Umjetnost Bosne i Hercegovine Katalog 2

7/23/2019 Umjetnost Bosne i Hercegovine Katalog 2

http://slidepdf.com/reader/full/umjetnost-bosne-i-hercegovine-katalog-2 1/33

UMETNOST BOSNE I HERCEGOVINE 1924-1945

SLIKARSTVO

»Neoreali!i"#e$ !e%&e%'i(e &)a&ee!i* +o&i%a

Godina 1924. sa kojom počinjemo ovu izložbu, ne označava nikakvuprekretnicu u živom tkivu bosanskohercegovačke umjetnosti. njoj se samonastavljaju i prema krajnjim konzekvencama kre!u neki procesi koji su otpočeliranije, pod konac prethodnog perioda. "#vangarda$, čiji zenit pada negdjeoko 192%&1922, a jedan od krajnjih dometa predstavljaju rijetki primjerciapstrakcije snažnog, ekspresionističkog naboja iz 192%&21, sada se sti'ala,zaplovila mirnijim vodama, pod blagoslovom kritike, čak i one najradikalnije,koja je veoma brzo iživjela svoju čežnju za apsolutnim i svoje "kozmičkesnove$. (d kubizma do klasicizma$ )1912*. + druge strane, da bi označila

najnovije pojave lansirala sintagmu "objiektivno&konstruktivni pravac$,uzimaju!i je kao sinonim pari'kog "neoklasicizma$, a "neoklasicizamprimamo i volimo, prvenstveno, -ikasu, otu i /umanovi!u za ljubav$.03#, sre!om, možemo pratiti na 5633 izložbi -roljetnog salona u 7agrebu,kada za njegova tri ulja 8erolim i'e kaže da se doimlju "plehnato$, aizvjestan broj sačuvanih slika iz 192:. pokazuju da je ovaj hrvatski majstor, jo'u svom "blažujskom periodu$, evoluirao od sezanizma ka "neoklasicizmu$.7a razliku od 0eci!a, 383 čiji je snažni ekspresionizam kulminirao1919;2%. u to doba malo izlaže, ali datirane neoklasicističke crteže možemosresti u njegovom opusu ve! 1922. a držim da su u istoj godini nastale dvijeizvrsne slike< 3z 0lažuja i +uncokreti. njima dolazi do izražaja ga'enje

njegove, jo' donedavno čudesno bogate palete, na 'to se u doista"magičnom$ 0osanskom pejsažu )8agomir* iz 192:;24 )kat. =>* nadovezujesmirivanje rukopisa i gestualnosti te zamjena dinamičkog principa statičkim, asve skupa vodi do djela ve! ?ormiranog novog "stila$, kao 'to su +tijene )uposjedu nasljednika arh. @u'ana +miljani!a* iz 192A. godine.@oma!a kritika imala je priliku da po prvi put primijeni termin "neorealizam$ u jianuaru 192A, u povodu izložbe Bomana -CB(63# )sa arh. 0abi!em*.-era se prihvatio dr 8ovan Dr'i!, uz Eoku azali!a na' najaktivniji likovnikritičar ovog perioda, koji se upravo bio vratio sa studija u -ragu. -o njemu,-etrovi! je "novorealista$, a "novorealizam je stil koji dolazi posle ?ormalneanarhije i nosi sa sobom znakove stabiliteta$. Donstatacija da je -etrovi!eva

umjetnost "realna i konstruktivna$ ukazuje na poznavanje jugoslovenskekritike i teorije umjetnosti. -reciziraju!i, istim povodom ali na drugom mjestu,da je "?ormalna anarhija$ moderne umjetnosti kulminirala " u tzv. apstraktnomslikarstvu$. #ko sada pogledamo -etrovi!ev #utoportret iz 1924. vidje!emo da je ovaj, mada ?ormalno jo' čvrst, ve! li'en kubističke analize )koju !emo,dodu'e, jo' susretati u njegovom opusu*, a osobito se doimlje izuzetnakoloristička svježina u partiji lica, kojom je ova upečatljiva ?izionomija mladogumjetnika izvrsno dočarana. eFutim, -etrovi!ev pari'ki #utoportret iz 192=.usprkos izvjesnom manirizmu, ima i neke značajke "magičnog realizma$, kao'to su< uga'ena i svedena paleta, prilično uklonjeni tragovi rukopisa, pomalo"idealizirana$ predstava. . . 3z vremena boravka u -arizu potječe -etrovi!evneoklasicistički crtež anFela iz mjetničke galerije 0i, a i nekoliko drugihslika )u vlasni'tvu 8ovana 6ice u 0eogradu* nose pečat -icassovog

1



neoklasicizma.Hajranija poznata nam djela Eoke #7#3#, koja se uključuju u ovetendencije tre!e decenije, potječu iz 192A. godine. +tudija za portret supruge)iz mjetničke galerije 0i* najavljuje novu azali!evu paletu, u kojojdominiraju modro i modrozeleno, a kasnije !e im se pridružiti sivo,sivoljubičasto, uga'ena crvena, mrka i topli oker. 3z 192=. potječe čvrsto

graFeni 0ijeg u gipat sa pone'to dramatičnim osvjetljenjem, preko kogastižemo do antologijskih djela "magičnog realizma$, kao 'to su Ha ljetovanju,erojski kraj i +kela na @rini )u vlasni'tvu . 0osenbachera u 7agrebu*,podsje!a na meta?izičko slikarstvo. 7a razliku od iji!a, čiji je opus iz togvremena veoma kompaktan i sav u znaku "magičnog realizma$, azali! je'areniji i raznovrsniji, mada je o sebi, u to vrijeme, mislio i pisao kao o"klasicističkom slikaru$. @vadesetak njegovih do sada naFenih djela iz ove?aze mahom su ?iguralne kompozicije< prizori iz 0iblije na pozadiniidealiziranog bosanskog krajolika, savremeni žanr, portreti, autoportreti iaktovi. ajstor obično radi po nekoliko varijanti istog motiva, a "trezvenost$ ili"romantičnost$ pogleda ponekad zamijeni sentimentalnost, pogotovo kada se

prihvati tzv. socijalnih motiva, kakav je Ha tuFem hljebu. Con je, najče'!e,"muzejski$, ?orma "zategnuta$, kompozicija statična.-rije azali!a, a potom paralelno s njim, stvarao je 383 neveliku serijublistavih djela. 6rhunac svoFenja na ogoljelu arhitekturu predmetnogpredstavlja -laninski pejsaž, istančan do krajnjih granica, sa majstorskimstepenovanjem planova u apsolutnoj kolorističkoj ravnoteži toplog i hladnog.Cu su jo' suvereno pojednostavljeni -ortret ilde Duzmi! i ona poema uzelenom koja se zove @rinaI potom jedna kanoloovska rtva priroda, sao'trobridnim li'!em, sugestivno jasna u čistoti stila i magičnom sjaju nekolikobanalnih predmeta, te kristalno čista i koloristički bogatija od ostalih Du!aarrara u +plitskoj )u posjedu Dsenije orvati! 0aldasar u 7agrebu* i, najzad,ne'to "trezvenijim pogledom$ uobličen -ortret moje žene, od koga se autornije nikada rastao. Cematski registar je sužen na pejsaž )bosanski idalmatinski*, portret i mrtvu prirodu, izvedba pokazuje zavidan zanatski nivo,pa sve 'to smo do sada vidjeli iz ove ?aze podstiče na zaključak da se njomeiji! svrstao meFu najznačajnije predstavnike "magičnog realizma$ u jugoslavenskom slikarstvu dvadesetih godina. -osebice nas uzbuFuju jezgroviti iji!evi pejsaži, osloboFeni sitnih naplavina svakida'njice<pripadaju!i jednom drugom, idealnom redu stvari, izgledaju nam kao praslikenekog svijeta zatravljene zaleFenosti, prožetog blagom, sveprisutnommelanholijom i uzdignutog do monumentalnosti.

Godine 192J. mladi apsolvent zagrebačke #kademije inko ##+ naslikao jesvoju 0istrik mahalu u pastelnim sivoružičastim tonalitetima, sa pogledomodozgor i "zaleFenim$ kubusima oblika koji nas izdaleka podsje!aju naBomana -etrovi!a jo' jedno djelo blisko "magičnom realizmu$, a ovamobismo mogli uvrstiti i par pejsaža Ceodora 8#HD(68#, takoFer zagrebačkogFaka, u kojima je ruralni ambijent sarajevske okolice tretiran "tvrdo$, uuga'enoj sivoj, zelenoj i oker gami i čije je značajke Dr'i! pripisao utjecaju Eoke azali!a. 8ankovi! !e ovaj način slikanja, u djelima nejednakih kvaliteta,produžiti sve do u četvrtu deceniju. eFu prve primjerke "novog realizma$,odnosno verizma "nove stvarnosti$ u nas mogli ubrojiti neke listove iz mape"rni dijamanti$ -etra Cije'i!a i Bomana -etrovi!a )192:*, a pogotovo list

Budari, sa o'tro karakteriziranim ?izionomijama, ali i tragovima ekspresionizmakoji, očito, dugujemo izvedbi Bomana -etrovi!a.+ude!i po kritikama i po radovima koje sa sigurno'!u možemo smjestiti u ovaj

2



period, -etar C38/3 je nastavio da se kre!e u dva smjera< tradicionalnomstazom svjetlosnih i kolorističkih usklaFivanja u nizu dalmatinskih i bosanskihpejsaža i putem traganja za "solidnom ?ormom i konstruktivnim slikanjem$, 'toovom nekada'njem sezanisti ne!e biti nimalo te'ko. +ačuvalo nam se sveganekoliko slika i par ?otogra?ija radova iz perioda 192A192J, na kojima jeposve uobličen novi način slikanja< dva stilizirana pejsaža iz Bavanice )u

Galeriji atice srpske u Hovom +adu i mjetničkoj galeriji 0i*, jedna"neoklasicistička$ rtva priroda, sa precizno modeliranim oblicima, upečatljiv+tari mornar u tragu "verizma$, potom u istom duhu raFeni +tari rudar, sapodjednako impresivnom ?izionomijom i čistim volumenom lika, te kompozicija krčmi, sa ljepoticom no!i u prvom planu i četvoricom karta'a u pozadini,ikonogra?ski i "stilski$ u skladu sa zahtjevima vremena. godinu 1922;2:. smjestila je iroslava Ga'parovi! tri mrtve prirode sacvije!em ujze D73 383, uočiv'i da se slikarica u njima približila"neoklasicizmu odnosno muzejskom realizmu$, dok ne'to kasnija slika brdima iz 192A. )vl. mjetnička galerija 0i* svjedoči o kretanju u pravcugeometrijski strukturirane predstave bosanskog predjela. ujzina kolegica sa

studija u 0eču, #dela 0B vjerovatno je pod kraj tre!e decenije "tvrdo$izmodelovala dva svoja autoportreta u Galeriji jugoslovenskog portreta u Cuzli,ne obogativ'i značajnije ove nove tendencije, 'to važi i za -oluakt uke/BC# )sada u +37&u kulture u ivnu*, u čijim !emo, uljima tragove čvrstepredmetnosti susretati sve do njegove prerane smrti na samom početkutridesetih godina. 3 meFu radovima @aniela @#H3+# D#038# nai!i !emona poneko geometrijski stilizirano djelo )ulje ili pastel, kao 'to je lica* aliglavnina opusa ovog slikara pripada dijelom poetskom realizmu, a dijelom"anahronističkim$ tendencijama bosanskohercegovačke umjetnosti.7a razliku od ovih posljednjih umjetnika, koji su se u tendencije dvadesetihgodina uključili privremeno i usput. +igo +BDB nosio je u sebiuroFenu težnju za mjerom, harmonijom, redom i solidno'!u, za volumenomoblikovanim 'krtim ali biranim koloritom, čime se izvrsno uklopio u racionalnuklimu tre!e decenije, pa jedino on ne!e ni kasnije iznevjeriti njen duh, bezobzira na poznatu promjenu orijentacije u matici jugoslovenskog slikarstva,koje !e u četvrtoj deceniji dati prednost osje!anjima spontanosti nad stegom iboji nad oblikom. +ummerecker je, s vremenom, sve manje slikao a sve vi'eizučavao tehnolo'ke probleme, pa se od njega sačuvalo malo slika< to su,mahom, mrtve prirode i sve one nose pečat slikareve težnje za savr'enstvom.-rvi uzor bio mu je, po vlastitom kazivanju, arl +chuch, bečki slikar izeiblovog minhenskog kruga, poznat najvi'e po svojim mrtvim prirodama, no

na'em !e slikaru tek susret sa originalima 8. 0. +. hardina godine 192A. uuvru "otvoriti oči$. 0ilo bi, ipak, pogre'no izvesti zaključak da se+ummerecker zadržao isključivo na "starim majstorima$< ovaj učenik jube0obi!a očito je poznavao i volio Kzannea i, ni'ta manje, -icassoa. Comlinijom stigao je do "modernog klasicizma$ Grupe četvorice i tu ostao. Dao 'tosam utvrdila u katalogu retrospektive održane u mjetničkoj galeriji 0i 19>%.godine, ica C(@(B(63 )takoFer 0abi!ev Fak* u'la je u poetiku tre!edecenije i u na'u umjetnost istovremeno u znaku Kzannea )Dru'ke, vl.mjetnička galerija 0i* da bi potom, nakon boravka u 3taliji, prihvatila utjecaje?irentinskog Luattrocenta )Hjanja* u oblicima zatvorenim preciznom linijom,koja upravo cizelerski o'tro oivičuje lik, dijele!i ga od pozadine. 7animljivo je

da se ba' u opusu ove slikarice ispoljava dualizam karakterističan za evropskuumjetnost dvadesetih godina< s jedne strane, interes za "romantičnu ivanvremenu idilu$ )julja'ka*, a s druge "verizam$, u neku ruku blizak "novoj

:



stvarnosti$, koji se u 7agrebu, u okviru politički angažirane grupe "7emlja$,ispoljavao kao kritički realizam. (va posljednja, "veristička$ tendencija,izražena je u nekim izgubljenim slikama, čije smo ?otogra?ije objavili u kataloguspomenute retrospektive )Crudna ciganka, Glava ciganke, +uzana i starac*, i ukarikaturama. Ho, za razliku od ve!ine svojih kolega i prijatelja "zemlja'a$ )skojima je kao gost izlagala u jubljani*, ica Codorovi! okrenuta je isključivo

urbanoj tematici, pa joj je po tome bliži Georg Grosz od 0reughela iegedu'i!a, a uz to je prilično daleko od bilo kakve polltizacije svojihumjetničkih pregnu!a. njenom opusu se zapravo tijesno prepli!u"dekorativno hromantično$ i "veniističko$< uz lica, koja kao da su izronila izvječnosti, susre!emo pomalo karikirane ?izionomije, pa se od ljupkosti prekomonumentalno&dekorativne strogosti i ozbiljnosti )#kt s ibrikom, u posjedu@ragice 0abi!* stiže do lucidne psiholo'ke i tipolo'ke karakterlzacije nekihlikova )Glava ciganke, glava starca u +uzani i starcu*. +like ove ?aze raFenesu temperom, potez je gotovo nevidljiv, "utran$ u podlogu, a tonski prelazi suizuzetno pro?injeni. @ominiraju zemljani tonaliteti, a slikarica ih znademajstorski oživjeti cinoberom usana, modrilom očiju ili cvijeta, bjelinom

golubovih krila.Betrospektiva koju je 19J=. godine pripremio 3brahlm Drzovi! u mjetničkojgaleriji 0i pokazala je izvjestan broj djela 3smeta 873H(63#, raFenih uduhu tendencija dvadesetih godina. (vaj niz počinje portretima obiteljiMaldarevi! iz 192J, meFu kojima se izdvaja -ortret 6ladimira Maldarevi!a)sada u ?undusu Galerije jugoslovenskog portreta u Cuzli* zbog neuobičajenepozadine u vidu "kubistički$ tretirane uliceI slijedi serija virtuozno slikanihpejsaža iz +krada iz 1929, u posjedu 6iktora Grguri!a u +kradu, te jednaljupka @jevojka s merdžanom )kod istog vlasnika*, bliska nekim ujadži!evimportretima iz tog vremena. 3 -ortret ate 0avlona, koji prvi put izlažemo, nosipečat izuzetne, umjetniku i inače svojstvene lako!e u tretmanu i impostacijimladenačkog lika, pa je prilično reprezentativan za ovu vrstu slikarevog rada.6e! je Drzovi! utvrdio da !e ujezinovl! poetiku tre!e decenije protegnuti svedo u drugu polovinu četvrte, 'to nije čudno ako imamo u vidu da se majstor uto vrijeme bavio i modelovanjem i slikanjem. (vamo spadaju motivi berbe,žetve, izvlačenja mreže a svi oni nose izvjesno obilježje muzejskogslikarstva i te'ko bismo im mogli pripisati socijalnu angažiranost, usprkostematici koja bi mogla da nas zavede u tom pravcu< uvid u materijal otkrivaidilično i romantično shvatanje pastoralnog života. Cako se kljakovi!evsko&signoreliljevsko 3zvlačenje mreže )u posjedu 7(3, +arajevo* doima isključivokao briljantna parada slikanja ljudskog tijela u nizu "skulpturalnih$, snažno

pokrenutih polunaglh mu'kih ?igura, napetih mi'i!a. 8o' jedno novootkrivenoujezinovi!evo platno Netelice sažima neke bitne značajke ovog tipa slike<preglednu i uravnoteženu kompoziciju, "meku zaobljenost$ oblika, uz znatnobogatiji kolorit nego 'to je to bilo uobičajeno u vrijeme procvata tzv."konstruktivnog slikarstva$, ali je normalno, ako se ima na umu kasni datumnastanka ovog djela.-ribližili smo se zavr'etku ovog na'eg sažetog prikaza slikarstva dvadesetihgodina u 0osni i ercegovini, u njegovom "postavangardnom$ periodu. Hapočetku stoji "tvrda$, geometrizirana modelaclja Darla ljii!a, Bomana-etrovl!a i Eoke azali!a, a na kraju "meka zaobljenost$ zaka'njelih,stereometrijski predočenih oblika 3smeta ujezinovi!a. čitavom ovom

kretanju izdvaja se bogat, 'arolik, i nejednakih kvaliteta opus Ro,a%ae!ro)i.a, sa tako očiglednim ličnim pečatom, da bismo bilo koje njegovodjelo te'ko mogli zamijeniti sa radom nekog drugog autora< Boman je,

