pregled na projekt ETHIKA i njegove materijale i alate (Priručnik za učitelje i odgajatelje,

obrazovni materijali koji sadrže sve potrebno za trening). Sve nabrojano, zajedno s

posljednjim korakom treninga – evaluacijom, zajedničko je svim nastavničkim treninzima.

Krajnja evaluacija prilika je za dobivanje povratnih informacija od strane sudionika, kako

bismo doznali što misle o korištenim nastavnim materijalima i alatima, kako ih planiraju

koristiti, da li smatraju da su potrebne određene prilagodbe i sl.

Središnji dio treninga je prezentacija materijala i rad s istima – najmanje 45 minuta posvetiti

svakom od izabranih materijala.

Dolje je prikaz takvog jednodnevnog treninga.

Rješavanje sukoba

Pravda

Poštovanje

Odgovornost

Samopouzdanje

19

Trening za nastavnike koji rade s dobnom skupinom 3-5 godina

1. Uvod u etičko obrazovanje (45 minuta)

a. Što su etika i učenje o vrijednostima

b. Ciljevi etike i učenja o vrijednostima

pauza (15 minuta)

2. O projektu ETHIKA (30 minuta)

3. Uvod u Priručnik za učitelje i odgajatelje (45 minuta)

pauza (30 minuta)

4. Uvod u materijale i alate projekta

a) Rajčice s osjećajima (45 minuta)

b) Govornikov red (45 minuta)

c) Lutka u problemu (45 minuta)

pauza (30 minuta)

d) Tko je brži? (45 minuta)

e) Bundeve (45 minuta)

f) Svladavanje prepreka (45 minuta)

5. Evaluacija (45 minuta)





pauza (15 minuta)



pauza (30 minuta)


a) Vilenjakova kutija (45 minuta)

b) Priča o Petru (45 minuta)

c) Tužna brokula (45 minuta)

pauza (30 minuta)

d) Biranje znakova (45 minuta)

e) Tata je superheroj! (45 minuta)

f) Igra suradnje (45 minuta)






pauza (15 minuta)



pauza (30 minuta)


a) Zašto bismo trebali poštovati druge? (45 minuta)

b) Svi volimo naš logo (45 minuta)

c) Pokušaj pronaći ono pozitivno (45 minuta)

pauza (30 minuta)

d) Djevojčica i pas (45 minuta)

e) Nepravedna kiša (45 minuta)

f) Građanska akcija (45 minuta)






20

pauza (15 minuta)



pauza (30 minuta)


a) Super heroji (45 minuta)

b) Budi svoj! (45 minuta)

c) Korak naprijed (45 minuta)

pauza (30 minuta)

d) Što je pravednost? (45 minuta)

e) Pomirimo se! (45 minuta)

f) Etički kodeks za volontere (45 minuta)

5. Evaluacija (45minuta)





pauza (15 minuta)




a) Pjesma za bolji svijet (45 minuta)

b) Debata i porota (45 minuta)

c) Vještine slušanja i komuniciranja (45 minuta)

pauza (30 minuta)

d) Ispit iz matematike (45 minuta)

e) Radionica sa slikom (45 minuta)

f) Dobrotvorni klub za bolji svijet (45 minuta)

5. Evaluacija (45minuta)

Drugi način organizacije treninga za nastavnike uključuje sve dobne skupine i produžuje se

na tri dana. Evo prijedloga rasporeda:

PRVI DAN


a) Što su etika i učenje o vrijednostima

b) Ciljevi etike i učenja o vrijednostima

pauza (15 minuta)



pauza (30 minutes)


a) Rajčice s osjećajima (45 minuta)

b) Lutka u problemu (45 minuta)

c) Bundeve (45 minuta)

pauza (30 minuta)

d) Vilenjakova kutija (45 minuta)

e) Priča o Petru (45 minuta)

f) Tužna brokula (45 minuta)

g) Biranje znakova (45 minuta)

5. Evaluacija prvog dana (45 minuta)

DRUGI DAN

21


a. Zašto bismo trebali poštovati druge? (45 minuta)

b. Svi volimo naš logo (45 minuta)

pauza (15 minuta)

c. Pokušaj pronaći ono pozitivno (45 minuta)

pauza (30 minuta)

d. Djevojčica i pas (45 minuta)

e. Nepravedna kiša (45 minuta)

f. Super heroji (45 minuta)

pauza (15 minuta)

g. Korak naprijed (45 minuta)

pauza (30 minuta)

h. Što je pravednost? (45 minuta)

2. Kako voditi/implementirati radionice etičkog obrazovanja? (90 minuta)

- Ovdje nastavnici imaju zadatak pripremiti se za provođenje radionica ETHIKE u trećem danu

treninga.

3. Evaluacija drugog dana (45 minuta)

TREĆI DAN

1. Nastavnici provode radionice etike:

a. 1. radionica (45minuta)

b. 2. radionica (45minuta)

pauza (30 minuta)

c. 3. radionica (45minuta)

d. 4. radionica (45minuta)

e. 5. radionica (45minuta)

pauza

2. Kako voditi/implementirati radionice etičkog obrazovanja? (90 minuta)

- praktična vježba

3. Evaluacija trećeg dana i završna evaluacija treninga

kraj treninga

22

5. Vodič za istraživanje etičkog obrazovanja i učenja o

vrijednostima uz upotrebu materijala iz projekta ETHIKA

Kao što je iznad spomenuto, u sklopu aktivnosti projekta ETHIKA, razvili smo Priručnik za učitelje

i odgajatelje (www.ethics-education.eu/resources/ManualTeachers_HR.pdf) i radionice sa

obrazovnim materijalima i alatima (www.ethics-education.eu/tools/index.htm). U ovom poglavlju

možete naći smjernice kako uspješno koristiti dane materijale i kako ih implementirati u svoju

nastavu. Slijedi detaljan pogled u primjenu materijala u vlastitoj nastavi:

1. Pročitajte Priručnik za učitelje i odgajatelje Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima, str.

5-14, saznajte osnove i ciljeve etike učenja o vrijednostima, kao i pristupe istima. Također,

pročitajte o moralnom razvoju djece u dobi od 3 do 14 godina i koje su karakteristike

odnosa edukacijske etike, njenog menadžmenta i zajednice istraživača. Pročitajte, između

ostalog, o pristupu Etičkog kodeksa prema upravljanju odnosima. Ovo je osnovno

teorijsko znanje potrebno za nastavak na korak 2.

2. U priručniku Etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima, str. 14-68, možete pronaći opis

13 metodoloških modela etike i učenja o vrijednostima: Kritičko mišljenje i etičko

obrazovanje (str. 18-23 ); Filozofija za djecu / s djecom (str. 23-27 ); Sokratski dijalog (str.

27-30); Proces shvaćanja vrijednosti (str. 30-32); Holističko etičko učenje (str. 32-37);

Primjena etičkih dilema, situacija sukoba i misaonih eksperimenata (str. 37-41); Priče i

biografsko učenje (str. 41-44); Vrijednosti i razvojni kvadrat (str. 44-47); Strategija

prevencije konflikata (str. 47-52); Moralno donošenje odluka (str. 52-56); Vrlina i etičko

obrazovanje – MELARETE model (str. 56-61); Upoznavanje s različitostima (str. 61-66);

Metoda projektne aktivnosti (str. 66-68). Svaki od metodoloških modela obuhvaća:

pozadinu, kratki opis, opis relevantnosti i odnos prema moralnom razvoju, crte o

povezivanju određene teme s danim modelom, i primjere postojećih materijala za svaki

model. Čitanjem i upoznavanjem sa svim metodološkim modelima, postajete spremni za

sljedeći korak – odabir materijala za prvu implementaciju u nastavi.

3. Posjetite internetsku stranicu projekta ETHIKA (www.ethics-education.eu) gdje možete

pronaći 30 različitih edukativnih radionica s materijalima i alatima prikazanih na slici

dolje.

http://www.ethics-education.eu/resources/ManualTeachers_HR.pdf

http://www.ethics-education.eu/tools/index.htm


23

Izaberite dobnu skupinu svojih učenika i jednu od 6 tema. Nemojte izabrati etičku akciju

kao prvu temu, jer se ona svojom specifičnošću najbolje primjenjuje na samom kraju.

