Konkurentnost Bosne i Hercegovine

1

EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO

KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNE POZICIJE BIH EKONOMIJE SA

IMPLIKACIJAMA ZA OBLIKOVANJE POLITIKA

SARAJEVO, AUGUST/KOLOVOZ 2009.

2

EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO

DIREKTOR Prof. dr. Anto Domazet

ISTRAŽIVAČKI TIM

Prof. dr. Vjekoslav Domljan, rukovodilac projekta Prof. dr. Anto Domazet, autor Doc. dr. Emina Resić, autor

3

PREGLED SADRŽAJA

EKONOMSKI INSTITUT SARAJEVO .................................................................................................1 PREGLED SADRŽAJA ...........................................................................................................................3 LISTA GRAFIKONA ..............................................................................................................................7 IZVRŠNI SAŽETAK ...............................................................................................................................9 POZADINA I OPRAVDANJE ISTRAŽIVANJA ................................................................................. 13 PRVI DIO ............................................................................................................................................... 16 KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNE POZICIJE BH EKONOMIJE S ASPEKTA

„EKONOMSKOG KLASTERA“ ZEMALJA SA IMPLIKACIJAMA ZA OBLIKOVANJE POLITIKA .............................................................................................................................................. 16 1. EKONOMSKI RAST, TRGOVINA I KONKURENTNOST ....................................................... 17 2. ZNAČAJ KONKURENTNOSTI ZA BH EKONOMIJU ............................................................. 22 3. NISKA KONKURENTNOSTI BH EKONOMIJE ............................................................................ 23

3.1. Mogući uzroci srednjoročne nekonkurentnosti .................................................................. 23 3.1.1. Nizak obuhvat obrazovanjem ..................................................................................... 23 3.1.2. Niska tehnološka spremnost ....................................................................................... 27

3.2. Nerazvijene institucije – uzrok dugoročne nekonkurentnosti ............................................ 28 3.3. Niska razina aplikativne konkurentnosti ........................................................................... 31

4. IRSKA – UZORNA PRAKSA BENČMARKINGA KONKURENTNOSTI ............................... 33 5. KLJUČNE PREPORUKE .................................................................................................................. 36

5.1. Uvesti klaster politike kao inicijalne politike poboljšanja konkurentnosti ........................ 36 5.2. Formirati Vijeće za konkurentnost ..................................................................................... 41 5.3. Provesti „stres test“ konkurentnosti .................................................................................. 42 5.4. Ustanoviti kratkoročne prioritete uspostave konkurentnosti .............................................. 43 5.5. Donijeti kratkoročni program uspostave konkurentnosti ................................................... 47

REFERENCE ......................................................................................................................................... 48 DRUGI DIO ........................................................................................................................................... 51

KOMPARATIVNA ANALIZA REALNE KONKURENTNOSTI BIH U ODNOSU NA „STATISTIČKE KLASTERE“ ZEMALJA ........................................................................................... 51 2.1. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster CEFTA ................................................... 54 2.2. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster EU- 10 .................................................... 59 2.3. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster EU- 17 .................................................... 64

2.4. Korelaciona matrica ........................................................................................................... 69 2.4.1. Izolovanje faktora – faktorska analiza ............................................................................ 69 2.5. Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključena 21 zemlja) ......................... 72

Poređenje z skorova iz analize konkurentnosti putem BDV po zaposlenom, analize konkurentnosti putem GDP per capita i analize konkurentnosti putem ukupnog indeksa

konkurentnosti ........................................................................................................................................ 75 ANEKS 1 ................................................................................................................................................ 82

UTVRĐIVANJE „STATISTIČKIH KLASTERA“ ZA POTREBE KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNE POZICIJE BIH EKONOMIJE .............................................................. 82 POZICIJA BIH U PERIODU 2006-2008. ............................................................................................. 83

KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA BALKANSKE EKONOMIJE ČLANICE CEFTA-e ................................................................................................................................................ 83

Komparacija prema kriteriju GDP per capita ............................................................................ 84 Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti ................................................... 84 Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi ....................................................... 85 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije ........................................................... 85 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura ..................................................... 86

4

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost .............................. 86 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje ...................... 87 Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti ............................................. 87 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening ............................. 88 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara .................................... 88 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada ........................................ 89 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu.............. 89 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost ....................................... 90 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta ................................................... 90 Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju ................... 91 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju ............................. 91 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije ............................................................ 92 Siže komparacije sa I grupom ................................................................................................... 92

KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA TRANZICIJSKE EKONOMIJE ČLANICE EU ........................................................................................................................................................... 93

Komparacija prema kriteriju GDP per capita ............................................................................ 93 Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti ................................................... 94 Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi ....................................................... 94 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije ........................................................... 95 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura ..................................................... 96 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost .............................. 96 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje ...................... 97 Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti ............................................. 98 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening ............................. 98 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara .................................... 99 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada ...................................... 100 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu............ 100 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost ..................................... 101 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta ................................................. 102 Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju ................. 102 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju ........................... 103 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije .......................................................... 104 Siže komparacije sa II grupom ................................................................................................ 104

KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA TRŽIŠNE EKONOMIJE ČLANICE EU ......... 105 Komparacija prema kriteriju GDP per capita .......................................................................... 105 Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti ................................................. 106 Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi ..................................................... 107 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije ......................................................... 108 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura ................................................... 109 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost ............................ 110 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje .................... 111 Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti ........................................... 113 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening ........................... 114 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara .................................. 114 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada ...................................... 115 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu............ 117 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost ..................................... 118 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta ................................................. 119 Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju ................. 120 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju ........................... 120 Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije .......................................................... 122

5

Siže komparacije sa III grupom .............................................................................................. 122 TESTIRANJE OPRAVDANOSTI GRUPISANJA U KLASTERE (uključeno svih 32 zemlje i

BiH) ...................................................................................................................................................... 123 Korelaciona matrica ................................................................................................................ 123 Izolovanje faktora – faktorska analiza .................................................................................... 123 Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključene sve zemlje) ............................ 126

IZBOR REFERENTNE SKUPINE ZA BIH ....................................................................................... 128 Izolovanje faktora – faktorska analiza .................................................................................... 129 Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključeno 7 zemalja) .............................. 131

PRILOG 1. Korelaciona matrica. ......................................................................................................... 133 PRILOG 2. Korelaciona matrica. ......................................................................................................... 139 Prilog 1. Baza podataka ........................................................................................................................ 145

1.2. Podaci za klaster EU - 10 ................................................................................................. 146

6

LISTA TABELA

I DIO Tabela 1. WEF 2008-9, Skor konkurentnosti BiH 20 Tabela 2: AS BiH-anketa radne snage 2009: Obrazovanje osoba15+ 23 Tabela 3: Elementi SIPI-a 26 Tabela 4: Stupnjevi razvijenosti zemalja prema SIPI indeksu 28 Tabela 5: Vrste konkurentnosti od značaja za BiH 29 Tabela 6: Industrijska politika vs. politika klastera 34 II DIO Tabela 1. Deskriptivne statistike za analiziranu grupu zemalja CEFTA i z skorovi 51 Tabela 2. Rang lista produktivnosti po djelatnostima u BiH na osnovu z skora u odnosu CEFTA 55 Tabela 3. Deskriptivne statistike za klaster zemalja EU 10 i z skorovi 56 Tabela 4. Rang lista produktivnosti po djelatnostima u BiH na osnovu z skora u odnosu CEFTA 60 Tabela 5. Deskriptivne statistike za analiziranu grupu zemalja EU 17 i z skorovi 61 Tabela 6. Rang lista djelatnosti u BiH na osnovu BDV po zaposlenom u okviru grupacije EU 17 65 Tabela 7. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 6 manifestnih varijabli u polaznom modelu i modelu sa ekstrahovanim faktorima - nerotirana faktorska rješenja 67 Tabela 8. Matrica komponenti – nerotirana faktorska rješenja 68 Tabela 9. Ukupna varijansa sa uključenih 13 manifestnih varijabli - rotirana faktorska rješenja 68 Tabela 10. Matrica komponenti – rotirana faktorska rješenja 69 Tabela 11. Analiza varijanse (dva klastera) 70 Tabela 12. Analiza varijanse (tri klastera) 70 Tabela 13. Analiza varijanse (četiri klastera) 70 Tabela 14. Model sa četiri klastera 71 Tabela 15 Finalni centri klastera i uticaj faktora 72 Tabela 16. Komparacija z skorova za BiH prema različitim pokazateljima konkurentnosti 73 Tabela 17. Z skor po djelatnostima i klasterima 75

7

LISTA GRAFIKONA

I DIO Graf 1. Izvoz roba u 2008. 16 Graf 2. Standardizirano odstupanje izvoza roba u odnosu na izvoz referentne skupine 17 Graf 3. ASBiH – Izvoz BiH, I – VI 2009. 18 Graf 4. Tehnološki sadržaj izvoza, 2005. 18 Graf 5. WEF – 12 najmanje konkurentnih evropskih ekonomija 08-09 19 Graf 6. WEF: Standardizirano odstupanje BiH od referentne skupine za I klaster 21 Graf 7. WEF 2008-9: Standardizirano odstupanje BiH od referentne skupine za II klaster 22 Graf 8. WEF 2008-9: Više obrazovanje i trening, BiH i „ekonomski“ klasteri 22 Graf 9. UNDP: Obuhvat obrazovanjem i BDP pc, 2007-8 24 Graf 10. WEF 2008-9: Tehnološka spremnost, BiH i „ekonomski“ komparatori 25 Graf 11. WB 2009: Izvršenje ugovora, BiH i „ekonomski“ komparatori 27 Graf 12. TI 2008: 12 najkorumpiranijih evropskih zemalja 27 Graf 13. FH 2009: 12 najneslobodnijih evropskih zemalja 28 Graf 14. Izstka – piramida konkurentnosti 31 Graf 15. UNDP 2007-8: Indeks humanog razvoja, Irska i BiH 32 Graf 16. Model klasterskih inicijativa 36 Graf 17. WEF 2008-9: Zemlje sa najslabijim klasterima 37 Graf 18. IMF, Fiskalni poticaji G-20 zemalja, 2008 – 10 41 Graf 19. WB 2009: 12 najlošijih evropskih zemalja po lakoći poslovanja 43 Graf 20. WEF 2008-9: I&R 44 II DIO Graf 1. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnostima

Poljopri., šum., rib. i lov 51 Graf 2. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnostima

Rudar., prerađ. ind. i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom 52 Graf 3. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti građevinarstva 52 Graf 4. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti

trgovine, hotelijerstva i saobra. 53 Graf 5. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti

fin. posred. i nekretnina 53 Graf 6. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA

Javna uprava, obraz., zdrav. i lične usluge 54 Graf 7. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA ukupno 54 Graf 8. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje CEFTA 2007. 55 Graf 9. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU - 10 u djelatnostima

Poljopri., šum., rib. i lov 56 Graf 10. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnostima

Rudarstvo, prerađ. ind. i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom 57 Graf 11. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti građevinarstva 57 Graf 12. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti

trgovine, hotelijerstva i saobra. 58 Graf 13. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti

financijskog posred. i nekretnina 58 Graf 14. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10: Javna uprava, obraz., zdrav. i lične 59 Graf 15. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10: Ukupno 59 Graf 16. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje EU-10, 2007 60 Graf 17. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU - 17 u djelatnostima

Poljopriv., šum., rib. i lov 61 Graf 18. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnostima

Rudarstvo, prerađ. ind. i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom 62 Graf 19. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti građevinarstva 62

8

Graf 20. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti trgovine, hotelijerstva i saobra 63 Graf 21. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti fin. posredovanja i nekretninaa 63 Graf 22. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17: Javna uprava, obraz., zdrav. i lične usluge 64 Graf 23. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17: Ukupno 64 Graf 24. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje EU-10, 2007 65 Graf 25. Komparacija rezultata različitih mjera konkurentnosti prema poziciji BiH 73

9

„Jednu suvremenu poteškoću uočiti i potom zbiljski istražiti, uzimajući u obzir iskustva drugih, koji su u prošlosti stajali pred sličnom poteškoćom“ (Sir Antony Rupert Jay, „Management and Machiavelli, 1967.)

IZVRŠNI SAŽETAK Brojne studije zemalja-slučajeva odnosno studije individualnih zemalja tvrde da trgovinska liberalizacija i otvorenost trgovini imaju pozitivan utjecaj na ekonomski rast zemlje. Čak i ako izvjesna skorija istraživanja bacaju sumnju na jačinu te veze, opći je dojam da vanjska trgovina ima pozitivan učinak na ekonomski rast, posebice zemalja s malim tuzemnim tržištem. Da bi kao zemlja s višim srednjim dohotkom dostigla zemlje s visokim dohotkom, BiH mora uveliko povećati veličinu izvoza per capita. Cilj izvozno-vođene strategije nije povećati trgovinski suficit i devizne rezerve (kao što se nekoć smatralo, poglavito u doba merkantilnog kapitalizma) nego postupno povećavati produktivnu zaposlenost i uvoz te izvoz i tako ostvarivati brži rast. Razina izvoza BiH je u odnosu na referentnu skupinu zemalja vrlo niska. Izvoz per capita je dvostruko niži od prosjeka izvoza per capita zemalja kandidatkinja za EU članstvo (Makedonija, Hrvatska), a od naprednih tranzicijskih zemalja (Slovačka, Slovenija) skoro 12 puta. BH izvoz je vrlo uzak geografski i tehnološki. Preko ¾ ukupnog izvoza otpada na zemlje trokuta Rim-Berlin-Beograd (Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Mađarska, Češka, Slovačka). Na izvoz u EU opada preko 1/2, a na izvoz u CEFTu preko 1/3 ukupnog BH. izvoza. Na izvoz visoke tehnologije otpada 3 % ukupnog izvoza industrijskih proizvoda, što znači da ga, bez ikakave sumnje, treba potrostručiti. Budući da izvoz pokazuje relativne znake slabosti još od 2002., što se dodatno pogoršalo uslijed globalne ekonomske krize, koja je dovela i do apsolutnog smanjenja izvoza tijekom prve polovice 2009., neminovno se nameće pitanje konkurentnosti BH. izvoza odnosno internacionalne konkurentnosti BH. ekonomije. Temeljni izazov BH ekonomije je nekonkurentnost. BiH pripada najmanje konkurentom regionu Europe, kojega čine tranzicijske ekonomije Jugoistočne Europe. S druge strane, za uključenje u EU nužno je da zemlja ispunjava „kopenhagenske kriterije“, što znači da mora imati konkurentnu ekonomiju. Da bi BiH dostigla najmanje konkurentne zemlje članice EU, treba joj barem 8-10 godina, jer zemlje na stupnju razvoja na kojem je BiH u prosjeku popravljaju svoju poziciju za 2-4 mjesta godišnje.

