BOSNA I HERCEGOVINAFederacija Bosne i Hercegovine

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Najznačajniji rezultati radaVlade Federacije Bosne i Hercegovine

Reformska agenda

Sadržaj Federacija Bosne i Hercegovine među najmanje zaduženim u Evropi• Vanjski dug u Federaciji Bosne i Hercegovine• Unutarnji dug Federacije Bosne i Hercegovine• Struktura vanjskog duga u Federaciji Bosne i Hercegovine Preporođena namjenska industrija• Novalićeva Vlada preporodila namjensku proizvodnju• Poslovni prihod• Neto dobit• ZaposleniZakon o radu i rast zapošljavanja• Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sistemski radila na povećanju zaposlenosti• Broj zaposlenih• Broj nezaposlenihZakon o PIO/MIO• Smanjen deficit PIO/MIO za 154.7204.000 KM• Efekat novog Zakona• Broj penzionera u Federaciji Bosne i Hercegovine • Akumulirani gubitak Fonda PIO/MIO u Federaciji Bosne i HercegovineSaobraćajna infrastruktura u Federaciji BiH• Autoceste u Federaciji Bosne i Hercegovine• Brze ceste i magistralni putevi u Federaciji Bosne i Hercegovine • Aerodromi u Federaciji Bosne i Hercegovine• Željeznice u Federaciji Bosne i Hercegovine

356789

1112131415171819212223242425273133

2

Federacija Bosne i Hercegovine među najmanje zaduženim u Evropi

vanjski dug / unutarnji dug / struktura vanjskog duga3

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine među najmanje zaduženim u Evropi

U javnosti se vrlo često Vlada Federacije Bosne i Hercegovine spominje u negativnom kontekstu kad je u pitanjuzaduživanje. Istina je potpuno drugačija. Federacija BiH ne samo da zadovoljava kriterij iz Maastrichta kad je u pitanjuzaduživanje kojim se zahtijeva da učešće javnog duga u GDP-u iznosi najviše 60%, nego je taj procenat u Federaciji BiHdvostruko manji: 27%. U odnosu na zemlje u EU, a posebno zemlje u okruženju, Federacija BiH je najmanje zadužena.

Ukupan vanjski dug u Federaciji BiH je, u odnosu na početak mandata smanjen za 293 miliona KM i 30.06.2018 je iznosio4,85 milijardi KM. Vanjski dug je najvećim dijelom ugovoren s bilateralnim i multilateralnim financijskim institucijama(Svjetska banka - WB, Europska banka za obnovu i razvoj - EBRD, Europska investicijska banka - EIB, Međunarodnimonetarni fond - MMF i dr.), a u cilju osiguranja sredstava za financiranje većih infrastrukturnih projekata. Zapravo, prviputa od 2008 godine trend rasta zaduženja je zaustavljen, odnosno, po prvi puta je u posljednjih 10 godina smanjenozaduženje Federacije BiH.

Ukupan unutarnji dug Federacije BiH je u odnosu na početak mandata smanjen za 65 miliona KM i na dan 30.06.2018 čini823 miliona KM. Unutarnji dug najvećim dijelom čine vrijednosni papiri, odnosno obveznice sa kamatnom stopom od oko2%, mada je i dobar dio kratkoročnih vrijednosnih papira sa ugovorenim kamatnim stopama i ispod 1%. Uzimajući u obziradekvatnu razinu Iikvidnosti budžeta Federacije Bosne i Hercegovine i smanjene potrebe za financiranjem, VladaFederacije BiH je, u I. i II. kvartalu 2018. godine, otkazala sve planirane aukcije vrijednosnih papira i u tom smislu će dokraja 2018. godine biti otkazano oko 300 miliona KM kratkoročnih zaduženja.

Znači, ukupno zaduženje Federacije BiH je za 358 miliona manje nego u trenutku kada je ova Vlada preuzela mandat.

Nova Vlada će naslijediti stabilizirane javne finansije u Federaciji BiH, likvidan budžet i smanjen iznos.