Ispod ikona su ponekad dva linka, prvi otvara Priručnik za ovaj materijal, dok drugi otvara

prezentaciju, slike i sl. Preuzmite ih i pažljivo proučite Priručnik za danu radionicu. Pronaći

ćete sve informacije za primjenu - prvenstveno dobnu skupinu, ciljeve edukativnog

materijala, vrijeme potrebno za njegovu primjenu, detaljan opis svakog koraka primjene,

dodatne materijale i sl.

4. Pripremite sve materijale i alate potrebne za primjenu i spremni ste.

5. Primjenite izabrane radionice u razredu.

6. Nakon odrađenih radionica, vratite se Priručniku za učitelje i odgajatelje, str. 68. Ovdje

ćete pronaći detaljan vodič kako razviti vlastitu radionicu za etičko obrazovanje i učenje o

vrijednostima. Prateći vodič, uz usvojeno znanje i iskustvo, pokušajte pripremiti vlastite

materijale za etičke radionice, na one teme koje smatrate potrebnima i interesantnima

vašim učenicima.

7. Ponajprije, zabavljajte se dok predstavljate etičko obrazovanje i vrijednosti!

24

6. Prijedlozi za tečajeve ETHIKA treninga

U tekstu koji slijedi, predlažemo detaljniji nastavnički plan za treninge na teme etičkog

obrazovanja i učenja o vrijednostima, koji mogu biti organizirani za učitelje ili se mogu

koristiti za vlastito učenje. Prijedlozi su organizirani kroz 3 osnovne dobne skupine djece,

unutar kojih su različiti vremenski okviri ovisno o dostupnom vremenu.

6.1. Vrtićka dob (3-5 years)

Programi na razini 0 ranog obrazovnog projekta ISCED, osmišljeni su holističkim

pristupom, s ciljem podrške dječjem kognitivnom, fizičkom, društvenom i emocionalnom

razvoju i s ciljem upoznavanja djece sa strukturom i odgovornošću izvan obiteljskog

doma. Razina 0 ISCED-a odnosi se na rane obrazovne programe s edukacijskom

komponentom. Ovi programi ciljaju razviti društveno emocionalne vještine, potrebne za

sudjelovanje u školi i društvu. Također, razvijaju određenu akademsku spremnost.

Edukacijski materijali ETHIKE namijenjeni djeci u dobi 3-5 godina sadrže 6 radionica/alata s

jednom temom.

Osnovne metode uzete iz Priručnika za učitelje i odgajatelje su 2. poglavlje – Filozofija za

djecu/s djecom, 3. poglavlje – Sokratski dijalog i 5. poglavlje – Holističko etičko učenje.

Dodatno, radionica vezana za ‘’Poštovanje’’ primjenjuje metodu 7. poglavlja – Priče i

biografsko učenje i 11. poglavlja – Obrazovanje u vrlinama i etici (MELARETE model):

Teme Rješavanje sukoba

Etička akcija Pravednost Poštovanje Odgovornost Samopouzdanje

ETHIKA radionice

Tko je brži?

Svladavanje

prepreka

Rajčice s osjećajima

Govornikov

red

Bundeve

Lutka u problemu

Priručnik za učitelje i odgajatelje

2.poglavlje 3.poglavlje 5.poglavlje


2.poglavlje 5.poglavlje

2.poglavlje 3.poglavlje 7.poglavlje 11.poglavlje



Kombiniranje generalnog i specifičnog sadržaja dovodi do sljedeća tri programa za dobnu

skupinu 3-5 godina:

6.1.1. Trajanje: 8 sati Vremenski

okvir 8 sati

Naslov Ciljevi Izvori

25

1 sat Uvod u etiku i etičko obrazovanje

Znati i razumjeti što je etika, njenu važnost za društvo i osnovna polazišta etičkog obrazovanja

ETHIKA Priručnik:

Uvod

Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima?

Moralni razvoj djece 1 sat Pregled metodologije

etičkog učenja Znati osnovne metode za predstavljanje etičkih pitanja i njihovu primjenu u nastavu

ETHIKA Priručnik:

Pregled poglavlja 1-13

Fokus na poglavlja: 2, 3, 5 1.5 sat Radionica: Filozofija za

djecu/s djecom Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću

ETHIKA alati, npr.:

Lutka u problemu Tema: Samopouzdanje

1.5 sat Radionica: Sokratski dijalog

Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u vrtiću

ETHIKA alati, npr.:

Bundeve Tema: Odgovornost

1.5 sat Radionica: Holističko etičko učenje


ETHIKA alati, npr.:

Svladavanje prepreka Tema: Etička akcija

1.5 sat Stvaranje dobrih osnovnih uvjeta za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima

Osposobiti učitelje i odgajatelje za poboljšanje etičke klime u vrtiću ili grupi; poboljšati odnose s roditeljima; naučiti kako funkcionira mehanizam uzora i kako ga upotrijebiti

ETHIKA Priručnik:

Razvijanje odnosa i etike u školi i učenje o zajednici

ETHIKA Smjernice za razvoj etičkog kodeksa


okvir 15 sati


1.5 sat Uvod u etiku i etičko obrazovanje


ETHIKA Priručnik:

Uvod


Moralni razvoj djece 1.5 sat Pregled metodologije


ETHIKA Priručnik:




ETHIKA alati, npr.:




ETHIKA alati, npr.:

26




ETHIKA alati, npr.:


4.5 sata Kreiranje vlastite radionice pod vodstvom

Naučiti kako kreirati vlastitu radionicu na temu po izboru, na osnovu prethodno razmotrenih metoda i povratnih informacija

ETHIKA Priručnik:

Poglavlja 1-13 ETHOS Metodološke smjernice:

Razvoj edukativnih materijala i alate etike

3 sata Stvaranje dobrih osnovnih uvjeta za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima


ETHIKA Priručnik:


ETHIKA Smjernice za razvoj etičkog kodeksa ETHOS Metodološke smjernice:

Učitelji kao etički uzori

Osnaživanje suradnje učitelja i roditelja


okvir 30 sati


2 sata Uvod u etiku i etičko obrazovanje


ETHIKA Priručnik

Uvod


Moralni razvoj djece Bilo koji dostupan uvodni priručnik etičkog obrazovanja

2 sata Integrirajuće i dijaloške dimenzije etike

Učiti o čovjeku kao o društvenom biću, o međuzavisnosti, potrebi za dijalogom, etičkim osvrtom

Bilo koji dostupan uvodni priručnik etičkog obrazovanja

2 sata Pregled metodologije etičkog učenja

Znati osnovne metode za predstavljanje etičkih pitanja i njihovu primjenu u nastavu

ETHIKA Priručnik:


Fokus na poglavlja: 2, 3, 5, 7, 11 2 sata Radionica: Filozofija za


ETHIKA alati, npr.:


2 sata Radionica: Sokratski dijalog


ETHIKA alati, npr.:


27

2 sata Radionica: Holističko etičko učenje


ETHIKA alati, npr.:


2 sata Radionica: Priče i biografsko učenje / Obrazovanje u vrlinama i etici (MELARETE model)


ETHIKA alati, npr.:

Govornikov red Tema: Poštovanje

5 sati Kreiranje vlastite radionice pod vodstvom


ETHIKA Priručnik:

poglavlja 1-13 ETHOS Metodološke smjernice:


7 sati Praktični test: Provesti radionicu s djecom

Primjeniti alate na vlastitu radionicu s djecom, izvjestiti o iskustvu i dobiti povratne informacije

ETHIKA Priručnik:

Poglavlja 1-13 Vještine učitelja i grupe



ETHIKA Priručnik:





6.2. Školska razina 1 (5-9 years)

Programi ISCED na razini 1, odnosno primarna edukacija, osmišljeni su da pruže učenicima

osnovne vještine čitanja, pisanja i matematike (tj. pismenost i računanje), i da uspostave

čvrsti temelj za razumijevanje osnovnih područja znanja, osobnog i socijalnog razvoja,

kao pripremu za više osnovno obrazovanje. Fokusira se na učenje smanjene

kompleksnosti, sa vrlo malo specifičnosti.

Edukacijski materijali ETHIKE namijenjeni djeci u dobi 5-9 godina sadrže 12 radionica/alata,

po dvije na određenu temu.



Dodatno, primjenjene su metode 7. poglavlja – Priče i biografsko učenje, 9. – Strategije

rješavanja sukoba, 11. – Obrazovanje u vrlinama i etici (MELARETE model) i 12. - Upoznavanje

različitosti.

28



ETHIKA Alati

Biranje znakova

Igra suradnje

Tužna

brokula

Vilenjakova

kutija

Priča o Petru

Tata je super

heroj!