10

BiH se nalazi u “zamci srednjeg dohotka”, stiješnjena zemljama s niskim dohocima koje konkuriraju niskim nadnicama i zemalja s visokim dohocima, koje konkuriraju visokotehnološkim dobrima. Za ostvarenje tranzicije od zemlje sa visokim srednjim dohotkom do zemlje s visokim dohotkom potrebne su nove strategije, koje trebaju jasno kazati u kojim oblastima se BiH treba globalno specijalizirati, odnosno postići ekonomiju obima i tehnološko liderstvo. Jedan od pojavnih razloga niske srednjoročne konkurentnost BiH je nizak obuhvat obrazovanjem, koji je, uz Albaniju, najniži u Europi. Trebalo bi ga povećati za trećinu da se dostigne europska razina. Stoga BiH ima nedovoljno izobraženo stanovništvo, jer svega 7.1 % stanovništva starije od 15 godina ima poslijesrednjoškolsko obrazovanje (viša škola, fakultet, magisterij, doktorat). Posebno je kritično stanje s obukom uposlenika firmi, jer veoma mali broj firama pruža internu ili osigurava vanjsku obuku. Pored obrazovanja, BiH zaostaje za europskim zemljama i u oblasti informaciono-telekomunikacionih tehnologija, posebice u oblasti mobilnih telefona, širokopojasnog Interneta i personalnim kompjutorima. Jedino Moldova i Albanija zaostaju za BiH u tim oblastima. To je drugi pojavni razlog niske srednjoročne konkurentnosti BH ekonomije. Pojavni uzrok niske dugoročne konkurentnosti su nerazvijene institucije, prije svega socijalne infrastrukture i političke institucije upravljanja ekonomijom i društvom. U cjelini uzevši, niska razina BH. konkurentnosti znači nisku razinu tzv. aplikativne konkurentnosti. Ona znači da zemlja ima neadekatno obrazovanje i obuka uposlenika, nisku razinu investicija u opremu i niska razina upravljanja društvom i ekonomijom. Istraživanje realne u odnosu na procijenjenu konkurentnost BiH potvrdilo je djelomično prvu hipotezu istraživanja po kojoj BiH ima veći nivo produktivnosti i bolji rang u produktivnosti, nego u procijenjenoj konkurentnosti u okviru promatranih klastera zemalja. Hipoteza se potvrdila u dijelu koji se odnosi na klastere zemalja koje su bliže nivou razvijenosti BiH, posebno zemalja CEFTA klastera. Isti se nalazi odnose i na uspoređenje konkurentnosti BiH sa klasterom EU-10 zemalja. Prva hipoteza nije potvrđena za klaster EU-17, prema kome BiH ima realnu konkurentnost na nižem nivou od procijenjene konkurentnosti. Objašnjenje ovakvog stanja leži u činjenici da je razlika u realnoj konkurentnosti klastera EU-17 u odnosu na klaster EU-10 znatno veća od razlike između realne konkurentnosti klastera EU-10 i klastera CEFTA zemalja. Samo djelomično je potvrđena druga hipoteza po kojoj BiH ima u jednom broju sektora veći nivo i viši rang produktivnosti u odnosu na vlastiti rang procijenjene konkurentnosti i konkurentnost zemalja pojedinih klastera - pozicija overperformer-a. Potvrda te hipoteze uočena je samo kod djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova (NACE kod A, B). Izvjesna doza optimizma je prisutna u pokazateljima realne produktivnosti u sektoru usluga. Na primjer, produktivnost BiH u financijskim uslugama i poslovanju sa nekretninama je lošija u uspoređenju sa klasterom CEFTA za svega 0,1 standardne devijacije, dok je u djelatnostima trgovine, hotelijerstva i saobraćaja produktivnost niža u

11

odnosu na klaster EU-10 zemalja za 0,21 standardne devijacije. To ukazuje na veliki potencijal rasta produktivnosti u sektoru usluga. U potpunosti je dokazana treća hipoteza po kojoj BiH ima u jednom broju sektora niži nivo i niži rang produktivnosti u odnosu na vlastiti rang procijenjene konkurentnosti i konkurentnost zemalja pojedinih klastera – pozicija underperformer-a. Naime, sve djelatnosti u BiH, osim poljoprivrede i šumarstva, imaju nižu produktivnost u odnosu na sva tri klastera zemalja. Međutim, potrebno je uočiti intenzitet razlika u produktivnosti u pojedinim djelatnostima. između BiH i klastera zemalja sa kojima se BiH komparira. Tabela A. Z skor po djelatnostima i klasterima

Djelatnosti

CEFTA

EU-10

EU-17

A, B 2,1 3,1 1,62C, D, E -0,49 -1,26 -3,09F -0,39 -0,44 -3,09G, H, I -0,35 -0,21 -3,38J, K -0,12 -0,29 -0,93L, M, N, O -0,1 -1,06 -2,82 Iz pregleda danog u tabeli A. vidljivo je da u produktivnosti BiH u okviru CEFTA klastera konkurentnost raste idući od prerađivačke proizvodnje, preko građevinarstva do sektora usluga. To je jasan dokaz da djelatnosti u kojima je produktivnost pokretana tržišnim snagama, prije svega rastom tražnje i atraktivnošću za domaće i strane investitore, bilježe manja zaostajanja u produktivnosti. To važi za sektor usluga koji bilježi snažnu ekspanziju u BiH. Skoro identične tendencije su uočljive i u odnosu na klaster EU-10, naravno sa većim negativnim razlikama u z skoru. Druge djelatnosti, za koje je potrebno razviti odgovarajuće politike razvoja i jačanja konkurentnosti, kao što su prerađivačka industrija, elektroenergetika, građevinarstvo i druge, pokazuju sva ograničenja nestimulativnog konteksta konkurentnosti i poslovne okoline u BiH. Što se tiče uspoređenja produktivnosti BiH sa klasterom EU-17, razlike su značajnije, a proizlaze iz razlika u razvojnom stadiju tih zemalja u odnosu na BiH. Četvrta hipoteza po kojoj razvoj konkurentnosti BiH nije moguć samo na bazi tržišnih poticaja, potrebne su integralne politike konkurentnosti, aktivne mjere promocije razvoja i efikasne institucije za upravljanje konkurentnošću na odabranim tržišnim područjima jasno se potvrđuje. Rezultati istraživanja pokazuju da BiH ima efikasnost korištenja aktiviranih resursa, prije svega rada, na nivou prosjeka klastera CEFTA. Međutim, radi se o niskom obimu aktiviranih resursa, koji onemogućavaju blagostanje građana u BiH. Mikroekonomske politike treba da pokrenu mobilizaciju neiskorištenih resursa – ljudskog potencijala, prirodnih resursa i naslijeđenog kapitala. Radna snaga 2007. godine čini svega 43,9% radno sposobnog stanovništva BiH i procent aktiviteta je nepromijenjen u 2008. godini. U isto vrijeme u CEFTA zemljama kreće se oko 55% radno sposobnog stanovništva, a u EU-27 na nivou od oko 71%. Stopa zaposlenosti, kao odnos broja

12

uposlenih prema radno sposobnom stanovništvu iznosi u BiH u 2007. godini 31,2% i podiže se u 2008. godini na 33,6%. Stopa nezaposlenosti, kao odnos broja nezaposlenih prema radnoj snazi, iznosio je 29,0% u 2007. i pada u 2008. godini na 23,4%. U zaključku se može istaći da je ovo istraživanje potvrdilo da realna produktivnost u velikoj mjeri ovisi o kontekstu konkurentnosti i kvalitetu poslovne okoline i kvalitetu strategija i poslovnih operacija kompanija. Dokazano je da produktivnost kao mjera realne konkurentnosti ovisi o procijenjenoj konkurentnosti, s tim da kvantitativna mjera slaganja bilježi izvjesna odstupanja. Ovo je važno zbog toga što sistematski napor za unapređenje konkurentnosti uvijek vodi rastu produktivnosti, i obratno, bez napora za unapređenje osnova konkurentnosti, teško je osigurati rast produktivnosti. U preporukama se ističu četiri ključna područja djelovanja u kreiranju javnih politika konkurentnosti. 1 Intenziviranje obima ekonomskih aktivnosti. To je moguće postići produktivnom

mobilizacijom resursa razvoja u zemlji koji su u velikoj mjeri neiskorišteni. Intenziviranje zahtjeva i osiguranje novih resursa u prvom redu kapitala i novih tehnologija. Politike promocije investicija idu u sam vrh, s obzirom na razvojni stadij u koji BiH ulazi, a to je efikasnošću vođen razvoj, u kome su investicije ključna pokretačka snaga razvoja.

2 Podizanje efikasnosti u ekonomiji BiH, koje mora biti usmjereno ka reformama javnog sektora i utjecajima na poslovni sektor, te privatizaciji i restrukturiranju privatiziranih kompanija. Tu se također mora uključiti restrukturiranje javnih poduzeća i podizanje efikasnosti u tom sektoru.

3 Unapređenje poslovnog ambijenta podrazumijeva bitne reforme u domenu poboljšanja investicionog ambijenta i ukidanja barijera biznisu. Ovdje se posebno ističu industrijska politike, kojima bi trebalo stvoriti poticaje za konkurentnost industrija sa izgledima za rast konkurentnosti podrškom u distribuciji javnih resursa. U prioritetima mora biti jačanje fizičke i intelektualne infrastrukture za podizanje inovativnog kapaciteta industrija i klastersko organiziranje kompanija u njima (poduzetničke zone, tehnološki parkovi, istraživačko-razvojni centri), te suradnja privrede sa univerzitetima.

4 Jačanje konkurentnosti na kompanijskom nivou, što podrazumijeva generiranje novih kompanija i podizanje efikasnosti postojećih. Posebno je značajno generiranje novih malih i srednjih kompanija, razvijanje poduzetničkih jedinica u poljoprivredi, turizmu i sektoru poslovnih usluga. Treba razviti stimulativne mjere za prelazak mikro biznisa u formalni sektor. Promocija stranih direktnih investicija je važna za privlačenje greenfiled investicija sa tehnološki naprednim biznisima. U podizanju efikasnosti postojećih biznisa važna je podrška privatiziranim poduzećima koja nemaju jasnu stratešku orijentaciju. Javne resurse kroz razne oblike tehničke pomoći treba usmjeriti razvijanju upravljačkih i ekspertskih vještina u oblasti marketing, posebno brandinga, internacionaliziranja kompanija i podrške u osvajanju međunarodnih standarda kvaliteta i sigurnosti za pristup globalnim tržištima.

13

Da bi se prevladalo postojeće stanje odnosno popravila konkurentnost BH ekonomije nužno je razviti klaster politiku (čiji ključan srednjoročni sastojak treba biti privlačenje inozemnih izravnih investicija i transnacionalnih kompanija), formirati Vijeće za konkurentnost kao tijelo ekonomsko-socijalnog partnerstva, žurno provesti strest test konkurentnosti (temeljem 20-tak ključnih varijabli), ustanoviti kratkoročne prioritete te uspostave konkurentnosti i donijeti kratkoročni (dvogodišnji) program uspostave konkurentnosti kako bi zemlja spremno dočela razdoblje poslije Globalne ekonomske krize.

POZADINA I OPRAVDANJE ISTRAŽIVANJA Raspravljajući o konkurentnosti zemalja, Ekonomska komisija za Europu Ujedinjenih nacija se u svom Ekonomskom pregledu postavlja slijedeća pitanja:1

„Zašto neke zemlje imaju veći ekonomski rast nego druge i imaju li one mnogo bolje vanjskotrgovinske performance nego druge zemlje? Koji ključni faktori stoje iza tih razlika? Koje politike države mogu slijediti radi poboljšanja ekonomskih performanci svojih ekonomija (i blagostanja svojih građana)? To su pitanja koja potiču brigu za konkurentnost zemalja.“

Konkurentnost je relativno novo područje ekonomske nauke – javlja se od 1980-tih. No, postalo je jedno od najznačajnijih područja suvremene ekonomske misli. Počiva na idejama koje su razvijali još klasični ekonomisti. Pojam „internacionalne konkurentnosti zemlje“ je relativno novi pojam. Pri utvrđivanju konkurentnosti nije važna apsolutna nego relativna performanca zemlje, tj. koliko je (ne)uspješna u odnosu na druge zemlje. Pojam označava razvoj partnerstva javnog i privatnog sektora radi promoviranja ekonomskog razvoja i izvoza. U osnovi ima dva značenje. Prvo se odnosi na blagostanje zemlje odnosno kvalitetu života njenih građana, uobičajeno mjeren bruto domaćim proizvodom (BDP) per capita, a drugo na trgovinske perfomance zemlje.2 Kolika je razina konkurentnosti određuje produktivnost – mjera sposobnosti da se proizvedu robe i usluge, korištenjem postojećih ljudskih, finansijskih, prirodnih i inih resursa. Produktivnost određuje životni standard zemlje ili regije - plate, prihod od kapitala, očuvanje nacionalnog bogatstva. Ona ovisi od vrijednosti proizvoda i usluga (npr. njihova jedinstvenost, kvalitet) i od efikasnosti kojom se proizvode.

1 Economic Commission for Europe (2004), Economic Survey of Europe 2004 No. 2. United Nations: New York and Geneva, p. 57. 2 Konkurentnost je „stupanj u kojem zemlja, u uvjetima otvorenih tržišta, proizvodi robu i usluge koje zadovoljavaju test inozemne konkurencije, uz istodobno održavanje i uvećavanje tuzemnog realnog dohotka“ (OECD 1992, p. 237).

14

Produktivnost zemlje je u krajnjoj liniji određena produktivnošću njenih kompanija. A ona se povećava s operativnom efektivnošću njenih aktivnosti i usvajanju najboljih globalnih praksa. 3 Konkurentnost je održiv rast produktivnosti vođen kvalitetom strategija i poslovanja preduzeća, na koju zajedno i istodobno utječu makroekonomsko i mikroekonomsko okruženje. Zbog „topljenja“ prepreka međunarodnoj trgovini te smanjenja troškova transporta i komunikacija, zemlje i kompanije se takmiče na globalnom, u najmanje regionalnom (kontinentalnom) tržištu. U postojećoj globaliziranoj ekonomiji, koju karakteriziraju otvorenost i integracija, konkurentnost ima ključnu ulogu kako za zemlje s visokim dohotkom (razvijene zemlje), tako i za one s niskim i srednjim dohotkom (nerazvijene zemlje). Kad postoje visoki deficiti tekućeg računa, koji prijete postati neodrživima – što je situacija s BiH - nužno je djelovati na njihovom eliminiranju, provodeći strukturalne reforme, jačajući eksternu konkurentnosti i provodeći fiskalne politike koje doprinose tome. Obzirom na nisku konkurentnost ne iznenađuje visok trgovinski deficit BiH. Trgovinske deficite ostvaruju i ostale evropske tranzicijske ekonomije, izuzev Češke Republike, no ono što zabrinjava u slučaju BiH je istrajnost tih deficita. Aktualno pogoršanje uvjeta razmjene (prije svega, smanjenje cijena metala) dodatno ugrožava vanjskotrgovinsku neravnotežu. S druge strane, napredak u strukturalnim reformama ne podržava dovoljno rast totalne faktorske produktivnosti, kao temelja rasta izvoza zemlje koja se nalazi u tranziciji od zemlje sa srednjim k zemlji s visokim dohotkom. Napretka u rastu totalne faktorske produktivnosti nema dovoljno, jer nije poklonjena adekvatna pažnja sektoru istraživanja i razvoja (I&R). Ovo istraživanje ima za cilj povećati broj visoko kvalitetnih, ažuriranih i uporednih informacija o ključnim varijablama konkurentnosti BiH radi davanja doprinosa efektivnim javno-privatnim dijalozima o politikama poboljšanja konkurentnosti BH. ekonomije. Izvješće koristi međunarodno usporedivu metriku. Koristi se relevantni međunarodni izvori poput EU, UN i WTO kao izvori većine indikatora. Prvenstveno se koriste indikatori specijaliziranih međunarodnih institucija, preciznije kazano izvješća o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma kao i godišnjak svjetske konkurentnosti IMD-a. Gdje su potrebni dublji uvidi, koriste se nacionalni izvori kao što su Centralna banka BiH, Agencija za statistiku BiH itd. BiH se upoređuje s klasterima drugih zemalja, pri čemu su klasteri utemeljeni na statističkim i ekonomskim kriterijima. Budući da se statistički kriteriji formiranja klastera temelje na izvješćima Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum), korišten je dopunski, ekonomski kriterij formiranja klastera radi uporedne analize rezultata. 3 Michael E. Porter et al (2008), Moving to a New Global Competitiveness Index. In M. E. Porter and K. Schwab (eds.), The Global Competitveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum.

15

U slučaju ekonomskih kriterija, BiH se poredila s dvije tranzcijske zemlje-kandidatkinje za EU članstvo (Makedonija i Hrvatska), pet zemalja članica vanjskoj trgoviniEU (Slovačka, Slovenija, Grčka, Portugal, Austrija) te Švicarskom. Svrha formiranja ovog klastera zemalja je lakše uočiti razvojne stepenice BiH na putu u globalno i EU društvo. Pri tome je potrebno mjeriti koliko se BiH približava tim društvima i shodno tome podešavati politike. Benčmarking ima za svrhu informirati javnost - posebice one koji sudjeluju u pripremi političkih odluka poput Direkcije za ekonomsko planiranje i donošenju odluka poput Vijeća ministara BiH – o važnosti konkurentnosti za europski put BiH i za povećanje blagostanja i kvaliteta života njenih građana. No, u ispunjavanju te svrhe, benčmarking se susreće s izvjesnim ograničenjima. Naime,

• postoji vremenski pomak u prikupljanju uporednih pokazatelja odnosno statističkih podataka odabranih zemalja. Postoje i faktori za koje je teško provoditi benčmarking npr. korist od uključenosti u istu vremensku zonu ili korist od služenja istim jezikom,

• nije realistično ili čak poželjno za svaku zemlju - zbog raznih povijesnih okolnosti te ekonomskih, političkih i socijalnih ciljeva odnosnih zemalja i njihovih različitih

• fizičkih geografija i stupnjeva obdarenosti resursima - tražiti da prestigne ostale zemlje po svim mjerilima; nema generalnih strategija postizanje nacionalne konkurentnosti i

• trgovina i investicije između zemalja nije igra nulte sume - ekonomski napreci drugih zemalja mogu, u kumulativu, voditi poboljšanju životnih standarda zemlje za koju se vrši benčmarking.

BiH nema dugoročnu strategiju ekonomskog razvoja. Sukladno tome, nema usklađen skup politika koje osiguravaju konkurentnost na dugi rok. Strategija bi trebala sadržavati jasne prioritete, utemeljene na očuvanju prednosti koje BiH ima i slabosti koje najviše prijete boljitku njenih građana Strategija kazuje što se treba, ali i što ne treba činiti. U uvjetima globalne krize, iskustvo uči da aktivnosti koje se poduzimaju radi rješavanja neposrednih problema moraju podržavati dugoročnu strategiju. No, jasno je da se u BiH ne poduzimaju te aktivnosti koje su najvažnije za očuvanje njenog prosperiteta. Ovaj rad ima za svrhu ukazati na nužnost koncipiranja politike konkurentnosti BH ekonomije i korištenje te politike kao jedne od sastavnica razvojne politike. Ta razvojna politika mora biti utemeljene na izvozno-vođenom ekonomskom razvoju (radi boljeg globalno pozicioniranje zemlje tj. prelaženja puta od zemlje s višim srednjim dohotkom do zemlje s visokim dohotkom) kao i na konvergencijom vođenom razvoju (pri čemu je potrebito zadovoljiti tzv. kopenhagenske kriterije, jer zemlja želi postati članicom EU). Rad ima za cilj ukazati na ključne elemente u koncipiranju politike konkurentnosti i ukazati na pravce daljnjih, temeljitijih istraživanja, prije svega u oblasti istraživanja stvarnih uzroka niske konkurentnosti BH. ekonomije, kao i na nužnost što hitnijeg formuliranja kratkoročne politike konkurentnosti kako bi zemlja što spremnije dočekala razdoblje koje će uslijediti poslije globalne ekonomske krize.

