Click here to load reader

Rječnik Arhitektonskih Pojmova

  • View
    556

  • Download
    73

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Rječnik Arhitektonskih Pojmova

Text of Rječnik Arhitektonskih Pojmova

RJENIK ARHITEKTURE I ARHITEKTONSKIH POJMOVA

A

ABAKUS(lat. abacus ploa), kvadratna kamena ploa; gornji dio kapitela na kojem poivajugrede. ADYTON,odvojeni prostor za kultnu radnju ili kultni lik u naosu antiknih hramova; pristupaansamo svetenicima. AGORA(gr. skuptina), trg kvadratnog ili pravougaonog tlocrta u centru grkog grada nakojem se odvijao javni, drutveno-politiki i trgovaki ivot. Agora je okruena trijemovima i javnim zgradama i u nju uviru glavne ulice. Najpoznatije su u Ateni, Miletu i Prienneu. AKANTUS(gr. akanthos), mediteranska biljka; njeno je otro izrezano lie posluilo antiknojskulpturi kao omiljeni ornamentalni motiv, naroito pri oblikovanju korintskog kapitela.AKROPOLA(gr. akropolis visoki grad), utvreni centar ranih grkih naselja, smjeten nauzvisini. U njemu je bilo kraljevsko boravite i hram boga zatitnika. Najpoznatija je atenskaakropola iji najstariji zidovi potjeu jo iz mikenskog razdoblja, no koja svoj konani oblik dobivau V. stol. pr. n. e. Tada je na atenskoj akropoli podignuto nekoliko hramova (Partenon, Erehteion,hram boice Nike), koji se ubrajaju meu najznaajnije spomenike grke umjetnosti. Na akropoluse pristupalo kroz monumentalni ulaz Propileje. AKROTERIJ(gr. akroterion izboeni dio neega), 1. izboeni dio, ukras na uglovima zabatagrkog hrama, u obliku palmete ili akantusa, od terakote ili kamena. 2. ukrasi u obliku stiliziraniheera ili lisnate glavice na pokrovima srednjovjekovnih ciborija i na vrhovima iljatih lukovagotikih prozora i arkada (npr. krini cvijet). AKVEDUKT(lat. aquaeductus vodovod), rimski vodovod kod kojeg su cijevi za vodu postavljene na visoke potpornje (lukove, zidove), esto na vie spratova, tako da je tim omoguendovod vode laganim padom iz nekog vieg izvora u grad. Jedan od najpoznatijih sauvanih rimskihakvedukata je Pont du Gard u Francuskoj, sagraen u vrijeme cara Augusta, a ostatke akvedukatanalazimo i na podrujima susjednih zemalja (Salona, Zadar). ALKOV, dio unutranjeg prostora, svoena nia bez prozora. U arapskoj arhitekturi mjesto zakrevet. U XVIII. stol. rasprostranjena u evropskoj arhitekturi kao poseban prostor za krevet ili prostor ograen zavjesama. AMBON(lat. oboje), starohrianski oblik propovjedaonice smjeten ispred svetita, u glavnom brodu crkve. Stepenicama se pristupa maloj ograenoj platformi. Amboni su izraivani od mramoraili kamena i bogato su ukraavani. AMFITEATAR (gr. amfitheatron), rimsko gledalite u kojem su se odvijale borbe gladijatora,a ponekad prikazi bitaka na vodi. Tlocrt amfiteatra ima oblik elipse, a sastoji se od arene-borilita istepenastog gledalita. Amf. nije bio natkriven, a vanjski zidni plat ralanjavao se nizovimalukova u vie spratova. Najstariji sauvani zidani amfiteatar nalazi se u Pompejima, a potjee iz 80god. pr. n. e., dok je najvei Koloseum u Rimu (50 000 sjedita), zapoet potkraj I stol. n. e. Dobro sauvani amfiteatri nalaze se u Veroni, Arlesu, Nimesu, a moemo ih pronai i u Hrvatskoj (Pula,Solin, Stobi). AMFIPROSTILOS(gr. amphiprostylos dvostruki red stupova),tip grkog hrama sa dvostrukimredom stupova na uim stranama. ANTE(lat. antae stub), produetak uzdunih zidova na grkim hramovima pomou kojeg sestvara vanjski okvir predvorja. ANTEPENDIJ(srednjovj. lat. antependium), pokrov prednje strane oltara izraivan od razliitihmaterijala (drvo, tekstil, metal). U srednjem vijeku bogato ukraavan. ANULUS(lat. anullus prsteni), plitki dekorativni lijeb u obliku prstena izmeu kapitela istabla dorskog stupa. APADANA,perzijska palaa iji je glavni dio velika prijestolna dvorana sa mnogobrojnimstupovima koji nose ravni krov. Meu