ETHIKA Alati Svi volimo naš logo

Građanska

akcija

Nepravedna kiša

Zašto bismo

trebali poštovati

druge?

Djevojčica i

pas

Pokušaj

pronaći ono pozitivno








Sastavljanje generalnog i specifičnog sadržaja dovodi do sljedeća tri programa za dobnu

skupinu 5-9 godina:


okvir 8 sati




ETHIKA Priručnik:

Uvod




ETHIKA Priručnik:



djecu/s djecom Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu

ETHIKA alati, npr.:

Nepravedna kiša Tema: Pravednost


Iskusiti metodu u praksi i naučiti kako primijeniti odgovarajuće radionice u razredu

ETHIKA alati, npr.:

Djevojčica i pas Tema: Odgovornost

29



ETHIKA alati, npr.:

Građanska akcija Tema: Etička akcija



ETHIKA Priručnik:



6.2.2. Trajanje: 15 hours Vremenski

okvir 15 sati




ETHIKA Priručnik:

Uvod


Moralni razvoj djece 1.5 sat Pregled metodologije


ETHIKA Priručnik:




ETHIKA Tools, e.g.:




ETHIKA alati, npr.:




ETHIKA alati, npr.:


4.5 sati Kreiranje vlastite radionice pod vodstvom


ETHIKA Priručnik:





ETHIKA Priručnik:




30



okvir 30 sati




ETHIKA Priručnik

Uvod

Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima







ETHIKA Priručnik:


Fokus na poglavlja: 2, 3, 5, 9 2 sata Radionica: Filozofija za


ETHIKA alati, npr.:


2 sata Radionica: Sokratki dijalog


ETHIKA alati, npr.:




ETHIKA alati, npr.:


2 sata Radionica: Strategije sprečavanja sukoba


ETHIKA alati, npr.:

Svi volimo naš logo Tema: Rješavanje sukoba



ETHIKA Priručnik:





ETHIKA Priručnik:


31



ETHIKA Priručnik:





6.3. Školska razina 2 (9-14 years)

Programi ISCED na razini 2, tj. više osnovno obrazovanje, obično su osmišljeni da dalje

razvijaju ono što je postignuto na nivou 1. Cilj je postaviti temelj za cjeloživotno učenje i

razvoj, na osnovu čega obrazovni sustav može dalje širiti edukativni potencijal. Programi

na ovoj razini organizirani su oko predmetno orijentiranog kurikuluma, uvode se

teoretički koncepti kroz širok opseg predmeta.

Edukacijski materijali ETHIKE namijenjeni djeci u dobi 9-14 godina sadrže 12 radionica/alata,

po dvije na određenu temu.



Dodatno, primjenjene su metode 7. poglavlja – Priče i biografsko učenje, 9. – Strategije

rješavanja sukoba, 11. – Obrazovanje u vrlinama i etici (MELARETE model), 12. - Upoznavanje

različitosti i 13. – Projektne aktivnosti.



ETHIKA alati

Pomirimo se!

Etički kodeks za volontere

Što je

pravednost?

Korak

naprijed

Super heroji

Budi svoj!







11.poglavlje

ETHIKA alati

Vještine slušanja i

komuniciranja

Dobrotvorni klub za bolji svijet

Ispit iz

matematike

Debata i porota

Pjesma za bolji svijet

Radionica sa slikom






32

Sastavljanje generalnog i specifičnog sadržaja dovodi do sljedeća tri programa za dobnu

skupinu 9-14 godina:


okvir 8 sati




ETHIKA Priručnik

Uvod

Što su etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima



ETHIKA Priručnik:




ETHIKA alati, npr.:

Ispit iz matematike Tema: Pravednost



ETHIKA alati, npr.:

Pomirimo se! Tema: Rješavanje sukoba



ETHIKA alati, npr.:

Debata i porota Tema: Poštovanje



ETHIKA Priručnik:




okvir 15 sati




ETHIKA Priručnik:

Uvod


Moralni razvoj djece

33

1.5 sat Pregled metodologije etičkog učenja


ETHIKA Priručnik:




ETHIKA alati, npr.:




ETHIKA alati, npr.:

Pomirimo se Tema: Rješavanje sukoba



ETHIKA alati, npr.:


4.5 sati Kreiranje vlastite radionice pod vodstvom


ETHIKA Priručnik:





ETHIKA Priručnik:


ETHIKA Instructions for developing a code of ethics ETHOS Metodološke smjernice:




okvir 30 sati




ETHIKA Priručnik:

Uvod








ETHIKA Priručnik:


Fokus na poglavlja: 2, 3, 5, 13

34

2 sata Radionica: Filozofija za djecu/s djecom


ETHIKA alati, npr.:


2 sata Radionica: Sokratski dijalog


ETHIKA alati, npr.:

Pomirimo se! Tema: Rješavanje sukoba



ETHIKA alati, npr.:


2 sata Radionica: Projektne aktivnosti


ETHIKA alati, npr.:

Dobrotvorni klub za bolji svijet Tema: Etička akcija



ETHIKA Priručnik:





ETHIKA Priručnik:




ETHIKA Priručnik:





35

7. Evaluacija u polju etičkog obrazovanja i učenja o

vrijednostima

Evaluacija u etičkom obrazovanju također doprinosi kvaliteti edukativnih programa. U tom

smislu, evaluacijska formula mora tražiti konkretne pristupe kojima dobivamo mjerljive ishode

pedagoških i kurikularnih ciljeva. Ukratko, učitelji etike trebali bi evaluirati ishode svojeg

podučavanja i nastave.

Istraživanja ukazuju na potrebu za boljim alatima za procjenu, uključujući procjene samih

treninga, kako bi se utvrdila njihova dosljednost i učinkovitost. Evaluacija podučavanja i

programa treninga esencijalna je za:

utvrđivanje dosljednosti i učinkovitosti

utvrđivanje da li obuka ispunjava ciljeve

identificiranje područja za napredak programskog formata i sadržaja

pružanje kvantitativnih podataka o uspjehu, i to svim sudionicima: administratorima,

obrazovnoj ustanovi i agencijama za financijsku podršku

demonstraciju važnosti treninga učenicima

Pretpostavka je da je evaluacijom moguće mjeriti uspjeh postizanja ciljeva treninga, ali

potrebno je još mnogo istraživanja da bi se pretpostavljeno i dokazalo.

Mehanizmi povratnih informacija mogu se sastojati od pisanih evaluacijskih formulara, ali i

usmeni feedback može biti jednako vrijedan. Verbalna evaluacija može se sastojati i od

neiskoristivih komentara, ali ipak treba biti zatražena u razgovoru s polaznicima treninga ili

biti dio samog treninga.

Evaluacijski instrumenti mogu biti korišteni za procjenu svih aspekata programa, uključujući

sadržaj, format, polaznike, predavača i karakteristike samog programa. Primjeri tema koje bi

evaluacija trebala razmotriti su:

Sadržaj tečaja

o Značajnost (Da li je pokriveni materijal značajan za trening?)

o Aktualnost (Da li je informacija aktualna?)

o Potpunost (Da li su izostavljene bitne teme?)

Format tečaja

o Učestalost i trajanje sastanaka

o Predmeti (Da li je korištenje predmeta efektivno?)

o Predavanja (Jesu li predavanja korisna?)

o Rasprave (Da li je vrijeme provedeno u raspravi korisno?)

36

Polaznici

o Stečeno znanje

o Poboljšana sposobnost donošenja odluka

o Podignuta svijest

o Sposobnost prakticiranja naučenog

Predavač

o Znanje

o Efektivnost

Program

o Broj polaznika

o Institucionalna svijest o programu

o Institucionalna podrška programu

Evaluacija ne mjeri samo zadovoljstvo polaznika, već bi evaluacijski proces trebao obuhvatiti

povratne informacije od:

Polaznika

Kolega

Predavača (samo-evaluacija)

Među mnoštvom evaluacijskih alata za učitelje, ovdje predlažemo njihovu grupaciju pod

sljedećim kategorijama:

Grafički organizatori poput korelacijskih grafikona matrice učenja: ovo su alati koji

vizualno prezentiraju misli, ideje, znanje i koncepte. Pomažu pri organizaciji i

razumijevanju.

Alati za pregled i razmatranje poput upitnih polja: omogućuju učenicima pregled i

osvrt na svoje znanje, napredak, na naučeno i postignuto tijekom jedinice, teme ili

projekta.