16

PRVI DIO

KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNE POZICIJE BH EKONOMIJE S ASPEKTA

„EKONOMSKOG KLASTERA“ ZEMALJA SA IMPLIKACIJAMA ZA OBLIKOVANJE

POLITIKA

17

1. EKONOMSKI RAST, TRGOVINA I KONKURENTNOST Debata o vezi vanjske trgovine i ekonomskog rasta, koju neki opisuju kao utrku studija, svodi se na gledišta da postoji značajna veza između otvorenosti trgovini i ekonomskog rasta odnosno da nije moguće naći ustanoviti vezu između njih.4 Najistaknutiji optimisti D. Dollar i A. Kraay5 nalaze značajnu vezu između otvorenosti trgovini i ekonomskog rasta. Najistaknutiji skeptici D. Rodrik i F. Rodriguez6 tvrde da „nema ubjedljivih dokaza da je trgovinska liberalizacija predvidivo povezana s uslijeđujućim ekonomskim rastom“ te da studije koje tvrde da postoje dokazi „pogrešno pripisuje makroekonomske fenomene trgovinskoj politici“. „Jedina sistemska veza koja postoji je da zemlje smanjuju barijere kad postanu bogatije“, ističe Rodrik, navodeći da je ekonomski rast često nastajao iza trgovinskih barijera. Prema njemu, ne postoji suglasje političkih receptura i ekonomskih performanci.7 Ostavljajući po strani studije koje za predmet razmatranja imaju više zemalja,8 brojne studije zemalja-slučajeva odnosno studije individualnih zemalja tvrde da trgovinska liberalizacija i otvorenost trgovini povećavaju dohodak. Čak i ako izvjesna skorija istraživanja bacaju sumnju na jačinu te veze, opći je dojam da vanjska trgovina ima pozitivan učinak na ekonomski rast, posebice zemalja s malim tuzemnim tržištem.9

Prema tim gledištima, „čini se da trgovina stvara, čak održava visok rast“, kako tvrde J. Bhagwati i T. N. Srinivasan. 10 Trgovinska liberalizacija se vidi kao ključni sastojak skupa političkih mjera za ekonomski razvoj i povećanje blagostanja društva. Iako se može kazati da je liberalna trgovinska politika nužna za ekonomski rast, činjenica je da ona nije dovoljna sama po sebi osigurati rast trgovine. Kad se trgovinska reforma provodi u nestabilnom makroekonomskom okruženju ili se provodi bez napora

4 L. Alan Winters (2000), “Trade and Poverty – Is There a Connection?” WTO Special Study No.5: "Trade, Income Disparity and Poverty". Geneva: WTO. 5 Dollar, David and Kraay, Aart (2002), “Spreading the Wealth”, Foreign Affairs, Vol. 81 (1), pp.1-13. 6 Rodriguez, Francisco and Rodrik, Dani (1999), “Trade Policy and Economic Growth: A Skeptic’s Guide to Cross-National Evidence,” NBER Working Paper No. W7081, April. 7 Rodrik, D. (2003), „Growth Strategies“, working paper . As cited in Agriculture and Natural Resources Team of the UK Department for International Development (DFID) in collaboration with Jamie Morrison of Imperial College at Wye, and Sophia Murphy of the Institute for Agriculture and Trade Policy (2004), Agricultural Trade and Poverty Reduction: Opportunity or Threat? London: DFID, p.10. 8 Studije koje promatraju više zemalja nisu pouzdane jer postoje kako one koje podupiru, tako i one koje ne podupiru odnosnu vezu. 9 Frenkel, J. and D. Romer (1999), “Does Trade Cause Growth?” American Economic Review, Vol. 89 (3): 379–99; Sachs, J. and A. Warner. 1995. “Economic Reform and the Process of Economic Integration.” Brookings Papers on Economic Activity 1995 (1): 1–118 and Alesina. A., E. Spolaorr, and R. Wacziarg (2005), “Trade, Growth, and the Size of Countries.” In P. Aghion and S. Durlauf (eds.), Handbook of Economic Growth. Amsterdam: Elsevier. 1499–1542. 10 Bhagwati, J. and T. N. Srinivasan (1999), “Outward-Orientation and Development: Are Revisionists Right?” Yale University Economic Growth Center Discussion Paper 806. New Haven, Conn.

18

usmjerenih na jačanje veze trgovina-lokalne, s trgovinom povezane institucije, često se od nje odustaje ili ne postiže ekonomski rast. Učinkovita trgovinska politika traži aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih strana i postojanje institucionalne osnove za provođenje trgovinske politike. 11 Shodno tome, iznimno je važno uspostaviti virtuozni krug rasta trgovine i ekonomskog rasta:

• Ekonomsko-politički poticaji uspostavi tuzemnih malih i srednjih transnacionalnih tvrtaka (TT),

• Povećanje izvoznih mogućnosti tuzemnih malih i srednjih TT kroz podugovaranje poslova za inozemne TT,

• Povećanje vještina uključujući radne, • Povećanje uvoza i još više izvoza, • Povećanje produktivnost i obima proizvodnje, • Povećanje plaća i zaposlenosti, • Diverzifikacija/povećanje tražnje i potrošnje i • Veća integracija u međunarodno poslovno okruženje.12

Otvorenost trgovini znači, prije svega, promoviranje izvoza, a manje supstitucije uvoza. Bivši premijer, dopremijer i ministar financija i ekonomije Južne Koreje te član aktualne Komisije za rast i razvoj (poznatije kao Spenceova komisija), Han Duck-soo tvrdi da kada je Južna Koreja 1950tih slijedila politiku uvozne supstitucije, ekonomski rast je iznosio svega 2-3 % godišnje. No, kad je Južna Koreja u potpunosti promijenila vanjskotrgovinsku orijentaciju – od supstitucije uvoza k promociji izvoza – ekonomski rast se povisio na preko 7 % godišnje tijekom dugog razdoblja.13 Da bi kao zemlja s višim srednjim dohotkom dostigla zemlje s visokim dohotkom, BiH mora povećati veličinu izvoznog sektora tako da se izvoz kao procent bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili još bolje izvoz per capita povećava. No, to je samo jedna dimenzija priče. Uvoz se također mora povećavati. Cilj izvozno-vođene strategije nije povećati trgovinski suficit i devizne rezerve (kao što se nekoć smatralo, poglavito u doba merkantilnog kapitalizma) nego postupno povećavati produktivnu zaposlenosti, povećavati uvoz i konačno ostvarivati brži rast.14 U skorije je vrijeme vanjsko okruženje postalo u nekim aspektima više, a u nekim manje naklonjeno malih zemljama. Jedan je novi skup usluga postao predmetom trgovanja, zahvaljujući naprecima u informaciono-telekomunikacionim tehnologijama (ITT), sukladno dobavljanju tih usluga iz vanjskih izvora (izvan tvrtke i izvan zemlje). Za male zemlje koje se uveliko oslanjaju na vanjsku trgovinu, to stvara nove prilike, koje se trebaju iskoristiti. S druge strane, male zemlje pate zbog „erozije preferencija.“ Uživaju

11 European Commission (2003), Guidelines for European Commission Trade Related Assistance. Brussels: European Commission. 12 Vijeće ministara BiH (2001), Globalni okvir za strategiju ekonomskog razvoja 2001-2004 – „Poduzetničko društvo“. Sarajevo: Vijeće ministara BiH, str. 21. 13 Commission on Growth and Development (Spence Report) (2008), The Growth Report Strategies for Sustained Growth and Inclusive Development. Washington, D.C.: World Bank, p. 23. 14 Commission on Growth and Development (2008), o.c., p. 51.

19

povlašten pristup tržištima razvijenih zemalja, ali se ta povlastica gubi sa smanjivanjem carinskih barijera diljem svijeta. Čvršća regulacija inozemnih financijskih centara je također ograničila slobodu djelovanja nekih manjih zemalja. Treba imati u vidu da je većina malih država – preko polovice – nastala poslije 1970. Neovisnost je značila da javne usluge više ne „uvoze“ od zemlje matice nego neminovno moraju proizvoditi u tuzemnim institucijama. Proizvodnja tih javnih dobara u malim državama je vrlo skupa u slučajevima nedjeljivosti proizvodnje tih usluga. BiH je primjer kako izgradnji tih, s vanjskom trgovinom povezanih institucija može biti mukotrpan i dugotrajan proces. Razina izvoza BiH, mjerena udjelom veličine izvoza u BDP i veličinom izvoza per capita, je mala u odnosu na referentnu skupinu zemalja (v. graf 1). Razina izvoza per capita je praktički dvostruko niža od prosječnog izvoza po glavi zemalja kandidatkinja za EU članstvo (Makedonija, Hrvatska), a od naprednih tranzicijskih zemalja (Slovačka, Slovenija) skoro 12 puta manja.

Reforme vanjske trgovine u nedovoljno razvijenim zemljama su još uvijek fokusirane na smanjenje carina, a ne na pojednostavljenje procedura vezanih za poslove izvoza i uvoza. Skorije studije pokazuju da troškovi prekoračenja vremena obrade u uvozu prekoračuju troškove carina kod svakog regiona, dok troškovi prekoračenja obrade u izvozu prekoračuju troškove carina kod svakog regiona osim kod Istočne Azije i Zapadne Europe.15 Na ovaj problem u BiH odavno ukazuje Vijeće stranih investitora u BiH, koje je u svojoj „Bijeloj knjizi 2007“ jasno naznačilo:16

15 David Hummels (2007), “Calculating Tariff Equivalents for Time in Trade.” West Lafayette, Ind.: Purdue University, Department of Economics. 16 BIH Foreign Investors Council (2007), White Paper 2007 - Priority Solutions for Obstacles to Investment and Growth in Bosnia & Herzegovina. Sarajevo and Banja Luka: BIH Foreign Investors Council, p. 15.

20

„Kao da nedovoljna veličina domaćeg tržište nije dovoljan problem za BH poduzeća i njihove investitore, pa tarifne politike i carinske prakse dodatno ograničavaju tržište. (...) Odnosno, unutarnja i izvozna konkurentnost BH poduzeća ovisi o njihovom nesputanom pristupu odgovarajućim sirovinama i repromaterijalima i nabavama bez obzira da li su s tuzemnih ili inozemnih tržišta. Za malu otvorenu ekonomiju kao što je BH., praktično nema restrikcija uvedenih radi zaštitite tuzemnih proizvođača, a da u isto vrijeme nemaju negativan efekat na konkurentnost tuzemnih proizvođača.“

Poradi ovakvih, a i drugih štetnih mjera te radi slabljenja internacionalne konkurentnosti tuzemnih proizvođača, uspostavljen je trend slabljenja izvozne aktivnosti. Izvoz BiH u odnosu na referentnu skupinu zemalja (Makedonija, Hrvatska, Slovačka, Slovenija, Grčka, Portugal, Austrija i Švicarska) slabi još od 2002. (v. graf 2).

Slabljenjem ekonomske aktivnosti u zemljama-partnerima od sredine 2007., tj. od nastanka globalne ekonomske krize, smanjuje i smanjit će tražnju za BH. robom, što će dalje pogoršavati izvozne, a time i ekonomske performance BH. ekonomije. Procjene Međunarodnog monetarnog fonda su da će pad globalne proizvodnje iznositi 1.3 % u 2009. U zemljama s kojima BiH obavlja većinu vanjskotrgovinskih transakcija, pad će biti još i izraženiji: u Njemačkoj 4.4%, Italiji 2.9 %, Austriji 3.4 % i Hrvatskoj 3.5 %.17 Stoga je razumljivo da se izvoz BH. robe u razdoblju I-VI 2009. u odnosu na razdoblje I-VI 2008. smanjio za oko ¼ preciznije za 23.8 %. Od ukupnog BH. izvoza preko četiri petine, preciznije 83.4 % otpada na dvije grupacije zemalja: EU i CEFTAu. Na izvoz u EU opada preko polovice, a na izvoz u CEFTu preko trećine ukupnog BH. izvoza. Jednostavnije kazano: od ukupnog BH. izvoza preko ¾

17 International Monetary Fund (2009), World Economic Outlook: Crisis and Recovery. Washington, D.C.: IMF.

21

otpada na zemlje trokuta Rim-Berlin-Beograd (Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija, Mađarska, Češka, Slovačka).

Ne samo da je BH. izvoz geografski usko lociran, nego je i vrlo uskog tehnološkog sadržaja. 18 Na izvoz visoke tehnologije otpada 3 % ukupnog izvoza industrijskih proizvoda, što znači da ga, bez ikakave sumnje, treba potrostručiti.

Budući da izvoz BH. ekonomije pokazuje relativne znake slabosti još od 2002., što se dalje pogršalo uslijed globalne ekonomske krize, koja je dovela i do apsolutnog smanjenja izvoza tijekom I-VI 2009., neminovno se nameće pitanje konkurentnosti BH. izvoza odnosno internacionalne konkurentnosti BH. ekonomije.

18 World Bank (2008), World Development Report 2009. Washington, D.C.: World Bank, pp. 358-9.

22

2. ZNAČAJ KONKURENTNOSTI ZA BH EKONOMIJU

Temeljni izazov BH. ekonomije je nekonkurentnost. Prema rang listi konkurentnosti zemalja Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum, WEF) za 2008-09., BiH spada među najmanje konkurentne europske zemlje (v. graf 5). Pripada najmanje konkurentnom europskom regionu - regionu Jugoistočne Europe, za kojim još i zaostaje, uslijed višegodišnjeg smanjivanja konkurentnosti. Od tih 12 najmanje konkurentnih europskih zemalja 10 ih pripada regionu Jugoistočne Europe. Ako se od tih 10 zemalja izuzme Grčka, onda su preostale ekonomije tranzicijske ekonomije Jugoistočne Europe.

S druge strane, za uključenje u EU, čemu BiH teži, nužno je da zemlja ispunjava ekonomske tj. „kopenhagenske kriterije“, što znači da mora imati funkcionalnu ekonomiju (prije ulaska) i konkurentnu ekonomiju (neposredno po ulasku). Da bi BiH dostigla najmanje konkurentne zemlje članice EU, tj. popravila svoju poziciju za 30-40 mjesta na ljestvici Svjetskog ekonomskog foruma, treba joj barem 8-10 godina, jer zemlje na stupnju razvoja na kojem je BiH u prosjeku popravljaju svoju poziciju za 2-4 mjesta godišnje. BiH se nalazi u “zamci srednjeg dohotka”, stiješnjena između zemalja s niskim dohocima koje konkuriraju niskim nadnicama, i zemalja s visokim dohocima koje konkuriraju visokotehnološkim proizvodima Za ostvarenje tranzicije od zemlje sa visokim srednjim dohotkom, što je aktualna pozicija BiH, do zemlje s visokim dohotkom potrebne su nove strategije, koje se razlikuju od onih kojima je ostvarena tranzicija od zemlje s niskim dohotkom do zemlje sa srednjim dohotkom. Strategije trebaju jasno kazati u kojim oblastima se BiH treba globalno, minimalno regionalno specijalizirati, odnosno postići ekonomiju obima i tehnološko liderstvo.

23

3. NISKA KONKURENTNOSTI BH EKONOMIJE

3.1. Mogući uzroci srednjoročne nekonkurentnosti

3.1.1. Nizak obuhvat obrazovanjem Prema Porterovim etapama razvoja,19 BiH se nalazi u drugoj fazi razvoja tj. efikasnošću vođenoj fazi razvoja. To znači da stupovi konkurentnosti „više obrazovanje i trening“, „efikasnost tržišta roba“, „efikasnost tržišta rada“, „usavršenost financijskih tržišta“, „tehnološka spremnost“ i „veličina tržišta“ imaju relativno veći značaj za konkurentnost ekonomije na tom stupnju razvoja nego ostali stupovi.