4

Federacija Bosne i Hercegovine među najmanje zaduženim u EvropiVanjski dug u Federaciji Bosne i Hercegovine (mil KM)

2.902

3.308

3.8664.134

4.3794.617

5.144 5.274 5.250

4.379

4.851 4.851

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 31.3.2018 30.6.2018

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Izvor: Federalno Ministarstvo Finansija

5

Federacija Bosne i Hercegovine među najmanje zaduženim u EvropiUnutarnji dug Federacije Bosne i Hercegovine (mil KM)

723

585

742

818870

796

888

1.028 1.017

895 896

823

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 31.3.2018 30.6.2018

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Izvor: Federalno Ministarstvo Finansija

6

Federacija Bosne i Hercegovine među najmanje zaduženim u EvropiStruktura vanjskog duga u Federaciji BiH na dan 30.06.2018. (mil. KM)

Svjetska banka (WB Ida); 1.167; 24%

Europska investicijska banka; 883; 18%

Svjetska banka; 362; 7%EBRD; 410; 8%Vlada Kraljevine Španije; 122; 3%Ostali kreditori; 701; 14%

Pariški klub; 442; 9%

Londonski klub; 83; 2%

Svjetska banka (WB IBRD)*; 168; 4%

Europska komisija; 128; 3%

Međunarodni monetarni font; 385; 8%

Budžetska podrška i dug bivše SFRJ Investicijski krediti

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Izvor: Federalno Ministarstvo Finansija

7

Preporođena namjenska industrija

poslovni prihod / neto dobit / rast zaposlenosti8

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Preporođena namjenska industrijaNovalićeva Vlada preporodila namjensku proizvodnju

Rast prihoda namjenske industrije se u ovom mandatu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine više nego udvostručio.Vlada na čelu sa premijerom Novalićem, je shvatila činjenicu da je Bosna i Hercegovina zemlja ogromnog potencijala zarazvoj namjenske industrije.

U periodu 2012.-2014. namjenska industrija je poslovala sa gubitkom od 23 miliona maraka. Taj period obilježili suštrajkovi, dugovi prema državi na osnovu poreza i doprinosa, dugovi prema dobavljačima, nemogućnost penzionisanjaradnika i kašnjenje isporuka kupcima. Slikovito, namjenska industrija je bila noćna mora svih dosadašnjih saziva VladeFederacije Bosne i Hercegovine.

Šta je urađeno?

Uvedena je obaveza kratkoročnog i srednjeročnog planiranja i tromjesečnog izvještavanja. Optimizirani su procesiproizvodnje. Investiralo se u novu opremu i tehnologiju. Obnovljeni su stari i ostvareni kontakti sa novim kupcima. Svimradnicima koji su stekli uslove za penzionisanje su uplaćeni doprinosi. Ukratko, nakon 20 godina haosa, namjenskaindustrija je postala jedna od najzdravijih grana privrede u Federaciji Bosne i Hercegovine. Zaposlen je veliki broj mladihljudi koji su donijeli novu energiju u ovaj sektor.

9

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Preporođena namjenska industrijaNovalićeva Vlada preporodila namjensku proizvodnju

Kakvi su rezultati?

Ukupan prihod svih devet privrednih društava namjenske proizvodnje je u razdoblju 2015. - 2018. povećan za 2 puta, saoko 300 miliona na 600 miliona KM. Očekuje se da će u u 2018. prihod dostići blizu 300 miliona KM.

U periodu od 2012. do 2014. godine, namjenska industrija je poslovala s gubitkom od 23 miliona maraka dok je u periodu

od 2015. do 2017. godine namjenska industrija poslovala pozitivno i to sa dobiti od 85 miliona KM koja je reinvestirana u

proizvodnju. Vlada je dodatno, kroz razne programe, podržala namjensku industriju sa oko 45 miliona maraka.

Unaprijeđeni su proizvodni procesi a sve u skladu sa zahtjevima svjetskog tržišta.

Plate radnicima su povećane.

Ova industrija je u 2014. godini zapošljavala 2.200 radnika, a tri godine poslije 3.400 radnika, što je povećanje za 1.200(više od 50%) radnika, a to je, uz rast prihoda, povećanje dobiti i modernizaciju proizvodnje, najbolji pokazatelj privrednoguspjeha.

Znači, danas u sektoru namjenske industrije nema štrajkova, porezi i doprinosi se redovno uplaćuju a radnici se penzionišuu redovnoj proceduri. Unaprijed je prodata kompletna proizvodnja za naredne dvije godine.