Feedback alati poput feedback polja: omogućuju učenicima davanje povratnih

informacija o svom radu i učinku.

Kriteriji: skup kriterija koji služi procjeni znanja, prezentacije ili proizvoda i za pružanje

povratnih informacija. Sljedeći alati primjeri su ovakvih rubrika i kako se one koriste u

školama.

Usredotočujući se na Rubrike, rubrika je tiskani skup kriterija koji služi procjeni znanja,

prezentacije ili proizvoda i za pružanje povratnih informacija. Koristi se za:

37

procjenu znanja, prezentacije ili proizvoda

naglašavanje važnosti onog što se procjenjuje

identificiranje područja koja je moguće poboljšati

identificiranje područja kojima je potrebna dodatna podrška.

Vrlo su korisne za pomoć pri fokusiranju na podučavanje i učenje, uključivanje učenika u

procjenu, postavljanje jasnih standarda koje učenici mogu razumjeti i za razvijanje

sposobnosti učenika za samovrednovanje.

Mogu se koristiti na početku, tijekom i na kraju edukativne aktivnosti.

Rubrike koristite na sljedeće načine:

Raspravite kriterije uspjeha prije početka rada. Ovu raspravu provesti sa učenicima,

predavačima i kolegama.

Pogledajte neke primjere učeničkog rada kako bi utvrdili jeste li izostavili važne

kriterije.

Preoblikujte i poboljšajte svoj popis kriterija po potrebi.

Napišite definiciju svakog kriterija.

Razvijte mjerilo za opis svakog kriterija. Pripazite da mjerilo u svakoj rubrici ima isti

redoslijed, npr. od najniže ocjene s lijeva, prema najvišoj na desno.

Možete također razviti cjelovit raspon ili kontrolni popis na kojem možete bilježiti

prisutnost ili odsutnost kvalitativnih atributa izvedbe ili proizvoda.

Ispitajte svoju rubriku ili kontrolni popis na primjerima učeničkog rada.

Prilagodite svoju rubriku ukoliko je potrebno i ispitajte ju opet.

Podijelite rubriku svojim učenicima na početku njihovog učenja.

Postoje brojne stranice na internetu koje mogu pomoći pri razvoju rubrika. Budite

oprezni pri korištenju rubrika koje su razvili drugi ljudi za svoje zadatke. Možda nisu

adekvatno rješenje za vaš zadatak.

Dolje je navedeno nekoliko primjera takvih stranica, a svakodnevno se razvijaju i nove:

o http://rubistar.4teachers.org (na slici dolje primjer postojećih rubrika za grupnu

raspravu o vrijednostima)

o http://www.ncsu.edu/midlink/ho.html

http://rubistar.4teachers.org/

http://www.ncsu.edu/midlink/ho.html

38

Na kraju, možemo istaknuti sljedeće ICT (Information and Communication Technologies) alate

koje predavači mogu koristiti.

Kahoot (https://getkahoot.com/) je besplatna platforma za učenje temeljena na igri, a

usredotočena na procjenu. Pokrenuta je u kolovozu, 2013. u Norveškoj. Kahoot! sada

‘’igra’’ više od 50 milijuna ljudi u više od 180 zemalja. Trenutno postoje 3 vrste igre:

kviz, rasprava i anketa (primjer na slici dolje).

Socrative (https://www.socrative.com/) je sustav kojeg su razvili bostonski studenti

2010. godine u Bostonu. Omogućuje nastavnicima kreiranje jednostavnih kvizeva koje

učenici mogu jednostavno i brzo ispunjavati sa svojih laptopa, tableta i smartphonea.

https://getkahoot.com/

39

8. Postojeći modeli, kurikulumi i prilike za učitelje i

edukatore u zemljama sudionicama

Na razini Europske unije ne postoje generalni propisi za područje etičkog obrazovanja i

učenja o vrijednostima, ali njihova važnost je posebno naglašena u nekoliko ključnih

strateških dokumenata, obzirom da predstavljaju ključnu komponentu održivog

gospodarstva utemeljenog na znanju. Ono što je u srži su razvoj znanja, vještina i stavova

učenika, kako bi mogli sudjelovati u društvu znanja i postavljati temelje cjeloživotnog

učenja, koji bi ih zatim vodili kroz osobni i profesionalni život dok se suočavaju sa

značajnim izazovima svijeta koji se brzo mijenja. Školsko obrazovanje ima ključnu ulogu

u promicanju povezanosti društva i jačanju društvene kohezije, uključujući mnoge

društveno-ekonomske, demografske, ekološke i tehnološke izazove s kojima se Europa i

njeni građani suočavaju danas i nastavit će se suočavati u budućnosti. Ključno je i

obrazovanje po pitanju interkulturalnog dijaloga, temeljenog na društvenom,

građanskom i interkulturalnom djelokrugu, kritičkom razmišljanju i medijskoj pismenosti,

otporu prema diskriminaciji i indoktrinaciji, promicanju demokratskih vrijednosti,

temeljnih prava, socijalne uključenosti i aktivnog građanstva Etičko obrazovanje i učenje

o vrijednostima nalazi se u srži takvih obrazovnih projekata, jer je ono temelj

sveobuhvatnog osobnog razvoja, međuljudnih odnosa i stavova prema društvu u cjelini

(ethos).

Ne postoji sveobuhvatna studija treninga za nastavnike i edukatore i uključivanja treninga

etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima širom Europe. Neka starija istraživanja

upućuju na komparativni nedostatak pažnje na ove teme. Elizabeth Campbell, kao jedna

od vodećih stipendistica, upućuje na istraživanje koje su obavili Bergem i Oser u

Norveškoj, koji naglašavaju da »potencijalni nastavnici ne stječu moralni vokabular... Ova

zabrinutost da obrazovanje nastavnika zanemaruje podučavanje etike u usporedbi s onim

što se podučava u drugim programima profesionalnog obrazovanja jest uobičajena kritika.

Vjerovanje da veći naglasak treba biti stavljen na moralno i etičko obrazovanje nastavlja

dominirati među onima od nas koji na programe obrazovanja nastavnika gledaju kao na

inicijalno mjesto za upoznavanje novih učitelja s moralnim dimenzijama njihove izabrane

struke.« (Campbell 2008, 372-3). Ovo je u mnogim slučajevima istinito za trenutnu

situaciju u nekima od zemalja sudionica.

Nedavne studije i preporuke vezane uz srodne teme također naglašavaju, između ostalog,

da:

važno je naglasiti socijalno i emocionalno učenje kako bi se poticalo poštovanje i

tolerancija,

obrazovanje mora biti viđeno kao zajednička odgovornost između škola i svih

uključenih strana, a razvoj školskog ethosa je od ključnog značaja,

40

nastavnicima obično nedostaju potpuno razvijene sposobnosti vezane uz razna

područja obrazovanja, te je poželjna obuka, uključujući prijenos znanja iz trećeg

sektora, npr. nevladinih udruga koje mogu pružiti stručno znanje, relevantno za

formalno i neformalno obrazovanje,

potrebno je više istraživanja i podataka o borbi protiv netolerancije i promicanju

poštovanja prema različitosti (Obrazovna politika 2016).

Ove se točke jednako valjano primijenjuju na područje etičkog obrazovanja i učenja o

vrijednostima. U onom što slijedi, trenutno stanje i analiza područja etičkog obrazovanja

opisana je za Italiju, Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Španjolsku i Njemačku.

8.1 Republika Italija

Nacionalno stanje, izvješće o etičkom obrazovanju i učenju o vrijednostima

Zemlja: Republika Italija

I. Razina politike, institucija i regulacije

Nacionalni predmet: Filozofija

Program: Glavna državna razina:

Regionalna državna razina:

Institucije: Glavna državna razina:


Regulacije: Glavna državna razina:

Posljednja provjera programa: 2010

II. Generalna praksa na području etičkog obrazovanja i učenju o vrijednostima

Nacionalni standard: Osnovna škola: Srednja škola:

Nacionalni status: Obavezni predmet: Izborni predmet: Rezervni predmet: Djelomično

Nastavnički programi: Glavna državna razina:


Sveučilišna razina:

OCD razina: Djelomično

III. Prilike za cjeloživotno učenje za nastavnike/odgajatelje

Nacionalne mreže Glavna državna razina:

Regionalna državna razina: Sveučilišna razina: OCD razina: Djelomično

Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina: Regionalna državna razina:

Sveučilišna razina: OCD razina: Djelomično

U Republici Italiji ne postoji nastavni predmet specijaliziran za etičko obrazovanje u

školama. Etičke teme su važan dio nastavnog predmeta Filozofije koji je obavezan, a

unutar kojeg je ukomponirana povijest filozofije/ideja civilizacije (povijest različitih

ideja koje su utjecale na razvoj zapadne civilizacije, od drevne Grčke filozofije prije

Sokrata do suvremene filozofije, pokazujući kako se percipiralo znanje svijeta u kojem

živimo, kao i etički principi koji čine temelj ljudskih odnosa).