Tablica 1: WEF 2008-9, Skor konkurentnosti BiH Skupine stupova Stupovi Skor Ukupno

Temeljni uvjeti

1. Institucije (25%) 3.1x25% 0.78 2. Infrastruktura (25%) 2.2 x25% 0.55 3. Makroekonomska

stabilnost (25%) 5.2 x25% 1.3

4. Zdravstvo i osnovno obrazovanje (25%)

5.3 x25% 1.33

= 3.9 Ukupno 3.9 x 40% 1.6

Pojačala efikasnosti

5. Više obrazovanje i trening (17%)

3.1

6. Efikasnost tržišta roba (17%)

3.5

7. Efiksnost tržišta rada (17%)

4.2

8. Usavršenost financijskih tržišta (17%)

4.0

9. Tehnološka spremnost (17%)

2.6

10. Veličina tržišta (17%) 3.0 Ukupno 3.4 x 50% 1.7

Inovacije i usavršenost poslovanja

11. Usavršenost poslovanja

3.2

12. Inovacije 2.4

Ukupno 2.8 x 10% 0.3 UKUPNO 3.6

19 Pojam „etape rasta“ se ovdje koristi samo orijentaciono. Ilustracije radi, prema ocjeni Svjetske banke, BiH spada u skupinu zemalja s višim srednjim dohotkom, dok prema aktualnoj Porterovoj klasifikaciji spada u drugu, a prema novoj Poterovoj klasifikaciji spada u treću, najnižu skupinu zemalja. O kritikama teorija etapa rasta detaljnije u: Nicholas Crafts (2001), „Historical Perspectives on Development“. In Meier M. Gerald and Joseph E. Stiglitz. Frontiers of Development Economics – the Future in Perspective. Washington, D.C.: World Bank.

24

U poređenju s „tranzicijskom“ skupinom zemalja (v. graf 6) BiH najviše zaostaje upravo u oblasti „pojačala efikasnosti“ (u okviru toga, najviše zaostaje kod stupa „više obrazovanje i trening“).

Graf 6: WEF 2008-9: Standardizirano odstupanje BiH od referentne skupine za I. klaster.

-2,00

-1,50

-1,00

-0,50

0,00Efikasnost tržišta rada 07.

Efikasnost tržišta rada 08.Efikasnost tržišta roba 07.

Efikasnost tržišta roba 08.

Infrastruktura 07.

Infrastruktura 08.

Inovacije 07.

Inovacije 08.

Institucije 07.

Institucije 08.

Makroekonomska stabilnost 07.Makroekonomska stabilnost 08.

Poslovna sofisticiranost 07.Poslovna sofisticiranost 08.

Sofisticiranost finansijskog tržišta 07.


Tehnološka spremnost 07.


Veličina tržišta 07.


Visoko obrazovanje i trening 07.


Zdravstvo i osnovno obrazovanje 07.Zdravstvo i osnovno obrazovanje 08.

I u poređenju s „tržišnom“ skupinom zemalja (v. graf 7) BiH najviše zaostaje u oblasti „pojačala efikasnosti“, a u okviru toga kod stupova „tehnološka spremnost“ i „više obrazovanje i trening.“

25

-3,00

-2,50

-2,00

-1,50

-1,00

-0,50

0,00

0,50Efikasnost tržišta rada 07.

Efikasnost tržišta rada 08.Efikasnost tržišta roba 07.

Efikasnost tržišta roba 08.

Infrastruktura 07.

Infrastruktura 08.

Inovacije 07.

Inovacije 08.

Institucije 07.

Institucije 08.

Makroekonomska stabilnost 07.Makroekonomska stabilnost 08.

Poslovna sofisticiranost 07.Poslovna sofisticiranost 08.









Zdravstvo i osnovno obrazovanje 07.

Zdravstvo i osnovno obrazovanje 08.

Graf 7: WEF 2008-9: Standardizirano odstupanje BiH od referentne skupine za II. klaster

U okviru kategorije „više obrazovanje i trening“ najveće odstupanje BiH u odnosu na „ekonomsku“ skupinu zemalja (Makedonija...Švicarska) se, prema izračunima Svjetskog ekonomskog foruma, javlja kod obuhvata srednjoškolskim obrazovanjem te potom kod kvaliteta poslovnih škola, raspoloživosti lokalnih i istraživačkih usluga i obima obuke uposlenika (v. graf 8).

26

No, Svjetski ekonomski forum je napravio grešku kod prikaza obuhvata srednjoškolskom obrazovanjem za BiH (čime je doprinio iskrivljenju slike konkurentnosti BH ekonomije), jer tvrdi da obuhvat iznosi 45%, što je, uzgred budi kazano, najniži obuhvat u Europi (pokazatelji za druge zemlje su, kako ih daje Svjetski ekonomski forum: Albanija 76.7%, Makedonija 84 %, Srbija 87.9 %, Moldova 89.3 %, Hrvatska 91.1 % itd).20 Međutim, prema podacima Svjetske banke, na koje se poziva i Svjetski ekonomski forum, obuhvat kod BiH iznosi 85 %, Makedonije 84 %, Srbije 88%, Moldove 89.3%, Hrvatske 91% itd.21 No, i unatoč navedenoj korekturi, BiH spada u skupinu europskih zemalja s najnižim obuhvatom populacije sekundarnim i tercijarnim obrazovanjem. Međutim, najveće odstupanje u odnosu na „ekonomski“ klaster zemalja nije kod obuhvata obrazovanjem neko kod obima obuke uposlenika i lokalne raspoloživosti specijaliziranih istraživačkih i konzultantskih usluga. U svakom slučaju, BiH ima nedovoljno izobraženu radnu snagu (v. tablicu 2), jer svega 7.1 % stanovništva starije od 15 godina ima poslijesrednjoškolsko obrazovanje (viša škola, fakultet, magisterij, doktorat).

Tablica 2: AS BiH-anketa radne snage 2009: Obrazovanje osoba15+ (u %)

Ukupno Zaposleni Nezaposleni Neaktivni Osnovno obrazovanje i niže 45,3 22.3 24.7 62.7 Srednjoškolsko obrazovanje 47,6 63.3 70.2 34.1

Više obrazovanje 7,1 14.3 5.1 3.2 UKUPNO 100 100 100 100

Obuhvat obrazovanjem (iskazan kao kombiniran obuhvat odnosnog dobnog uzrasta relevantnom vrstom obrazovanja) u BiH iznosi 69 %. U Europi jedino Albanija ima niži obuhvat koji iznosi 68.6. Kod ostalih europskih zemalja, obuhvat se kreće od 70.1 % kod Makedonije, preko 89.8% kod Portugala (što je i vrijednost medijane) do 102.7 % kod Danske22.

20 Prema izračunu WEF skor za BiH iznosi 2.68, a treba iznositi 4.22. 21 World Bank (2008), World Development Indicators, o.c. pp. 84-5. 22 United Nations Development Programme (2007). Human Development Report 2007/2008 – Fighting climate change: Human solidarity in a divided world. New York: UNDP.

27

Nedovoljan broj studenata u BiH, posebice na prirodno-matematičkim te tehničko-tehnološkim fakultetima, čini malu i krhku bazu za regrutiranje istraživačko-razvojnih kadrova. Ne postoje ni istraživačko-razvojni centri u poduzećima (na koje u zemljama članicama EU otpada oko 60 % ukupnog broja istraživača), pa se ne radi dovoljno na razvoju proizvoda. Posljedično, konkurentnost poduzeća, koja su nosioci konkurentnosti zemlje, je na niskoj razini. Veoma je mali broj preduzeća koja pružaju internu obuku za svoje uposlenike ili mogućnost vanjske obuke. To je posljedica nedostatka priznavanja vrijednosti obuke ili toga što je većina poduzeća u BiH veličine mikro ili malih i srednjih preduzeća koja u većini slučajeva ne raspolažu sredstvima za obuku zaposlenika. Treba imati u vidu da zemlje, posebice na višim stupnjevima razvijenosti, ne konkuriraju prvenstveno proizvodima i uslugama, nego radnim vještinama. Ukoliko žele više napredovati na ljestvici konkurentnosti, više moraju graditi na znanju. Sposobnost zemlje da razvije izvrstan obrazovni sistem i popravi znanje svoje radne snage kroz obuku je od iznimne važnosti za konkurentnost firama i zemlje.

3.1.2. Niska tehnološka spremnost BiH znatno zaostaje za drugim europskim zemljama u oblasti tehnološke spremnosti. Tu je od posebne važnosti informaciono-telekomunikaciona tehnologija (IKT), koja se razvila u „tehnologiju opće namjene“ modernog doba zbog svojih indirektnih efekata na druge gospodarske sektore i kao tehničke podloge za ekonomske transakcije.

28

Kako je razvidno s grafa 10, posebno je važno istaći zaostajanje BiH u oblasti broja mobilnih telefona (jedino Moldavija od europskih zemalja ima manji broj mobitela per capita), oblasti širokopojasnog interneta (jedino Albanija i Ukrajina od europskih zemalja imaju manji broj pretplatnika per capita) te u oblasti osobnih kompjutora (jedino Albanija, Ukrajina i Bugarska od europskih zemalja imaju manji broj osobnih kompjutora per capita)23. 3.2. Nerazvijene institucije – uzrok dugoročne nekonkurentnosti Socijalna infrastruktura i političke institucije (social infrastructure and political institutions, SIPI) sve više dolaze u središte mnogih analiza i politika tijekom posljednje dvije dekade. Sve više se empirijskim istraživanjima potvrđuje da su one, promatrano na dugi rok, najvažniji (ako ne i jedini) faktor relevantna za objašnjenje dugoročnih razlika u napretku zemalja.24 No, ekonometrijsko izdvajanje učinka institucija od ostalih faktora, posebice od geografske lokacije je složeno zbog visokih stupnjeva korelacije. Stoga još uvijek ima skepticizma oko tih istraživanja. Unatoč tome, Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum, WEF) će od 2009. koristi SIPI kao indikator za utvrđivanje etapa ekonomskog razvoja zemalja. Moguće je, naravno, koristi i druge indikator npr. BDP per capita no WEF drži da je SIPI bolji indikator.25

23 World Economic Forum (2008), The Global Competitiveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum. 24 Michael E. Porter et al (2008), Moving to a New Global Competitiveness Index. In M. E. Porter and K. Schwab (eds.), The Global Competitveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum. 25 Michael E. Porter et al (2008), o.c.

29

Tablica 3: Elementi SIPI-a Temeljne ljudske

sposobnosti Političke institucije

(donošenje političkih odluka i efikasnost izvršne vlasti)

Vladavina prava (korupcija i efikasnost pravnih procesa)

Dostupnost, kvalitet i obuhvat osnovnim i srednjim obrazovanjem

Efektivnost zakonodvanih tijela

Efikasnost pravnog okvira

Dostupnost, kvalitet i izdaci na zdravstvenu zaštitu

Povjerenje javnosti u političare

(Niski) troškovi korupcije, kriminala, nasilja i organiziranog kriminala

Očekivano trajanje života

(Nisko) traćenje javnih resursa

Neovisnost sudstva, pouzdanost policijskih usluga

(Niska) pojava turbekuloze

Efektivnost vlade u smanjenju siromaštva i nejednakosti

Vlasnička prava

(Niska) smrtnost djece Transparentnost vlade u donošenju odluka

(Niska pojava) nenamjenskog korištenja javnih sredstava

Sloboda medija (Niska pojava) neplaćanja firmi

Vrelo: adaptirano iz Michael E. Porter et al (2008), Moving to a New Global Competitiveness Index, in M. E. Porter and K. Schwab (eds.), The Global Competitveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum. Budući da je u prethodnom dijelu rada bilo riječi o obrazovanju, ovdje ćemo se osvrnuti na vladavinu prava kao element SIPI-ja. Nedvojbeno je da vladavina prava u BiH nije snažno razvijena. Vladavina prava (posebice postojanje vlasničkih prava i sposobnosti zaštite zakonskih prava) ima važan utjecaj na poduzimanje incijativa u ekonomskoj sferi. Ako su vlasnička prava slaba, aktive se ne mogu staviti u njihove najbolje uporabe, te će, shodno tome, slabiti produktivnost. Čak i kad postoje jasno utemeljena vlasnička prava, korupcija može umanjiti njihovu ekonomsku vrijednost, dovodeći do toga da ih je teže ustanoviti u sudnici ili pak omogućavajući štetne ekonomske politike. Kriminal povećava troškove poslovanja i smanjuje investicijske poticaje koji osiguravaju veći nivo produktivnosti. No, empiriske potvrde veze sigurnosti i produktivnosti nisu još čvrsto ispitane.26 Vladavinu prava u BiH, posebice s aspekta njenog utjecaja na ekonomske tijekove, moguće je u izvjesnoj mjeri sagledati kroz izvršenje ugovora. S narednog grafa je razvidno da BH. uveliko zaostaje za drugim ekonomijama u oblasti izvršenja ugovora. 27

26 Michael E. Porter et al (2008), o.c. 27 World Bank je, u suradnji s Lex Mundi, najvećom internacionalnom udrugom pravnih firmi, organizirala istraživanje u 109 zemalja da ustanovi kako djeluju sudovi. Izabrana su dva slučaja: neplaćanje kirije i izdavanje čeka bez pokrića. U svakoj je zemlji trebalo ustanoviti koje su procedure potrebne za rješavanje navedenih slučajeva te koji zakoni i kako to reguliraju. Također je trebalo ustanoviti koliko traje rješavanje slučaja – od momenta podnošenja tužbe do izvršenja presude – kao i koliko to košta (koliko treba platiti

30

Ako izvršenje ugovora, pa time i pravo svojine, nisu osigurani, investicije i trgovanje, pa tako i sami ekonomski razvoj će biti ugroženi.

Da bi dostigla prihvatljiv stupanj izvršenja ugovora, BiH treba smanjiti broj procedura, praktički za polovicu, sa sadašnjih 38 na 20, koliko ih ima kod zemalja s najmanje procedura. Trajanje sporova trebala bi smanjiti sa sadašnjih 595 na 150 dana. Troškove spora treba istodobno smanjiti sa sadašnjih 38.4 % vrijednosti spora do 6-9 % vrijednosti spora. Uticaj vladavine prava na odvijanje ekonomskih procesa je moguće sagledati i kroz rasprostranjenost korupcije, odnosno kroz veličinu transakcijskih troškova uslijed utjecaja korupcije. Prema najskorijem izvješću Transparency Internationala (TI)28, BiH pripada najkorumpiranijem europskom regionu. Od 12 najkorumpiranijih europskih zemalja, samo tri (Bjelorusija, Rusija i Poljska) su izvan regiona Jugoistočne Europe. Visok nivo korupcije znači institucionalnu slabost odnosno neadekvatno funkcioniranje javnih institucija i porast transakcijskh troškova firmi.

advokatima, sudu i izvršiteljima presude) (v. World Bank (2008), Doing Business 2009. Washington D.C.: World Bank) 28 Transparency International (2007) , Global Corruption Report 2008. Berlin: Transparency International.

31

Prema ocjeni Freedom House (FH)29, koji istražuje stanje političkih prava i građanskih sloboda, BiH spada među najmanje slobodne europske zemlje, zajedno s Bjelorusijom, Rusijom i Moldovom.

Sa stanovišta konkurentnosti promatrano, nizak SIPI znači da su poduzeća prisiljena oslanjati se na jeftinu radnu snagu ili resurse u postizanju konkurentnosti. To dalje znači da zemlja treba da se oslanja na troškovnu (cjenovnu konkurentnost).

Tablica 4: Stupnjevi razvijenosti zemalja prema SIPI indeksu

Visok stupanj razvijenosti Srednji stupanj razvijenosti Nizak stupanj razvijenosti

Austrija, Belgija, Cipar, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španija, Slovenija, Švedska i UK.

Češka, Mađarska, Latvija, Crna Gora, Slovačka

BiH, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Litva, Makedonija, Moldova, Hrvatska, Poljska, Rumunija, Rusija, Srbija, Ukrajina.

Michael E. Porter et al (2008), Moving to a New Global Competitiveness Index. In M. E. Porter and K. Schwab (eds.), The Global Competitveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum. 3.3. Niska razina aplikativne konkurentnosti Nisku konkurentnost BH ekonomije moguće je, u najkraćim crtama, objasniti niskom razinom aplikativne konkurentnosti (nizak obuhvat višim obrazovanjem i obukom uposlenika firmi, niska razina investicije u opremu i nizak kvalitet upravljanja društvom i ekonomijom).

29 Freedom House (2009), Freedom in the World 2009. Washington D.C.: Freedom House.

32

Tablica 5 : Vrste konkurentnosti od značaja za BiH Tehnološka

konkurentnost Aplikativna

konkurentnost Troškovna

konkurentnost • ulaganja u I&R

• više obrazovanje

i trening • jedinični

troškovi rada industrije

• patenti

• bruto fiksne investicije u opremu

• kvalitet naučne baze (naučnih članaka)

• kvalitet upravljanja

Adaptirano prema: Jan Fagerberg, Mark Knell and Martin Srholec (2004), The Competitiveness of Nations, presented to the Second Globelics Conference, Beijing, China, October 18-20. Oslo: Centre for Technology, Innovation and Culture, University of Oslo.