Uspjeh namjenske industrije je dokaz da i državne firme mogu biti uspješne na realnom, svjetskom tržištu.10

Preporođena namjenska industrijaPoslovni prihod (KM)

100.731.655

76.048.135

112.053.408

151.928.892

196.128.082

249.648.789

2012 2013 2014 2015 2016 2017

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Prethodni mandat 289 mil. KM

Izvor: Finansijsko-informatička agencija

11

Preporođena namjenska industrijaNeto dobit (KM)

-13.596.565

-4.949.678-3.252.387

30.115.358

24.264.921

31.228.278

2012 2013 2014 2015 2016 2017

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Prethodni mandat – 23 mil. KM

Sadašnji mandat +85 mil. KM

Izvor: Finansijsko-informatička agencija

12

Preporođena namjenska industrijaRast zaposlenosti

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Prethodni mandat

Izvor: Finansijsko-informatička agencija

2.3542.205 2.206

2.489

2.881

3.421

2012 2013 2014 2015 2016 2017

13

Zakon o radu irast zapošljavanja

rast zaposlenosti / pad nezaposlenosti14

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Zakon o radu i rast zapošljavanjaVlada Federacije BiH sistemski radila na povećanju zaposlenosti

Novi Zakon o radu je veliki uspjeh aktuelnog saziva Vlade Federacije BiH. Stari Zakon je donesen prije 19 godina. Umeđuvremenu, svjetski standardi u oblasti rada su se izmijenili, a prethodne vlade su u dva navrata pokušale izvršiti samonjegove izmjene i dopune, ali u tome nisu uspjele.

Usvajanjem novog Zakona o radu postignuti su slijedeći efekti:

▪ Ojačano je tržište rada kao i konkurentnost ekonomije Federacije BiH.

▪ Došlo je do rasta zaposlenosti.

▪ Došlo je do pada nezaposlenosti.

Unaprijeđena su prava radnika u realnom sektoru u odnosu na prethodni period:

▪ Uveden je institut obaveznog nagrađivanja po osnovu učinka na radu.

▪ Povećan je broj dana za minimalni godšnji odmor.

▪ Smanjen sedmični fond sati.

▪ Povećana je minimalna plaća.15

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Zakon o radu i rast zapošljavanjaVlada Federacije BiH sistemski radila na povećanju zaposlenosti

Kritičari usvajanja Zakona o radu, prije svega dio sindikata i dio opozicije, isticali su da će novi Zakon o radu dovesti donegativnih posljedica za radnike.

Ova Vlada je predložila, a Parlament Federacije BIH usvojio dodatne izmjene ovog Zakona, po kojem će svi pravni subjekti ujavnom sektoru: zavodi, agencije, ustanove i privredna društva sa većinskim učešćem državnog kapitala, moći zapošljavatinove radnike isključivo nakon provedene procedure javnog oglašavanja, čime bi se trebala prekinuti dosadašnjanepopularna praksa zapošljavanja podobnih umjesto sposobnih, odnosno svojevrsnog privatiziranja državnih firmi iinstitucija od strane pojedinaca, čime bi osigurali jednaka prava za sve kandidate.

Tvrdnje kritičara zakona Rezultat implementacije zakona

Doći će do masovnog otpuštanje radnika Porast broja zaposlenih za 48.226

Proizvest će drastičan pad plaća Prosječna plaća je porasla sa 832 KM na 891 KM dok su plaće u javnom sektoru stagnirale

Izvor: Porezna uprava Federacije BiH i Federalni zavod za statistiku

16

Zakon o radu i rast zapošljavanjaVlada FBiH sistemski radila na povećanju zaposlenosti

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Izvor: Porezna uprava Federacije BiH

Broj zaposlenih

476.376

483.415486.977 485.855

488.050

500.141502.727 503.971

498.327

508.113

512.336 513.313 514.511

524.702 524.602

mar.15 jun.15 sep.15 dec.15 mar.16 jun.16 sep.16 dec.16 mar.17 jun.17 sep.17 dec.17 mar.18 jun.18 sep.18