Da bi predavao filozofiju u talijanskim državnim školama, nastavnik mora biti

kvalificiran na način da posjeduje Sveučilišnu diplomu iz filozofije za koju je pohađao

petogodišnji studij (tri godine za prvostupnika, zatim dodatne dvije za magistra).

41

Nastavnik zatim mora odraditi jednogodišnji staž u školi kako bi se kvalificirao za

polaganje državnog stručnog ispita. Ostali nastavni predmeti: Državljanstvo i ustav

kao dio predmeta Povijesti i/ili predmet Geografija (obrazovanje o sigurnosti na cesti)

zajedno s značajnim brojem ostalih „predmeta“: ljudska prava, mir, razvoj, okoliš,

interkulturna pitanja, mediji itd. ). U predškolskom obrazovanju (dob 3-6) etičke teme nalaze se među nacionalno

obaveznim „kompetencijama razvoja ciljeva“. Također, postoji i nekoliko odobrenih

organizacija za nastavničke treninge koji nude različite treninge i seminare.

8.2 Republika Austrija


Zemlja: Republika Austrija

I. Razina politike, institucije i regulacije

Nacionalni predmet: Etičko obrazovanje; filozofija;


Savezna državna razina:





II. Generalna praksa na području etičkog obrazovanja i učenju o

vrijednostima


Nacionalni status: Obavezni predmet: Izborni predmet: Rezervni predmet:





Nacionalne mreže: Glavna državna razina:



Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina: Savezna državna razina:

Sveučilišna razina: Djelomično Djelomično


U Republici Austriji ne postoji posvećen predmet etičkom obrazovanju u osnovnim školama,

a na srednjoškolskoj razini etičko obrazovanje je ponuđeno u sklopu vjeronauka. Predmeti

koji obuhvaćaju etičko obrazovanje su sljedeći: vjeronauk, politika i gospodarstvo, osobni

razvoj i sociologija, ekonomija, geografija, te različita savjetovanja i humanistički kreativni

seminari. Sadržaj je zastupljen na svim razinama obrazovanja, osnovnoškolskom i

srednjoškolskom. Glavne vrijednosti izražene su uključivanjem sljedećih tema: očuvanje i

zaštita prirode, održivost, ljudska prava, dijalog, međusobni odnos pojedinca i zajednice,

osobni razvoj, mirno i dobronamjerno tretiranje ostalih, zdrav život. Nastavnici moraju imati

diplomu prvostupnika na području religijskih znanosti ili magisterij kako bi predavali u

42

srednjim školama, a nastavnici etičkih predmeta imaju opciju studiranja za magisterij na

području primjerene etike. Također, ponuđeno im je mnoštvo treninga i seminara koji

omogućuju usavršavanje na navedenim temama. Za predškolsku dob postoji poseban etički i

društveni obrazovni okvir koji bi trebao biti ukomponiran u svim vrtićima (okoliš, raznolikost,

uključivanje, itd.). Tu je i nekoliko inicijativa i instituta koji nude podršku i dodatbne treninge

za nastavnike, odgajatelje i ostale edukatore.

8.3 Republika Slovenija


Zemlja: Republika Slovenija


Nacionalni predmet: Građanstvo, domovinska kultura i etika (obavezan);

Religija i etika (izborni); Filozofija za djecu (izborni)






vrijednostima


Nacionalni status: Obavezni predmet:

Izborni predmet:

Rezervni predmet:



OCD razina:




OCD razina: Djelomično Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina:


U usporedbi s drugim važnim područjima znanja koje su uključene u školskom

obrazovanju, etičko obrazovanje u Republici Sloveniji ima marginalnu ulogu. Jednini

obavezni nastavni predmet koji se dotiče etičke edukacije jest: Građanstvo,

domovinska kultura i etika. Ovaj predmet se podučava u sedmom i osmom razredu i

to samo jedan sat tjedno. To znači da Građanstvo, domovinska kultura i etika ima

najmanje školskih sati (70 sati u dvije školske godine) unutar svih obaveznih predmeta

u kurikulumu u osnovnim školama u Sloveniji. Postoje i dva izborna predmeta koji se

polovno dotiču etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima: Religija i etika za sedmi,

osmi i deveti razred i Filozofija za djecu (kritičko mišljenje, etičko istraživanje, Ja i

ostali) za sedmi, osmi i deveti razred.

43

Nastavnici moraju imati završen sveučilišni studij s diplomom u sljedećim

predmetima: filozofija, geografija, politika, sociologija, teologija i povijest. Etičke teme

su također dio ostalih predmeta. Slovenski obrazovni sustav ne zahtjeva specijalan

trening u području etičkog obrazovanja i vrijednosti za nastavnike koji predaju

spomenute predmete. U kurikulumu za predškolsku dob, moralno obrazovanje je

integrirano u obrazovnu misiju. Postoji i nekoliko inicijacija i institucija koje nude

podršku i dodatne treninge za nastavnike i odgajatelje.

8.4 Republika Hrvatska


Zemlja: Republika Hrvatska


Nacionalni predmet: Etika



Regulacija: Glavna državna razina:




Nacionalni status: Obavezni predmet: Izborni predmet:

Rezervni predmet:







Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina:


U republici Hrvatskoj ne postoji posvećen predmet etičkom obrazovanju u osnovnim

školama. Etičke teme, većinom su ukomponirane u predmet vjeronauka i

zdravstvenog odgoja, koji su dio kurikuluma od prvog do osmog razreda. U srednjim

školama, predmet Etika spada pod izborni predmet. Učenici mogu birati između

predmeta Etike i Vjeronauka (u nekim školama ortodoksna religijska nastava). Učenici

koji ne izaberu Vjeronauk, dužni su pohađati predmet Etike, a ako izaberu Vjeronauk

nisu dužni pohađati Etiku. Srednje škole imaju 35 školskih sati Etike, jedan sat tjedno

tijekom cijele školske godine. Nastavnici koji predaju Etiku u srednjim školama, prema Ministarstvu znanosti,

obrazovanja i športa, mogu biti nastavnici koji su diplomirali Filozofiju, Teologiju,

Katehetu ili nastavnici sa Sveučilišnom diplomom u humanističkim znanostima pod

uvjetima koji su definirani kurikulumom i programom.

44

U predškolskim programima, postoje privatni religijski vrtići i religijske

grupe/predmeti koji su dio državnih vrtića. Osim sveučilišta, ne postoje organizirani

treninzi na kojima se nastavnici mogu dodatno i stručno usavršiti u etičkim

predmetima (etika, religijske znanosti…). Samo nekoliko organizacija civilnoga društva

bave se etičkim pitanjem te u sklopu toga održavaju treninge za sudionike njihovih

projekta i programa.

8.5 Kraljevina Španjolska


Zemlja: Kraljevina Španjolska


Nacionalni predmet: Građanske i društvene vrijednosti (osnovna škola)

Etičke vrijednosti (srednja škola)








Nacionalni standard: Osnovne škole:

Srednje škole:

Nacionalni status: Obavezni predmet:

Izborni predmet:

Rezervni predmet:




OCD razina:





Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina: Regionalna državna razina:


U Kraljevini Španjolskoj, kontekst koji je povezan s etičkim obrazovanjem i učenjem o

vrijednostima, nedavno je prošao duboke promijene zbog nove obrazovne reforme

koja je odobrena za tekuću školsku godinu 2014./2015. Nacionalni obrazovni sistem,

nakon reforme, ustvrdio je da učenici u dobi od 6/7 godina i 14/15 godina starosti,

moraju učiti ili religijske znanosti ili alternativni predmet posvećen etici: Građanske i

društvene vrijednosti za osnovnu školu te etičke vrijednosti za srednju školu

(obavezno, izbor se nudi između vjeronauka i navedenih etičkih predmeta). Sadržaj

tih predmeta gradi se prema učenju, usavršavanju i stjecanju širokog stupnja

društvenih vrijednosti (identitet, dostojanstvo, poštovanje, međuljudski odnosi,

suživot itd.) s ciljem da se razvije kreativno, reflektivno i kritičko mišljenje. Predmet

Građanske i društvene vrijednosti koji se provodi u osnovnim školama, mogu

45

podučavati nastavnici koje imenuje ravnatelj centra s određenim prioritetima unutar

klase učitelja. U srednjoj školi samo formalno kvalificirani nastavnici u ovom području

mogu podučavati predmet Etičke vrijednosti. U predškolskom obrazovanju ne postoji

specifično etičko obrazovanje, osim u privatnim vrtićima. Također postoji i nekoliko

odobrenih organizacija koje pružaju trening za nastavnike te razne druge treninge.