Tehnološka konkurentnost se odnosi na sposobnost uspješnog konkuriranja na tržištima novim proizvodima i uslugama. Ona je stoga blisko povezana s invativnošću ekonomije. Nema pojedinačnog indikatora koji bi ju mogao izmjeriti, pa se koriste indikatori kao što su ulaganja u istraživanja i razvoj (I&R), patentirane inovacije, kvalitet naučne baze (broj objavljenih znanstvenih članaka u renomiranim časopisima) i sl. Treba pri tome imati u vidu i ograničenja i domete tih indikatora. Primjerice, sklonost patentiranju je različita po pojedinim djelatnostima i mnoge inovacije nisu niti će biti patentirane. Imajući navedeno u vidu, nepotrebno je i navoditi da je pozicija BiH u tehnološkoj konkurentnosti nesumljivao niska. No, ne mora nužno biti niska u iskorištavanju tih novih tehnoloških dobara, mada je nije lako razlučiti sposobnost proizvođenja novih dobara od sposobnosti uporabe tih dobara, jer su to dvije visoko povezane pojave. U ustanovljivanju razine aplikativne konkurentnosti mogu se koristiti slijedeći indikatori: upis na sekundarno i tercijarno obrazovanje, bruto fiksne investicije u opremu, raširenost kompjutera, kvalitet upravljanja i poštivanje ljudskih prava. Cjenovna ili troškovna konkurentnost je najpoznatiji i najdulje istraživan aspekt konkurentnosti. Jedinični troškovi rada industrije se često koriste za ovu svrhu. Većina zemalja koja računa da će biti konkurentna zahvaljujući prirodnim resursima i jeftinoj radnoj snazi, zapravo postaju sve siromašnija. Sa druge strane Japan i Južna Koreja, koje su razvojni proces započele bez ikakvih prednosti u prirodnim resursima, stvorili su u protekle tri decenije visoko sposobnu radnu snagu, efikasne visokoobrazovne programe, i najveći procenat rasta produktivnosti na svijetu.

Troškovna konkurentnost kao izvor diferencijacije nije održiva. Razine troškova se postupno povećavaju u nizu sektora, negativno utječući na profitnu maržu i potencijalno smanjujući tržišni udjel. Ograničen pristup financijama i nedostatak strategija

33

reinvestiranja u tehnologije i ljudski kapital su rizici s kojima treba računati u budućnosti.30 Da bi osnažila konkurentnost, BiH se treba kretati uz lanac vrijednosti. Prije svega, treba vršiti diferencijaciju kroz povećanje aplikativne konkukrentnosti i boljim korištenjem blizine EU tržišta. Budući da smo već ranije naznačili stanje s obrazovanjem, opremom (tehnološkom spremnošću) te kvalitetom upravljanja (i naznačili nizak SIPI indeks), ostaje da se nešto kaže o stopi investicija. Stopa ukupnih investicija BiH u 2007. je iznosila 23 % bruto domaćeg proizvoda, što je za oko tri procentna poena ispod prosjeka europskih zemalja, odnosno za oko sedam procentnih poena niže od zemalja koje imaju BDP per capita niži od 10,000 US$. Grubo kazano, razina investicija ne osigurava postizanje aplikativne konkurentnosti.

4. IRSKA – UZORNA PRAKSA BENČMARKINGA KONKURENTNOSTI

U Republici Irskoj je utemeljeno Nacionalno vijeće za konkurentnost (the National Competitiveness Council, NCC). Utemeljeno je 1997. kao tijelo socijalnog partnerstva. Izvješće o svom radu odastire Premijeru Irske (Taoiseach). Bavi se temeljnim pitanjima konkurentnosti irske ekonomije, uz davanje preporuka o političkim akcijama koje treba poduzeti radi jačanja konkurentnosti ekonomije. Svake godine NCC objavljuje dvotomno izvješće o konkurentnosti. U prvom tomu, koji nosi naslov „Benčmarking performanci Irske“, prikazuje se skup statističkih indikatora performanci konkurentnosti Irske u odnosu na 17 ekonomija iz sastava OECD-ea i na prosjeke OECED-ea i 15 zemalja eurozone. Drugi tom, naslovljen „Izazovi konkurentnosti Irske“, nadovezuje se kako na prvi tom, tako i na najnovija istraživanja glede glavnih izazova, prvenstveno onih vezanih za izvozni sektor, te predlaže političke akcije potrebite da se s njima iziđe nakraj. U benčmarkingu perfomanci konkurentnosti Irske, koristi se 140 indikatora konkurentnosti. Obuhvataju indikatore koji iskazuju konkurentnost u prethodnim razdobljima, kao što su ekonomski rast i kvalitet života, do političkih mjera koje će uticati na konkurentnost u narednim razdobljima, kao što su sistem obrazovanja i javni rashodi na infrastrukturu.

30 OECD (2008), Defining and Strengthening Sector Specific Sources of Competitiveness in the Western Balkans - Recommendation for a Regional Investment Strategy. Paris: OECD.

34

Oslanjajući se prvenstveno na podatke internacionalnih organizacija, primjerice OECED, UN, Eurostat itd., izvješće prikazuje konkurentnost Irske u odnosu na referentnu grupu zemalja te usto prikazuje razvoj konkurentnosti tijekom vremena. Irska mjeri performance spram 17 zemalja. Te zemlje uključuju:

• 6 članova eurozone (Finska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska i Španija),

• 4 europske zemlje koje nisu uključene u eurozonu (Danska, Švedska, Švicarska i UK),

• 2 skorije EU članice (Mađarska, Poljska) te • 5 neeuropskih zemalja: Japan, Južna Koreja, Novi Zeland i SAD, koje su

globalni lideri ili su slične veličine ili tempa razvoja kao Irska. Ovakav pristup osigurava detaljno poređenje Irske i njenih brojnih najbližih trgovačkih partnera i konkurenata. Irska provodi poređenje i s prosjecima relevatnih skupina zemalja (OECD, EU-15, eurozona), kad je to tehnički moguće. Prosjeci su ponderirani veličinom stanovništva zemlje ili BDP gdje je to relevatno učiniti. Prema gledištima NCC, konkurentnost se odnosi na sposobnost firmi konkurirati na tržištima. Sukladno, irska nacionalna konkurentnost se odnosi na sposobnost skupa irskih poduzeća konkurirati na inozemnim tržištima. NCC koristi piramidu konkurentnosti da prikaže okvir unutar kojega ocjenjuje konkurentnost zemlje. Na vrhu piramide je održiv rast životnog standarda (koji je rezultat prethodnih uspjeha u postizanju konkurentnosti). Ispod njega su ključni uvjeti postizanja konkurentnosti, koji uključuju poslovne performance (kao što su trgovina i investicije, produktivnost, cijene i troškovi te ponuda radne snage). Smatra ih se matricom tekuće konkurentnosti. Naposljetku se daju politički inputi koji pokrivaju tri stupa buduće konkurentnosti: poslovno okruženje (oporezivanje, regulaciju, financije i socijalni kapital), fizičku infrastrukturu i znanstvenu infrastrukturu.

35

Održivi razvoj se smatra rezultatom prethodne konkurentnosti. Konkurentnost nije cilj sama sebi, već sredstvo postizanja poboljšanja životnog standarda i kvaliteta života. Da li su oni postižu ocjenjuje se preko slijedećih veličina:

• nacionalni dohodak, • kvalitet života i • drživosti okoline.

Visoki i rastući životni standard je ključna mjera uspjeha nacionalne konkurentnosti. On se mjeri veličinom BDP i BDP per capita. Ključni cilj konkurentnosti je podržati visok kvalitet života, što je širi cilj od poboljšanja materijalnog životnog standarda. Koliki je kvalitet života, sagledava se preko indeksa humanog razvoja, kojega izračuna UNDP.31

Suština održivosti okoliša je stabilna veza između ljudskih aktivnosti i svijeta prirode koji ne smanjuje izglede budućih generacija uživati kvalitet života barem dobroga kao što je aktualne generacije. Nacionalna konkurentnost se oslanja na izvjesne ključne uvjete koji podržavaju ekonomsko okruženje (poslovne performance, produktivnost i inovacije, cijene i troškovi, ponuda radne snage). Performance poslovnog sektora su od ključne važnosti u podržavanju visokih životnih standarda i održavanje razine visoke zaposlenosti. Ključne su u smislu održavanja snažnih javnih financija i rashoda na javne usluge. Prvenstveno je riječ o poslovnim investicijama i trgovini. U svezi s trgovinom prvenstveno je riječ o otvorenosti ekonomije. Na dugi rok, životni standard ovisi o kretanju produktivnosti, koja pak ovisi o inovacijama (stvaranju novih proizvoda ili procesa).

31 United Nations Development Programme (2007). Human Development Report 2007/2008 – Fighting climate change: Human solidarity in a divided world. New York: UNDP.

36

Nivo infrastrukture zemlje utiče na konkurentnost na nekoliko načina. Dobro razvijena infrastruktura može reducirati zagušenost prometa i razinu troškova te povećati produktivnost i mobilnost rada. Matrica tekuće konkurentnosti (ključni uvjeti konkurentnosti) obuhvata ključne uvjete koji podržavaju održivo ekonomsko okruženje. Oni povezuju inpute vladine politike s održivim rastom:

o poslovne performance (kao što su trgovina i investicije), o produktivnost, o cijene i troškovi te o ponuda radne snage.

Politički inputi predstavljaju uvjete buduće konkurentnosti:

o poslovno okruženje (oporezivanje, regulacija i konkurencija, regulacija tržišta rada, financijski i socijalni kapital),

o fizička infrastruktura i o znanstvena infrastruktura.

5. KLJUČNE PREPORUKE

5.1. Uvesti klaster politike kao inicijalne politike poboljšanja konkurentnosti Razvoj BH ekonomije treba biti izvozom vođen razvoj. No, jasno je da se poradi povećanja izvoza moraju razvijati i klasteri, i infrastruktura, i obrazovanje, i prakticirati EU konvergencija i izgrađivati institucije. U zadnje tri dekade drži se da su za zemlje sa srednjim dohotkom najbolje strategije razvoja koje se temelje na izvozom vođenim razvojem. Temeljne karakteristike takve strategije su:

• visok nivo domaće štednje i domaćih investicija • visok nivo tuzemnih i inozemnih investicija (III i portfolio investicija),

poglavito u industriju • visok nivo izvoza industrijskih proizvoda.

Slijeđenje izvozno-orijentiranog razvoja, jedine održive dugoročnije strategije dugoročnog boljitka i održavanja kvalitete života, nije lako u doba smanjenja globalne tražnje za robama i uslugama i sužavanja svjetske trgovine. No, za male zemlje poput BiH nema drugoga puta. S tim u vezi predsjedatelj Nacionalnog vijeća za konkurentnost Republike Irske, dr. Don Thornhill kaže:32

„Targetiranje izvozno-vođenog rasta je jedini održiv put održanja životnog standarda i osiguranja dugoročnog boljitka. Nije ga lako postići u doba smanjenja globalne tražnje za robama i uslugama i sužavanja svjetske trgovine, no nema alternative.“

32 National Competitiveness Council (2009), „Getting Fit Again: The Short Term Priorities to Restore Competitiveness“. Dublin: National Competitiveness Council, p. 6.

37

Ideja klastera je sredinom 1990-tih postala središnjom idejom u konkurentnosti i ekonomskom razvoju, i široko prihvaćena u politici ekonomskog razvoja. 33 Klaster inicijative su prihvaćene u tranzicijskim ekonomijama tijekom zadnjih 10-tak godina.34Kreatori razvojnih politika više prihvataju klaster politike nego industrijske politike u poticanju konkurentnosti ekonomije.35

Tablica 6: Industrijska politika vs. politika klastera ELEMENTI POLITIKE

TIPOVI POLITIKA Industrijska politika Politika klastera

5. Obuhvat ekonomije

• Neki segmenti ekonomije (ciljane industrije /sektori)

• Cjelokupna ekonomija (svi klasteri)

6. Opseg internacionalizacije

• Lokalne kompanije • Lokalne i strane kompanije

7. Opseg intervencije

• Posreduje u takmičenju (npr. zaštiti, promociji industrije, potporama)

• Ublažava prepreke rastu produktivnosti

• Naglašava unakrsne industrijske veze /dopune

8. Nivo intervencije

• Centralizuje odluke na državnom nivou

• Podržava inicijative na regionalnom i lokalnom nivou

Izvor: razrađeno prema Michael E. Porter (2003), Clusters and Regional Competitiveness: Recent Learnings. Presentated to the International Conference on Technology Clusters Montreal, Quebec, November 7, 2003. Kritični faktori uspjeha konkurentnosti klastera su36:

• izvršenje zajedničke strategije ekonomskog razvoja, konzistentne sa strategijom ekonomskog razvoja odnosnog prostora

• stvaranje širokih partnerstava aktera na određenim projektima • fokusiranje na tehnologije za tržišta s visokim potencijalom rasta • dostizanje kritične mase za sticanje i održavanje internacionalne prepoznatljivosti • razvoj dijaloga s civilnim društvom radi uključivanja svih ključnih zainteresiranih

strana.

33 Michael E. Porter (2006), „Introduction“ in Christian Ketels, Göran Kindquist i Örjan Sölvell. The Cluster Initiative Greenbook. Stocholm: Ivory Tower AB, p.5 34 Ketels Christian, Göran Kindquist i Örjan Sölvell (2006), Cluster Initiatives in Developing and Transition Economies. Stockholm: Center for Strategy and Competitiveness. 35 Michael E. Porter (2003), Clusters and Regional Competitiveness: Recent Learnings. Presentated to the International Conference on Technology Clusters Montreal, Quebec, November 7, 2003. 36 OECD (2005), Business Clusters – Promoting Enterprise in Central and Eastern Europe. Paris: OECD.

38

Voditi proces unaprjeđenja konkurentnosti BH. ekonomije podrazumijeva da vlade, poslovna i akademska zajednica rade zajedno na rješavanju izazova s kojima se BH. firme susreću na regionalnom i globalnom tržištu. Vlade moraju stvarati okruženje koje privlači transnacionalne kompanije, promovira učenje/ trening, transfer tehnologija, stimulira nastajanje malih i srednjih poduzeća, potiče nastajanje lanaca ponude, razvija institucije koje omogućavaju ostvarenje izvoza, potiče djelovanje razvojnih banka u financiranju infrastrukture, primarno cestovne, te daje podršku razvoju distributivnih kanala na EU tržištu. Glavni cilj liderima privatnog sektora treba biti povezivanje s transnacionalnim kompanijama kroz podugovaračke ugovore, dodavanje što veće vrijednosti proizvodima za koje su zahtjevniji potrošači zainteresovani i tako ostvarivati što veći dohodak. Grupe preduzeća moraju imati vitalnu ulogu u stalnom pritisku na vlade, tako što će pružati informacije o neophodnim reformama, i pomoći u njihovom provođenju. Akademska zajednica mora preuzeti vodeću ulogu u provođenju obrazovnih reformi i surađivati s poslovnom zajednicom u detektiranju potrebnih radnih vještina i tehnologija nužnih za uspješan nastup na inozemnim tržištima. Sindikati trebaju također sudjelovati u aktivnostima poboljšanja poslovnog ambijenta i internacionalne konkurentnosti ekonomije tako što će surađivati s vladama, preduzećima i obrazovnim ustanovama u pravcu obrazovanja radnika za tuzemno i inozemno tržište. U razdoblju 2010-2015. ključni akteri konkurentnosti BH klastera su:

• Transnacionalne kompanije (TNK) • Inozemne izravne investicije (III) • Klasterske inicijative • Centri za transfer tehnologija • Centri za edukaciju • Mala i srednja poduzeća (MPS) • Institucije izvoza • Razvojne banke • Inozemstvo (EU).

39

KLASTERSKE INICIJATIVE

INOZEMSTVO (EU)

Razvojne banke

Institucije izvozaMSP

Javni sektor

Centri za transfer

tehnologija

Centri za edukaciju

Moderne

vještine

III

Proc

edur

e

Om

oguć

avan

je

izvo

za

Inve

stic

ije u

tra

nspo

rt

Obrazovni sistem

Nove tehnologije

Privatni sektor

Konzul-tantske firme

savj

eti

Financijske

institucije

kapi

tal

Mediji

prilozi

Izvoz

Graf 16: Model klasterskih inicijativa

Dok u Europi postoji oko 1,000 klasterskih inicijativa (KI), čiji razvoj sve zemlje članice EU podržavaju makar jednim programom razvoja KI, što čini i niz tranzicijskih zemalja,37 situacija u BiH je takva da nije izvršeno ni mapiranje postojećih klastera, a kamoli da postoji ekonomsko-politička podrška njihovom razvoju. Stoga je razumljivo da su klasteri u BiH među najslabijim ne samo u Europi nego i na svijetu, kako pokazuje graf 17.

37 Furre, H. (2008), Cluster Policy in Europe - A Brief Summary of Cluster Policies in 31 European Countries. Unpublished Paper. Norway: Oxford Research AS (as cited in Sölvell Örjan (2009), o.c.).

40

BiH bi se trebala fokusirati i podržavati 10-15 klasterskih inicijativa38. No, aktualno stanje je takvo da su i postojećih 7-8 KI u vrlo teškoj situaciji, čak i najrazvijeniji od njih, automobilski klaster u vrlo teškoj situaciji. Šest glavnih aktera KI trebaju biti:39

• Poduzeća (uzlazno i silazno uz i niz proizvodni lanac, poduzeća s kojima se ima zajednički interes npr. slična vrsta radne snage i/ili tehnologije itd.; firme koje pružaju usluge: konsultantske, pravne, poslovne i sl.)