17

Zakon o radu i rast zapošljavanjaVlada Federacije BiH sistemski radila na povećanju zaposlenosti

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje

Broj nezaposlenih391.663

387.103390.281 389.865

382.879

373.548 374.500372.207

365.255

354.626352.398

349.699

343.207

330.647334.315

mar.15 jun.15 sep.15 dec.15 mar.16 jun.16 sep.16 dec.16 mar.17 jun.17 sep.17 dec.17 mar.18 jun.18 sep.18

18

Zakon o PIO / MIO

smanjen deficit Fonda / povećanje penzija / broj penzionera

19

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Zakon o PIO/MIO

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u mandatu premijera Fadila Novalića zatekla je brojne probleme u Federalnom zavodu zapenzijsko i invalidsko osiguranje i bilo je potrebno uraditi mnogo toga kako bi se poslovanje tog Fonda, koji brine za jednu odnajosjetljivijih kategorija društva, unaprijedilo, te osigurala redovna isplata penzija.

Prije tri i pol godine penzije su kasnile, Fond je dosegao gubitak od 229 miliona KM, postojala je velika razlika između najnižih inajviših penzija i sve to prijetilo je da dovede do potpunog kolapsa sistema, ali i pod znak pitanja stavi svaku narednu isplatapenzija.

Zbog toga je Vlada predvođena Novalićem odlučno pristupila sistemskom rješavanju problema te je prvo preduzela mjere koje sudovele do redovne isplate penzija, a potom je usvojen i Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju i to zahvaljujućiopredijeljenosti Vlade i parlamentaraca koji su razumjeli važnost i potrebu da se sistem reformira usprkos različitim otporima.

Usvojeni Zakon najveća je reforma penzionog sistema do sada, a na tom putu Vlada je imala podršku penzionera te je novi Zakonomogućio da se isprave nepravde i smanji nedopustivo velika razlika između najniže i najviše penzije.

Uz redovno povećanje svih penzija, dodatno su povećane najniže penzije i to u rasponu od 3,5 do 14 posto, ali ono što jenajvažnije nikada više neće biti bojazni da penzije neće biti isplaćene jer Fond prelazi na budžet Federacije BiH i penzije će seisplaćivati direktno iz budžeta. To znači potpunu sigurnost isplate, ali i povećanje penzija u skladu sa ekonomskim rastom.

Također, u ove tri godine deficit Fonda smanjen je za 150 miliona KM što je omogućeno rastom broja zaposlenih u Federaciji,povećanjem plata i efikasnijom naplatom poreza, a već početkom 2019. godine Fond će konačno poslovati pozitivno.

Imajući u vidu očekivani ekonomski rast na osnovu trenutnih trendova, penzije će se i dalje povećavati, a prvo naredno povećanjeće biti već u januaru 2019. godine, dok će rast u prosjeku iznositi oko pet posto godišnje, što u naredne četiri godine značipovećanje za više od 20 posto i dodatno će se povećavati najniže penzije.

20

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

U periodu 29.11.2016 - 31.08.2018Smanjen deficit PIO/MIO za 154.7204.000 KM

-226.949.000

-72.245.000

31.04.2011 31.11.2016 31.08.2018 31.03.2019

Izvor: Fond PIO/MIO

+33.414.000

31.12.2011 0,00

Primjena novog Zakona o PIO, isplata penzija se seli u budžet FBiH koji i garantira pravovremenu isplatu. Deficit neće biti moguć, odnosno to se neće ticati penzionera niti Fonda PIO/MIO.

21

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Zakon o PIO/MIOEfekat novog Zakona

Povećanje penzija

Penzionisani do 1998 g. Penzionisani od 1998 do 2009 g. Penzionisani od 2009 g. Najveće penzije

+ do 14%+ 12 %

+ 7%

0 %Iznos penzije

22

U periodu 31.03.2015 - 30.6.2018+ 26.311 Penzionera

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Izvor: Fond PIO/MIO

385.094

402.044409.335 412.539 411.405

31.3. 2015 31.12.2015 31.12.2016 31.12.2017 30.06.2018

Broj penzionera u Federaciji BiH

U zadnje 3 godine bilježimo izuzetno veliki porast penzionera kakav se nije desio ni u jednoj dosadašnjoj Vladi. Kao primjer navodim da je u predhodnom mandatu godišnje ulazilo,u penziju, između 4 i 5 hiljada a u našem mandatu dvostruko veći broj (oko 10.000 godišnje). Ovo je pored deficita bio ogroman udar na fond PIO u iznosu od oko 150 miliona KMnovih izdataka na godišnjem nivou. Svijetla tačka u svemu tome jeste činjenica da je na mjesto ovih 25.000 penzionera na njihova radna mjesta došlo novih 25.000 ljudi i taj brojne ulazi u ranije pomenuto povećanje zaposlenih od 37.000 osoba.