4



naprostoI neponovljiv, i u svojim manama, i u svojim vrlinama. (bradanjegovog cjelovitog opusa name!e se, zato kao neodložna zada!a na'ehistoriogra?ije, jer !emo tek nakon toga biti sigurniji u izricanju sudova o na'emslikarstvu kao zaokruženoj cjelini. 3z -ariza se, vidjeli smo, na' slikar vratiosa djelima "neoklasicističkog$ karaktera, čak i sa ponekim raFenim u duhu"magičnog realizma$. -ostoje, meFutim, podaci da je iz ?rancuske metropole

donio jo' dva značajna platna, za koja ne znamo ni gdje se nalaze. #ko je oprvome suditi po crtežu )0ourse, -aris 192=, kat. 1>J*, a o drugome pokompoziciji pod ovim nazivom posjedu elanije 6agman, radilo se o slikamasilovitog ekspresionizma sa socijalnim predznakom, koje kao da su anticipiraleneka kasnija djela bosanskohercegovačkog socijalnog slikarstva, ali sve ovoostaje u domenu pretpostavki. ( -etrovi!evoj predilekciji za "kubističko&ekspreslonističku sintezu$ ve! je bilo govora< ovdje je predstavlja kompozicija" krčmi$. Ha svaki način, uz azali!a, -etrovi! je i ikonogra?ski najvi'eobogatio na'e slikarstvo dvadesetih godina< uz portrete, autoportrete, pejsaže,mrtve prirode i aktove, susre!emo u njegovom opusu najrazličitije ?iguralnekompozicije, a teme na' majstor crpi ne samo iz urbanog, ve! i iz ruralnog

ambijenta, ne bježe!i čak ni od ?olklora i prokaženih "bosanskih tipova$. +druge strane, njegove monumentalne prikaze planinskih bosanskih pejsažakritika ovog vremena s pravom naziva "herojskim$ )vidjeti 6ranače*, no netreba zaboraviti koliko je, uz to, naj nježnije lirike u njegovom opusu, i kolikosaosje!anja sa ljudskom nevoljomO -od kraj decenije, -etrovi! otpočinje radna svom najve!em i najpoznatijem ciklusu "@jeca ulice$, meFu čija prva djelavelikog ?ormata spada @ječak s balonom )mjetnička galerija 0i* iz 1929.godine. Hjime se otvara novo poglavlje na'e socijalno angažirane umjesnostičetvrte decenije. 8edno se, ipak, čini sigurnim< 0osanskohercegovački slikaribave se, dodu'e, i u tre!oj deceniji socijalnom tematikom, ali ni "verizam$ice Codorovi! i -etra Cije'i!a, ni ekspresionistički tretirani socijalni sižeiBomana -etrovi!a, ni neoklasicistički dočarani likovi radnika i seljaka Eokeazali!a, nemaju leposredne veze sa politikom i ideologijom.@a kažemo na kraju da su i neki bosanskohercegovački slikari u drugimsredinama bili aktivno uključeni u spomenute tendencije dvadesetih godina,kritika je visoko ocijenila "kubokonstruktivizam$, odnosno "osebujnukubističku predigru$ Damila BN3MD, ali budu!i da njegova najčuvenija djelaove vrste potječu iz 192:, ovdje ih nismo mogli uvrstiti. mjesto njih priložilismo -oku!arca iz slikarove "zemlja'ke ?aze$, angažirane raspričanosti< ovdje je ?orma tretirana u duhu "konstruktivnog slikarstva$. + druge strane, veomara?inirani, veoma razvijeni "neoklasicizam$ (mera 8#@N3#, koji je u ovo

vrijeme dobio priznanja u zemlji i inostranstvu, ovdje je blistavo stupljen saneuobičajeno dinamičnim Hogometom i srebreno&sivom Dolporterkom, djelimavisokog dometa u svojoj vrsti. 3 poneko platno 3ka /PB(6# uklapa se u"konstruktivno$ slikarstvo "neoklasicističkog$ predznaka, ali mi smo ovdjedali prednost značajnijim segmentima njegovog opusa. +ude!i po zapisuolovkom )na poleFini*, iz 192>. potječe -ejsaž sa 3lidže koji, po svom duhu,ve! najavljuje slikareve kolorističke preokupacije iz četvrte decenije. 3, najzad,prema periodizaciji 8osipa 6ranči!a, ovdje izložena Cu'ika ilivoja 7#pripada majstorovoj tre!oj ?azi i prvom pari'kom razdoblju, u kome se de'ava"dalja, monumentalnija i klasičnija razrada pra'ko&zagrebačkekonstruktivističke ?aze. eFu bosanskohercegovačkim 0eograFanima, kao i

dosad, prvo mjesto jada majstoru kista 8ovanu 0383. -očev od 192:. i unjegovom opusu dolazi do "neoklasicističkog$ smirivanja i kretanja premamuzejskim uzorima. (vu ?azu njegovog rada relativno dobro predstavlja na'a

A



rtva priroda. 7a razliku od njih, u opusu 0ijeli!evog Faka akijeDH(63# ima značajki "konstruktivnog slikarstva$ u gradnji slike inagla'enoj voluminoznosti )@jevojka, iz Harodnog muzeja u 0eogradu*, ali!emo i o njemu progovoriti na drugom mjestu.

Te%&e%'i(e !ri&ee!i* +o&i%a

-etrovi! je, naime, s velikom lako!om, trans?ormirao svoje oblike iz"čvrstog$ u "tečno$ agregatno stanje i vice versa, tkao, paralelno, na vi'erazboja, 'to kako rekosmo historičara umjetnosti stavlja pred posebnete'ko!e, naročito u pogledu datiranja djela, na kojima je samo u rijetkimslučajevima upisana godina. Mini se, ipak, da se ovaj slikar prvi meFubosanskohercegovačkim umjetnicima, koji su pratili "savremene trendove$okrenuo boji, pa je u vezi s tim 3van -eserle 1929. pisao da njegove zanatskinesolidne radove "spa'ava jedino bogatstvo boja$, a "u tome se ističe nadsvim na'im slikarima$. (vo je osobito dolazilo do izražaja u akvarelima koji,"ve! po svojoj prirodi mek'i$, daju "svežu liriku boja$.

@o'li smo do tačke kada nam valja progovoriti ba' o toj promjeni koja se u nas'ire ispoljila na prelasku iz tre!e u četvrtu deceniju< odvra!anje odstereometrije i kompaktnih volumena, "razmek'avanje$ ?orme, oslobaFanjerukopisa i traženje boje, o čemu smo ve! pone'to rekli i u tekstu -rilike i 'to je,vidjeli smo, najprije bilo zapaženo na izložbama Grupe četvorice, ne samo kodBomana -etrovi!a, ve! i u radovima iji!a i azali!a, koji sada sve vi'epoprimaju značajke poetskog realizma.a?tmann podvlači da je izmeFu dva rata, pod utjecajem stranaca iz -ari'ke'kole )Qcole de -aris*, tendencija da se približi vidljivom svijetu i udalji odsuptilne strogosti ?rancuskog ?ormalnog kanona rezultirala nečim 'to nije biloneslično ekspresionizmu, a eksponenti ovog trenda, uglavnom, nisu biliPrancuzi.(ve procese možemo lijepo pratiti i u bosanskohercegovačkom slikarstvučetvrte decenije, manje&vi'e kod svih spomenutih umjetnika )na starimpozicijama kako rekosmo ostaje jedino +ummerecker*, ali se oni ovdje,kao 'to smo utvrdili u -rilikama, prepli!u sa socijalnom tendencijom, kojoj se ublažoj )nikada propagandnoj* ?ormi ispoljava i u opusima takozvanih"larpurlartista $, odnosno prista'a poetskog realizma i intimizma.Ho krenuti redom, znači vratiti se na dvije izložbe "Grupe četvorice$, održane,podsjetimo se, na prelazu tre!e u četvrtu deceniju )1929. i 19:%*, čime kao dasu bile predodreFene da pokažu dolazim u isku'enje da kažem<

simboliziraju prelaz iz stare u novu poetiku. Dod 383#, u koga je razvojtekao paralelno u ulju, akvarelu i crtežu, promjena je, kao i kod -etrovi!a,najprije zapažena na akvarelima, koje kritika prve izložbe "Metvorice$ naziva"naturaustičkim$. Ha drugoj izložbi Grupe iji! je prikazao svoje najnovijemotive iz +arajeva, a meFu njima, po svoj prilici, i onu tako poetično shva!enuzelenkastosrebrenu 0egovu džamiju sa na'e izložbe, djelo gotovoparadigmatično za ovu prelaznu situaciju. z iji!eve, stoji čitav niz#7#363 slika, koje se upravo u času obrata iz "magičnog$ u "poetski$realizam četvrte decenije uzdižu ne samo da najvi'ih dometa ovog majstora,ve! i bosanskohercegovačkog slikarstva uop!e. Pormalno i sadržajnopomjeranje, koje je azali! u svoj 'irini ispoljio na drugoj izložbi "Metvorice$,

označilo je s jedne strane, "pucanje$ uglačanog, "zategnutog$ tkiva slike, učiju se ?akturu sada uvlači pasta, najprije tiho i bojažljivo, prate!i nekekolorističke akcente, kao 'to se može vidjeti u onim mo!nim +tarim

=



jablanovima, da bi ubrzo potom pre'la u ekspanziju, zahvataju!i čitavupodlogu, kao u uzbudljivom +tarom gradu, jo' jednom djelu zrelosti i puno!ekoje je iznjedrila njegova nesvakida'nja ljubav prema rodnoj grudi< 0osna je,za azali!a, bila i ostala ljepotica bez premca. Hova ?aza poetskog realizmamože se podijeliti u dva dijela< do 19:A. ?orma je čvrsta, pasta najče'!enanesena slikarskim noži!em. Co je vrijeme delikatnih valerskih gradacija

različitih okera, plavog, zelenog i sivog sa naj?inijim sede?astim prelivima<ostaje se u domenu tonskog slikarstva.Pormiraju se sada dva tipa pejsaža koje !e majstor zadržati do kraja života<planinski krajolik 0osne i ravničarski predio -osavine. 3 dok se čvrsta ?ormadugo drži onih prvih, u drugima znatno ranije dolazi do oslobaFanja iomek'avanja. 8edna od najljep'ih slika te vrste je -redvečerje na +avi, kojadjeluje kao ?ino kamerno muziciranje, evociraju!i ?rancuskog majstorapikturalnog srebra orota.azali! je svoje viFenje 0osne u ovom periodu nazvao "naturalističkim$, jerse raFalo u neposrednom dodiru s prirodom. Darakteri'e ga, meFutim,pomjerenost )od vanj'tine prema unutra'njosti, prema smislu i značenju*, a

sam izbor motiva ukazuje na umjetnikovo raspoloženje< gole vrleti, pusto'kasne jeseni i ranog prolje!a, ti'ine pred buru, olujna nebesa, potmulemočvare, re?leksi u vodi, iz svega 'to azali! radi izbija pritajena snaga,monumentalna i jedinstvena vizija prirode, 'irok zamah. Dritika druge izložbe"Metvorice$ vidjela je Bomana -CB(63# i kao "slikara&lutalicu$, tj. kao"talenat u kome se sukobljuju svi moderni i hipermoderni smjerovi slikarstva$.8o' jedan prijatelj, +amokovlija, istakao je Bomanove "naročite sklonosti zagroteskno gledanje i ekspresiju$, pohvalio njegove akvarele "žive u bojama$ iutvrdio da su njegova ranija "anarhija$ i "goli intelektualizam$ bili potrebni"da se konačno iz njega izvije slikarski izraz, i njegova groteska, koja !e serazre'iti vi'e u boji nego u crtežu, smiri u onoj meri koju podnosi istinskinjegova ličnost$.3, eto, dok su iji! i azali! zakoračili u poetski realizam, ne napu'taju!itonsko slikanje, dotle je -etrovi!, ako ni'ta, a ono u svojim akvarelima, stigao,čini se, do čiste boje, koja se u ulju, barem zasada, javlja samo u nekimpartijama slike. 0arijeru čini neka siva ili sivkastoplavičasta "skrama$ 'to !e je-etrovi!eva ulja vu!i kao svoj križ, otimaju!i joj se samo u časovima rijetkihnadahnu!a svog tvorca, koji bez obzira na sve trans?ormacije nenapu'ta 'iroko polje ekspresionizma germanskog porijekla. # upravo tonjegovo svojstvo, uz pregnantnost tematike, učini!e ga "socijalnim$ slikarempar eRcellence. +likaju!i svijet no!nih provoda po zadimljenim birtijama,

kokote i njihove "mu'terije$, izgladnjele prosjakinje i starmalu @jecu ulice, jezu kasapnica i tome slično, -etrovi! je privlačio ne samo ma'tu književnika,ve! i militantnost ideologa. pu!uju!i na'em slikaru zamjerke zbog"?ormalizma$, koji se, po sudu ovog kritičara, ispoljio u "enigmatičnostiizraza$, arcel /najder stajao je na sigurnim pozicijama "harkovske linije$.(d predstavnika "socijalne umjetnosti$ dostojnog tog imena sada se tražila nesamo pregnantnost i aktuelnost teme, ve! i maksimalna jasno!a i čitljivostporuke, sve ono, dakle, 'to !e kasnije "socijalistički realizam$ ustoličiti kaoneprikosnovenu dogmu poslijeratne jugoslavenske umjetnosti. 6alja imati naumu da je socijalna umjetnost u svom radikalnom vidu, op!enito ?avoriziraladru'tvenu satiru, karikaturu i groteskuI služila se de?ormacijama da bi jače

istakla tendenciju )pa odatle naziv "tendenciozna umjetnost$*I ponovno istaklaznačaj i uvela primat crteža i gra?ičkih sredstava, prikladnih da brzo i e?ikasnoreaguju na dru'tvena zbivanjaI i, najzad, germanski duh suprotstavila

J



?rancuskom ukoliko je ovaj važio kao utjelovljenje isključivog nastojanja oko?ormalnih vrijednosti, dakle "larpurlartizma$. Ho, budu!i da se ?rancuski uplivi,zbog prestiža -ariza kao svjetske likovne metropole, nisu dali izbje!i timprije, 'to je tzv. "cole de -ari'$ bila posve internacionalizirana, čime jepostala propusna čak za ekspresionizam, koji je važio kao protivnostmaksimalno uravnoteženom i sreFenom galskom duhu u opusima na'ih

angažiranih umjetnika nailazimo na dvije vrste utjecaja i dvije vrste poetika.Germanski duh preovladavao je u crtežu i gra?ici, a nije ga trebalo tražitidaleko. 7agrebu je, naime, u aprilu 19:2. prireFena izložba Georga Grosza,najutjecajnijeg njemačkog predstavnika angažiranog krila "nove stvarnosti$,bar kada je riječ o jugoslavenskoj situaciji, 'to valja zahvaliti Drsti egedu'i!u injegovoj "7emlji$, koji su se, meFu prvima, uvrstili u sljedbenike Groszovecrtačke manire. -otom je 19:4. godine, opet u 7agrebu )u odernoj galeriji*prireFena izložba najutjecajnijeg stranog gra?ičara tog vremena u nas< Pransaasereela. ujezinovi!, Codorovi!eva i 'tetio, u svojim crtežima socijalneorijentacije slijedili su onog prvogaI 6ojo @imitrijevi!, @anijel (zmo i Bizah/teti!, kao gra?ičari, zanosili su se ovim drugim. + druge strane, germanski

duh njegovao je u slikarstvu jedino Boman -etrovi!, na' najve!i i najdosljednijiekspresionista. Hjemu !e se, u drugoj polovini četvrte decenije, pridružitiangažirani koloristički ekspresionizam 6oje @imitrijevi!a, od druge vrste idrukčijeg porijekla, zasnovan upravo na sinkretizmu utjecaja -icassoa ihagalla, dakle stranaca iz "cole de -aris$.Ho kao 'to smo u vi'e navrata istakli u -rilikama, "socijalna$ orijentacija nijebila isključivo opredjeljenje čak ni u opusima na'ih "najangažiranijih$umjetnika< i oni su, naizmjenično, a ponajvi'e paralelno s njom, prihvatalipoetski realizam, intimizam, kolorizam i tome slično, ve! prema vlastitimsklonostima i mogu!nostima. +pomenuli smo i da su, na na'em tlu, ranoizjednačeni pojmovi "modernog$ i "socijalnog$.-od pritiskom op!e klime, kritika je tražila socijalnu umjetnost i tamo gdje jenije bilo, pa je tako u nju svrstala i -rodavačicu ribe od Darla iji!a )umjietničkoj galeriji 0i* koja je, zapravo, vi'e slika "žanra$ )genre* negoli"socijalno angažirano$ djelo. eFutim, na -rvoj jesenskoj izložbi, održanojprethodne 19:2. godine, izlagao je svoje skulpture jedan od budu!ihprotagonista na'e "socljale$, @aniel (7(. Eoki azali!u nije trebalo dugoda zaključi o čemu se tu radi. (zmina ati, sa "mnogo socijalnogS u sebi$,podsjetila je azali!a "na Dolvicovu, njemačku gra?ičarku$, koja je bila veomaomiljena u redovima na'ih angažiranih umjetnika. -ored skulpture, koju !ekasnije zapostaviti za račun gra?ike, (zmo se bavio i slikarstvom, ali, na

žalost, nismo prona'li niti jedan njegov iole reprezentativniji rad u ovommediju, osim u periodu H(0&e. 3z (zminog, u dobroj mjeri ratom uni'tenog,opusa sačuvalo se svega par ulja i nekoliko akvarela, po kojima se dadezaključiti da je slikao u tragu poetskog realizma, ali te'ko da možemo suditi onjegovom doprinosu bosansko&hercegovačkom slikarstvu. Ha istoj izložbi19:2, na kojoj se predstavio (zmo, izlagao je po prvi put 0ranko /(CB#,umjetnik od koga bismo, s razlogom, očekivali socijalno angažirana djela, alitakvih ako i ima u gra?ici, u slikarstvu nam nisu poznata. Dritika je odmahzapazila njegov "tmurni$ i "zeleni$ kolorit. "+ve mu je zeleno$, uzviknuo jepred njegovim slikama njegov budu!i prijatelj iz "Druga$ Eoko azali!,proglasiv'i ga, zbog toga, "čudakom$, i dav'i prednost njegovim duborezima.