• Financijske organizacije (banke, fondovi riziko kapitala, poslovni anđeli itd.) • Javne institucije (vlasti, agencije vezane za privredu i politiku ekonomskog

razvoja, za naučno-tehnološku politiku i sl.) • Sveučilišta (fakulteti, istraživački centri, centri za transfer tehnologija, centri za

obuku, laboratorije, inkubatori, tehnološki parkovi, naučni parkovi i sl.) • Organizacije za suradnju (klasterske organizacije, trgovinske organizacije, NVO,

formalne i neformalne mreže) • Mediji (s izvješćima o KI i brendovima).

Klaster politika se treba voditi na nivou BiH, na nivou entiteta/BD, na regionalnom i na lokalnom nivou. Temeljem iskustva EU zemalja, može se kazati da je u federalnim zemljama (Švicarska, Belgija), čak i u nekim unitarno uređenim zemljama (Italija), klaster politika razvijena na regionalnom nivou.40 Imajući u vidu visoku fragmentiranost političko-institucionalog prostora BiH, lakše je provoditi klaster politiku nego druge vrste razvojnih politika, koje iziskuju makromenadžiranje ekonomijom.

38 Eksperti sugeriraju slijedeće potencijalne klastere: Sarajevo (informacione tehnologije, elektronika, mehatronika, bio-medicina i dr.), Tuzla (hemijska tehnologija, IT, energetika i dr.), Mostar (tehnologije prerade obojenih metala, agroindustrija, obnovljiva energija i dr.), Banja Luka (elektronička tehnologija, agroindustrija) i Zenica (novi materijali, metaloprerada viših faza, nove tehnologije u drvopreradi i dr.) (v. Darko Petković (2008), Input za Strategiju razvoja BiH. Sarajevo: DEP. 39 Sölvell Örjan (2009), o.c. 40 Sölvell Örjan (2009), Clusters – balancing evolutionary and constructive forces. Stockholm: Ivory Tower Publishers.

41

Aspekti klaster politike trebaju biti: • Politika privlačenja III • Politika poslovnih veza • Sektorski orijentirana privredna politika • Naučno-obrazovna politika i • Politika konkurencije i tržišne integracije.

Realistično je očekivati na KI u budu utemeljene na III, kao i u mnogim malim europskim tranzicijskim ekonomijama (Slovenija, Slovačka itd.). Pri tome se tuzemne male i srednje kompanije grozdaju oko tih nekoliko inozemnih strateških investitora. Stoga je od ključne važnosti da BiH svojim politikama što više pospiješi priliv III.41 Klaster politika treba imati dva ključne grane: aktivnu fiskalnu politiku i regulatornu politiku. Treba imati i dva ključna aspekta: automatski (koji općenito utiče na klastere) i diskrecioni (utiče na pojedine klasterske inicijative). 5.2. Formirati Vijeće za konkurentnost BiH treba formirati Vijeće za konkurentnost (VK) kao tijelo socijalnog partnerstva, preciznije Ekonomsko-socijalnog vijeća BiH. To ekonomsko-socijalno vijeće još uvijek nije formirano, ali bi se trebalo utemeljiti pri Vijeću ministara BiH. Ekonomsko-socijalna vijeća su već formirana na nižim razinama vlasti, primjerice na razini FBiH. VK bi za svoj rad odgovaralo Vijeću ministara BiH, uz prethodno davanje mišljenja Ekonomsko-socijalnog vijeća. Financiranje VK bi se vršilo iz budžeta institucija BiH. VK treba imati upravljačku strukturu, koju bi sačinjavali predstavnici odgovarajućih entitetskih institucija i Brčko distrikta, koji bi delegirali određen broj predstavnika (vlasti, poslodavaca i sindikata). Što se tiče radne strukture, moguće se tri opcije:

a) VK ima stalnu, vlastitu administrativno-ekspertnu radnu strukturu, b) VK ima privremenu, projektnu ekspertnu strukturu (pa se npr. naručuju izvjesne

studije i drugi potrebni materijali od istraživačkih institucija ili postojećih državnih institucija kao što su Direkcija za ekonomsko planiranje, Agencija za statistiku itd.) ili

c) VK ima stalnu administrativnu i povremenu ekspertnu radnu strukturu.

41 OECD (2005), o.c.

42

5.3. Provesti „stres test“ konkurentnosti Stres test je analiza koja treba pokazati kako BiH prolazi kroz aktualnu globalnu krizu, koliko je otporna na nju i kako može poboljšati konkurentnost u skorijoj budućnosti. Test je dakle fokusiran na istraživanje izloženosti zemlje krizi, spremnost za nju i otpornost na nju.

Već provedeni stres testovi konkurentnosti 42 pokazuju da su manje zemlje, izvozno orijentirane i sa stabilnim socio-političkim ambijentom bolje pozicionirane za izvlačenje koristi u razdoblju oporavka koje će uslijediti neposredno poslije krize.

Stres test treba koristi jedan manji skup kriterija. Ako se za ocjenu konkurentnosti ekonomije koristi 140 kriterija, onda se strest test konkurentnosti treba koristi samo dio tih kriterija uz izvjesne dopunske kriterije, ovisno od vrste izazova s kojima se ekonomija u datom momentu susreće.

Primjerice, IMD World Competitiveness Center u stres testu konkurentnosti koristi podatke iz svog standardnog statističkog godišnjaka konkurentnosti kojega priprema već 21 godinu. Od tih standardnih kriterija, kojih ukupno ima 329 (od kojih 2/3 čine čvrsti podaci, a 1/3 su gledišta) koristi 20 kriterija, koji su izrazito okrenuti budućnosti i sadrže komponentu predviđanja.

IMD World Competitiveness Center provodi strest test temeljem slijedećih kriterija43:

1. Predviđanja/perspektive ekonomije 1. Rast realnog BDP 2. Rast cijena 3. Rast nezaposlenosti 4. Kretanje tekućeg računa 5. Otpornost ekonomije

2. Gledišta o državi 1. Upravljanje javnim financijama 2. Pravni i regulatorni okvir 3. Adaptabilnost vladine politike 4. Javna uprava 5. Odluke vlada

3. Gledišta o privatnom sektoru 1. Poštivanje etičkih standarda 2. Kredibilitet menadžera 3. Kredibilitet upravnih odobra 4. Korporativne vrijednosti 5. Razvijenost poduzetništva

42 The IMD World Competitiveness Center (2009), Stress Test on Competitiveness. Lausanne: IMD. 43 The IMD World Competitiveness Center (2009), Stress Test on Competitiveness. Lausanne: IMD.

43

4. Gledišta o društvu 1. Riziko političke nestabilnosti 2. Socijalna kohezija 3. Fleksibilnost i adaptabilnost 4. Stavovi prema globalizacija 5. Potreba za ekonomskim i socijalnim reformama

Stres test konkurentnosti je je rana indikacija i ima ograničenja kao i svaka druga metodologija utemeljena na predviđanjima i gledištima. Bez obzira na to, pruža, kako ističe IMD World Competitiveness Center , „jasan tračak budućnosti“. 5.4. Ustanoviti kratkoročne prioritete uspostave konkurentnosti U reakcijama na globalnu ekonomsku krizu niz zemalja je pripremio programe usmjerene na kratkoročno jačanje konkurentnosti. 44 Svrha odnosnih programa je bezodvlačno poduzimanje neposrednih mjera jačanja ekonomskog oporavka i izvozne sposobnosti ekonomije. Pri tome se nastoji tim mjerama nenauditi ni na koji način dugoročnim mjerama jačanja konkurentnosti, koje su nužne za osiguranje dugoročnih uvjeta ekonomskog rasta. U doba globalne ekonomske krize smanjuju se izvoz, zaposlenost i dohodak. Posebice je važno imati u vidu visoke osobne troškove recesije, jer se osobni dohoci smanjuju uz istodobno povećanje ekonomske neizvjesnosti. Globalna kriza će potrajati, posebice u slučaju zemalja sa strukturnim problemima kao što je BiH više godina. Za razliku od „običnih“ recesija, koje traju do godinu dana, financijske traju oko dvije godine. Osim ako se ne radi o financijskoj recesiji povezanoj s nužnošću prestrukturiranja ekonomije. Takve recesije traju znatno dulje. A upravo se o tome radi u slučaju BiH. Realni sektor ekonomije je lošem stanju, izložen već više godina, šokovima s interenacionalnog tržišta uslijed neodmjerene vanjskotrgovinske liberalizacije i otvorenosti vanjske trgovine. Pitanje je kako prestruktuirati ekonomiju - jer na to tjeraju niska i padajuća konkurentnost i veliki vanjskotrgovinski deficiti (i kopenhagenski kriteriji za ulazak u EU) - u uvjetima smanjene investicione aktivnosti zbog smanjenja priliva ino financijskih sredstava kao i niske razine nacionalne štednje, koja je u pravilu dominantan izvor financiranja investicija u nedovoljno razvijenim zemljama, pa tako i u BiH

Od nosilaca ekonomske politke u BiH očekuje se donijeti dvogodišnji antikrizni program, usmjeren na sprečavanje pada izvoza. Od njih se također očekuje da sačine plan rješavanja problema koji nastaju zbog porasta nezaposlenosti i siromaštva. Oko polovice BH. stanovništva je već siromašno ili na pragu siromaštva, a to će se, bez sumnje, dalje pogoršavati bez obzira na globalnu ekonomsku krizu, a s njom pogotovo.

44 Primjerice, Nacionalno vijeće za konkurentnost Republike Irske je juna 2009. pripremilo program „Getting Fit Again: The Short Term Priorities to Restore Competitiveness“.

44

Poseban izazov za BiH je pripremati program kratkoročnih mjera kad ne postoje dugoročna ili srednjoročna strategija razvoja na koje bi se program mogao osloniti. No, nedvojbeno je da se program mora fokusirati na financijski sektor, prvenstveno na javne financije te da to mora biti dopunjeno mjerama za sprečavanje smanjenja zaposlenosti i ekonomskog rasta. Prije svega je nužno popraviti troškovnu konkurentnosti, pojačati trening i obrazovne aktivnosti te afirmirati inovativnu aktivnost kao u oblasti tehničkih inovacija, tako i u vođenju proizvodnih procesa. Uočljivo je s grafa 19 da su ključne antikrizne mjera pojačana javna ulaganje u infrastrukturu i pojačana socijalna zaštita. S druge strane, nijedna od zemalja iz skupine najrazvijenijih zemalja (G-20) nije planirala izdvojila ni centa za povećanje plaća političarima i javnoj administraciji. U BiH se praktički do jučer radilo obratno.

Ključne mjere u oblasti javnih financija su: • Povećanje kapitalnih javnih rashoda • Smanjenje tekućih javnih rashoda • Povećanje poreznih javnih prihoda i • Reformiranje javne uprave

Nijedna zemlja nije održala snažan ekonomski razvoj bez impresivnih stopa javnih investicija u infrastrukturu, obrazovanje i istraživanja i razvoj (I&R). No, ulaganja u infrastrukturu u BiH su uveliko zanemarena. Čak nema ni podataka o veličini tih ulaganja. Sadašnji stupanj razvijenosti BiH iziskuje godišnje ulaganje u infrastrukturu oko 5 % bruto domaćeg proizvoda odnosno oko 1.5-2.0 milijardi KM godišnje u razdoblju 2009-11. No, ukupne javne investicije u BiH u 2008. godini su iznosile oko 2.2 % BDP. Već to ne osigurava visoku stopu ekonomskog rasta.

45

S druge stane potrebito je relativno smanjiti tekuće javne rashode, prije svega smanjiti broj uposlenika u javnom sektoru. Treba imati na umu da je javni sektor u BiH isuviše velik. Među relativno najvećim je u Europi, što istodobno znači da je privatni sektor među relativno najmanjim u Europi. Stoga daljnji porast javnih rashoda treba biti isključivo produktivnog karaktera.

Uslijed snažnog pada poreznih prihoda nužno je poraditi na osiguranju dodatnih poreznih prihoda, prije svega kroz proširenje porezne baze (npr. porez na dobitke na kladionicama do 100 KM, porez na razne oblike imovine, naknade korištenja javnih usluga itd.). Nužno je osigurati pružanje boljih javnih usluga s manje resursa. Fokus mora biti na poboljšanju produktivnosti i fleksibilnosti, boljoj integriranosti lepeze javnih usluga, poboljšanju menadžerskih sposobnosti i preispitivanju uporabe resursa. Nužno je pokrenuti 2-3 mega infrastrukturna projekta, poglavito ona vezana za graditeljstvo. Njihova izgradnja se može financirati kroz projektne financije ili zajednička ulaganja. Povećana javna ulaganja u infrastrukturne projekte mogu pomoći uklanjanju ili barem smanjenju „paradoksa štednje“ (pojedinci i firme drže novac kod sebe jer se, poradi neizvjesnosti, trošiti i ulagati ga, što povlači pad tražnje te slabljenje profitabilnosti firmi, smanjenje zaposlenosti i dohotka).

Trgovačke banke koje djeluju u BiH će se suočiti se, u doba globalne krize, s rastućim otpisima potraživanja. Kriza će nesumnjivo izazvati smanjenje stope vraćanja kredita. Stoga će banke nedvojbeno morati tražiti svjež kapital. Jedna od posljedica nedostatka svježeg kapitala biće rast realnih kamatnih stopa. Snižavati realne kamatne stope je vrlo težak zadatak. Jedan od najtežih u oblasti ekonomske politike. Posebice u doba globalne ekonomske krize kad se banke zatvaraju jedna prema drugoj, rukovodeći se načelom, što se ne uloži, ne može se ni izgubiti. Kao rezultat smanjenja kreditne aktivnosti, može se očekivati smanjenje investicione aktivnosti firmi i građana. Ključ smanjenja kamatnih stopa je u smanjenju sistemskog rizika te potom povećanju konkurencije na financijskom tržištu. Temeljem iskustva drugih zemalja jasno je da treba:

• Provoditi institucionalne reforme (razvoj institucija je od ključnog značaja za razvoj financijskog posredovanja), posebice pravni okvir za odvijanje ekonomske aktivnosti

• Razvijati primarno (i potom sekundarno) tržište državnih vrijednosnih papira • Podizati standarde korporativnog upravljanja • Uvesti višesektorskog regulatora financijskog tržišta (sve nebankarske regulatore

na nivou entiteta ujediniti u jedan) • Razvijati nebankarske depozitne institucije (štedionice, kreditne udruge itd.) i • Razvijati određene financijske poslove (faktoring itd.).

46

Nužno je vršiti emisije državnih obveznica. I Albanija ima primarno tržište državnih obveznica, dok centralno europske ekonomije imaju razvijeno i sekundarno tržište tih obveznica. Što se tiče BiH, čak i općine kao što su Gradiška, Banja Luka, Laktaši i Šamac emitiraju obveznice, i to uspješno. Za emisije tih državnih obveznica kao osiguranje mogu poslužiti sredstava od 1.2 milijarde eura, koje će BiH dobiti od Međunarodnog monetarnog fonda. Obveznice bi mogle kupiti trgovačke banke, koje ionako imaju problema s nedostatkom kvalitetnih klijenata uz uvjet da se na ta ulaganja ne vrši rezerviranja u bilancama banaka. A ne treba, jer bi emisija obveznica imala pokriće u sredstvima IMFa. Paralelno bi trebalo žurno raditi na osnivanju Investicijske banke Jugoistočne Europe, zajedno s drugim zemljama Zapadnog Balkana. Tako bi se stvorili uvjeti za priliv sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata regionalnog značaja. Formiranjem banke stvorila bi se mogućnost anticikličkog djelovanja na regionalnoj osnovi, što je jedna od temeljnih zadaća razvojnih banka, pa tako i ove subregionalne. Postojeće subnacionalne razvojne banke u BiH nisu u stanju (barem zasada) obaviti tu zadaću. Poslije financija, drugo važno pitanje programa se odnosi na kratkoročne mjere popravljanja dugoročne konkurentnosti poduzeća. Potrebno je poboljšati konkurentnost poduzeća popravljanjem poslovnog okruženja (smanjenjem regulatornog tereta) i stimuliranjem ulaganja u istraživanja i razvoj. BiH spada među najslabije rangirane europske ekonomije po lakoći poslovanja. Od 12 najlošije rangiranih zemalja na ljestvici Svjetske banke (World Bank, WB) jedino je Ukrajina lošije rangirana od BiH. Poseban problem je što BiH iz godine u godinu pada sve niže i niže na toj ljestvici.45 To zorno ukazuje na nužnost dubokih, strukturalnih reformi, ako BiH želi popraviti internacionalnu konkurentnost svoje ekonomije. Budući da je, iz godine u godinu, sve dalje od EU kojoj politički deklarativno teži, nameće se potreba temeljitog preispitivanja uzroka nekonkurentnosti.