8.6 Njemačka Federativna Republika


Zemlja: Njemačka Federalna Republika


Nacionalni predmet: Etičko obrazovanje (djelomično obavezni predmet); Etika; Opća etika;

Filozofija; Vrijednosti i norme; Vođenje života etičkog religijskog obrazovanja

Program: Glavna državna razina: Savezna državna razina:

Institucije: Glavna državna razina: Savezna državna razina:

Regulacije: Glavna državna razina: Savezna državna razina:

Posljednja provjera programa: - n/a - 2014


vrijednostima


Nacionalni status: Obavezni predmet: Izborni predmet: Rezervni predmet: Djelomično Djelomično Djelomično

Nastavnički programi: Glavna državna razina: Savezna državna razina:

Sveučilišna razina: Djelomično OCD razina: Djelomično


Nacionalne mreže: Glavna državna razina: Savezna državna razina:

Sveučilišna razina: Djelomično OCD razina: Djelomično

Nacionalne aktivnosti: Glavna državna razina: Savezna državna razina:

Sveučilišna razina: Djelomično Djelomično


U Federalnoj Republici Njemačkoj, pitanje etičkog obrazovanja varira ovisno o

regijama. No postoji nekoliko etički posvećenih predmeta poput: Etike, Etičkog

obrazovanja, Opća etika, Vrijednosti i norme itd., koji su obavezni ili izborni predmeti,

a ukomponirani su u obrazovanje od prvog do dvanaestog razreda osnovne i srednje

škole. Sadržaji navedenih predmeta, fokusirani su na odgovorno i normom

orijentirano ponašanje te također sadrže i širok raspon pitanja vrijednosti

(dostojanstvo, zajednica, priroda, kritičko mišljenje i religija). Također postoje i

raznovrsni spektar etičkih tema u drugim nastavnim predmetima. Većinom, etički

sistem zahtjeva poseban trening za nastavnike ovih predmeta, a u nekim slučajevima

čak i ispite. Nastavnici koji žele predavati etičko obrazovanje, trebaju posebnu stručnu

potvrdu. Nastavnici, mogu dobiti stručnu potvrdu na Sveučilištima gdje su odabrali

46

glavne predmete iz etike/filozofije/vrijednosti i norme. Također, Federalna Republika

kvalificira nastavnike navedenih predmeta unutar naprednih edukacijskih treninga, s

regionalnim razlikama. Na predškolskoj razini, etičke teme i vrijednosti su istaknuti

unutar poticanja želje da se pomogne drugima, toleranciji, multikulturalnosti,

prijateljstvu koji su naglašeni kroz različite obrazovne pristupe i institucionalna

okruženja. Postoji i nekoliko inicijativa i institucija koje nude dodatni trening za

nastavnike i odgajatelje.

47

9. Prijedlozi kurikuluma za etičko obrazovanje i učenje o

vrijednostima

Ovo posljednje poglavlje podijeljeno je u dva dijela. Prvi dio sadrži opći osvrt na kurikulume

u području etike i učenja o vrijednostima, dok drugi dio sadrži naše prijedloge edukativnih

treninga, koje bi učitelji i odgajatelji trebali uključiti u svoje obrazovanje.

Pristupi kurikulumu za etiku i učenje o vrijednostima

Iz perspektive vrtičkih i školskih programa, razlikujemo dvije osnovne vrste kurikuluma za

etičko obrazovanje: etičko obrazovanje kao dio službene nastave ili kao dio dodatnih,

vannastavnih aktivnosti (dodatni projekti, programi i sl.). Osnovna razlika je u broju sati. U

službenoj nastavi ovakav nastavni plan obično obuhvaća 30-40 nastavnih sati, dok u dodatnoj

aktivnosti broj sati ovisi o samom programu, projektu ili modulu. Kurikulum za etiku i učenje

o vrijednostima relativno je nov, naročito za vrtiće i osnovne škole. Stoga je projekt ETHIKA

posebno važan.

Nekoliko je postojećih kurikuluma etike i učenja o vrijednostima, s različitim stupnjevima

detaljnosti, dostupnih na različitim razinama obrazovanja (npr. Ethics Across the Curriculum

models, UNESCO The Bioethics Core Curriculum, nacionalni kurikulumi zemalja u kojima su

etika i učenje o vrijednostima obavezni, npr. Slovačka, Švedska).

Možemo pobliže pogledati dva kurikuluma za rano etičko obrazovanje. Dostupni su na

internetu i pružaju vrijedne alate. Jedan od njih je Kurikulum primarne etike, iz Australije.

Pripremljen je za učenike čiji su roditelji odlučili da njihova djeca ne pohađaju vjeronaučnu

nastavu. Ovaj kurikulum dostupan je na stranici: https://primaryethics.com.au/about-ethics-

classes/our-curriculum/, uredno je organiziran i strukturiran kao online alat (slika dolje).

https://primaryethics.com.au/about-ethics-classes/our-curriculum/


48

Drugi dostupan kurikulum sastavljen je od strane irske organizacije – mreže škola Educate

together. Obuhvaća 5 ključnih stavki:

Kurikulum je dostupan ovdje:

http://learning.educatetogether.ie/pluginfile.php/18522/mod_resource/content/2/New_Eth_

Ed_2016.pdf

i ovdje:

http://learning.educatetogether.ie/pluginfile.php/15188/mod_resource/content/3/FINAL%20

Curriculum%20FrameworkDocument%20d.4.pdf

Prijedlozi kurikuluma / treninga

Od presudnog je značaja uključiti etiku i učenje o vrijednostima u programe sveučilišta,

fakulteta i ostalih profesionalnih edukacijskih programa za učitelje i odgajatelje.

Trebalo bi uvrstiti tri ključne kategorije, prema gore navedenim analizama (poglavlja 2-4),

našem iskustvu sa projekta, kao i povratnim informacijama dobivenim od učitelja i odgajatelja,

i to na način da svaka od njih odgovara nivou i području treninga. One trebaju predstavljati

jezgru kurikuluma etičkog obrazovanja i učenja o vrijednostima.

Živjeti moralno i etično

Sustavi vjerovanja

Identitet, raznolikost i interkulturalno učenje

Obrazovanje za održivost

Etičko građanstvo

http://learning.educatetogether.ie/pluginfile.php/18522/mod_resource/content/2/New_Eth_Ed_2016.pdf


http://learning.educatetogether.ie/pluginfile.php/15188/mod_resource/content/3/FINAL%20Curriculum%20FrameworkDocument%20d.4.pdf

http://learning.educatetogether.ie/pluginfile.php/15188/mod_resource/content/3/FINAL%20Curriculum%20FrameworkDocument%20d.4.pdf

49

Nadalje, ovaj edukacijski sadržaj treba biti čvrsto integriran s ostalim, postojećim nastavnim

sadržajima, posebice sa pedagogijom, didaktičkim treninzima, psihologijom (znanje i

razumijevanje o moralnom razvoju), područjem filozofije i sociologije vezanim za

diskriminaciju, uključivost i sl. Samo će na ovaj način učitelji i odgajatelji osjećati

kompetentnost, spremnost i opuštenost pri rješavanju pitanja o etici i učenju o vrijednostima

u razredu ili grupi.

U nastavku nudimo generički pregled predloženih tema za implementaciju u postojeći

program, koji se zatim može prilagoditi individualnim državnim potrebama diljem Europske

Unije.