@o sada nam je poznato nekih tridesetak /otrinih slika, mahom pejsaža, kojiprikazuju mlinice, gorske potoke, planine, sarajevske ulice i tome slično.+likani su jednom suzdržanom i pro?injenom paletom, u kojoj ima plavo&

>



zelenih skladova, u duhu poetskog realizma, koji kadikad zna da preFe une'to snažniju ekspresiju )lica*.8o' jedan budu!i član "Druga$ pojavio se na -rvoj jesenskoj izložbi "vijete7uzori!$< bio je to inko ##+, čija je znatno ranije nastala 0istrik mahala,raFena "po ugledu na staloženiji oblik kubističkog manira$ privukla pažnjulija -incija, i 8ovana Dr'i!a. 6e! na slijede!oj, @rugoj jesenskoj izložbi 19::.

godine Dr'i! konstatuje da je "aas na putu da napusti isključivi kult ?orme ikubističko ose!anje ... i da iz tonskog slikanja preFe na kolorističko$, 'to jeposve u skladu sa situacijom tog vremena, mada je te'ko povjerovati da seradilo o kolorizmu< prije !e biti da je u pitanju bilo tonsko slikanje, sa ne'to jačim bojenim akcentima. +redinom decenije, kada !e se /otra i aaspridružiti iji!u i azall!u u novoosnovanoj grupi "Drug$, ova dvojica na'ihdoajena jo' uvijek ostaju u granicama tonskog slikarstva. 383 koristi sive,zelene, okerne i ne'to plavih tonaliteta, dok slobodno voFeni potez četkeutkiva u paučinasto meku podlogu. 3konogra?ski, njegov interes se pomjeraprema daljoj sarajevskoj peri?eriji, pa je u njegovom opusu sve vi'e kržljavog,ogoljelog drve!a meFu bijednim potleu'icama nakrivljenih taraba, u kojima

tavori gradska sirotinja. isto vrijeme i kod #7#1# se javljaju znaciizvjesne rasplinutosti oblika, ovijenih ?inim izmaglicama, a sva četvoricačlanova Grupe njeguju realističko slikarstvo, u čemu savremena kritika vidi"odjek te'kog vremena u kom se živi$. Mlanovi Grupe uzeli su za temu svojeprve izložbe doma!i pejsaž, pa odatle njen naziv "3z na'ih krajeva$. 0io je to,zapravo, sažet prikaz one poetike, koja je predstavljala zajednički nazivnikčlanova "Druga$< poetskog realizma, i to !e ostati tako sve dok se, popovratku iz -ariza, Grupi ne priključi izraziti kolorista onsino.HajmlaFi na' slikar izmeFu dva rata, 8osip (H+3H( 63, stupio je nasarajevsku umjetničku scenu pod kraj 19:A. na izložbi petorice mladih, po'to je prethodno izlagao u 0eogradu sa jedva 19 godina. ičnost 'iroke kulture i'irokog stvaralačkog dijapazona, bavio se jo' baletom, glumom, pozori'nomscenogra?ijom, poezijom. +arajevska kritika nije propustila da odmah uoči"bizarnost$ njegovog kolorita i njegovu "egzotičnost$. onsino je 19:=;:J.boravio u -arizu, gdje je učio kod Priesza, čime je Eoko azali! protumačioutjecaj atissea i Gauguina u njegovom djelu, nakon onog ranijeg, vanGoghovog. 0io je slikar urbane tematike, volio je živost i brzinu velegrada, pase njegovi pejsaži svode na prikaze gradske arhitekture, a i njima se, poazali!u, počeo baviti tek od 19 : >. njegovom opusu apsolutnu prevlastimali su tada ?iguralni motivi, koje je uzimao iz svijeta spektakla, iz cirkusa ikabarea. 0ile su to, sude!i po naslovima u katalozima i kritikama, balerine,

glumice, mondenke, kokainomanke, bahantkinje, harlekini a uz njih i čitav nizegzotičnih likova< Cahi!anin, Crio Cahiti, arokanac, #rapin, /panjolka,+eviljanka, i toliki drugi. sprkos svojim raznovrsnim interesovanjima,onsino je bio veoma produktivan slikar. +amo na tri samostalne izložbe u+arajevu )19:>. i 194%* prikazao je ni'ta manje nego 11% radova u ulju,akvarelu i crtežu. 3 kada pomislimo da nam je od sveg tog bogatstva poznatosamo nekoliko djela. +ude!i po njima, akvareli su mu bili nježni i transparentni,raFeni sa zavidnim osje!anjem za prirodu medija, dok su mu ulja bila žestokau koloritu i sa izrazitim dekorativnim značajkama. Bat ga je sa 2A godinaotjerao u svijet< prvo se skrasio u -arizuI onda se otisnuo dalje na 0liskiistok, u gipat i #meriku, a posljednja i jedina veza s njim bio nam je Eoko

azali!. 7a razliku od moderno zahuktalog onsina, @#H3+ Dabiljo bio jeslikar pomalo "starinskog$ kova i orijentacije, za koga je Dr'i! na -rvoj jesenskoj izložbi 19:2. godine ustvrdio da je "tipični slikarski amater koji ima

9



dva ideala< približiti se realnosti ?otogra?skog aparata i izneti 'to interesantniji?olklor$, a odmah zatim u duhu sa zahtjevima vremena na' kritičar sedonekle korigirao konstatacijom da je "simpatična . . . ipak jedna socijalnanota u izboru tih motiva$, dok iz azali!eve kritike saznajemo ne'topreciznije< da on "ovaj put obraFuje vi'e tipove iz jevrejskog malog svijeta$.0i!e da su mi'ljenja kritičara obeshrabrila ovog veoma delikatnog čovjeka i on

se, poslije uče'!a na tri prve zajedničke izložbe na'ih umjetnika )19:1, 19:2. i19::*, vi'e nije uključivao u njihovu izložbenu aktivnost. Craganja za njegovimkvalitetnijim radovima potvrdila su ono 'to smo ve! znali< da se njegoveslikarske mogu!nosti daju najbolje naslutiti na malim likovnim zabilje'kamaizuzetne kolorističke svježine )-last* i pro?injenosti, koje stoje najbližepoetskom realizmu. # upravo su suptilnost )"kao u japanskih sanjara&slikara$* i izvanrednakoloristička sloboda njegovih akvarela bile glavne značajke slikarstva uke/BC#, 0abi!evog i 0eci!evog Faka i e'trovi!evog 'ti!enika. Dao da jeslutio svoj skori odlazak sa životne pozornice, uka /eremet priredio je pozavr'etku studija, u brzom tempu, tako re!i u roku od godinu dana, tri izložbe.

-rvu sa motivima iz 0osne, ercegovine i @almacije održanu u +alonu+kočaji! u +arajevu 1929, dočekali su sa neskrivenim simpatijama amzaumo i 8ovan -alavestra, koji je na njoj na'ao "ne mali broj dobrih slika,prvenstveno akvarela$. +lijedila je, takoFer dobro primljena, izložba u+alonu Gali! u +plitu 19:%. i, najzad, njegov prvi i posljednji samostalni nastuppred zagrebačkom publikom krajem te godine, kojim povodom je 3vo Prani!, usvom inače pozitivno intoniranom prikazu, doslovce zapisao< "ljane slike sumu slabo kontrastirane, tonovi sumorni i neizražajni, bijeli i ukočeni$. 3maju!iovo u vidu, držim da nam mala kompozicija T ka?aniT može potvrditi unisonomi'ljenje njegovih tada'njih kritičara da je "njegovo polje rada akvarel$, toliko je njegova superiornost u ovoj tehnici evidentna. (vaj slikar "radosnevedrine$, čiji je opus dopro do nas samo u ?ragmentima, nije dočekao da ode"u inostranstvo$, premda je to silno želio< umro je od su'ice, ve! slijede!egodine. #dela 0B nije imala sre!u svoje mlaFe kolegice ice Codorovi! dabude prihva!ena od svojih kolega kao ravnopravan i rado viFen član njihovezajednice. ožda zato poslije 1921. i nije izlagala u +arajevu sve do 19:>,kada se sa 1% eksponata )ulja, akvarela i drvoreza* pojavila na 8esenjoj izložbi"vijete 7uzori!$, a za neodržanu aprilsku izložbu 1941, sude!i po katalogu,bila je pripremila sedam akvarela. 0ila je, dodu'e, prisutna i na /estoj jugoslovenskoj izložbi u Hovom +adu, gdje su njeni radovi, uz /ainove,ocijenjeni kao "skromni i solidni$, 'to je, u dobroj mjeri, odgovaralo istiniI

potom je nastupala u 7agrebu, sa Dlubom likovnih umjetnica 19:A. i 19:9.godine. Hjeni plavičastosmeFi zimski pejsaži )u posjedu Galerije jugoslovenskog portreta u Cuzli*, sa žu!kastim ?asadama bosanskearhitekture, bez prolaznika i bez ikakvog živog stvora, imaju ne'to odmeta?izičke jeze. akvarelima je i vedrija i slobodnija, a ima ih čak na rubuapstrakcije, u preljevima duginih boja. 3 uop!e, dalmatinski pejsaži su jojznatno topliji od bosanskih i, u neku ruku, pokazuju srodnost sa hrvatskimmajstorom 7latkom /ulenti!em. -ored ovoga, 0erova je stvorila vrijednih djelau gra?ici, a njen opus takoFer čeka temeljitiju obradu.@vije mrtve prirode -etra C38/3#, u posjedu Galerije atice srpske uHovom +adu )6o!e, Canjur s hljebom*, po svom tretmanu i koloritu, prilično su

srodne na'oj rtvoj prirodi iz 192=. pa bi takoFer mogle biti iz tre!e decenije.Bijetka koloristička pro?injenost ove posljednje bazirana je na gradacijamamuklih tonaliteta sivog, smeFeg i zelenog, dok u čvrstoj arhitekturi i zvučnoj

1%



boji rtve prirode iz 1929. slutimo daleke odjeke majstora iz #iRa. He'to vi'esaznajemo o Cije'i!u 19:2, kada se pridružio svojim sarajevskim kolegama na-rvoj jesenskoj izložbi umjetnika @rinske banovine, sa motivima iz 6rdnika,8ajca, +arajeva i 7iče, te slikom Gradina proklete 8erine. (ve radove azali! je svrstao u impresionizam, no posebno su nam dragocjeni podaci ovogvrsnog tehnologa da Cije'i! sve če'!e upotrebljava "čistu boju s palete koja

graniči sa sirovo'!u$. 8edna od takvih pastoznih slika, raFenih slikarskimnoži!em, koje kada se radi o pejsažima podsje!aju na "Dako znam iumem stil$ +ave /umanovi!a, jest i -ortret oca, sav u "materiji i relje?u$. Daoi na svojim pejsažima iz četvrte decenije, pa čak i kasnije, Cije'i! na ovoj slicikoristi boju posve slobodno i u ?unkciji ekspresije, a cjelina ostavlja snažan iupečatljiv dojam. Hasuprot ovakvim slikama, stoji ona suptilna 7ima u 6rdniku,sazdana sa plavičastim i svijetloružičastih tonaliteta, iz kojih se izvijakoloristički akcenat jedne žute ?asade kraj desnog ruba slike< to je jedan odonih zimskih pejsaža po kojima je na' majstor bio čuven ve! u krakovskedane. Cije'i! je u +arajevu izlagao jo' 19:4. i 19:=. )na izložbama "vijete7uzori!$*, ali, osim naziva eksponata u katalogu ove posljednje izložbe,

nemamo drugih podataka. Ha svaki način, s obzirom na nova otkri!a, i poredvelikog truda dr. +miljke /inik da doprinese osvjetljavanju njegovog opusa,Cije'i! je slikar kojim !e se na'a historiogra?ija jo' baviti. 6lado #B8#H(63spada u one umjetnike o kojima i znamo i ne znamo mnogo. 0io je priličnoaktivan u periodu socrealizma, kada je naslikao velika realistička platna sauobičajenom tematikom i niz portreta na'ih rukovodilaca. mjetničkoj galeriji0osne i ercegovine čuva se velik broj njegovih radova, meFu njima i neki izvremena kojim se bavimo, ali ni'ta od toga nije nam se učinilo prikladnim zaovu na'u izložbu. Cek prilikom obilaženja različitih zbirki, galerija i muzeja una'oj zemlji otkrili smo ivno u kolekciji dr. Mavke u 0eogradu sliku koja je,po kazivanju vlasnika, nabavljena prije 19::. i koju, na žalost, sticajemokolnosti nismo mogli dobiti za ovu izložbu. (dlikuje je 'irok, slobodan potez ineobično živ kolorit, i ba' to odsustvo usitnjenosti, koja ponekad dominiraarjanovi!evim radovima, čini ovu sliku tako izuzetnom i podsticajnom zadalje istraživačke napore. T3zvor @umanaT takoFer se izdvaja u nizu poznatihslika po pojednostavljenosti, izvjesnoj naivnosti i slikarskom tretmanu, pa ga, unedostatku nečeg boljeg, pokazujemo da upozorimo na jednog umjetnika,kojim bi se vrijedilo pozabaviti. 3nače je arjanovi!, po zavr'etku slikarskihstudija u Bimu, živio ve!inom u ivnu, bez ikakvog dodira sa sarajevskimlikovnim centrom.ica C(@(B(63M uključila se u sarajevski likovni život četvrte decenije tek na

@rugoj jesenskoj izložbi 19::, i od tada je njena izlagačka aktivnost vezanaisključivo uz sarajevski likovni krug. Hakon poduže pauze koja se ispoljilana prelazu iz tre!e u četvrtu deceniju, kada nije ni'ta radila ova umjetnicapostajala je vremenom sve zrelija i sve produktivnija, a njena ostvarenja sveznačajnija u relacijama bosanskohercegovačke i jugoslavenske umjetnosti."stetiku 'utnje$ prekinula je svojim poznatim ciklusom groteski, koji sedanas čuva u mjetničkoj galeriji 0i, nakon čega je prestala raditi "socijalnoangažirane$ teme, ukoliko ove nismo skloni vidjeti u njenom neizmijenjenominteresu za pripadnike donjih dru'tvenih slojeva, mada je vjerovatnije ono 'to je sama tvrdila< da su je igani i iganke zanimali zbog slikovitosti njihoveodje!e i upečatljivosti ?izionomija. @a stvar bude neobičniija, ovakav njen stav

podudario se sa ?ormiranjem i konsolidacijom sarajevske "socijale$, čiji supredstavnici, odreda, bili njeni prijatelji i drugovi< Boman -etrovi! je usmjeriona #kademiju u 7agreb, ujezinovi! joj je bio mladi kolega iz iste 'kole, a