23

Saobraćajna infrastrukturau Federaciji Bosne i Hercegovine

autoceste / brze ceste / magistralne ceste /aerodromi / željeznice

24

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Saobraćajna infrastrukturaAutoceste u Federaciji Bosne i Hercegovine

U protekle tri godine (2015-2018) Vlada Federacije BiH je izgradila i ostvarila sve preduslove za izgradnju infrastrukturnihprojekata u vrijednosti od 2,2 milijarde KM.

Autocesta na Koridoru Vc

Iako to nije bilo vidljivo u proteklom periodu, a najviše zbog nemogućnosti osiguranja financijskih sredstava uzrokovanihkašnjenjem usvajanja seta zakona o akcizama, Vlada Federacije BiH uspjela je okončati izgradnju dionice dužine 10,7kilometara na Koridoru Vc u vrijednosti od 135 miliona KM.

Takođe, trenutno je u izgradnji 15,2 kilometara na tri dionice autoceste na području zaobilaznice Zenica i na dionici Buna –Počitelj u ukupnoj vrijednosti 334 miliona KM.

Za sedam dionica na autocesti Vc u ukupnoj dužini 36 kilometara, vrijednosti nešto iznad milijardu KM, zaokružena jefinansijska konstrukcija te su projekti ili fazi procesa tendera ili ugovaranja.

Izgrađeno je, u procesu izgradnje ili u postupku ugovaranja ukupno 62 kilometra autoceste na Koridoru Vc u vrijednosti od1.474.587.000 KM, što je rekordan iznos koji je ijedna vlada Federacije BiH uspjela obezbijediti.

S obzirom na dosadašnje iskustvo u izgradnji autocesta na Koridoru Vc može se tvrditi da će sve ove dionice i biti završenedo 2022 g.

25

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Saobraćajna infrastrukturaAutoceste u Federaciji BiH

Svilaj – Odžak Završeni radovi (10,7 km) Cijena: 135.000.000 KM.

Status: Čeka se završetak mosta preko SaveRok: kraj 2019.

Nemila - Poprikuše (5,5 km)Cijena: 365.000.000 KMStatus: obezbijeđena sredstvaStatus: Tender

Vranduk – Nemila, (5,7km)Cijena: 70.410.000 KMStatus: obezbijeđena sredstva. Tender se objavljuje sredinom oktobra.

Vraca – Ponirak (Tunel Zenica) (2,66km)Cijena: 161.671.000 KMStatus: TenderPočetak radova: kraj 2018.

Ponirak – Vranduk (5,3 km) Cijena: 98.598.000 KMStatus: obezbijeđena sredstva.Tender se objavljuje do kraja oktobra

Donja Gračanica (Zenica S) - Vraca (3,9km) Cijena: 113.438.000 KM

Status: TenderPočtak radova: kraj 2018.

Klopče – Donja Gračanica (5,78 km)Cijena: 204.873.000 KM

Status: u gradnjiRok: sredina2019.

Drivuša–Klopče (2,23 km)Cijena: 65.380.000KM

Status: u gradnjiRok: kraj 2018.

Tunel Ivan (2km)Cijena: 98.000.000 KM

Status: obezbijeđena sredstvaTender u pripremi

Počitelj–Zvirovići(11 km)Cijena: 195.583.000 KMStatus: Zatvoren tender

Čeka se da banka potvrdi izabranog izvođača.

Buna – Počitelj (7,2 km)Cijena 64.634.000 KM

Status: Zatvoren tenderIzvođač uvedenu radove.