Filozofija s djecom i kritičko mišljenje

Edukacijski ciljevi: •‣ opremiti učitelje/odgajatelje znanjem, razumijevanjem i ključnim

vještinama vezanim za kritičko mišljenje i korištenje filozofije u

razredu

•‣ osposobiti učitelje/odgajatelje za razumijevanje načina na koji

djeca uče i unapređuju svoje znanje kroz filozofsko istraživanje ideja

Sadržaj: •‣ što je filozofija: njeno podrijetlo, ključna područja (epistemologija,

ontologija, etika, filozofija umjetnosti, o smislu života, itd.) metode i

ciljevi; važnost filozofije za obrazovni proces

•‣ što je filozofija za djecu/s djecom; zajednica filozofskog

istraživanja; metode i vježbe filozofije s djecom različite dobi

•‣ logika, argumenti and argumentiranje, uobičajene retoričke

pogreške i nedostatci, logičko/kritičko razmišljanje s djecom,

donošenje zaključaka, Sokratski dijalog

•‣ pristupi, metode i alati: predstavljanje filozofskih tema djeci,

otvaranje i poticanje pitanja, formuliranje odgovora, korištenje igara,

zagonetki, literature, umjetnosti, timskih projekata – s ciljem

uvođenja djece u kritičko razmišljanje i filozofiju

Filozofija s djecom i kritičko mišljenje

Etika i učenje o vrijednostima: metode i alati

Etički aspekti i izazovi suvremenog svijeta

50

Ishodi učenja: •‣ stečeno osnovno znanje i opće razumijevanje filozofije, njenog

podrijetla, prirode, metoda i značaja za obrazovanje

•‣ stečeno osnovno znanje i opće razumijevanje o tome što je

filozofija za djecu/s djecom.

•‣ stečeno znanje, opće razumijevanje i vještine kritičkog mišljenja,

formuliranje argumenata, retoričke strategije i vođenje retoričke

rasprave

•‣ stečeno znanje, opće razumijevanje i vještine pristupanja nastavi

filozofije s djecom i dobivanje iskustva pri kreiranju lekcija iz ovog

područja

•‣ stečeno razumijevanje i vještine kreativnog korištenja edukativnih

materijala i izvora (dječja literatura, filmovi i sl.) i aktivnosti (posjeti

muzejima i sl.), za poticanje kritičkog i filozofskog mišljenja

•‣ stečeno znanje i vještine za evaluaciju dječjeg stupnja promišljanja

i preispitivanja, kao i njihovog individualnog intelektualnog razvoja, i

sposobnost za kreativno vodstvo i poticanje ovakvog razvoja

•‣ usvojeno razumijevanje i sposobnost za preoblikovanje pitanja

postavljenih dječjom filozofskom predispozicijom i njihovo rješavanje

unutar zajednice filozofskog istraživanja, kako bi se dobio osjećaj

stvaranja i razvoja takve zajednice

•‣ sposobnost razvijanja dječjih intelektualnih vrlina kao što su:

znatiželja, reflekcijsko razmišljanje, intelektualna hrabrost, poniznost,

otvorenost… stjecanje vještine za oblikovanje vlastitog mišljenja na

jasan način i za obranu svojih prosudbi od primjedbi vršnjaka

Tipologija tečaja: •‣ predavanja (uključuju filozofiju u praksi, a ne samo teorijski dio)

•‣ radionice u osnovnoj školi

Ključna literatura: •‣ Lipman, Matthew. 1988. Philosophy Goes to School. Philadelphia:

Temple University Press.

•‣ Cam, Philip. 2006. 20 Thinking Tools. Camberwell: Australian

Council for Educational Research.

•‣ Fisher, Robert. 1998. Teaching Thinking: Philosophical Inquiry in the

Classroom. London: Cassell.

•‣ McCall, Catherine C. 2009. Transforming Thinking: Philosophical

Inquiry in the Primary and Secondary Classroom. Abingdon:

Routledge.

•‣ Golding, Clinton. 2013 The teacher as guide: A conception of the

inquiry teacher. Educational Philosophy and Theory, 45(1), pp. 91-110.

•‣ Haynes, Johanna. 2008. Children as Philosophers: Learning Through

Enquiry and Dialogue in the Primary Classroom 2nd Ed. London:

Routledge.

Etika i učenje o vrijednostima: metode i alati

51

Edukacijski ciljevi: •‣ prenijeti znanje o tome što su etika i učenje o vrijednostima i

njihovi ciljevi

•‣ opremiti učitelje/odgajatelje znanjem i razumijevanjem ključnih

metoda i alata za etičko obrazovanje i osposobiti ih za korištenje u

razredu

Sadržaj: •‣ etičke dimenzije podučavanja

•‣ etika i učenje o vrijednostima, ciljevi i pristupi/metode, pristupi

moralnom razvoju, razjašnjenje vrijednosti, pristupi kritičkom

mišljenju, itd.

•‣ moralni razvoj djece (ključni stupnjevi moralnog razvoja i kako

stimulirati etičko, refleksivno i osjetljivo razmišljanje u svakom od

njih)

•‣ metode i alati za korištenje u razredu/grupi (predmetna analiza,

učenje o djelovanju i volontiranju, suradnji, osvrtu na vrijednosti,

istraživanju, strukturiranje drame i igranje uloga, uzori, rješavanje

problema, filozofija i kritičko mišljenje, umjetničke aktivnosti,

razgovor o emocijama, gestalt pristup, empirijsko učenje, itd.)

prezentirani na način koji je vezan uz etiku i učenje o vrijednostima

•‣ evaluacija i procjena etike i učenja o vrijednostima

•‣ profesionalna etika učitelja

•‣ primjeri dobre prakse i postojećih aktivnosti

Ishodi učenja: •‣ znanje i razumijevanje predmeta etike i učenja o vrijednostima,

povijesti, ciljeva i ključnih izazova

•‣ znanje o ključnim etičkim vrijednostima, principima i idealima

bitnim za edukacijsku praksu, sposobnost identificiranja potencijalnih

etičkih konflikata, značajnih karakteristika, sposobnost poticanja

etički osjetljivih osvrta

•‣ stečena sposobnost za korištenje raznolikog seta etičkih

edukacijskih pristupa, metoda i alata u razredu

•‣ stečena sposobnost za pripremu, testiranje i implementaciju novih

edukativnih materijala vezanih za etiku i vrijednosti

•‣ svijest i osvrt na ulogu učitelja i ključna načela profesionalne etike

•‣ sposobnost procjene učenja o etici i vrijednostima

Tipologija tečaja: •‣ predavanja

•‣ radionice u osnovnoj školi

•‣ osvrt na učenje

Ključna literatura: •‣ Cam, Philip. 2012. Teaching Ethics in Schools. Camberwell:

Australian Council for Educational Research.

•‣ Freakley, Mark, Gilbert Burgh and Lyne Tilt MacSporran. 2008.

Values Education in School: A Resource Book for Student Inquiry.

Camberwell: Australian Council for Educational Research.

52

•‣ Noddings, Nel. 2013. Caring: A Relational Approach to Ethics and

Moral Education. Berkeley. University of California Press.

•‣ Peters, S. Richard. 1970. Ethics and Education, 2nd ed. London: G.

Allen and Unwin.

•‣ Cam, Philip. 2014. Philosophy for Children, Values Education and

the Inquiring Society. Educational Philosophy and Theory, 46(11), pp.

1203–1211.

•‣ Strike, Kenneth & Soltis, .Jonas 2009. The Ethics of Teaching (5th

Edition). New York: Teachers College Press.

Etički aspekti i izazovi suvremenog svijeta ( i kako ih predstaviti u razredu)

Edukacijski ciljevi: •‣ steči znanje i razumijevanje o velikim etičkim izazovima

suvremenog svijeta

•‣ razviti sposobnost osvrta na vlastita iskustva vezana za etička

pitanja i izazove s kojima se obično susrećemo u životu

Sadržaj: •‣ primijenjena etika, etika i javna politika, globalna etika,

kozmopolitska etika

•‣ globalizacija, globalna povezanost i međuzavisnost

•‣ kulturni identitet, rasne, etničke i ostale različitosti, interkulturalni

dijalog, međureligijski dijalog, poštovanje i tolerancija, različitost kao

vrijednost

•‣ aktivno građanstvo i demokracija, etika rata i mira

•‣ ekonomska nejednakost i siromaštvo, ekonomska i distribucijska

pravda, socijalna skrb

•‣ zaštita okoliša i ekološka etika, održivost

•‣ digitalni mediji, informacije i medijska pismenost

•‣ etička pitanja vezana za nove tehnologije

•‣ kako pristupiti kontroverznim moralnim pitanjima u razredu:

metode i alati

Ishodi učenja: •‣ stečeno znanje i razumijevanje većih etičkih izazova, moralnih

pitanja suvremenog svijeta

•‣ sposobnost razlikovanja etičkih, instrumentalnih i ostalih osnova

za djelovanje u rješavanju globalnih izazova i kako ih primjeniti u

razredu

•‣ sposobnost primjene teorijskog znanja na životne izazove,

rasprava i priprema za eseje

•‣ sposobnost oblikovanja i efektivnog izražavanja na temu globalnih

etičkih izazova

•‣ bolje razumijevanje vlastitog i tuđeg položaja u raznolikom

globalnom društvu

Tipologija tečaja: •‣ predavanja i projekti na izabrane teme vezane za etičke izazove

53

Ključna literatura: •‣ Singer, Peter. 2016. Ethics in the Real World: 82 Brief Essays on

Things That Matter. Princeton: Princeton University Press.