11



@imitrijevi!, (zmin prijatelj sa studija u 0eogradu, bio je jedan od onih sakojima se najprisnije družila. 3 ovdje je ona sačuvala svoju individualnost, nedozvoljavaju!i kako je to sama znala re!i da je bilo 'ta skrene sa puta"čistog$ slikarstva. to vrijeme )19:=194%* usvojila je de?initivno poetikuintimizma, pa je, uz Darla #?ana de Biveru, bila i ostala najznačajnijipredstavnik ovog slikarskog pravca u na'em meFuratnom slikarstvu. ucidni

Eoko azali! odmah je uočio nesvakida'nju pro?injenost njenog likovnog jezika i odmah ju je vezao uz @aleki istok. +likala je pejsaže, mrtve prirode,?igure i neku vrstu enterijera&eksterijera, u kojima svijet izvana prodire u onajiznutra a granice im se gube. to vrijeme, ?ormalno, "daje podjednakuvažnost marginama i centralnoj zoni$, u čemu je bliska 0onnardu, a njenoslikovno polje tako je organizirano da posve slobodno ispražnjuje prednji)donji* pojas i onda, isključivo pomo!u kolorističkih akcenata, dovodikompoziciju u ravnotežu. -od kraj decenije njena se gama otvara prematoplom žutom, crvenom i narandžastom, koje onda kontrastira suptilnoj igribiranih hladnih tonaliteta. 3stovremeno, njena ulja znaju biti toliko razrijeFena i"rastanjena$ da poprimah prozračnost akvarela, a značaj arabeske u njenoj

kompoziciji ne možemo dovoljno naglasiti. Ha svaki način, ?ormalni princip je ikod nje redovito izveden iz konkretne, vidljive stvarnosti, a u njenim rukamapreobražava se u čistu poeziju. Darlu #?anu de B36B3, koga su odmila zvali"Darletom$, ostarci su se odužili velikom retrospektivom koju je organiziralamostarska kspozitura mjetničke galerije 0i 19JJ. godine, a autor joj je bio #nFelko 7elenika. Biverino slikarstvo 7elenika je podijelio u dva dijela,postaviv'i im kao granicu 19:%. godinu, u kojoj je majstor počeo davatiprednost akvarelu nad svim ostalim slikarskim tehnikama. Co se podudarilo sa jednom sretnom okolno'!u< u ostar je za pro?esora crtanja stigao prethodnegodine mladi hrvatski slikar #ntun (C3D#, koji !e se tu zadržati kroz čitavučetvrtu deceniju )osim vi'emjesečnih prekida 19:%;:1. i 19:A. godine kada jeboravio u -arizu*, stvoriv'i niz antologijskih djela prožetih jednom speci?ičnomsvjetlo'!u i bjelinom, kakva se mogla roditi samo u dodiru s ostarom, pasmo dvije najpoznatije otikine slike iz njegove mostarske ?aze uključili i u ovuna'u izložbu )vije!e na prozoru, i 8asmina*. Biveru ovo prijateljstvo s mlaFimkolegom, koji se bio upravo vratio iz -ariza, pun svježih ideja i spoznaja, silnopodmlaFuje i podstiče na stvaranje. Hastaje niz enterijera, mrtvih priroda,portreta i autoportreta, mostarskih i dubrovačkih ulica, realiziranih sa rijetkimmajstorstvom, u kojima kadikad kao u T3nterieuru sa gitaromT Biveragotovo posve dematerijalizira motiv, rastvaraju!i ga u toploj, zla!ahnoj bjelini,koja u T7imiT iz 1944. poprima plavičaste odbljeske studeni, tuFe i daleke

temperamentu 8užnjaka. Biverina umjetnost sazdana je od nagovje'taja islutnji, od naj?inijih treptaja, a majstor umije da nas iznenadi i neobičnimkolorističkim intenzitetom, kao na onom suvereno realiziranom T6o!uT,sazdanom na komplementarnom sazvučju zelenog i crvenog. Biverinoslikarstvo predstavlja značajan doprinos lirskoj struji bosanskohercegovačkogslikarstva.6ojo @33CB3863 i 3smet 873H(63 na'li su se, dodu'e, u istimborbenim redovima, a, ipak, te'ko je zamisliti dva različitija tipa umjetnika, pa je njihova nužna polarizacija u poslijeratnom periodu imala, gotovo bih rekla,sudbonosne posljedice po situaciju u likovnoj umjetnosti 0osne i ercegovine.(bojica izuzetno daroviti, sa ogromnom radnom energijom i potrebom da se

stvaralački iskažu, tražili su se na različitim stranama< ujezinovi! uevropskoj tradiciji od renesanse do modernih vremenaI @imitrijevi! umodernim i hipermodernim tokovima meFunarodne umjetničke scene, ali ga

12



je istovremena potreba za političkim i dru'tvenim angažmanom uputila na dvavelika majstora ?iguracije< hagalla i, iznad svega, -icassoa.0ez pretjerivanja se može re!i da je @33CB3863, ikonogra?ski i "stilski$,najvi'e obogatio bosanskohercegovačku umjetnost četvrte decenije. + jednestrane, imao je potrebu da razbije lokalne okvire i da iz regionalnog inacionalnog 'ikne na meFunarodni plan, da obuhvati aktuelne dogaFaje i

probleme vremena u kome je živio. 6e! sami nazivi njegovih slika< Tžasi rata,7olin Nerminal, rnac na pari'koj ulici, #?rika 19:A, /panija 19:J. @nevnahranaT i toliki drugi od iste vrste, dovoljno govore o čemu se tu zapravo radi.-oput Bomana -etrovi!a, imao je potrebu da se oslobodi prinude klasičnihprincipa u organizaciji slike, da ispretura ustoličeni red i poredak da bi dočaraoko'marne vizije rata i ratnih užasa. želji da progovori 'to e?ikasnije i 'toglasnije služio se svim raspoloživim sredstvima, slikarskim i neslikarskim,lijepio je na svoja platna sirov, nerazrezan krumpir i novčanice, bavio se?rotažom, mijenjao "stilove$ kao rukavice, ali je njegova osebujna ličnostuspijevala da svemu 'to je radio utisne vlastiti pečat. Hjegove pari'keTvje!ariceT kao da anticipiraju neke slike osamdesetih godina< gledaju!i ove

neobično rezane ?igure, slobodnu preinaku motiva, poreme!ene odnoseveličina, neočekivane de?ormacije, postajemo svjesni da smo daleko oddobrog zanata koji je bio jedan od najsakrosainktnijiih idealabosansikohercegovačke umjetnosti. # ipak, @imitrijevi! umije da itekako dobroslika, u sva četiri smisla. Hjegovu T/paniju 19:J.T s pravom smatrajuparadigmom socijalnog slikarstva u 0osni i ercegovini i značajnim djelomna'eg kolorističkog ekspresionizma. za sve to, bio je sjajian pejsažista i nemanje dobar portretista. Hjemu je mjetnička galerija 0osne i ercegovine, uzretrospektivu, izdala reprezentativnu monogra?iju 19J%. godine, ali to je,svakako, umjetnik čijem !emo se djelu morati vra!ati.+ocijalno angažirana tematika javila se u slikarstvu 3smeta 873H(63#tek u drugoj polovici četvrte decenije. -oznato nam je svega nekoliko njegovihovakvo virtuozno realiziranih motiva, meFu kojima se izdvaja TDamenolomT iz194%. )#rhitektonsko&urbanistički ?akultet u +arajevu*, koji bismo mogli uzetikao paradigmu socrealističkog tipa slike. ujezinovi!eva priroda rasnogslikara vukla ga je na drugu stranu< u boju, u ritam i arabesku slobodnovoFenog poteza, u mrlju koja povr'ini platna daje vibrantnost i putenumehko!u. +jajan kolorista i crtač bez premca, mogao je da u jednom dahunaslika 'to god je htio, a ipak se opredijelio za relativno sužen tematskiregistar< pejsaž, ?iguralnu kompoziciju, portret i mrtvu prirodu. -rivlačile su gapučke zabave )pehlivani, uranci, te?eriči*, a volio je slikati i rad i dokolicu,

napor i užitak, život i njegovo naličje, i to najljep'im bojama svoje palete.6rijeme i prostor ne dozvoljavaju nam da se jo' bavimo Bomanom-CB(63, čiji halucinantni TDrikT, nastao u vihoru rata, predstavljaekspresionistički pandan @imitrijevi!evim Tvje!aricamaT, a pokazuje istudozu otkačenosti od svih uzusa i pravila i nov tip slike koji nam se u svjetluosamdesetih godina čini veoma aktuelnim. (vo je istovremeno jedno od"najmlaFih$ djela u okviru ove selekcije. +tigli smo opet dobosanskohercegovačkih slikara u drugim sredinama. 6e! smo na drugommjestu rekli da se meFuratna slikarska 0osna ni s kim nije toliko ponosila kaosa 8ovanom 0383, "jednim od tvoraca jugoslavenske moderneumjetnosti$ )E. azali!*. (noliko koliko je 0ijeli! značio 0osni toliko je i 0osna

značila 0ijeli!u, koji je u svijesti svih onih koji su upoznali njega i njiegovo djelopostao simbol čovjekove pripadnosti rodnoj grudi, bez obzira na mjestoboravka. Hjegov "koloristički ekspresionizam$ četvrte decenije predstavili

1:



smo sa tri remek&djela< T-rimorskim predjelomT, T@jevojčicom u kolicimaT iT6elikim bosanskim predjelomT, jednim od onih značajnih pejsaža iz drugepolovice četvrte decenije, "slikanih u 0eogradu, u ateljeu, po se!anju, kao dadolaze iz detinjstva i iz sna$, u vrijeme kada je "0ijeli! ostvario čisto slikarstvo,nadahnuto prirodom i oplemenjeno čežnjom za zavičajem, ali slobodno, vernosebi, zakonima slike i likovnim načelima slikarstva$, kako je to lijepo napisao

poznavalac i po'tovalac njegovog opusa dr. azar Cri?unovi!.3mali smo sre!u da i Hedeljka G6(7@H(63#, poznatog predstavnikaintimizma "beogradske 'kole$, prikažemo ovdje sa jednim do sadanepoznatim, ali značajnim djelom )T ateljeuT, vl. +vetlane 7ec u +arajevu* i jo' dvije antologijske slike, za koje je dr. Cri?unovi! napisao< "TesoT i T7ečijakožaT predstavljaju klasičan primer trans?ormacije motiva, kad jedna običnatema prerasta u uzbudljivu sliku koja ima svoj novi i drugi likovni svet. +ve je uovim dvema slikama meFusobno prožeto i usklaFeno, dovedeno u čvrstuunutra'nju vezu.Do'ta #D#H, jo' jedan beogradski intimista, prikazan je na ovoj izložbi sadva djela iz njegove prve ?aze< prvo je jedan do sada nepoznati T-ont&neu?T iz

192=, a drugo onaj toliko hvaljeni T#utoportretT, slikan pod kraj decenije. (bjeove slike potvrFuju "osnovne vrednosti$ akmanovog slikarstva dvadesetihgodina, koje nam je -roti! ovako predstavio< "8edinstvena intonacija slike,prizvuk srebra koji se ose!a u svakom tonu, siguran akord sivog i ružičastog iliokerastog, uzdržana paleta i osetljiv potez, koji gotovo miluje, osloboFensvakog vidljivog manuelnog virtuoziteta, pepeljasta svetlost i prostor, lakanaivnost koja ho!e da se pojavi ovde&onde, izvesno jedinstvo analitičkog isintetičkog posmatranja . . .$( drugom na'em izlagaču iz istog razdoblja, 8e?ti -B3, i!a -opovi!zapisao je u katalogu njegove posmrtne retrospektive, održane u 0eogradu19=9, slijede!e< "3storijsko mesto 8e?te -eri!a u srpskom slikarstvu ne trebatražiti u spletu i preseku velikih stilskih kretanja. Mak, čini mi se, ni njegovapripadnost sredokra!i izmeFu poznog impresionizma i analitičkog realizma nijebitna i od presudne važnosti. @elo ovog slikara nudi se i name!e onim čednimi vanstilskim vrednostima koje, istina, ne raFaju naslednike i ne račvaju se ugenezu, ali koje zbog toga ne moraju da imaju manju trajnost$. 0udu!i daovog umjetnika nismo mogli predstaviti njegovom najpoznatijom TrtvomprirodomT, iz 7birke -avla 0eljanskog, odlučili smo se za Trtvu prirodu sostrigamaT, vlasni'tvo Harodnog muzeja u 0eogradu i na' T+tari 0eogradT.3vo /BC, nemiran i buntovan duh, u to vrijeme poznat i po svom uče'!uu "bojkota'kim$ akcijama beogradskih umjetnika, predstavljen je sa tri djela

koja se uzajamno dopunjuju, osvjetljavaju!i različite crte njegove umjetničke?izionomije< lirici nježno posrebrenih T6rbaT, kontrastiraju sočna zelenilaTCrebevi!aT, dok Trtva prirodaT pokazuje ne male kolorističke mogu!nostiovog vrsnog majstora. Hjegov meFuratni opus sre!om je dobro sačuvan iobraFen, 'to predstavlja značajan dobitak za na'u historiju umjetnosti.@aleko manje sre!e bio je u tom pogledu akija DH(63, budu!i da jesamo mali broj njegovih radova dopro do nas s onu stranu @rugog svjetskograta, ukoliko predstoje!a retrospektiva ne otkrije jo' neka, nama do sadanepoznata djela. Cri izvrsne slike na ovoj izložbi daju nam naslutiti 'to smotime izgubili. T#utoportretT je podjednako snažan u boji i čvrst u ?ormi i svakako je najbliži -arizu i slikarevim pari'kim iskustvima. T#ndolijuT smo navikli

uvr'tavati u reprezentativne izbore bosanskohercegovačkog socijalnogslikarstva, a obje ove slike pokazuju Dulenovi!evu sklonost ka ekspresivnomtretmanu ljudskog lika. Bizaha /CC3# predstavljamo sa tri pejsaža, budu!i

14



da je to najče'!i motiv njegovog slikarstva, oni te'ko mogu dočarati svekvalitete ovog snažnog koloriste. (d godine 19:A. stajao je na' slikar podutjecajem "zemlja'a$, a od stranih umjetnika bio mu je, po njegovom vlastitompriznanju, najbliži Georg Grosz, 'to se dade lijepo pratiti ne samo u njegovimcrtežima, ve! i u akvarelima, koji pružaju neke zanimljive paralele. Ha svakinačin, /teti! je umjetnik koji zaslužuje temeljitu obradu, a budu!i da njegovih

djela iz ovog perioda ima priličan broj, zacijelo nam predstoje zanimljivaotkri!a. ilan C3, koji je sa svojom ženom 8advigom izlagao u 0anjaluci19:=, a u +arajevu 19:9, poznat nam je po svojim plavo&zelenim kolorističkimsazvučjima i intimističkom karakteru svog slikarstva, 'to potvrFuju T+likarkaT iTotiv sa DozareT na na'oj izložbi. @vije slike @ragutina 3CB3H(63# dobropredstavljaju umjetnika, čije je bavljenje primijenjenom umjetno'!unepravedno zasjenilo njegove neosporne slikarske kvalitete. T-ejsažT jesuptilno valerski izdi?erenciran, dok T-ovr!eT asocira sočni put Benoirovihaktova, pokazuju!i ?ini sluh ovog autora za slikarsku materiju i njenesenzualne draži.ate 7##3D pripada takoFer beogradskom krugu slikara, a naročito se

istakao svojim ženskim portretima, u kojima ponekad ide do ?ormalnih ikolorističkih sloboda, rijetkih u na'em meFuratnom slikarstvu. +like kojeovdje pokazujemo spadaju u ne'to "umjereniji$ dio njegove slikarskeprodukcije.nvera DB-3# prikazujemo sa dvije slike pari'kih motiva, nastale 19:9.god. (bje su bile zapažene i pohvalno komentarisane na izložbama u -arizu i0eogradu, a njihov ra?inirani sklad nije ni do danas izgubio od svog dejstva panije čudno 'to su se njima bavili Codor anojlovi!, -etar ubarda, -jerDrižani! i drugi znalci.(vdje predstavljena TPiguraT ilene /(CB#, jo' jednog pripadnikabeogradskog slikarskog kruga, svojom elegantnom i plo'nom geometrizacijomženskog lika, te vje'tom organizacijom slikovnog polja posve se izdvaja usklopu ove na'e izložbe, 'to nas ne!e iznenaditi ako imamo na umu da je ovaslikarica @obrovi!eve pouke upotpunila kod dvojice čuvenih umjetnika ipedagoga< #. hotea u -arizu i #. #rhipenka u Hjujorku.Dada se na -rvoj izložbi zagrebačkih umjetnika 19:4. godine pojavila slika6ilka /PB(6# T@jeca s peri?erijeT, dočekali su je epiteti da je "nečista,crtački iskrivljena i sabla'na$ kasnije je izlagana na najreprezentativnijimsmotrama socijalno angažirane umjetnosti u 8ugoslaviji, pa smo veomazadovoljni 'to je, uz jo' dva primjerka pejzažnog slikarstva ovog majstora,možemo pokazati na na'oj izložbi. Metvrtu deceniju u opusu ilivoja 7#

predstavljaju ovdje TNena s violončelomT i TDu!a u primorjuT, obje iz @rugogpari'kog razdoblja )192>19:>* po 6ranči!evoj periodizaciji, u kome sedogodila "sretna simbioza monumentalne ?orme sa bojom koja kre!e prema?ovizmu$.3 najzad, sa po jednom solidnom slikom Damila BN3MD i Canaska3(63# zaključujemo sažeti prikaz eksponata bosanskohercegovačkihumjetnika, koji u ovom periodu nisu živjeli u ovoj sredini. -osebno izdvajamodva trebevi!ka motiva hrvatskog majstora 6ladimira 03#, koji na ovojizložbi ima status dragog gosta.