Izgrađeno i u procesu izgradnje: 26 km; 470.000.000 KMU procesu tendera i ugovaranja: 36 km; 1.005.000.000 KMUkupno izgrađeno, u gradnji i u procesu ugovaranja: 62 km: 1.475.000.000 KM

26

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Brze ceste u Federaciji Bosne i Hercegovine

Po prvi put Vlada Federacije BiH je osmislila, inicirala i osigurala finansiranje u iznosu 265 miliona KM za projekateizgradnje brzih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Vlada Federacije BiH je ovaj iznos osigurala iz klirinškog duga i akumulirane dobiti javnih preduzeća u kojima ima većinskovlasništvo.

Prije svega, predviđena je izgradnja brze ceste na dionici Lašva – Travnik u cilju rasterećenja jednog od najfrekventnijihputnih pravaca u Bosni i Hercegovini. Iznos koji je namijenjen za početnu fazu izgradnje ovog pravca iznosi 100 miliona KMiz klirinškog duga.

Projekat izgradnje brze ceste Sarajevo – Goražde je jedan od prioriteta Vlade Federacije BiH. Probijanjem tunela Hranjen,dužine 5,8 kilometara, sa priključnim dijelovima brze ceste do Goražda, odnosno Prače, skratiće se udaljenost izmeđuSarajeva i Goražda sa 96 na 56 kilometara, odnosno vremenski za skoro sat vremena. Za prvu fazu ovog projektapredviđena su finansijska sredstva u iznosu od 70 miliona KM iz akumulirane dobiti.

Nakon višedecenijskog čekanja, Vlada Federacije BiH je prihvatila da pristupi sufinansiranju izgradnje Prve transverzale uSarajevu u iznosu od 25 miliona KM iz akumulirane dobiti. Završetkom Prve transverzale, odnosno spajanjem centraSarajeva sa autocestom Vc, izbjeći će se saobraćajne gužve kroz Vogošću.

Saobraćajna infrastrukturaBrze ceste i magistralni putevi u Federaciji Bosne i Hercegovine

27

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Saobraćajna infrastrukturaBrze ceste u Federaciji BiH

Brza cesta Lašva -Vitez -TravnikObezbijeđeno 100.000.000 KMiz klirinškog duga

Mostar – južna zaobilaznicaObezbijeđeno 7.000.000 KM iz

klirinškog duga

Sarajevo – Prva TransverzalaObezbijeđeno 25.000.000 KM iz

akumulirane dobiti javnog preduzeća

Brza cesta Sarajevo –Goražde(Tunel Hranjen)

Obezbijeđeno 70.000.000 KM iz akumulirane dobiti javnog preduzeća

Ukupno obezbijeđeno: 265.000.000 KM

28

Žepče - TuzlaObezbijeđeno 63.000.000 KM iz

akumulirane dobiti javnog preduzeća

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Izgradnjom južne obilaznice oko Mostara omogućit će se preusmjeravanje saobraćaja mimo centra Mostara. Za daljnjeradove na izgradnji ovog cestovnog pravca predviđen je iznos od 7 miliona KM iz klirinškog duga.

Izgradnjom brze ceste između Žepča i Tuzle, odnosno spajnjem Tuzle sa okolinim mjestima na autocestu Vc, izbjegavaju sevisoki planinski prevoji i naseljena mjesta koji danas otežavaju i usporavaju saobraćaj između Tuzle i Sarajeva. Za iniciranjestudijskih, projektnih i drugih radova na ovom cestovnom pravcu obezbijeđeno je 63 miliona maraka iz akumulirane dobiti.

Magistralne ceste u Federaciji Bosne i Hercegovine

JP Ceste Federacije u saradnji sa resornim ministarstvom i Vladom Federacije BiH i uz financijsku podršku EBRD-a, EIB-a iWB su osmislili i nastavili program modernizacije magistralnih cesta u Federaciji BiH. Ukupna vrijednost programa je 337miliona KM. Sredstva su postala efektivna nakon usvajanja izmjena seta zakonskih propisa o akcizama.