sauvanim ostacima apadana najznaajnije su one uPerzepolisu i Suzi. APSIDA(gr. apsis luk, oblina), polukruno ili potkoviasto oblikovan prostor presvoen polukupolom. Apsida se javlja u rimskoj arhitekturi kao ui prostorni okvir za neki manji objekt, zaodreenu radnju ili, naroito u bazilikama, kao mjesto gdje sjede suci (tribuna). U tom smislu preuzeta je apsida i u sakralnoj arhitekturi gdje predstavlja prostorni okvir kultne radnje i oltara.Apsida je obino polukruno ili poligonalno oblikovana i izboena na istonoj strani crkve, alimoe biti izdubljena i unutar zidne mase, odnosno uklopljena u prostor. ARHITEKTURA,umjetnost volumena i prostora, koja zavisi od materijala za gradnju,tehnikih mogunosti i zahtjeva sredine. Osnovni elementi arhitekture jesu funkcija, konstrukcija iforma. S obzirom da je arh. prvenstveno konstruktivna koncepcija prostora, vanjski izgled zgradezavisi od funkcije koju zgrada ostvaruje i rjeenja odnosno tereta i nosaa. Da bi smo upoznali prostorni raspored jedne graevine u cjelini, posmatramo vertikalne i horizontalne presjeke (tlocrt),dok su za doivljaj volumena vane fasade, ortogonalne projekcije zgrada odnosno njihovihvanjskih vertikalnih povrina. U svrhu ostvarenja povezanog i osvijetljenog prostora u arhitekturitradicionalnih materijala, zidni plat se ralanjuje (stup, stub, arkada) i otvara (prozor, vrata). Uarhitekturi novih materijala zidna ploha gubi svoju konstruktivnu ulogu i time omoguuje slobodnorjeavanje unutranjeg prostora, (slobodni tlocrt) zadravajui samo svoju ulogu zidne membrane.Problem gornje granice (petog zida) unutranjeg prostora u arhitekturi tradicionalnih materijalarjeava se otvorenim krovitem, ravnim stropom ili svodom. Ravni strop moderne arhitekturelikovno ne znai bitno novo (pravokutno se vezuje za nosae) i samo se u konstruktivnom smislurazlikuje od ravnog stropa arhitekture tradicionalnih materijala. Meutim, samonosive, betonskeljuske koje aktivno povezuju zid i strop u jednu integralnu cjelinu, revolucioniraju arhitektonskuformu ukidanjem konstruktivne i likovne razlike izmeu prostornih granica. ARHITRAV(lat. arcus luk, trabes greda), ravna horizontalna greda koja poiva na stupovima ilizidu.ARHIVOLT(lat. arcus luk, volutus savijen), svaki savijeni element arhitekture, posebno luk izmeu dva stupa. ARKADA(lat. arcus luk), dva stupa ili stuba povezana lukom, odnosno niz takvih lukova nastupovima ili stubovima.ARKATURA,arkade malih dimenzija, kao balustrada ili otvoreni lukovi pod vijencem nafasadama nekih romanikih crkava.Slijepa arkatura,niz malih plitkih lukova koji poivaju na stupiima i oivljavaju zidnu plohu.ARKOSOLIJ(lat. arcosolium), polukruna grobna nia iskopana u zidu katakombi. ATIKA(gr. attike), u antiknoj arhitekturi potez zida koji se izdie iznad glavnog vijenca takoda zaklanja krov. Naroitu upotrebu atike susreemo kod rimksih slavoluka, gdje se na njusmjetaju natpisi i reljefi. Ponovna pojava atike uslijedila je u renesansi. Atikom se naziva i posljednji nii sprat iznad glavnog vijenca na palaama.ATRIJ(lat. atrium taman, zadimljen), sredinji prostor u starim italskim kuama u kojem senalazilo ognjite, zbog ega je krov u sredini bio otvoren. U rimskoj kui atrij se postepeno pretvarao u otvoreno dvorite u ijem se podu nalazi bazen za prikupljanje kinice impluvij.Sakralna arhitektura hrianstva upotrebljava atrij kao crkveno predvorje u pravilu je to dvoritekvadratinog oblika okrueno natkritim hodnicima iji krovovi poivaju na stupovima (trijemovi). AULA(gr. aule dvorite), dvorite ili predvorje grke kue. Kasnije se aulama nazivaju isudnice, odnosno velike dvorane u palaama, te tako dolazi do poklapanja pojmova aule i palae,naroito carske, u Rimu i Bizantu. Danas se tako nazivaju dvorane u kolama i univerzitetimaodreene za sveane skupove i druge priredbe.