»A%a*ro%i!i$

Haziv "anahronisti$ posuFen je iz kritike i teorije umjetnosti osamdesetihgodina, ne da bi se pokazala eventualna srodnost jednog dijela

1A



bosanskohercegovačkog meFuratnog slikarstva sa situacijom u savremenojumjetnosti, u kojoj biti "anahronista$ znači biti "u trendu$, ve! stoga 'to seovaj termin po prvi put ne koristi isključivo u pežorativnom značenju, a dobropristaje i jednoj grupi na'ih slikara koje visoko cijenimo. (vi umjetnici su,naprosto, "otkačeni$, čak i od aktualnosti u vlastitoj sredini i uporno odbijajuda se prilagode teku!oj modi, koja u stvari, može imati veoma anahroničan

ukus, kakav je bio i onaj izmeFu dva rata, kada se smatralo "modernim$ tražitiinspiraciju u liniji 3ngresa, u pejsažu orota, u mrtvoj prirodi hardina, u?iguralnoj kompoziciji -oussina, ili u djelu -iera della Prancesca, te'ko da jekome padalo na pamet da ostane vjeran odleru i +egantiniju, kao 'to suučinili /#3H i 8BD3M, slijede!i svoje naklonosti jo' iz austrougarskog doba.-remda i vremenski i svojim duhom bliža modernom osje!anju, secesija je uto vrijeme bila naprosto demodirana.6e! je rečeno da planinski pejsaži -etra /#3H# predstavljaju pravo otkri!e oveizložbe pa, po na'em sudu, mogu stati uz bok najboljim djelima te vrste u-etrovi!evom, iji!evom i azali!evom opusu da ne idemo dalje. Hemamopravih upori'ta za njihovo datiranje, to i nije od posebnog značaja, jer evolucije

ovdje zapravo i nema. -oznato nam je jedino da je TBomanijaT slikana zaDraljev dvorac u an -ijesku 1924. godine, dok za T-renj&+evadijeT imamokomparativni materijal u jednoj reprodukciji iz 19:J, i to je sve. Hajjačitragovi secesije susre!u se u T7imi na BomanijiT, slici suvereno ritmiziranih ičvrstih kontura, koje u T8eseni na BomanijiT gotovo da prelaze u apstrakciju,toliko su ritam i arabeska izbili u prvi plan, potiskuju!i motiv u pozadinu. -akada se k tome doda neuobičajeni a veoma ra?inirani hodlerijanski skladplavog, smeFeg i žutog, dobije se rijetko uzbudljivo djelo. T-rvi snijegTvizualiziran je tako da nas čak može donekle podsjetiti na hiperrealizam. +druge strane, sva u kontrastu tvrdog, ukru!enog kamenog pojasa planinskihvrhova, toliko sličnih onim odlerovim, i svoje "meko$ slikane vegetacije uprednjem planu, slika T-renj&+evadijeT istovremeno je i sraz i sklad mineralnogi vegetalnog. # mi smo jo' do jučer držali /aina maltene slikarem anegdote i?olklora, kao da je onaj sjajno stilizirani pejsaž iz mjetničke galerije 0i, biopuka slučajnost. 6e! 192A, kao 'to je utvrdio ilo' Badi! u Dataloguretrospektive, održane u mjetničkoj galeriji 0i 19J>. Gabrijel 8BD3prestao je da se utrkuje sa vremenom, pa čak i da izlaže sa svojimsarajevskim kolegama. -oslije impresionističke predigre i uzbudljivesecesionističke avanture, okrenuo se evropskom 535 stolje!u i nazarenskomidealu "srednjovjekovne jednostavnosti$ i "pobožne ti'ine$. to vrijemeelaborirao je zatvoren i veoma koherentan svijet, baziran na studiju prirode, u

kome svjetlost i oblaci, dva najnepostojanija ?enomena, bivaju ?iksirani nanačin dostojan slikara za koga je lijepo drugo lice dobrog i istinitog. +ve do19:4. angažovan je na ovom ambicioznom ciklusu "6ečeri četiriju godi'njihdoba$, koji je trebalo da obuhvati "preko trista raznih slika$. Dada ga je tegodine izložio u 7agrebu, kritika mu je uputila ozbiljne zamjerke 'to kaopozadinu svim svojim biblijskim temama uzima 0osnu. 8urki!eva najranijadjela na ovoj izložbi vežu se za prethodni period. @o sada neizlagano ToreT iT-retprolje!e na planinamaT koriste veoma dugačak i uzak segantinijevski?ormat, pogodan za panoramsku viziju, koji je jedno vrijeme bio velika moda ubosanskohercegovačkom slikarstvu. T-laninski proplanakT je slikamonumentalna i po ?ormatu i po dejstvu, a u njenoj suverenoj jednostavnosti

kao da se nazire da'ak "stila$ dvadesetih godina. Hekoliko malih ?ormata,dematerijaliziranih do krajnjiih granica ujedno su i predstave netaknuteprirode, i stanja lirski ustreptale du'e. (vom tipu slike 8urki! !e ostati vjeran

1=



do kraja života. 7a razliku od 8urki!eve relativne izolacije u 0osni iercegovini, azar @B8#M#, "osamljenik sa -rerija$, koji se u ove krajevedoselio 19:%, bio je preko svake mjere i aktivan i produktivan, a po brojuodržanih samostalnih izložaba te'ko da mu u to vrijeme može stati uz bok i jedan bosanskohercegovački slikar. Drajem spomenute godine priredio je u+arajevu izložbu sa do tada "neviFenim brojem radova$ u ulju i akvarelu. lja

mu jo' vuku secesionističku konturu, čudno su obojena i iz njih bije nekapotmula snaga, a savremenike su podsje!ala na "ornamentalne kompozicijenarodnih vezova$. Hjegovi akvareli su, naprotiv, čas lahki i prozračni, čas gustii zasi!eni u boji< predmet im je priroda, najče'!e ona divlja, netaknutaljudskom rukom. Dvalitet njegovih djela natjerao je savremenike da ga po'tujui onda kada su ga nazivali "primitivcem, u čemu ih je i sam zdu'no pomagao.Mak je, i inače prema "primitivcima$ strogi Dr'i! napisao da je @rljačina slikaTlin i grude u BamiT "jedan od najistaknutijih na'ih pejsaža$. 0ilo kako bilo, uhistoriji bosanskohercegovačke umjetnosti četvrte decenije @rljača zauzimačasno mjesto.Codor /6B#D3M, sa sklono'!u za 'areni, uljep'ani kolorit, srodan "koluru od

ljubice$ njegovog nekada'njeg učitelja 6laha 0ukovca, ali jo' vi'e "živimbojama +lovaka 8ože prke$, slikao je u akvarelu zadužbine po +rbiji iakedoniji, dalmatinske pejsaže i obavezne tipove sa čar'ije, sve do svojesmrti 19:1. godine. /vraki!evo uče'!e na ovoj izložbi ne bi bilo opravdano)tim prije 'to je bio dobro zastupljen na prethodnoj* da nije slike T-renjT,dobrog planinskog pejsaža, koji ukazuje na njegove znatno ve!e slikarskemogu!nosti i u ovom periodu, tek !e /vraki!eva retrospektiva pokazati da lismo, i u kolikoj mjeri, imali pravo.Ha izložbi "mjetnost 0i 1>94&19>4$ eksponate +ave -(-(63#36#H(6# označili smo kao donju granicu kvaliteta. meFuvremenu smo u7agrebu i +arajevu prona'li neke plenerističke radove koji donekleopravdavaju njegov status boljeg slikara austrougarskog doba. + druge strane,kolegica @anka @amjanovi! je u 0aUreuthu, gdje je ovaj slikar proživio ve!i dioživota, prona'la niz podataka i otkrila ve!i broj njegovih radova, pa je,zahvaljuju!i njenim naporima, upotpunjena na'a predstava o ovom skromnomslikaru, koga prikazujemo sa jednim pejsažom. 6eoma žalimo 'to nismoprona'li ni jedno djelo koje bi dostojno reprezentovalo 6ojislava#@N3@#8#H(63#. Hjega smo na spomenutoj izložbi predstavili saznačajnim radovima iz 191>. godine. Doliko nam je poznato, on taj nivo vi'enije dostigao, a svoje skromne, plenenistički rje'avane predjele i ?igurepokazao je na izložbama sarajevskih umjetnika 19:1, 19:2. i 19:J.

ožda je najve!a 'teta 'to ovdje nismo mogli izložiti radove -ere -(-(63#,banjalučkog umjetnika koji je zasluženo dobio prvorazredan tretman na na'ojprethodnoj izložbi< na kraju smo, poneseni njegovim djelom, uključili i tri slikeza koje smo u Datalogu rekli da su mogle nastati i kasnije, i koje nam sadanedostaju. +igurno je da je njegova umjetnost, ba' u vrijeme boravka u+arajevu )19:%1941* doživjela opadanje, pa je on poslije 19:2. prestao daučestvuje na izložbama "vijete 7uzori!$. 6idosava usedžinovi! utvrdila je,pored ostalog, da je -opovi! u 0anjaluci, na početku perioda kojim se bavimo,naslikao ve!i broj portretnih studija malog ?ormata, na kojima se javljaju nekiekspresionistički proplamsaji u okviru ranije, impresionističko&plenerističkepoetike, 'to se potom ispoljilo i na par autoportreta. 3pak, malo je toga ostalo

'to bi bilo na razini njegovih realizacija iz austrougarskog doba.

/a)r0%e oa#e1J



+vi problemi koji u to vrijeme zaokupljaju jugoslavensku umjetničku scenu<od neoklasicizma i magičnog realizma do verizma bliskog "novoj stvarnosti$,koji najavljuje snažan prodor "socijalne umjetnosti$ u četvrtoj deceniji. #koostavimo po strani ikonogra?iju, čija je uloga u ovoj tendenciji prvorazredna,onda možemo re!i da se tridesetih godina, u djelima na'ih umjetnika

ispoljavaju impresionistički i postimpresionistički odbljesci, poetski realizam,kolorizam, i koloristički ekspresionizam< sliku upotpunjuju djela umjetnika kojesmo, u nedostatku boljeg izraza, nazvali "anahroinistima$. Hedostaju namnadrealizam i ?antastika, ali samo zato 'to su u ratu netragom nestalinadrealistički crteži 6oje @imitrijevi!a i njegove ?iguralne kompozicije saprizvukom ?antastike. #li bez obzira na te'ke gubitke, koje je na'a umjetnostpretrpjela u doba ratnih nevolja, ovo 'to je ostalo posve je dovoljno zadono'enje relevantnih zaključaka.

CRTE

rteži Darla 383# predstavljaju najljep'i primjer takvog izraza. (sim toga,očuvano ih je vi'e nego kod drugih onovremenih umjetnika pa se smijezaključiti da on i u ovom periodu kao i u prethodne dvije decenije, njeguje crtežkao jedan važan vid svoga rada i izraza. Dada se imaju u vidu i oni kasnijicrteži, iz četvrte pa i pete decenije, njegov ortački opus pruža sliku svihvažnijih umjetničkih pojava prve polovine dvadesetog vijeka, jer nakonakademskih i ranih ekspresionističkih, u kojima se začinje klica socijalnoangažovanih, nastaju konstruktivni crteži. (vaj geometrijski konceptzamjenjuju realističke tendencije četvrte decenije, a one se produžavaju čak ina godine poslije rata kada u takvom maniru Darlo iji! radi crteže na

(mladinskoj pruzi +amac +arajevo 194J. godine.rteži nastali oko 192A. godine, pa i kasniji, najče'!e predstavljaju sarajevskuokolinu, planinske predjele, čiju monumentalnost i bogatstvo oblika i relje?nurazuFenost iji! osje!a i nagla'ava u svjetlo&tamnim i crno&bijelimmodulacijama, izvedenim tu'em i kistom kratke istro'ene dlake, )T+arajevskaokolicaT, 192A, T-ejzaž s rijekomT, 192=*. iji!evi kasniji crteži iz tridesetihgodina pokazuju konačnu prevlast realističkih tendencija, a ve! na samompočetku četvrte decenije ova promjena okarakterisana je kao revolucija ?orme,koja je oboga!ena do jednog "novog naturalizma$. Ci kasniji iji!evi crteži koji opet predstavljaju motive iz sarajevske okoline, ku!e, naselja podCrebevi!em raFeni su i kistom, i perom, i trskom, a umjesto one ranije

sažetosti nude ne'to deskriptivniju sliku krajolika.-ribližno jednak intenzitet umjetničke aktivnosti pokazao je u to vrijeme iBoman -CB(63. 3 za njega, kao i za iji!a, crtež je značajno područje

1>



djelovanja, a i on kao i njegov ne'to stariji kolega prolazi kroz iste ?aze. ovim godinama -etrovi!ev ekspresionizam dostiže, čini se, punu snagu,samo na sve rjeFim crtežima. (sim toga, na sačuvanim primjerima stilskepromjene i uticaji aktuelnih zbivanja ne slijede uobičajeni tok. )apa litogra?ijaTrni dijamantiT, 192:*, a nedosljednosti se protežu i kasnije. izmjeni su trinajvažnije tendencije ekspresionizam, konstruktivizam i realizam, ali se

mogu na!i tragovi ?antastike, apstraktnih rje'enja, pa i kasne secesije isimbolizma. 8edan crtež iz tog vremena )T0ursaT, 192=.* ukazuje i danas narealnost ovakvih ocjena i reagovanja. rtež prikazuje gomilu uskome'anu iskoro izbezumljenih likova u holu neke berze. rtani su ugljenom i kistom,čistom i laganom linijom, koja i pored svoje meko!e i lako!e sugeri'e nekustra'nu snagu i silu, u takvom pokretu da lomi i savija oblike, stubove i ljudske?igure, izobličuje njihove likove i savija njihovu unutra'nju armaturu. Boman-etrovi! je tokom godina koje su slijedile bio sve bliži stavu humaniste. -odkraj tre!e decenije socijalne teme postaju sredi'nji motiv njegovih crteža, alirealističko shvatanje i ?orma ne potiskuju uvijek i sasvim i drugačija rje'enja.Heke litogra?ije iz mape T0osna i ercegovinaT, 1929, koje zbog prirode ove

gra?ičke tehnike predstavljaju, u stvari, litogra?isane -etrovi!eve crteže, sadržeodlike -etrovi!evog rukopisa, konstruktivnog manira tre!e decenije, zatimrealističke stilizacije portreta, pa čak i onu ekspresionističku dinamiku i ?ormunjegovih crteža iz 1921192:. godine. 3pak, od 19:%. godine pa dalje, crtežiBomana -etrovi!a najče'!e predstavljaju djecu, djecu ulice, besprizorne "djecu s očima punim tuge i beznadežnosti$, jednu novu socijalnuikonogra?iju, koja pokazuje "mučan i drastičan izraz jednog prigu'enogumjetničkog protesta$. (sim crteža Darla iji!a i Bomana -etrovi!a, u tre!ojdeceniji susre!emo i crteže akije DH(63#. +ačuvano ih je malo, anastali su za vrijeme njegovog boravka u -arizu. @va crteža raFena ugljemT+ceauRT i TBobinsonT )oba iz 1929. godine*, uz drugo, pokazuju i za'to ihnema vi'e. akija Dulenovi! je, kao Fak 8ovana 0ijeli!a i pari'ke 'kole,ugljenom vi'e slikao nego crtao i na njima zaista ?luidnost tonova i valerapotpuno potiskuje crtačke strukture.rteži +ige +BDB# pokazuju drugačiji stav i ishod. (n je svojeslikarstvo postepeno podredio crtežu i nekim vrlo strogim zahtjevima. 7bogizuzetne samokritičnosti usporio je rad i prorijedio djelo, stvoriv'i, kako je to8ovan Dri'i! dobro primijetio, neku vrstu naučnog slikarstva. +ummerecker, zarazliku od drugih, če'!e izlaže crteže nego slike, obja'njavaju!i da to čini zato'to smatra da "cio život 'to ga u sebi kriju slike sadrži u sebi isto i crtežslikara$. Cako +ummerecker vra!a i postavlja crtež pred sebe kao

?undamentalno i esencijalno sredstvo svog rada i izraza a i sam crtež, nekomsamo njemu svojstvenom strogo!om, reducira na nužne i egzaktnekomponente )T#utoportretT*. Dod njega, kao kod nekog renesansnog majstora,tehnolo'ka obavije'tenost i priprema predstavljaju preduslov uspjeha< dobrozategnut i prepariran papir, razrijeFeni tu' i brižljivo zao'trena trska, 'to sveomogu!ava da disciplinovana ruka ostavlja poteze "vučene kao iglom$)TDu!erci na +oukbunaruT*. Darakterističan primjer nove orijentacijepredstavljaju crteži ice C(@(B(63, nastali upravo oko 19:%. godine, uvrijeme drugovanja sa istaknutim ličnostima grupe 7emlja. 3stina, ni icaCodorovi!, ni 3smet ujezinovi!, ni Bizah +toli!, koji takoFe stiču obrazovanjeu tom krugu, nisu postail članovi i ortodoksni predstavnici "zemlja'kog$

programa. (na u cijelom svijetu nalazi dru'tvene de?ormacije, ljudske slabosti)T0erta ondenkaT*, licemjerstvo i oportunizam. (na svojim crtežima neizražava stav borbenog protivnika koji poziva na borbu a i sam ide da se bori.