45 World Bank (2008), Doing Business 2009. Washington D.C.: World Bank.

47

BiH može izvući korisne lekcije iz iskustva Albanije i Makedonije. Uz pomoć institucije kao što je „one-stop-shop“ u Makedoniji se poduzeće može registrirati za četiri sata uz troškove manje od 50 eura. Slična je situacija i u Albaniji, drugim globalnim reformatorom u 2008. Godini prema ocjeni Svjetske banke, gdje se u nacionalnom centru za registraciju poduzeća može dobiti jedinstven broj za porezne, carinske, statističke sudske i sve ostale svrhe.46.Bolju uspostavu rast i internacionalizaciju poduzeća može, bez sumnje, potaći razvoj poslovne infrastrukture (klasterske inicijative, poslovni inkubatori, tehnološki parkovi i poslovne zone). Nema nikakvih procjena veličine ulaganja u istraživanja i razvoj, niti se ta kategorija statistički prati. S druge strane, BiH nastoji postati članica EU, koja ima za cilj izdavanja od 3.0 % bruto domaćeg proizvoda i tako postati najrazvijenije društvo znanja na svijetu.

Uspostava reputacije BiH u internacionalnoj zajednici je od iznimne važnosti obzirom da se radi o maloj zemlji ovisnoj o vanjskoj trgovini i inozemnim investicijama. Stoga je nužno surađivati s tijelima IMF oko provedbe stand-by aranžmana i EU oko aktualnih pitanja vezanih za EU put BiH.

5.5. Donijeti kratkoročni program uspostave konkurentnosti Ekonomske prilike u BiH su se dramatično promijenile tijekom zadnjih godinu dana. Veliki izazov za BH. vlasti je uspostaviti kredibilitet kao u međunarodnoj zajednici, tako i unutar BH društva. U sklopu uspostave te reputacije nužno je i donošenje kratkoročnog programa uspostave konkurentnosti, koja se pogoršava još od 2001. a posebice tijekom razdoblja globalne ekonomske krize. BiH je u fazi strpljivog rada s MMF-om na rješavaju pitanja javnih financija u okviru stand-by aranžmana. No, bez čvrstih akcija umjerenih na uspostavu internacionalne konkurentnosti, BiH rizikuje da uđe u produljenu krizu i tako produbi jaz u dohotku i kvalitetu života u odnosu na EU. Važno je da BH vlasti mobiliziraju široko utemeljenu podršku neposrednim ekonomsko-političkim akcijama koje će osigurati da se BiH pojavi ojačana iz aktualne ekonomske krize sa snažnim poslovnim sektorom kadrim osigurati građanima rast osobnih dohodaka i bolji kvalitet života. Stoga je od posebne važnosti donijeti program kratkoročnih mjera za popravljanje konkurentnost i sačuvanja radna mjesta. 46 EBRD. 2008. Transition Report 2008. London: EBRD, p.124.

48

REFERENCE Alesina. A., E. Spolaorr and R. Wacziarg, “Trade, Growth, and the Size of Countries.” In P. Aghion and S. Durlauf, eds. 2005. Handbook of Economic Growth. Amsterdam: Elsevier. 1499–1542.

Bhagwati, J. and T. N. Srinivasan. 1999. “Outward-Orientation and Development: Are Revisionists Right?” Yale University Economic Growth Center Discussion Paper 806. New Haven, Conn.

BIH Foreign Investors Council (2007), White Paper 2007 - Priority Solutions for Obstacles to Investment and Growth in Bosnia & Herzegovina. Sarajevo and Banja Luka: BIH Foreign Investors Council. Crafts Nicholas (2001), „Historical Perspectives on Development“. In Meier M. Gerald and Joseph E. Stiglitz. Frontiers of Development Economics – the Future in Perspective. Washington, D.C.: World Bank.

Dollar, David and Kraay, Aart 2002, “Spreading the Wealth”, Foreign Affairs, Vol.81 (1), pp.1-13.

Dollar, David (2001), “Globalization, Inequality and Poverty since 1980”, Washington, D.C.: World Bank.

Domljan Vjekoslav, Haas George and Ed Norrina. 2003. ‘’Neretva Valley – Model of Cross Border Linkage’’. Paper presented to the Fifth International Conference on Enterprise in Transition, Faculty of Economics, University of Split, Croatia, and May 22-24.

Economic Commission for Europe (2004), Economic Survey of Europe 2004 No. 2. United Nations: New York and Geneva. European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) (2008), Transition Report 2008. London: EBRD.

European Commission (2003), Guidelines for European Commission Trade Related Assistance. Brussels: European Commission.

Fagerberg Jan, Mark Knell and Martin Srholec (2004), The Competitiveness of Nations, presented to the Second Globelics Conference, Beijing, China, October 18-20. Oslo: Centre for Technology, Innovation and Culture, University of Oslo.

Freedom House (2009), Freedom in the World. Washington D.C.: Freedom House.

Frenkel, J. and D. Romer (1999), “Does Trade Cause Growth?” American Economic Review 89 (3): 379–99.

Furre, H. (2008), Cluster Policy in Europe - A Brief Summary of Cluster Policies in 31 European Countries. Unpublished Paper. Norway: Oxford Research AS.

Hummels David (2007), Calculating Tariff Equivalents for Time in Trade. West Lafayette, Ind.: Purdue University, Department of Economics.

49

International Monetary Fund (2009), World Economic Outlook: Crisis and Recovery. Washington, D.C.: IMF.

Ketels Christian, Göran Kindquist i Örjan Sölvell (2006), Cluster Initiatives in Developing and Transition Economies. Stockholm: Center for Strategy and Competitiveness.

L. Alan Winters (2000), “Trade and Poverty – Is There a Connection?” WTO Special Study No.5: "Trade, Income Disparity and Poverty". Geneva: WTO.

North, D. C. (1990), Institutions, Institutional Change and Economic Performance: Political Economy of Institutions and Decisions. Cambridge: Cambridge University Press.

OECD (2008), Defining and Strengthening Sector Specific Sources of Competitiveness in the Western Balkans - Recommendation for a Regional Investment Strategy. Paris: OECD.

OECD (2005), Business Clusters – Promoting Enterprise in Central and Eastern Europe. Paris: OECD.

OECD (1992) Technology and the Economy: The Key Relationships, Paris: OECD.

Petković Darko (2008), Input za Strategiju razvoja BiH. Sarajevo: DEP.

Porter E. Michael et al (2008), Moving to a New Global Competitiveness Index, in M. E. Porter and K. Schwab (eds.), The Global Competitiveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum.

Porter E. Michael (2003), Clusters and Regional Competitiveness: Recent Learnings. Presented to the International Conference on Technology Clusters Montreal, Quebec, November 7, 2003.

Rodriguez, Francisco and Rodrik, Dani (1999), “Trade Policy and Economic Growth: A Skeptic’s Guide to Cross-National Evidence,” NBER Working Paper No. W7081, April.

Rodrik, D. (2003), „Growth Strategies“, working paper . As cited in Agriculture and Natural Resources Team of the UK Department for International Development (DFID) in collaboration with Jamie Morrison of Imperial College at Wye, and Sophia Murphy of the Institute for Agriculture and Trade Policy (2004), Agricultural Trade and Poverty Reduction: Opportunity or Threat? London: DFID.

Sachs, Jeffrey D. and Warner, Andrew (1995), “Economic Reform and the Process of Global Integration”, in William C. Brainad and George L. Perry, (eds.), Brookings Papers on Economic Activity, 1, 1-118.

Sölvell Örjan (2009), Clusters – balancing evolutionary and constructive forces. Stockholm: Ivory Tower Publishers.

Srinivasan, T.N. and Bhagwati, Jagdish (2001), “Outward Orientation and Development: Are Revisionists Right?” in Deepak Lal and Richard Shape (Eds.) Trade, Development and Political Economy: Essays in Honor of Anne Krueger, London, Palgrave.

Transparency International (2007) Global Corruption Report 2008. Berlin: Transparency International.

50

United Nations Development Programme (2007). Human Development Report 2007/2008 – Fighting climate change: Human solidarity in a divided world. New York: UNDP.

Vijeće ministara BiH (2001), „Poduzetničko društvo“ - Globalni okvir za strategiju ekonomskog razvoja 2001-2004. Sarajevo: Vijeće ministara BiH, str. 21.

World Bank (2008), World Development Report 2009. Washington, D.C.: World Bank.

World Bank (2008), Doing Business 2009. Washington D.C.: World Bank.

World Economic Forum (2008), The Global Competitiveness Report 2008-9. Geneva: World Economic Forum.

51

DRUGI DIO

KOMPARATIVNA ANALIZA REALNE KONKURENTNOSTI BIH U ODNOSU NA „STATISTIČKE KLASTERE“ ZEMALJA

52

1. UVOD I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Konkurentnost koja se mjeri različitim modelima konkurentnosti predstavlja srednjoročni kapacitet neke zemlje da ostvari određeni nivo produktivnosti, odnosno blagostanja za građane svoje zemlje, obično u nekom srednjoročnom razdoblju. Kapacitet konkurentnosti ostvaruje se preko određenog nivoa produktivnosti u većem ili manjem obimu. Kapacitet konkurentnosti obično se izražava za ekonomiju kao cjelinu, dok se produktivnost veže za određene sektore ekonomije. Na taj način mogu se svaku zemlju izdvojiti sektori koji su u stanju da stvaraju konkurentske prednosti u okviru određenog klastera zemalja, koje bi odgovarajućim politikama trebalo dalje unapređivati. 1.1. Cilj, hipoteze i metodologija istraživanja Iako su razvijeni brojni modeli mjerenja konkurentnosti od strane različitih razvojnih institucija i naučno-istraživačkih i konsultantskih organizacija, najpouzdanije mjerenje stvarnih efekata u implementaciji politika konkurentnosti je ono utemeljeno na produktivnosti rada i kapitala. Amorfni izraz „konkurentnost“ pretvara se preko produktivnosti u veoma jasan indikator prinosa učinaka u dodanoj vrijednosti na jedinicu angažiranog rada i kapitala. Pokazateljima produktivnosti na razini jedne zemlje ne mogu se objasniti izvori i razlozi određenog nivoa produktivnosti. Zato je potrebno ostvariti sektorski, odnosno pristup na nivou industrija, koji otkriva specifičnosti konkurentnosti i ostvarenja produktivnosti u određenim industrijama. Određene industrije imaju različite osnove stvaranja konkurentnosti i produktivnosti, za koje u različitim zemljama postoje različiti uvjeti, pa će se zato razlikovati i produktivnost u različitim industrijama, kako u okviru iste zemlje, tako i među zemljama koje se uspoređuju. U našem istraživanju uvodimo pojam realne konkurentnosti kojim iskazujem objektivno prisutan nivo produktivnosti koji ostvaruju BiH i zemlje sa kojima se uspoređuje, kao i nivo produktivnosti pojedinih industrija. Nasuprot pojmu realne konkurentnosti, uvodimo pojam procijenjene konkurentnosti, koji temelji na različitim modelima istraživanja i kvantificiranja pokazatelja konkurentnosti. U našem istraživanju procijenjena konkurentnost je konkurentnost prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma za period 2006-2008. Pokazatelji realne konkurentnosti, tj. pokazatelji produktivnosti na nivou zemalja i na nivou industrija pojedinih zemalja odnose se na 2007. godinu. Izbor jedne godine bio je nužan zbog teškoća u prikupljanju podataka i ograničenih resursa za istraživanje. Cilj našeg istraživanja je komparirati pokazatelje procijenjene i realne konkurentnosti BiH sa zemljama koje su najbliži konkurenti BiH na globalnom tržištu, zemljama koje se nalaze u sličnim ili perspektivnim pozicijama za BiH u pogledu njenog budućeg razvoja i integriranja u EU i zemljama koje predstavljaju najatraktivnija tržišta za BiH izvoz. Bliži ciljevi odnose se na istraživanje odnosa procijenjene i realne konkurentnosti, istraživanje pozicije BiH u odnosu na zemlje pojedinih klastera zemalja, na integralnoj razini zemalja i na nivou pojedinih industrija i na predlaganje odgovarajućih politika za unapređenje konkurentnosti BiH.

53

Osnovne hipoteze u ovom istraživanju su slijedeće:

• BiH ima veći nivo produktivnosti i bolji rang u produktivnosti, nego u procijenjenoj konkurentnosti u okviru promatranih klastera zemalja

• BiH ima u jednom broju sektora veći nivo i viši rang produktivnosti u odnosu na vlastiti rang procijenjene konkurentnosti i konkurentnost zemalja pojedinih klastera - pozicija overperformer-a

• BiH ima u jednom broju sektora niži nivo i niži rang produktivnosti u odnosu na vlastiti rang procijenjene konkurentnosti i konkurentnost zemalja pojedinih klastera – pozicija underperformer-a

• BiH ima potrebu razvijanja integralnih politika konkurentnosti za sistematski razvoj konkurentnosti zemlje i odabranih politika

Predmet istraživanja vezan je za produktivnost BiH kao mjeru ostvarenja kapaciteta konkurentnosti. Produktivnost se promatra kao veličina bruto dodane vrijednosti po zaposlenom na nivou zemlje i na nivou pojedinih sektora. Iz toga će se izvoditi komparacija sa pozicijom zemlje i pojedinih sektora djelatnosti u odnosu na klastere zemalja sa kojima se BiH poredi. Pod bruto dodanom vrijednošću podrazumijeva se povećanje vrijednosti proizvodnje koje je jednako razlici između bruto vrijednosti proizvodnje i međufazne potrošnje, prema nacionalnim i Eurostat statistikama društvenih računa. Bruto domaći proizvod se računa sabiranjem ukupne bruto dodane vrijednosti i poreza minus subvencije na proizvode. Broj uposlenih predstavlja prosječno stanje uposlenih po nacionalnim i Eurostat statistikama radne snage. Analiza se provodi na nivou tri klastera: CEFTA zemlje, bez Kosova, EU-10 (članice EU od 2004. godine uz isključenje Malte i Kipra sa uključenjem Rumunije i Bugarske i EU 17 (preostale članice EU). U provođenju namjeravanog obima i dubine analize prepreku čine različite metodologije iskazivanja strukture bruto dodane vrijednosti (BDV) i zaposlenosti po zemljama EU. Naime, sektorski prikaz podataka o bruto dodanoj vrijednosti i zaposlenosti u nacionalnim statistikama mnogo je detaljniji od prikaza koji se daju u statistici Eurostata. Zato je došlo do potrebe da se nacionalne statistike usklade sa klasifikacijom djelatnosti kako se ti podaci prikazuju u Eurostatu. To se posebno odnosi na integraciju u okviru jedne grupe podataka sektora C, D i E (rudarstvo, prerađivačka industrija i energetika), te sektora G, H i I (trgovina, hotelijerstvo i transport), sektora J i K ( financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama) i sektora L, M, N i O ( javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i ostale javne, lične i socijalne usluge). Takvim pristupom grupiranju podataka stvorene je manje pregledna klasifikacija djelatnosti, za koje se ne mogu dati precizni pokazatelji produktivnosti. Međutim, osigurana je uporedivost, makar i na nižem nivou dezagregacije originalnih podataka. Podaci se odnose na 2007. godinu, jer su na početku istraživanja to bili jedino raspoloživi podaci.

54

2. ANALIZA REALNE KONKURENTNOSTI BIH U POJEDINIM DJELATNOSTIMA U ODNOSU NA KLASTERE ZEMALJA

U cilju sagledavanja realne konkurentske pozicije BiH u odnosu na odabrane tri klastera zemalja: CEFTA, EU 10 i EU 17, komparacije se vrše po osnovu varijabli bruto dodana vrijednost (BDV) po zaposlenom ukupno i po djelatnostima za 2007. godinu.47

2.1. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster CEFTA Kako bi se izvršila komparacija izračunati su parametri deskriptivne statistike 48 za analiziranu grupu zemalja CEFTE čiji je član i BiH49, te se na osnovu tih parametara određuje z vrijednost za BiH koja determinira njenu poziciju (tabela 1). Tabela 1. Deskriptivne statistike za analiziranu grupu zemalja CEFTA i z skorovi

(vrijednosti u EUR) A - B C - E F G -I J - K L - O Ukupno

Prosjek BDV po zaposlenom 7.252 14.307 16.990 20.277 40.281 10.368 13.453Standardna devijacija 16.421 8.385 9.732 18.095 10.075 5.449 10.056z za BiH 2,10 -0,49 -0,39 -0,35 -0,12 -0,10 -0,01

Naredni korak jeste da se grafički i kroz odgovarajuće z vrijednosti predstavi pozicija BiH u odnosu na klaster zemalja CEFTA 2007. Rezultati su prezentirani u grafikonima.

Grafikon 1. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnostima

Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov ( NACE kod A, B) – u EUR po zaposlenom

2.349

41.789

48.492

79.690

25.211

640

44.689

7.252

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

BD

V po

zap

osle

nom

Albanija BiH Crna Gora Hrvatska Makedonija Moldova Srbija CEFTA

Države članice

47 Tabele sa orginalnim vrijednostima za BDV po zaposlenom i broja zaposlenih date u prilogu 1. Svi podaci izraženi u ‘000. 48 Primjenom ponderisanih formula sa brojem zaposlenih u datim djelatnostima po zemljama kao ponderom. 49 Ukoliko se u bazi nije raspolagalo sa podatkom o BDV po zaposlenom i o broju zaposlenih za pojedine djelatnosti te zemlje nisu mogle biti uključene u obračune ponderisanih prosjeka a time ni u dalje obračune.