B BALATORIJ(lat. bellatorium trijem), vanjsko kameno stepenite s trijemom na podestu naposeu primorskoj arhitekturi.BALKON,izboeni otvoreni dio u viim dijelovima graevine povezan sa unutranjou iograen. BALUSTER,mali stup ili stub ograde (balustrade). BALUSTRADA,ograda stepenita sastavljena od kamenih ili drvenih balustera. BAPTISTERIJ(gr. baptisterion bazen sa toplom vodom), krstionica. 1. zasebna graevina iliodvojeni dio crkvenog prostora obino centralnog tlocrta; 2. kamena ili metalna posuda s visokim podnojem, pravljena u svrhu obavljanja obreda krtenja. Stavljala se u sredinu baptisterija uzamjenu za prvobitne piscine, ili u crkveni prostor. BASTION(srednjovj. lat. bastire graditi), prvobitno omrambena kula; u uem smislu rijei:izboeni dio utvrenja polukrunoga ili poligonalnog tlocrta, iz kojeg se vatrom moe tititi prostor ispred gradskih zidova. BAZA(gr. basis tlo, podloga), izboeno podnoje stupa ili stuba. Baza izraava prenos tereta sanosaa na iru podlogu.

BAZILIKA(gr. basileus vladar), tip javne graevino u grko-rimskoj antici, a zatim osnovni tipcrkvenoga prostora hrianskog kulta. Bazilika je u biti prostor podijeljen redovima stupova u vie uporednih dijelova (brodovi). Bazilika svoj zaetak ima u Grkoj. U I stol. pr. n. e. rimski arhitektVitruvije utanauje pravila u vezi s gradnjom bazilika. Bazilika je u pravilu graevina pravougaonog, izduenog tlocrta podijeljena u tri ili pet brodova. Kod trobrodne bazilike sredinji brod je vii i iri od pobonih brodova i pokriven otvorenim dvoslivnim krovitem. Poboni brodoviimaju ravni strop i iznad njega galeriju za graanstvo. Nasuprot ulazu nalazi se povieno mjesto zasudsko vijee. U rimskim bazilikama rjeavali su se sudski sporovi, sastajali trgovci i zasjedalitribuni. Bile su raskono ureene. Osnovni tlocrtni raspored rimske bazilike zadrao se i uhrianskoj arhitekturi, uz postepeno uvoenje novih elemenata, prije svega atrija i narteksa, a estoi poboni zavravaju apsidama u koje se smjetaju oltari. Nad glavnim oltarom obino se nalaziciborij. Luk kojim se sredinja apsida otvara prema brodu zove se trijumfalni luk. Uz zid glavneapside nalazi se klupa za svetenike - subselia, s katedrom. Ispred oltara, u prezbiteriju, je i mjestoza pjevae - shola cantorum, plutejima ograen od ostalog dijela naosa. Unutar ovoga prostoranalazi se ambon. U bizantskoj arhitekturi pobone apside pretvorene su u 2 pomone prostorije:sjeverna - protezis, slui za posveivanje hrane; juna - akonikon, slui za odlaganje svetenikeodjee i posua. Hrianske bazilike redovito su orijentirane (orijentacija). BEFFROI(fr. befroa), 1. najjaa kula u srednjovjekovnim tvr

Search related