19



Hjena aktivnost je čisto intelektualne i umjetničke prirode, a njeni crteži sav tajsvijet i njegove slabosti prikazuju ne samo kritički nego i s jednom dozomsatirične duhovitosti i komike, u burlesknim scenama. rteži kao 'to su TiganarodaT )Taskirani balT iz 19::. godine* ili T@ru'tveni dogaFajT raFeni suolovkom, uz racionalnu primjenu linije u prikazivanju ?igura i ?iguralnogmizanscena. @rugi, ne'to mlaFi umjetnik, Bizah /CC3 obrazovan je u istoj

sredini i blizak je istim shvatanjiima. Hjegovi crteži, kao i slike ili gra?ike,mnogo su bliže jeziku "7emlje$. to vrijeme on praktično i ne djeluje u 0osni iercegovini, a u vrijeme nakon povratka ne pravi vi'e tako programski čistezemlja'ko&grosovske crteže. eFu relativno brojnim očuvanim crtežimaBizatia /teti!a neki se u ovakvom shvatanju posebno ističu. Cakvi suT@vori'teT koje prikazuje ku!erke iz jedne mahale u 0rčkom ili THa česmiT)19:A*, te TMetvrta klasa u 0osniT, )vlasni'tvo uzeja revolucije u +arajevu*raFeni perom i s akcentom na socijalni siže svedeni na jedan o'tar i opordeskriptivan crtež, u kojem neka rje'enja, o'trina linije i de?ormitetipredstavljaju uticaje ekspresionizma na socijalnu umjetnost. 7a razliku odujezinovi!a, Bajka B- je u -arizu, prvobitno mjestu studijskog

boravka, ostala stalno, uključuju!i se u umjetnički život u +arajevu povremeno.Hjen crtački opus impresionira iz vi'e razloga. (na je crtala mnogo, ali iostavljala i čuvala svoje crteže. (na se bavila crtežom, ako ne vi'e, onobarem koliko i skulpturom, koja se smatrala njenom vokacijom. rtala je svimmaterijalima olovkom, perom, kistom, krejonom, pastelima neki putzadržavaju!i se na ljepoti i čistoti jednog materijala, drugi put kombinuju!i ih.(sim ove velike strasti ili ljubavi prema crtežu, ona ima jo' jednu, opsesivnutemu ženskog akta. jepota ženskog tijela, pokreta, beskrajne razlike uoblicima, proporcijama i stanjima ženskog tijela za Bajku er!ep su značileisto 'to i za nekoga razlike u karakteru i individualnosti portreta. Hekad, uzavisnosti od materijala kojim crta, potencirane su ?orme, mase, skulpturalnioblici, težinaI nekad su naznačeni samo obrisi tijela ili dijelovi, pa se aktpoistovje!uje sa neodreFenom okolinom. Hekad su pastelom samodohva!ene putene komotne ženskog tijela, ženska priroda u nekoj mjrsnoj?izičkoj supstanci.Bajka er!ep svojim crtežima izražava jednako iskonsko zanimanje za?enomen ženskog tijela, kojemu sredina i tradicija pari'kog života posebnopogoduje i čini ga osobeno umjetničkim. cjelini gledani, njeni crtežipredstavljaju primjer intimizma koji sre!no ujedinjuje prirodu i senzibilitetnjenog bi!a i umjetničko shvatanje tridesetih godina.3me i opus 3smeta 873H(63# gotovo su sinonim za crtež i crtačke

sposobnosti umjetnika. @ok se kod nekih umjetnika jedva naFe poneki crtežkod 3smeta ujezinovi!a onih očuvanih ima vi'e hiljada. tom ogromnomopusu, koji se može podijeliti po temama i periodima i na druge načine, brojnucjelinu opet predstavljaju crteži nastali u godinama poslije studija pa sve dorata. 0oravak u -arizu označava prvu kvalitetnu ?azu, kada se ujezinovi!susre!e s bogatom umjetničkom ba'tinom, kada svoje dru'tvene poglede, kojisu se ?ormirali u zagrebačkoj sredini )grupa "7emlja$* izražava najče'!ecrtežom. -redmete i motive svojih crteža ujezinovi! nalazi svuda uoživljenom dru'tvenom životu velikog grada, susretima s prijateljima,umjetnicima, po ka?anama, gdje sve vrije od pokreta i razgovora, plesa, igrepa i orgija )Da?ana 3, 33*. ovom vremenu ujezinovi! je pro'ao nekoliko ?aza,

'to pokazuju i njegovi crteži. 8edna skupina pokazuje uticaje "7emlje$ irealističko shvatanje. pari'kom periodu javljaju se ekspresionističkarje'enja, ponekad bliska nadrealizmu i apstrakciji a po povratku u 0ijeljinu,

2%



7agreb, +plit, Gradac i na kraju u +arajevo, i rade!i i izlažu!i s mlaFimumjetnicima, izbijaju sve če'!e realističke ideje i motivi u prvi plan. Cakvi subrojni crteži berbe grožFa, izvlačenja mreže i žetvi, prema kojima je kasnijeradio slike i koji, osim tog socijalnog miljea, pokazuju recidive konstruktivneumjetnosti tre!e decenije. Bealističke tendencije i idejni i humani stavumjetnika najneposrednije su izražene u crtežima koji pokazuju radnike na

radili'tima, pri odmoru i užini, prijatelje, umjetnike u ateljeima, pisce ikompozitore, ilegalce )Toj gost Eemo DrvavacT*. -onekad, neka intimnascena, ?igura u enterijeru, )TarijaT, T@jeca u 'koliT, TNene u žarovimaT* nudedrugačija rje'enja, lak'i crtež i poetsku atmos?eru, a varijacije se razvijaju svespontanije u kasnijim godinama i pred rat. rteži 3smeta ujezinovi!a naosoben način odražavaju epohu i svjedoče o jednom izuzetnom talentu. rtež je u njegovim rukama postao ne'to čudesno, virtuoznost, čarolija, najkra!i inajkonkretniji izraz, ali i tajna, zastra'uju!a sigurnost i neuhvatljiva opsjenaInedostižna stvaralačka mo!, koja je crtež uop'te, ne samo u 0osni iercegovini, uzdigla na najvi'i kreativni čin.

GRA3IKA

Gra?ika u 0osni i ercegovini u vremenu izmeFu 1924. i 1941. godine imadvije karakteristične etape. -rva obuhvata gra?ički život i produkciju u drugojpolovini tre!e decenije, a druga gra?iku četvrte decenije. cjelini, gra?ika ovogperioda predstavlja značajnu umjetničku djelatnost koja kod nekih umjetnikapostaje dominantna. 6e! 19:1. godine za @anijela (zmu se kaže, dok je jo'bio student, da se s uspjehom bavi linorezom. 3ste godine prikazana je gra?ikaBomana -etrovi!a povodom izložbe litogra?ija u +alonu +kočaji!. 3 u kasnijimnajavama i prikazima izložbi pominju se gra?ike @anijela (zme, a znatno su

učestalije in?ormacije i poku'aji osvjetljavanja (zmine gra?ike pod kraj četvrtedecenije, povodom pojave njegove mape T3z bosanskih 'uma.T 3pak, tek

21



poslije rata pojavljuju se 'iri prikazi i potpunije se predstavlja (zmina gra?ika.-o uče'!u s gra?ikama na izložbama tih i kasnijih godina moglo bi se zaključitida je 383 aktivniji od drugih. stvari, i on izlaže starije listove. +amo surijetki nastali na samom početku ovog perioda. ist T3sus i agdalenaT,označava zapravo kraj sakralnog ciklusa, pa i kraj njegove gra?ičke djelatnosti.ijii!evu gra?iku u četvrtoj deceniji možemo predstaviti samo jednim

linorezom, TBibariT koji je nastao oko 19:A. godine. (vaj list, kao i sačuvaneskice i pripreme za druge gra?ike koje nisu realizovane pokazuju da je iji!i u gra?ici, kao i u slikarstvu i crtežu, slijedio realističke tendencije,preovladavaju!e u tridesetim godinama, a koje su i kod njega, i u gra?ici,poprimile ne'to od meko!e i lične osjetljivosti.3 #dela 0B 6D3, kao i iji!, usporava i smanjuje intenzitet rada tokomtre!e decenije. 3pak, kretanje izmeFu +arajeva, @rvara, ('trelja i -rimorjapobudilo je potrebu da se neki od tih motiva i predjela uobliči gra?ičkimsredstvima. 7a +arajevo su vezani linorezi koji predstavljaju stare dijelovegrada, sokake i doksate, planinsku okolinu, likove žena, pojedinačno ili uskupinama, u ambijentu sarajevskih mahala, lako se inspiri'u tradicionalnim

motivima. /irokim rezom ostvareni su svježi oblici i plohe, crno&bijeli kontrasti,tako da je 0erova u njima postigla punu gra?ičku zrelost. @ruge gra?ike,inspirisane motivima iz okoline @rvara, koje prikazuju 'umske vedute, stabla,vrbe nemaju tu snagu, koja se povukla pred idiličnim osje!anjem ljepoteprirode. 3sto se može re!i i za gra?ike s motivima iz -rimorja )Terceg HoviT,oko 192A, TDrkT, 19:%* gdje su se u jedan lirsko&realistički siže zaplele isecesijske loze i grane. #dela 0er je svoje bavljenje produžila i na tridesetegodine, ona izlaže sa Dlubom umjetnica u 7agrebu, ali nema gra?ika koje bipredstavljale nadgradnju u okviru njenog opusa. /tavi'e, 0erova se povlačiupravo kad pristiže nova generacija, koja !e obnoviti gra?ički život. Cek poslijerata njen cijeli opus drukčije je i bolje vrednovan zahvaljuju!i i objavljenimradovima o njoj. Ha samom početku ovog perioda, oko 192A. godine, napravio je 6ilko /PB(6 mapu litogra?ija pod nazivomT0osnaT. 3 ovaj njegov rad, ustvari, predstavlja zavr'avanje nečega 'to je nastalo i razvijalo se uprethodnom periodu, do 192:. godine. (n je, naime, tada boravio i radio ukrugu 0lažujske kolonije, pa i njegovi kasniji dolasci i boravci omogu!ili su muda slika bosanske motive i predjele. Cako su nastali crteži za ovu mapu, koju je izveo u tehnici litogra?ije, od kojih ve!ina predstavlja motive iz +arajeva)T0egova džamijaT, Tlica u +arajevuT*. -renose!i svoje crteže ili slikelitogra?skim krejonom na kamen, /e?erov se služio 'irokim tonskimmodelacijama, koje predstavljaju gra?ičku zamjenu njegovog slikarskog rada, a

istovremeno i shvatanje i nagla'avanje plastičnosti oblika u duhu estetiketre!e decenije. Heke od ovih litogra?ija naginju realističnijem i deskriptivnijemtretmanu, na 'to je možda utjecala i namjena ape. +ličan, ali mnogoambiciozniji primjer predstavlja poduhvat Bomana -CB(63#. (n je, naime,izdao jednu veliku mapu litogra?ija 1929. godine, koja je nadma'ila svedotada'nje, i po ?ormatu, i po broju listova. Hajvi'e motiva bilo je iz +arajeva)čar'ije, starog dijela grada*, ali su tu bili uključeni i motivi iz ostara i iz nekihdrugih manjih mjesta, a na kraju i jedan suncem obasjani @ubrovnik. Cu suplaninski predjeli, masivi -renja i +utjeske, a izmeFu veduta i predjela stavljenisu listovi s karakterističnim likovima ljudi iz grada i sela. + op'irnimpredgovorom Hike iličevi!a i ovakvim ilustrativnim sadržajem apa, u stvari,

predstavlja jednu vrstu ilustrovanog atlasa 0osne i ercegovine, njenihgeogra?skih, istorijskih, urbanih, ruralnih i etnogra?skih speci?ičnosti. rtež je,u odnosu na ranije primjere, ne'to kru!i i suvlji, u ?unkciji je ?orme i podsje!a

22



na sezanovsku maniru graFenja ?orme kontrastiranjem i modulacijom. Gra?ikaBizaha /CC3#, znatnije nego kod drugih umjetnika ove nove generacije,zahvata probleme života, životnu stvarnost, ljude i njihove sudbine, koji sutako udaljeni na neku ljudsku i civilizacijsku peri?eriju, zabit i zaostalost. /teti!ane zanimaju samo neki usamljeni, zaboravljeni i zapu'teni predjeli 0osne. (nsvoje teme, motive i likove nalazi i u urbanim sredinama, skre!u!i pažnju na

njihovo postojanje, pozivaju!i na osvje'!enje i ukazuju!i takoFe da zajednički?izički prostor nije za sve ljude ista humana s?era. Co najbolje pokazuju gra?ikena kojima su predstavljeni nejaki starci koji obavljaju te'ke poslove, iskrivljenihi od tereta de?ormisanih tijela, izobličena lica )T-rosjak 3broT, T+tari testera'T*,ili djeca, sirotinja u dronjcima, gladnog i avetinjskog izraza. -očetkomtridesetih godina nastajali su tako pojedinačni listovi prvi pod jačim uticajem jednostavnijeg zemlja'kog gra?ičkog jezika )T@ženazaT, 19:%.* a kasniji sadržepažljivije komponovane gra?ičke odnose, zreliju izvedbu i na njima se osje!auticaj gra?ike asereeia. Dada se pod kraj tridesetih godina zaposlio bližesvome kraju, tada dograFuje svoj gra?ički opus i od ranijih i novih gra?ika?ormira i izdaje mapu gra?ika T0osnaT 194%. godine. 0ranko /(CB#, kao i

drugi značajni gra?ičari četvrte decenije, stiče obrazovanje u beogradskojmetničkoj 'koli, u kojoj gra?ika i uticaj ličnosti jubomira 3vanovi!a imajupribližno isti značaj kao Comislav Drizman za zagrebačku sredinu. 3 0ranko/otra je pro'ao kroz tu 3vanovi!evu veoma solidnu 'kolu i kod njega su vi'enego kod drugih vidljive pouke i rezultati učiteljeve gra?ike, lako je 0ranko/otra bio dru'tveno i politički jedan od najangažovanijih mladih umjetnika, azbog partijskog rada proganjan i premje'ten, on u svojoj predratnoj gra?iciskoro da ne otkriva svoje ideolo'ke poglede. 0avi se čak i sakralnomumjetno'!u. + gra?ikom se javlja 19:4. godine i motivi koji ga privlače potiču iz8ajca, Gerzova, s -live i ercegovine, rodnog kraja i +toca. eFu ovimtemama pojavi se i neki lik starca )T-ortret (brada -opovi!aT, 19:=, T-ortret@u'ana -opovi!aT* ili lik ercegovke, kod kojih se možda može govoriti i onekoj socijalnoj komponenti. #li, T6odenice na -liviT, kao i gra?ike s motivima8ajca, ku!ama u mjestu 8ezeru nemaju ni'ta od toga koncepta. +lične jemotivske i idejne neutralnosti gra?ika @anilusa Dabilja, koja nema posebnogznačaja ni po obimu ni po izrazu )Totiv iz +arajevaT, 19:J, mjetničkagalerija 0i*. otivi gra?ika 0ranka /otre su crtani i rezani u jednomzaka'njelom romantičnom raspoloženju koje se, kao takvo, kasno javlja i kodnjegovog učitelja jubomira 3vanovi!a. (sim toga, u nekim motivima, kao 'to je TBizvanbegovi!a kula kod +tocaT, )19:A* uspijeva dinamizirati gra?ičkesadržaje i nagovijestiti simboliku a, kao čovjek s krasa i sunčanog podneblja, s

nekim elementima tog sižea nagovje'tava predmet svoje kasnije intenzivnegra?ičke djelatnosti. tom duhu nastavio je da radi po odlasku u akedoniju)T(hridski muzejT, 19:9*, pa i poslije rata. -rije odlaska, jo' kao nastavnikcrtanja u +arajevu, započeo je rad na mapi T@uhanT, 19:J. godine, koja jetrebala imati tridesetak drvoreza, a predstavljala bi "rad i mukuhercegovačkog seljaka oko duhana . . .$ /otrma predratna gra?ika je postalaznačajna za razvoj gra?ike u 0osni i ercegovini.Gra?ike Bajke B- jedva da se mogu zapaziti ili raspoznati u njenomopusu. Hema ih mnogo a tretiraju iste teme kao i crteži i raFene su sredstvimakoja se na prvi pogled ne razlikuju mnogo od crteža perom i olovkom. 3 ovihnekoliko sačuvanih otisaka ve!inom su dograFeni drugim tehnikama,

pastelom, akvarelom ili čak uljem )T#ktT, monotipija*. +toga su čisto gra?ičkitragovi i potezi igle 'to zbog minimalnog prisustva, 'to zbog drugih aktivnihelemenata jedva vidljivi u cjelini. #li i ovako minimalno zahvatanje iglom u