•‣ Singer, Peter. 2016. One World Now: The Ethics of Globalization.

Revised edition. New Haven: Yale University Press.

•‣ Brown, Philip M. ,Michael W. Corrigan, & Ann Higgins-

D'Alessandro. 2012. Handbook of Prosocial Education. Plymount:

Rowman & Littlefield Publishers.

•‣ Noddings, Nel & Laurie Brooks. 2016. Teaching Controversial

Issues: The Case for Critical Thinking and Moral Commitment in the

Classroom. New York. Teachers College Press.

54

LITERATURA

Cam, P. 2014. Philosophy for Children, Values Education and the Inquiring Society.

Educational Philosophy and Theory, 46(11), 1203–1211.

Campbell, E. 2008. The Ethics of Teaching as a Moral Profession. Curriculum Inquiry, 38(4):

357–385.

Delors, J. et al. (1996) Learning: the treasure within. Report to UNESCO of the International

Commission on Education for the Twenty-first Century. New York, UNESCO

Publishing.

Dewey, J. 1980 [1929]. The quest for certainty. New York: Perigee Books.

Education Policies and Practices to Foster Tolerance, Respect for Diversity and Civic

Responsibility in Children and Young People in the EU. Examining The Evidence. 2016.

http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/study/2016/

neset-education-tolerance-2016_en.pdf

ET 2020. Education and training 2020. http://ec.europa.eu/education/policy/strategic-

framework_en

Faculty of education, ULj, BA study program – Preschool education, 1. level,

http://www.pef.uni-

lj.si/fileadmin/Datoteke/Studijski_programi/Predstavitveni_zborniki/Zborniki_16-

17/Predstavitveni_zbornik_-_Pred%C5%A1olska_vzgoja_2016-2017.pdf

Faculty of education, ULj, BA study program Primary school teacher, 1. level

http://www.pef.uni-


18/Predstavitveni_zbornik_-_Razredni_pouk_2017-2018.pdf

Halstead, J.M. & Taylor, M.J. (Eds) 1996. Values in Education and Education in Values.

London: Falmer Press.

http://www.pef.uni-


18/Predstavitveni_zbornik_-_Pred%C5%A1olska_vzgoja_2._stopnja__2017-2018_.pdf

Improving competences for the 21st Century: An Agenda for European Cooperation on

Schools. 2008. Official Journal of The European Union, http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0425:FIN:EN:PDF

Kalichman, Michael (2002). Resources for Research Ethics Education.

Kegan, D.L. 1977. Using Bloom's Cognitive Taxonomy for Curriculum Planning and

Evaluation in Nontraditional Educational Settings. The Journal of Higher Education,

48(1): 63-77

Kirschenbaum, H. 1992. A Comprehensive Model for Values Education and Moral Education.

The Phi Delta Kappan, 73(10): 771–776.

Nord, W.A. & Haynes, C. Taking Religion Seriously Across the Curriculum. Alexandria, VA:

ASCD.

http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/study/2016/neset-education-tolerance-2016_en.pdf

http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/repository/education/library/study/2016/neset-education-tolerance-2016_en.pdf

http://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework_en

http://ec.europa.eu/education/policy/strategic-framework_en

http://www.pef.uni-lj.si/fileadmin/Datoteke/Studijski_programi/Predstavitveni_zborniki/Zborniki_16-17/Predstavitveni_zbornik_-_Pred%C5%A1olska_vzgoja_2016-2017.pdf



http://www.pef.uni-lj.si/fileadmin/Datoteke/Studijski_programi/Predstavitveni_zborniki/Zborniki_17-18/Predstavitveni_zbornik_-_Razredni_pouk_2017-2018.pdf



http://www.pef.uni-lj.si/fileadmin/Datoteke/Studijski_programi/Predstavitveni_zborniki/Zborniki_17-18/Predstavitveni_zbornik_-_Pred%C5%A1olska_vzgoja_2._stopnja__2017-2018_.pdf



http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0425:FIN:EN:PDF

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2008:0425:FIN:EN:PDF

55

NVQ – Assistant to preschool/kindergarten educator http://www.nrpslo.org/poklicni-

standard.aspx/14300010

NVQ – Guardian of preschool/kindergarten children

http://www.npk.si/katalog.php?katalogid=%2Fkatalog.aspx%2F53410571

Peters, R.S. 1970. Ethics and Education, 2nd ed. London: G. Allen and Unwin.

Primary school curriculum:

http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/p

redmetniki/Predmetnik_OS.pdf

Rhodes Terrel L. “Assessing Outcomes and Improving Achievement: Tips and tools for Using

Rubrics”, (2010). Association of American Colleges and Universities.

Rules for the education teachers and other professionals in the educational program of

elementary school (UL RS, n. 75/15),

http://pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=PRAV10943

Ryan, K. 2015. Moral Education - A Brief History of Moral Education, The Return of Character

Education, Current Approaches to Moral Education.

http://education.stateuniversity.com/pages/2246/Moral-Education.html (accessed

May 10, 2015)

Silcock, P. & Duncan, D. 2001. Acquisition and Values Education: Some Proposals. British

Journal of Educational Studies, 49(3): 242–259.

Simon, B.S., Howe, W.L., & Kirschenbaum, H. 1972. Values clarification: A handbook of

practical strategies for teachers and students. New York: Hart Publishing.

Strike, K. A. (1990). Teaching ethics to teachers: what the curriculum should be about.

Teaching and Teacher Education, 6(1), 47-53

Tyler, R. W. 2005. Basic Principles of Curriculum and Instruction. In: D.J. Flinders and S. J.

Thornton. The Curriculum studies reader, 2nd ed. New York: Routledge Falmer, pp.

51-59.

Warnick, B.R. & Silverman, S.K. 2011. A Framework for Professional Ethics Courses in Teacher

Education. Journal of Teacher Education 62: 273–285.

Workshop summary on Ethics Education and Scientific and Engineering Research: What's

Been Learned? What Should be Done?. Assessment and Evaluation of Ethics

Education and Mentoring (2009).

INTERNETSKE STRANICE

www.ethics-education.eu

http://www.rubistar.4teachers.org


www.ethicaleducation.eu

http://www.unesco.org/new/en/social-and-human-

sciences/themes/bioethics/ethics-education-programme/

http://www.nrpslo.org/poklicni-standard.aspx/14300010

http://www.nrpslo.org/poklicni-standard.aspx/14300010

http://www.npk.si/katalog.php?katalogid=%2Fkatalog.aspx%2F53410571

http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/predmetniki/Predmetnik_OS.pdf

http://www.mizs.gov.si/fileadmin/mizs.gov.si/pageuploads/podrocje/os/devetletka/predmetniki/Predmetnik_OS.pdf

http://pisrs.si/Pis.web/pregledPredpisa?id=PRAV10943


http://www.rubistar.4teachers.org/


http://www.ethicaleducation.eu/

http://www.unesco.org/new/en/social-and-human-sciences/themes/bioethics/ethics-education-programme/

http://www.unesco.org/new/en/social-and-human-sciences/themes/bioethics/ethics-education-programme/

56

http://ethicseducationforchildren.org/en/

http://www.globethics.net/


http://learning.educatetogether.ie/pluginfile.php/18522/mod_resource/content/2/Ne

w_Eth_Ed_2016.pdf

http://ethicseducationforchildren.org/en/

http://www.globethics.net/




Documents

Autori - Ethika - Ethics and values education Curriculum...6 Ovaj treći output, Kurikulum za etičko obrazovanje i učenje o vrijednostima za nastavnike i edukatore upotpunjuje oba