Projekat predviđa: izgradnju novih magistralnih cesta, rekonstrukciju i sanaciju postojećeh na dužini od 121 km, izgradnjutraka za spora vozila u dužini od 43 km, izgradnju obilaznica oko gradova (Bugojno, Kiseljak, Grude, Donji Vakuf, Cazin,Goražde, i Livno) u dužini 15 km, rekonstrukciju tunela i mostova u dužini 3,8 km, rekonstrukciju «crnih tačaka» u dužini 3km.

Ovim projektom je u predviđena izgradnja potpuno nove ceste od Neuma do Stoca. Za izgradnju ovog putnog pravcapredviđen je iznos od oko 80 miliona KM.

Saobraćajna infrastrukturaBrze ceste i magistralni putevi u Federaciji Bosne i Hercegovine

29

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Saobraćajna infrastrukturaMagistralni putevi u Federaciji BiH

Magistralna cesta Neum -StolacDionica: Cerovina – Drenovac

Procijenjena vrijednost: 25.000.000 KM

Magistralna cesta Neum -StolacDionica: Broćanac – Hutovo Cerovica

Procijenjena vrijednost: 42.000.000 KM

Magistralna cesta Neum - StolacDionica: Stari Neum – Kiševo BroćanacProcijenjena vrijednost: 13.000.000 KM

30

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Aerodromi u Federaciji Bosne i Hercegovine

Imajući u vidu značajno povećanje broja stranih turista u Bosni i Hercegovini i činjenicu da većina njih za prevoz koristiaviosaobraćaj, Vlada Federacije BiH je prepoznala značaj i potrebu unaprijeđenja zračnog prometa a prije svega rada iinfrastrukture aerodroma u Federaciji BiH, bez obzira na vlasničku strukturu.

U periodu 2015-2018, za aerodrome Tuzla i Mostar, po prvi put, izvršeni su transferi za kapitalne investicije i sufinansiranjeugovorenih aviolinija, u iznosu od 25 miliona KM.

Vlada FBiH je, u ovom sazivu, prepoznala potrebu izgradnje aerodroma Bihać. Iznos transfera za kapitalne investicije zaprojektovanje, eksproprijaciju zemljišta, pribavljenje saglasnosti i dozvola za aerodrom Bihać je u periodu 2015-2018iznosio blizu 6 miliona KM.

Aerodrom Sarajevo je u cijelom periodu imao veoma pozitivno poslovanje i u toku je realizacija dva, od niza predviđenihkapitalnih projekata u iznosu 30 miliona KM.

Saobraćajna infrastrukturaAerodromi u Federaciji Bosne i Hercegovine

31

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Saobraćajna infrastrukturaAerodromi u Federaciji Bosne i Hercegovine

Aerodrom BihaćKapitalni transferi Vlade FBiH2015-2018, 5.740.606

Aerodrom TuzlaKapitalni transferi 2015-2018: 8.500.000 KMSubvencije 2015 - 2018: 2.980.000 KM

Aerodrom SarajevoProširenje Terminala B, 30.000.000 KMPotpisan ugovor.Poslovna zgrada za OPC i osoblje, 6.000.000 KMPotpisan ugovor.

Aerodrom MostarKapitalni transferi2015-2018: 8.500.000 KMSubvencije 2015-2018: 4.980.000 KM

32

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Željeznice u Federaciji Bosne i Hercegovine

U periodu 2015- 2018 Željeznice Federacije BiH su, zahvaljujući stabilizaciji poslovanja i optimizaciji broja radnika, uspjeleda, uz redovno izmirenje svih obaveza, izvrše uvezivanje radnog staža uplatom doprinosa za radnike u iznosu od 30 milionaKM od čega je Vlada Federacije BiH osigurala 6 miliona KM.

Takođe, u toku mandata ovog saziva Vlade, izvršeno je ulaganje u željezničku infrastrukturu u iznosu od 94 miliona KM odčega su 24 miliona vlastita sredstva. Nakon deset godina stajanja na depou, Talgo vozne garniture su uvedene u redovansaobraćaj a izvršena je i elektrifikacija željezničke infrastrukture do Bihaća.

Saobraćajna infrastrukturaŽeljeznice u Federaciji Bosne i Hercegovine

33

BOSNA I HERCEGOVINAFederacija Bosne i Hercegovine

Kabinet PremijeraFederacije Bosne i Hercegovine

Fadil NovalićPremijer Federacije Bosne i Hercegovine

34