2:



ploču bilo je dovoljno da se postignu one vrijednosti koje su karakteristične zanjen izraz i da tih nekoliko listova dostojno predstavljaju primjere intimizma ugra?ici 0osne i ercegovine. Gra?ika druge dvojice mladih umjetnika, 6oje@imitrijevi!a i @anijela (zme, ima meFutim sasvim odreFeno usmjerenje. 36ojo @33CB3863 je Fak beogradske metničke 'kole, a i pobornik istihdru'tveno&političkih ideala kao i +otra i (zmo, koji !e do!i do izražaja u

+arajevu, druže!i se sa 3smetom ujezinovi!em, icom Codorovi!, (skarom@anonom, 3som Bajs i drugim, kasnijim nosiocima skupnih priredbi, predstava,koncerata i izložbi u ollegiuinu artisticumu. Co njegova gra?ika, kao i nekeslike, nedvosmisleno pokazuje. Hije ih se mnogo očuvalo, ali tih nekolikolistova kao da su koncipirani i realizovani vrle smi'ljeno, kao da se željelo dase u njima naFe cijeli program i mani?est jedne angažovane umjetnosti i jedneborbene generacije. nekim gra?ikama predstavljen je socijalni siže, radničkabijeda i neima'tina )TNivot u ku!i radnikaT*. Glad, ljudska borba zaelementarne egzistencijalne potrebe )T-ekaraT, THasu'ni hljebT*, teme i slikekoje se mogu locirati u predratno +arajevo, u konkretnu situaciju i okolniživotni prostor umjetnika. drugim gra?ikama @imitrijevi! tretira op'te teme,

on se izdiže iznad svoje i lokalne situacije, ukazuje na prijete!i ?a'izam)TPa'izam carujeT*. Gra?ike @anijela (7 svojim kvalitetom i sižeompro'iruju sliku gra?ike četvrte decenije. Hastale za nepunu decenijuumjetnikovog djelovanja, njegova gra?ika je ostala i mjerilo za cjelokupnoživotno djelo. (d kada je diplomirao 19:4. do hap'enja 1941. i stradanja u8asenovcu 1942. godine, bavio se skulpturom, crtežom, slikarstvom igra?ikom, koja je postala glavna preokupacija u drugoj polovini njegovogkratkog stvaralačkog vijeka, potiskuju!i i vajarstvo, njegovu prvobitnu vokaciju.6e! za vrijeme studija zapaža se da se (zmo s uspjehom bavi linorezom i dase trudi da razvije svoj talenat. Ca pritajena i aktivnost, u sjenci važnijegvajarstva, kao da i'čekuje vrijeme konačnog opredjeljenja i iskaza, jer ovdje, uovom mediju, nema neutralnih tema. -rve gra?ike nastaju na temu no!nogživota, predstavljaju ljude u pivnici, u ka?ani, svirače i pjevače tada jo' sprigu'enom socijalno&kritičkom intonacijom )THo!ni životT, T pivniciT*. 3 oviprvi (zmini listovi, nastali do 19:A. godine, kao i @imitrijevi!eve ne'to kasnijegra?ike, nemaju n'ta zajedničko s gra?ikom njihovog učitelja jubomira3vanovi!a. 3dilične i romantične motive zamijenile su scene dru'tvenestvarnosti. Hjihova gra?ička rje'enja izgraFena su u drugačijem isamostalnijem shvatanju, koje je bilo bliže njemačkom ekspresionizmu iangažovanoj umjetnosti u vropi. isto vrijeme, (zmo počinje da radi teme izradničkog života, crta i u linorez prenosi razne ?aze nekog radnog procesa,

same radnike i radili'ta, ?abrike i pilane. otivi i teme su uzeti neposredno izživota. (zmo boravi u 8ajcu, (lovu, u okolnim 'umama, prati radnike i živi snjima, crta njihove kolibe gdje spavaju na drvenim klupama )T kolibiT*,prisustvuje sječi, obaranju i transportu trupaca, posmatra i bilježi rad u pilani.7animanje za život 'umskih radnika bilo je u početku jednako kao i za radnikekraj užarenih pe!i )T livnici, 12%%V 12%%VT* ali se ta tema postepeno izdvaja iname!e svojom 'irinom i cjelovito'!u pa je (zmo konačno uobličava kaoposeban ciklus i izdaje kao mapu gra?ika pod nazivom T3z bosanskih 'umaT19:9. godine. Cematika mape je autentična i prvi put se pojavljuje ovakorazvijena. 7a (zmu ona predstavlja krunsko djelo u njegovom opusu i kratkomživotu. 8o' jedno njegovo djelo zaslužuje posebnu pažnju. Hjegov

T#utoportretT, nastao do 19:J. godine, predstavlja možda i najbolje gra?ičkoostvarenje ovog perioda u 0osni i ercegovini. Ha njemu je (zmo pokazaokako je znao da izrazi i oblikuje ljudski lik, njegove individualne vrijednosti,

24



kako je na jedinstven način, u tako jednostavnoj ?ormi, ostvario spoj plastičnih,vajarskih i gra?ičkih elemenata. +voj autoportret pretvorio je u uzor gra?i!ko&umjetničkih nastojanja toga vremena, a svoj lik u simbol i slutnju bliskih dana igodina stradanja.

2A



SKULTURA

6e!inu ovih porudžbina predstavljaju "aktuelni spomenici pounutra'njosti$, kralju -etru 3 i #leksandru DaraForFevi!u, koje najče'!e izvode3van kert i 3va @espi!. (d porudžbina druge vrste bilježimo samo jednu. prvoj polovini 192J. godine, mladom pro?esoru @ruge sarajevske gimnazije,

#nti #CD(63, @ru'tvo prijatelja umjetnosti Tvijeta 7uzori!T povjeravada za Harodno pozori'te u +arajevu izradi biste desetorice "predstavnikana'e dramske književnosti< arina @rži!a, 8oakima 6uji!a, 8ovana +terije-opovi!a, @imitrija @emetre, Prane arkovi!a, Doste Cri?kovi!a, 3vanaankara, 3ve 6ojnovi!a, 0ranislava Hu'i!a$, koje su otkrivene u gledali'tu-ozori'ta 1A. septembra 192J. godine. (ve biste istovremeno predstavljaju i jedini značajniji atkovi!ev angažman poslije kojeg se on, u ovom periodu,samo jo' jednom javlja, na 3zložbi sarajevskih likovnih umjetnika u 0eogradu19:J;:>. godine, i to iz Cuzle gdje je 19:%. godine premje'ten za učiteljavje'tina na Bealnu gimnaziju. He znamo kako su izgledale ove biste, ali sude!i prema pisanju 'tampe najbolja je bila bista 0ranislava Hu'i!a, jer"je umetniku stajao živ model$ i "on je dao živo nijansiranu plastiku odvrednosti . . ,$ (stale biste raFene su po ?otogra?ijama i na njima umjetnik težipostizanju sličnosti. tom smislu raFen je i TNenski portretT jer potvrFujeosnovnu odliku atkovi!evog rada i realističkog izraza.@olaskom #nte atkovi!a i povratkom sa studija iz 7agreba Pranje edera,19:2. godine, uz koje pristaje mladi i ambiciozni @ragi'a Cri?kovi!, u Cuzli sukoncentrisane potencijalne vajarske snage i ovaj grad ?ormalno, uz +arajevo,postaje drugi vajarski centar u 0osni. eFutim, sude!i prema njihovimkonkretnim realizacijama, djelatnost ovih vajara ostaje u užem regionalnomokviru, bez ve!eg značaja za bosanskohercegovačku skulpturu ovog perioda.

Pranjo @B je u suženim materijalnim uslovima bio prisiljen da radi uvje'tačkim materijalima beton, liveni kamen, a u okviru takvih skromnihmogu!nosti najbolje su mu ipak ?igure #tlanta )TCuzlanski kandelabriT iz 19:=*na 8alskom mostu u Cuzli. 3stim uslovima pla!a danak i @ragi'a CB3PD(63,od koga je iz tog vremena ostao sačuvan relje? pod nazivom T-orodicaT)mjetnička galerija 0i*. -rva i jedina vajarska izložba u +arajevu u ovim, zana'u skulpturu kritičnim dvadesetim godinama, otvorena je u martu 192J.godine u +alonu +kočaji!. 3zlagač je mladi +arajlija 0ranko #B8#H(63,svr'eni Fak beogradske metničke 'kole i učenik "čuvenog pari'kog vajara g.0ourdella$. 7namo jo' i to da arjanovi! izlaže dvadesetak novijih radova.eFutim, njihova sudbina, kao i njihov izgled i vrijednost ostajiu nam

nepoznati, isto kao 'to zasada ni'ta ne znamo ni o daljoj sudbini autora. istom ovom periodu 3va @+-3 razvija svoju djelatnost, s tim 'to njenaskulptura ima vi'e odjeka u beogradskoj sredini. njenom izrazu, meFutim,nema bitnih promjena, ostaje zanimanje za iste teme, a nema ni evolucije?orme. ožda ženski portret Toderna uslimankaT iz 192A. pokazujeizvjesno odstupanje od ranijeg lirskog realizma ka jednom reprezentativnijemkarakteru portreta. 3stovremeno sa ovakvim portretima, 3va @espi!realizuje, kao i prije, portrete i ?igure u duhu lirskog i intimističkog izraza )T#ktT,T-ortret ilice oji!T*. Bezultat njene aktivnosti je izložba, sa preko stotinuskulptura, slika i crteža, u (?icirskom @omu u 0eogradu, krajem 192J. godine. kontekstu op'tih promjena u dru'tvu, ve!eg značaja +arajeva kao centra

@rinske banovine i prisustva ve!eg broja vajara, početkom četvrte decenijemijenja se i položaj skulpture. 3stina, manje porudžbine i dalje su namijenjene

2=



ovda'njim umjetnicima. 7a ove svrhe pozivaju se i umjetnici sa strane ali imse, zahvaljuju!i aktualiziranju jugoslovenskih konkursa, omogu!ava rad i naznačajnijim javnim spomenicima. Cako 19:%. godine @ržavna hipotekarnabanka iz +arajeva raspisuje konkurs za spoljnu i unutra'nju "vajarsku obradu$zgrade 0anke i izmeFu osam prispjelih ponuda odlučeno je da se "de?initivnuizradu ustupi$ 6ladimiru 7#G(B(@H8D, vajaru i scenogra?u Harodnog

pozori'ta iz 0eograda. +ude!i prema i danas dobro očuvanim skulpturamakoje ukra'avaju glavni ulaz u 0anku možda se tog zadatka mogao prihvatiti ineki bolji vajar.@rugi jugoslovenski konkurs, za monumentalni spomenik kralju -etru 3 u+arajevu, raspisan je 19:>. godine. (vo je ujedno najambicioznije zami'ljenarhitektonsko&vajarski poduhvat u +arajevu. Ha Crgu kralja -etra 3 )danas CrgosloboFenja* koji je djelimično regulisan za te potrebe, po projektuzagrebačkog arhitekte 8osipa -ičmana iz 19:4. godine, trebalo je da sepostavi spomenik ispred zelenog zida koji je predstavljao južnu granicu Crga.Niri za izbor radova u kojem su sjedila najuglednija imena jugoslovenskekulture i umjetnosti< 3van e'trovi!, Hiko #ndrija'evi!, 6eljko -etrovi!, ate

0avlon i /!epan GrFi!, sastao se u junu 19::. i izmeFu idejnih rje'enjatridesetorice umjetnika povjerio je izradu spomenika zagrebačkom vajaru PraniDB/3H3. +pomenik je zami'ljen vrlo ambiciozno i trebalo je da, zajedno sapostamentom iz jablaničkog granita i bronzanom skulpturom Dralja na konju,bude visok 14 metara. +pomenik je bio odliven u bronzu, dovezen u +arajevo ive! se radilo na postamentu. eFutim, @rugi svjetski rat obustavio je daljeradove, a spomeniku se kasnije izgubio svaki trag.@olaskom vajara arina +C@3H# iz 7agreba u +arajevo 19:2. godineotvoreno je novo poglavlje u bosanskohercegovačkoj skulpturi. -očetkom tegodine njega je tada'nji 6rhbosanski nadbiskup dr 3van /ari! pozvao da zasarajevsku Datedralu izradi relje? nekada'njeg nadbiskupa 8osipa /tadlera irelje? je zavr'en i postavljen iste godine. eFutim, poslije toga +tudin ostaje jo' nekoliko godina u +arajevu, i pored portreta uglednih graFana on radipoprsja Tatije GupcaT, T+ime ilutinovi!a +arajlijeT, Tate 0aUlonaT, T+ilvija+trahimira Dranjčevi!aT, bistu Toja ženaT i druge. eFutim, njegov rad se neiscrpljuje samo u tome. +tudin se ogleda i na polju umjetničke kritike, držipredavanja o umjetnosti, vodi polemike u novinama i uglavnom zahvaljuju!injemu u martu 19::. godine otvara se u Gradskoj vije!nici izložba trojiceprijatelje< vajara arina +tudina, slikara Bomana -etrovi!a i arhitekte ate0avlona. arin +tudin na njoj izlaže oko trideset i osam, uglavnom starijih ali inovih radova nastalih u +arajevu, meFu njima i jednu od mnogobrojnih replika

biste književnika T+ilvija +trahimira Dranjčevi!aT iz 19:2. @anas, meFutim, unedostatku drugih boljih sačuvanih +tudinovih djela, ona predstavlja njegovuvajarsku djelatnost u +arajevu, jer ovo djelo, s očiglednim uticajem secesijskemodelacije, ne predstavlja poseban kvalitet, ni samo za sebe ni zabosanskohercegovačku skulpturu toga vremena.-oslije 19:%. godine mijenja se i situacija sa izložbama. (pet zahvaljuju!ipromjeni op'te klime, ali i inicijativi "vijete 7uzori!$ da u jesen svake godinepriredi ve!u izložbu radova svih umjetnika koji stalno žive i rade u @rinskojbanovini. Cako je ve! u oktobru 19:2. godine prireFena -rva jesenska izložbaradova likovnih umjetnika @rinske banovine. @anijel (7( je u to vrijeme jo'učenik na beogradskoj metničkoj 'koli, a Eoko azali! smatra da se " ... i po

ovim prvim radovima vidi neosporan talenat$. -oslije 19:4. godine, kadazavr'ava /kolu, (zmo se vra!a u +arajevo, aktivno učestvuje u na'emlikovnom životu i izlaže na izložbama kao skulptor, slikar i gra?ičar. (d 19:>.

2J



godine djeluje uglavnom kao gra?ičar, a razlozi ove preorijentacije na gra?ikusu uglavnom materijalne prirode. -ovodom njegovog uče'!a na 3zložbi grupenajmlaFih sarajevskih umjetnika, krajem 19:A. godine, Eoko azali! pi'e da je (zmo vrlo talentovan vajar, osjetljiv za plastičnost koja ga tjera dotle daglave dobijaju kvadratične plohe, u kojima je ?orma detalja upro'!ena, njihovaveza pomno izvedena i prevedena u glavnu ?ormu. Hažalost, njegove

skulpture doživjele su sudbinu svoga autora pa se o njima ne može govoriti, aniti umjetnika predstaviti u pravom svjetlu.Ha pomenutoj 3zložbi najmlaFih izlaže i 0ranko /(CB#, koji se jo' ranije javljana izložbama, ali kao slikar. (vaj put izlaže relje? T+veti EorFeT, koji jezapažen pa je i za /otru azali! napisao da je "roFeni duborezac$, koji"može da se popne meFu prve u zemlji$. 3 prilikom ostalih /otrinih uče'!a naizložbama hvaljeni su njegovi duborezni radovi sa scenama iz narodnogživota, ali i oni sa religioznim temama, koje najče'!e radi po porudžbinipravoslavnih crkava u 0osni ili bogatih sarajevskih graFana. (vog mladognaprednog umjetnika, koga policija dva puta, 19::. i 19:=. godine, hapsi radikomunističkog djelovanja, najbolje predstavlja relje? na jednoj ploči dvostrano

obraFenoj, s jedne strane su Dosci koji ga kao tema intimno vi'e zanimaju, a sdruge strane jedna religiozna tema, namijenjena očigledno nekoj imu!nojsarajevskoj porodici )6askrsenje azarevo*. (va ikona u duborezu, kao iT+veti 8ovan DrstiteljT iz 19:>. stilski su bliske svim /otrinim radovima ovevrste. eFutim, ova dva rada najbliža su odlikama zrele secesije< naobraFenoj ravnoj plohi dominiraju izdužene ljudske ?igure dugih prstiju,stilizovanih detalja i gipke, talasaste linije. -očetkom četvrte decenije,bosanskohercegovačka skulptura računa na jo' jedno ime. lada 0ile!anka0ajka B- započinje vajarsku karijeru u -arizu. "Dada je 19:%, u +alonunezavisnih, izložila Tik #zijeT, kritika ju je obasula pohvalama. . . . 3sticali su jednostavnost linija i velike sintetične plohe kojima je modelovana ova glavasklopljenih očiju, ovijena tajnovito'!u.$ čestvuje i na izložbama u +arajevu, jednom pomi'lja i da se vrati iz -ariza. -ariz je oti'la 1929. godine, gdje jekratko učila na akademiji olarosi, onda kod 0ourdela na #cadKmie de laGrande haumiWre, te kod animaliste ilberta i klesara Perranda. 3pak, snajve!im odu'evljenjem izučava sama u uvru #ntiku, gotiku, drevni gipat i@aleki 3stok a od novije evropske skulpture uzori su joj Bodin i harles@espiau. njenom vajarskom opusu najbrojnija su dječija portretna poprsja iaktovi meke i suptilne modelacije koji upu!uju na @espiaua. (sjetljivost Bajkeer!ep reaguje najprije na čednost dječijih ?izionomija, na onu dječijunesvjesnu ljepotu, a onda na materijal u kojem se stapaju i osjetljivost ruke i

osjetljivost du'e i mani?estuje u delikatnim modelacijama, osjenčenimizrazima, u svježini ?akture i životnosti materije )TKlineT, 19::*. T-ortretilana Baki!aT Bajka radi u -arizu u vrijeme pjesnikovog bolovanja u ovomgradu. (n se razlikuje od prvih, ipak anonimnih dječijih glavica, jer jemodelovan snažnije i prisnije sa željom da se izrazi duhovna snaga pjesnika,ali i njegov ve! bolesni lik. -redstavljanjem djela i ličnosti Boberta Nana3vanovi!a i +retena +tojanovi!a u okviru izložbe "mjetnost 0osne iercegovine 1924194A$ čini se u stvari samo homage ovim umjetnicimakoji su porijeklom iz 0osne, a ve!i dio svoga opusa stvorili su u drugimsredinama gdje je on i vrednovan. Bobert N#H 36#H(63 bavio se portretom i?igurom sa simboličnim značenjem. svojoj ranijoj skulpturi bliži je bio

akademizmu i secesiji, da bi u portretu )TDarlo iji!T*, u jednom realističkomtretmanu, uspio realizovati zanimljivu realističko&psiholo'ku studiju umjetnika.(pus +retena +C(8#H(63# je mnogo bogatiji i na njemu se osje!aju uticaji

2>



skulpture 'ireg evropskog prostora. +reten je u početku izradio snažanplastični izraz, čini se podjednako izražen i na planu portreta i ?igure i ?iguralnekompozicije. @ok se u modelaciji ?igure osje!aju raznovrsniji stilski elementi,kao 'to su elementi secesije, simbolizma, intimizma, dotle se u temi portreta+reten +tojanovi! predstavlja kao izuzetno snažan psiholo'ki analitičar)THikola 6uli!T, 1944*.

-red sam rat, godine 1941. zavr'ava kiparstvo na (brtnoj 'koli u 7agrebumladi @ojčin +M63, koji u takvoj situaciji nije uspio ni da izlaže. 8er kratkonakon studija odveden je u logor u 0osanski -etrovac, pa pu'ten, da bi se ve!u jesen sklonio u EurFevcu. Cu se bavi skulpturom sve do odlaska u partizane194:. godine. 3z tog kratkog stvaralačkog i životnog vijeka sačuvane su dvijeskulpture )opus mu je uni'ten prilikom bombardovanja djedove ku!e u 0iha!u1941* TMovjek i konjT i portret mu'karca T0osanacT, iz 19:9. koga krasi idobra modelacijia i živa ?orma, pa i neka robusna ekspresivnost.

29



UMETNOST NOB-a U BOSNI I HERCEGOVINI

(sim slikanja ljudi i dogaFaja koji su ih impresionirali i koje oni bilježe usvoje blokove, sveske i na listi!e, umjetnici rade na propagiranju i tumačenjuciljeva borbe, na raskrinkavanju neprijatelja, 'ire likovnu kulturu meFu

borcima, učestvuju u radu redakcija ratnih listova. 6e! 1941. godine unarodnooslobodilačku borbu odlaze 6ojo @imitrijevi! i 3smet ujezinovi!. 3z tihprvih dana H(0&a nisu se sačuvala njihova djela. 8edan crtež 6oje@33CB3863# T0olničarka Bava previja ranjenikeT datiran je u 1941. godinu iraFen 'irokim potezima ugljena, predstavlja primjer ranog stvarala'tva u kojemsu likovne komponente bile jače i prisutnije od dokumentarno&istorijskih.Cokom 1942. godine 6ojo @imitrijevi! i 3smet ujezinovi! djeluju pri tehnici6rhovnog 'taba i rade na nekim zajedničkim akcijama. -ovodom -rvepartizanske olimpijade, prireFene u Poči 1. maja 1942. godine, s -ivomDaramatijevi!em prireFuju izložbu anti?a'ističkog plakata, koju jo' jedanputpostavljaju u selu Grandi!i kod Poče. Cada 873H(63 radi prvi portretCita, ali do njegovog objavljivanja nije do'lo jer se jo' nije radilo napopularizaciji Citovog lika. 7ajedno su saraFivali u @riničkoj "0orbi$,opremaju!i list i objavljuju!i crteže i prve partizanske gra?ike. (ba slikara susudionici istorijskih dogaFaja u 0iha!u i 0osanskom -etrovcu. 3smetujezmovi! radi dekoraciju sale za -rvo zasjedanje #6H(8&a u 0iha!u, zakoju izvodi veliki portret Cita i savezničkih voFa Buzvelta, +taljina i Merčila.3stom prilikom Euro Ciljak reže grb u hipovini, a 3smet ujezmovi!,prisustvuju!i tom istorijskom zasjedanju, crta likove vije!nika, neke reže ulinoleumu i objavljuje u "Harodnom osloboFenju$. @o tada, ujezmovi! je bionapravio nekoliko portreta +ave Dovačevi!a, 3vana Gorana Dovači!a, Cita,

Bibara, Bate @ugonji!a. 7a -rvu kon?erenciju #PN&a u 0osanskom -etrovcudekoraciju rade 6ojo @imitriiovi! i -ivo Daramatijevi!a, s ujezinovi!em crtajulikove žena učesnica. (dmah zatim, ujezinovi! i @imitrijevi! rade dvijekompozicije T(mladina na ?rontuT i T(mladina u pozadiniT, kao dekoraciju za-rvi kongres +#(8&a u 0iha!u. 3ste godine, borave!i u rodnom kraju apovodom proslave 1. maja, 0ranko /(CB# oslikava prostorije (snovne 'kolena @ivinu kod +toca. 3ntenzivan rad nastavio se i u godinama koje su slijedile,mada su se ratni putevi ovih umjetnika za neko vrijeme razi'li sve doponovnog zajedničkog rada u osloboFenoj Cuzli 1944. godine.+lijede!a, 194:. godina predstavlja takoFe godinu bremenitu te'kim borbama ivelikim o?anzivama i istorijskim zasjedanjima. Ce godine na teritoriji 0osne i

ercegovine, gdje se nalazila glavnina narodnooslobodilačke vojske, dolazinekoliko istaknutih jugoslovenskih umjetnika. arijan @etoni i -ivoDaramatijevi!, prolaze!i slavni put četvrte i pete o?anzive, prave crteže boraca

:%



u koloni, konja i ti?usara, kanjona Heretve i +utjeske, velikih popri'ta bitaka.arijian @C(H3 ve! nakon prelaska preko Heretve kistom i tu'em započinjea u Dladnju zavr'ava prvu skicu T-relaza preko HeretveT, a ne'to kasnijenastaje i crtež T-renjT )1944*, raFen s manje dokumentarnosti a s vi'elikovnosti i uzbuFenja pred ljepotom i surovo'!u planine. @etoni je napraviočitav niz crteža na temu prelaza partizana preko rijeke< u čamcu, pomo!u

prebačenog konopca ili s rukama povezanih boraca )T-relaz preko 0osne 1T,T-relaz preko +utjeskeT*. +ačuvalo se i jedno izvanredno malo ulje na platnu iz1944. s nazivom THegdje u 0osniT, napravljeno kao skica, ali snažne sugestije,monumentalnosti planinskog pejzaža, visova u čijem se podnožju naziru ?igureboraca. -ivo D#B##C3863 je u petoj o?anzivi napravio takoFe niz crteža,od kojih su neki dokumentarniji )T(riginalni crtež sa +utjeskeT* a nekislobodniji, s naglaskom na ljepoti oblika i linije u kojoj Daramatijevi! zna daostvari čistotu i lako!u. + tom minuciozno'!u izveden je i crtež T3z 6 o?anziveT)194:* a takvih ima objavljenih u njegovoj mapi T+utjeskaT. -oslije velikiho?anziva, kraj 194:. godine obilježava veliki istorijski dogaFaj @rugozasjedanje #6H(8&a u 8ajcu. reFenje sale @oma kulture povjereno je EorFu

#H@B863 DH. + velikim entuzijazmom i energijom Dun je obaviočitav niz drugih važnih prijedloga i rje'enja, kao 'to su (rden Harodnog herojai -artizanske spomenice, (rden za hrabrost i edalja za hrabrost, a ne'tokasnije, u @rvsru 1944, radio je na rje'enju grba Pederativne @emokratske8ugoslavije. Dun je prilikom 7asjedanja skicirao ovaj dogaFaj, salu, govornike,delegate i gra?ičkim sredstvima zabilježio ambijent i atmos?eru te istorijskenovembarske no!i u 8ajcu )T@rugo zasjedanje #6H(8&aT 194:*. DaoDaramatijevi! ili @etoni, Dun je napravio velik broj crteža partizana u koloni,kurira i bomba'a, crtao je likove @rvarčanki, ranjenike i ti?usare koji su kasnijepostali veoma poznati i zato 'to su odavali ruku velikog majstora crteža. eFuovim crtežima, koji su postali poznati i popularni ve! u to vrijeme, posebno jepostao omiljen lik kurira 8ovice, raFen u @rvaru 1944.mjetnički i istorijski simbol @rugog zasjedanja #6H(8&a svakako su portretiCita, stvoreni u istom trenutku kada su postavljeni temelji nove 8ugoslavije.8edan je radio #ntun #G+C3HM3, u 8ajcu potpredsjednik #6H(8&a, i ta jebista, odlivena u gips postavljena na postament iza govornice, propala kasnijeu o?anzivi. #ugustinči! je tom prilikom napravio jo' jedan Citov lik u ?ormi jedneplakete, predstavljaju!i Cita u pro?ilu, u plitkom relje?u na kojem je postigao vrlo?inom modelacijom snažan Citov pro?il.@rugi umjetnik koji je u tom istorijskom trenutku radio Citov lik bio je 0ožidar8#D#, vije!nik i član slovenačke delegacije. Cih dana 8akac je u nekoliko

seansi napravio najprije skice pa onda i studije, od kojih je najbolja svakakoona koja predstavlja Citov lik u en ?ace, a izraFen je crvenom kredom.mjetnik je bio impresioniran snagom Citove ?izionomije. 8ednu no!, na'av'ise na spavanju u istoj prostoriji sa Dardeljom, Didričem i Citom, nije mogaozaspati i proveo je no! rade!i skice.Ha istom mjestu i u isto vrijeme nastao je jo' jedan poznati Citov portret< 7orž+DB3G3H, autor mnogih ?otogra?ija istorijskih dogaFaja iz H(B&a, napravio jetada Citov portret koji je na'a diplomatska misija ponijela u svijet. slijede!oj, 1944. godini, na teritoriji 0osne i ercegovine u sastavu jedinicaHarodnooslobodilačke vojske, koja je ve! započela strate'ke @okrete ioperacije osloboFenja zemlje, bilo je jo' umjetnika kojSi su ostavili traga o

svom radu na ovom terenu. Cako je sačuvan crtež 6anje B#@#/# T+eljak izDladu'eT )194:;44* a zatim radovi -etra /3#G T0osanacT )1944*, Totiv iz0osneT )1944* raFeni perom i trskom ili kistom i tu'em koji su zanimljivi i zbog

:1



tada'njeg izgleda mjesta, sela i ku!a i u likovnom smislu jo' neki crteži, kaoT0osanski krajobrazT, T0osansko seloT, TuslimanT i drugi. Heki od radovajudevita /+C3#, raFeni perom, kistom i tu'em, srodni su crtežima"/umskog$, kako se potpisivao -etar /imaga. 3stina, crtaju!i sela i predjelepo 0osni, /esti! je znao i napustiti deskriptivnu ?unkciju linije, osloboditi je irazigrano spojiti ili približiti dokumentarno sa likovnim. Co najbolje

pokazuje akvarel T0osansko seloT )1944;4A*, ali i drugi, kao 'to je T0osanskakrajinaT iz 1944, pa TBu'uvine Dladu'eT. (d hrvatskih umjetnika u 0osni je u1944. godini djelovao i do BC3, čiji crtež T+tolacT )1944* pa i T0osankaTve! ukazuju na jedan lični pristup i gestu koju !e ovaj umjetnik razviti poosloboFenju. 8edna od tragičnih ličnosti bio je uhamed DH(63, slikar ilikovni pedagog, koji je ve! 1941. godine uhap'en kao napredni intelektualac iubijen u logoru Derestinec. (d njega se sačuvao samo jedan crtež T-ortretavoslava /rajeraT )1941* zatočenika s istom tragičnom sudbinom, kojeg jeDulenovi! predstavio pažljivo, precizno i plemenito.3stovetnu sudbinu imao je i @anijel (7(, skulptor i gra?ičar koji je bio jedanod protagonista angažovane umjetnosti prije rata u +arajevu, koji je bio ve!

1941. godine uhap'en i zatvoren u 8asenovcu. -rije pogibije 1942. godine, on je kratko radio u keramičkoj radionici logora, napravio je i jedan portretT7atočenik usta'kog koncentracionog logora 8asenovacT, na kojem je prisutnaona ista želja kao i kod Dulenovi!evog crteža da taj portret, to lice, ostanuzapam!eni. 3stu poruku i značenje imao je i T-ortret slikara +lavka 0rilaT)8asenovac 1942*, a njegov akvarel T-ogled iz 8asenovcaT slikan životno,poput +avinih T/idskih motivaT izražava čežnju i izmije'ano osje!anje života,nostalgije i bliske smrti. rteži ice C(@(B(63 koje je nakon 'to jepreživjela strahote logora, napravila 194A. godine, na obali +ave kod0eograda, dok je jo' trajao rat predstavljaju izuzetno potresno viFenje idokument o ljudskom stradanju.Bade!i perom, laviranim tu'em i akvarelom le'eve ljudi u raspadanju, ostvarila je istovremeno autentično djelo, čija ekspresija počiva na čisto likovnimvrijednostima )ciklus crteža pod nazivom T-oslednje žrtve 8asenovca iGradi'keT*. -ri krajiu rata, tokom 1944. i 194A. godine, nastali su crteži,akvareli i gra?ike jo' nekoliko mlaFih umjetnika. Cakva je T0orba kodGračaniceT +tojana M3#, a crteži i akvareli 6ladimira 6(8H(63#, raFeniu prolje!e 194A. )TDu!a u kojoj je boravio drug CitoT, T0unkerT* kao danagovje'tavaju pohod slikara po slavnim mjestima revolucije. ovim godinama, pored pomenutih umjetnika a njima bi se mogla priključitii imena ilene 3CB(63 @B3HD, stradale takoFe u 8asenovcu, i Hade

H(6#D(63, od kojih se sačuvao po jedan rad vrlo živu djelatnost razvilisu 6ojo @imitrijevi! i 3smet ujezinovi!, koji u osloboFenoj Cuzli 1944. godineorganizuju umjetnički atelje i opremaju partizansku 'tampu. Cada 6ojo@33CB3863 izdaje i mapu gra?ika s temama koje evociraju sje!anja naslavne dogaFaje i bitke, a 3smet 873H(63 reže jo' jedan portret Cita,ovaj put prvu partizansku gra?iku u boji. 8o' jedan Citov lik, izveden u gra?ici naparčetu gume, napravio je 0ranko /(CB# 194:. godine na /ar&planini, 'to jeponovio i u +jevernoj Grčkoj.mjetnost H(0&a u 0osni i ercegovini u cjelini predstavlja obimno iautentično umjetničko svjedočanstvo o jednom te'kom, ali slavnom iherojskom dobu. Hjen značaj postaje ve!i ako se ima u vidu da su u jednom

odlučnom periodu narodnooslobodilačke borbe, u vrijeme krupnih istorijskihdogaFaja na teritoriji 0osne i ercegovine, stvarali istaknuti jugoslovenskiumjetnici, tako da je 0osnu i ercegovina u tim danima predstavljala i centar

:2



jiugoslovenske umjetnosti H(0&a.

Documents

Umjetnost Bosne i Hercegovine Katalog 2