55

Pokazatelji produktivnosti pokazuju vrlo velike razlike među zemljama, koje proizlaze iz stvarnog stanja produktivnosti, ali i različitog statističkog obuhvata tih djelatnosti. Grupa zemalja sa visokom produktivnošću u ovim djelatnostima, koju čine Hrvatska, Crna Gora, Srbija i BiH, ima visok obim aktivnosti, ali i statističke nedostatke u obuhvatu aktivnih uposlenika u tim djelatnostima. Grafikon 2. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnostima Rudarstvo, prerađivačka industrija i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom ( NACE

kod C, D, E) – u EUR po zaposlenom

10.2388.565

27.358 26.383

2.561

11.291

14.307

0,00

5.000,00

10.000,00

15.000,00

20.000,00

25.000,00

30.000,00

BD

V po

zap

osle

nom


Države članice

Produktivnost u ovim djelatnostima pokazuje manje varijacije po zemljama, što se može dijelom objasniti i različitom prirodom industrija koje su grupirane u ovim djelatnostima. Grafikon 3. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti građevinarstva

(NACE kod F) – u EUR po zaposlenom

19.795

13.222 13.671

28.70032.243

1.756

15.331 16.990

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

BD

V po

zap

osle

nom


Države članice

56

Djelatnost građevinarstva pokazuje najmanje oscilacije u produktivnosti po zemljama CEFTA, sa izuzetkom Moldove.

Grafikon 4. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti trgovine, hotelijerstva i saobraćaja (NACE kod G, H, I) – u EUR po zaposlenom

26.940

13.861 14.754

62.087

41.305

2.850

18.036 20.277

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

BD

V po

zap

osle

nom


Države članice

U ovim djelatnostima iskazuje se visoka produktivnost u Hrvatskoj i Makedoniji, dok u ostalim zemljama, sa izuzetkom Moldove, produktivnost bilježi ujednačene vrijednosti.

Grafikon 5. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA u djelatnosti financijskog posredovanja i poslovanja nekretninama (NACE kod J, K) – u EUR po zaposlenom

26.264

39.027

8.206

44.119

26.507

14.253

50.265

40.281

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

BD

V po

zap

osle

nom


Države članice

57

Produktivnost u ovim djelatnostima iskazuje dostignute rezultate u tranziciji financijskog sektora i pokazuje visok nivo u odnosu na ostale djelatnosti. Grafikon 6. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA Javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i ostale javne i lične usluge (NACE kod L, M, N, O) – u EUR po zaposlenom

10.8559.797

17.484

15.514

13.680

1.325

10.404 10.368

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

BD

V po

zap

osle

nom


Države članice

Produktivnost u ovim djelatnostima ilustrira stanje u javnom sektoru i pokazuje priličnu uravnoteženost, opet sa izuzetkom Moldove.

Grafikon 7. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja CEFTA ukupno– u EUR po zaposlenom

7.022

13.325 14.314

30.411

9.797

1.898

14.721 13.453

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

Albanij

aBiH

Crna G

ora

Hrvatsk

a

Maked

onija

Moldov

a

Srbija

CEFTA

Države članice CEFTA

BD

V po

zap

osle

nom

Produktivnost po zemljama bilježi značajna odstupanja u odnosu na BDP per capita, zbog razlika u stopama aktivnog stanovništva i uposlenih u strukturi aktivnog stanovništva.

58

2.1.1.Interpretacija produktivnosti BiH na bazi z skora Budući da z skor izražava odstupanja originalnih vrijednosti produktivnosti u BiH u odnosu na prosjek CEFTA u jedinicama standardne devijacije, u narednom grafikonu daje se prikaz pozicije BiH u odnosu na produktivnost po djelatnostima CEFTA.

Grafikon 8. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje CEFTA 2007.

-0,39

-0,12

-0,01

-0,35

-0,49

-0,10

2,10

-0,50

0,00

0,50

1,00

1,50

2,00

2,50A - B

C-E

F

G-IJ-K

L-O

Ukupno

Na osnovu grafičkih prikaza i izračunatih z skorova može se formirati rang lista djelatnosti na osnovu BDV po zaposlenom kao kriteriju koji mjeri konkurentsku poziciju BiH. Dobijena rang lista prezentirana je u tabeli 2.

Tabela 2. Rang lista produktivnosti po djelatnostima u BiH na osnovu z skora u odnosu na CEFTA

Djelatnost Z skor za BiH u poređenju sa grupacijom CEFTA zemalja

A - B 2,10 Ukupno -0,01 L-O -0,10 J-K -0,12 G-I -0,35 F -0,39 C-E -0,49

Kod djelatnosti A – B, BiH je iznad prosjeka grupacije CEFTA zemalja za 2,10 standardne devijacije i tu je u odnosu na ostale djelatnosti njezina pozicija najbolja. Međutim brojčano u strukturi zaposlenih u BiH najmanje je učešće upravo zaposlenih u toj djelatnosti A – B (samo 3,14%). Prema veličini BDV po zaposlenom u ukupnoj privredi BiH je samo 0,01 standardnu devijaciju ispod prosjeka CEFTA grupacije. Kod ostalih djelatnosti BiH ima poziciju lošiju od prosjeka a najlošija je situacija kod djelatnosti C – E (za koju je 26,35% zaposlenih u BiH) gdje je BiH 0,49 standardnih devijacija ispod prosjeka.

59

2.2. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster EU- 10 Da bi se izvršila komparacija produktivnosti izračunati su parametri deskriptivne statistike za analiziranu grupu zemalja EU 10, te se na osnovu tih parametara određuje z vrijednost za BiH koja determiniše njenu poziciju (tabela 3).

Tabela 3. Deskriptivne statistike za klaster zemalja EU 10 i z skorovi

A - B C - E F G - I J - K L - O UKUPNO Prosjek EU 10 8.774 14.785 15.947 15.721 45.441 17.468 25.132Standardna devijacija EU 10 10.302 3.532 6.195 8.587 22.291 11.533 10.879Prosjek sa BiH 8.974 14.722 15.912 15.689 45.362 16.864 24.881Standardna devijacija sa BiH 10.585 3.547 6.162 8.518 22.165 11.535 10.897Z skor za BiH 3,10 -1,26 -0,44 -0,21 -0,29 -0,61 -1,06

Naredni korak jeste da se grafički i kroz odgovarajuće z vrijednosti predstavi pozicija BiH u odnosu na klaster zemalja EU 10. Rezultati su prezentirani u narednimna grafikonima. 2.

Grafikon 9. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU - 10 u djelatnostima Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov ( NACE kod A, B) – u EUR po zaposlenom

41.789

4.827

15.985

5.960

11.919

7.149

18.801

5.259

63.030

17.654

7.424 8.774

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

BD

V po

zap

osle

nom

BiH

Bugars

kaLa

tvija

Estonij

a

Litva

nija

Poljsk

a

Rumun

ija

Sloven

ija

Ukupn

o EU 10

Države članice klastera i BiH

Zemlje EU-10 bilježe vrlo nisku produktivnost u djelatnostima A i B. Izdvaja se Rumunija kao vodeća zemlja po produktivnosti, dok je BiH odmah iza nje.

60

Grafikon 10. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnostima Rudarstvo, prerađivačka industrija i snabdjevanje električnom energijom, gasom i vodom ( NACE


10.117

5.452

18.586

8.350

12.231 12.217

16.97214.18714.574

16.674

23.325

14.785

0

5000

10000

15000

20000

25000B

DV

po z

apos

leno

m

BiH

Bugars

kaLa

tvija

Estonij

a

Litva

nija

Poljsk

a

Rumun

ija

Sloven

ija

Ukupn

o EU 10


Produktivnost u djelatnostima C, D i E u okviru klastera EU-10 je na znatno višem nivou i BiH zaostaje iza svih zemalja, izuzev Latvije i Bugarske. Grafikon 11. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti građevinarstva


13.222

3.554

12.271

0 0

15.23812.250

18.29022.479

16.489

40.777

15.947

05.000

10.000

15.00020.00025.00030.000

35.00040.00045.000

BiH

Bugars

kaČe

ška

Latvi

ja

Estonij

a

Litva

nija

Mađarsk

a

Poljsk

a

Rumunija

Slovač

ka

Slovenij

aEU 10

Članice klastera i BiH

BDV

po

zapo

slen

om

U odnosu na klaster F BiH bilježi produktivnost ispod prosjeka klastera, ali se iza nje nalaze Bugarska, Češka i Mađarska.

61

Grafikon 12. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti trgovine, hotelijerstva i saobraćaja (NACE kod G, H, I) – u EUR po zaposlenom

13.861

4.723 5.313

19.36017.989

20.52324.218

21.314

31.112

15.721

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

G -

I, B

DV

po z

apos

leno

m

BiH

Bugars

kaLa

tvija

Estonij

a

Litva

nija

Poljsk

a

Rumun

ija

Sloven

ija

Ukupn

o EU 10


U odnosu na ovaj klaster BiH zaostaje iza prosjeka produktivnosti, ali je ispred Bugarske i Estonije.

Grafikon 13. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10 u djelatnosti financijskog posredovanja i poslovanja nekretninama (NACE kod J, K) – u EUR po zaposlenom

39.02721.994

44.051

0 0

40.22552.373

39.397

168.027

43.204

72.733

45.441

020.00040.00060.00080.000

100.000120.000140.000160.000180.000

BiH

Bugars

kaČe

ška

Latvi

ja

Estonij

a

Litva

nija

Mađarsk

a

Poljsk

a

Rumunija

Slovač

ka

Slovenij

aEU 10


BD

V po

zap

osle

nom

U ovima djelatnostima klaster EU-10 bilježi visoku produktivnost. BiH zaostaje iza prosjeka, ali je ispred Bugarske, dok sa izuzetkom Rumunije, ostale zemlje klastera bilježe ujednačenu produktivnost.

62

Grafikon 14. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10: Javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i ostale javne i lične usluge (NACE kod L, M, N, O) – u EUR po zaposlenom

9.7973.223

21.187

4.9550

49.822

28.34121.441

7.610

51.449

36.718

17.468

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

BiH

Bugars

kaČe

ška

Latvi

ja

Estonij

a

Litva

nija

Mađarsk

a

Poljsk

a

Rumunija

Slovač

ka

Slovenij

aEU 10


BDV

po

zapo

slen

om

BiH zaostaje značajno u nivou produktivnosti ovih djelatnosti klastera EU-10. Ta je produktivnost rezultanta razvijenosti javnog sektora i državnih institucija, u čemu BiH bilježi značajno zaostajanje. Ipak, BiH je ispred Bugarske, Latvije i Rumunije u produktivnosti u ovom sektoru.

Grafikon 15. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-10: Ukupno - u EUR po zaposlenom

13.325

5.607

20.679 21.209

13.884

22.269

29.83131.421

18.100

22.688 23.935 25.132

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

BiH

Bugars

kaČe

ška

Latvi

ja

Estonij

a

Litva

nija

Mađarsk

a

Poljsk

a

Rumunija

Slovač

ka

Slovenij

aEU 10

Zemlje članice klastera

BD

V po

zap

osle

nom

Produktivnost BiH je znatno niža od produktivnosti zemalja klastera EU-10 i to ukazuje na zaostajanje BiH u tranziciji u odnosu na taj klaster zemalja. Međutim, BiH nadmašuje jednu zemlju iz ove skupine – Bugarsku i na nivou je produktivnosti Estonije.

63

2.2.1. Interpretacija produktivnosti BiH na bazi z skora Budući da z skor izražava odstupanja originalnih vrijednosti produktivnosti u BiH u odnosu na prosjek zemalja klastera EU-10 u jedinicama standardne devijacije, u narednom grafikonu daje se prikaz pozicije BiH u odnosu na produktivnost po djelatnostima EU-10. Grafikon 16. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje EU-10, 2007

3,10

-1,26

-0,44

-0,21-0,29

-0,61

-1,06

-1,50-1,00-0,500,000,501,001,502,002,503,003,50

A - B

C - E

F

G - IJ - K

L - O

UKUPNO

Na osnovu grafičkih prikaza i izračunatih z skorova može se formirati rang lista djelatnosti na osnovu BDV po zaposlenom kao kriteriju koji mjeri konkurentsku poziciju BiH u odnosu na klaster zemalja EU 10. Dobijena rang lista prezentirana je u tabeli 4.

Tabela 4. Rang lista produktivnosti po djelatnostima u BiH na osnovu z skora u odnosu na CEFTA

Djelatnost Z skor za BiH u poređenju sa grupacijom EU 10

zemalja A - B 3,10 C - E -1,26 G - I -0,21 J - K -0,29 F -0,44 L - O -0,61 UKUPNO -1,06

Kod djelatnosti A – B, BiH je iznad prosjeka grupacije EU 10 zemalja za 3,1 standardnu devijaciju i tu je u odnosu na ostale djelatnosti njezina pozicija najbolja. Kod ostalih djelatnosti kao i u ukupnom iznosu BDV-a po zaposlenom BiH ima poziciju lošiju od prosjeka a najlošija je situacija kod djelatnosti C - E gdje je BiH 1,26 standardnih devijacija ispod prosjeka.

64

2.3. Analiza realne konkurentnosti BiH u odnosu na klaster EU- 17 Da bi se izvršila komparacija produktivnosti BiH sa klasterom zemalja EU-17, izračunati su parametri deskriptivne statistike za analiziranu grupu zemalja EU 1750, te se na osnovu tih parametara određuje z vrijednost za BiH koja determinira njenu poziciju (tabela 5). Tabela 5. Deskriptivne statistike za analiziranu grupu zemalja EU 17 i z skorovi

A - B C - E F G - I J - K L - O UKUPNOProsjek EU 10 26.007 69.072 40.768 43.037 91.617 41.420 73.018Standardna devijacija EU 17 9.632 18.426 21.138 8.439 56.508 15.427 20.699Prosjek sa BiH 26.079 68.710 40.698 42.936 91.542 41.127 72.732Standardna devijacija sa BiH 9.669 18.936 21.157 8.597 56.502 12.095 21.057z za BiH 1,62 -3,09 -1,30 -3,38 -0,93 -2,59 -2,82

Naredni korak jeste da se grafički i kroz odgovarajuće z vrijednosti predstavi pozicija BiH u odnosu na klaster zemalja EU 17. Rezultati su prezentirani na narednim grafikonima.

Grafikon 17. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU - 17 u djelatnostima Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov ( NACE kod A, B) – u EUR po zaposlenom

41.789

17.231

28.942

44.230

0

30.354

0

41.216

22.385

30.682

18.524

0 0

23.307

5.819

29.267

0

34.144

26.007

05.000

10.00015.00020.00025.00030.00035.00040.00045.00050.000

BiH

Austrij

a

Belgija

Finsk

a

Fran

cusk

a

Dansk

aGrčk

a

Holand

ijaIrs

kaIta

lijaKipa

r

Luks

embu

rgMalt

a

Njemač

ka

Portug

al

Španij

a

Šveds

ka

Velika

Brita

nija

EU 17

Zemlje članice klastera i BiH

BDV

po

zapo

slen

om

BiH ima veću produktivnost u ovim djelatnostima u odnosu na EU-17, a samo dvije zemlje ovog klastera imaju veću produktivnost.

50 Za Švedsku podaci za 2007. nisu dostupni niti za jednu djelatnost niti ukupno, te nije uključena u analizu.

65

Grafikon 18. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnostima Rudarstvo, prerađivačka industrija i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom ( NACE


10.117

60.40564.176

67.933

59.892

26.501

60.483

70.221

48.775

16.046

93.242

21.366

87.983

43.448

73.987

91.990

69.072

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

100.000B

DV

po z

apos

leno

m

BiHBelg

ijaFins

ka

Francu

ska

Dansk

a

Holand

ijaIrs

kaIta

lijaKipa

r

Luks

embu

rgMalt

a

Portug

al

Španij

a

Šveds

ka

Velika

Brita

nija

EU 17

Države članice klastera

U ovim djelatnostima BiH zaostaje u velikoj mjeri iza produktivnosti klastera EU-17. To je rezultat niske tranzicije rudarskog i energetskog sektora i niskog restrukturiranja prerađivačke industrije koja je u fazi factor-driven i troškovne konkurentnosti. Grafikon 19. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti građevinarstva


13.222

35.893

60.22957.61768.055

60.285

0

37.483

59.836

26.931

0

112.733

14.990

34.588

15.51828.721

0

94.489

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

BiH

Austrij

a

Belgija

Finska

Franc

uska

Danska

Grčka

Holandij

aIrs

kaIta

lijaKipa

r

Luks

embu

rgMalt

a

Njemačka

Portug

al

Španij

a

Švedsk

a

Velika

Brita

nija

Zemlje članice klastera

BDV

po z

apos

leno

m

I u ovim djelatnostima BiH je ispod produktivnosti klastera, ali i svake pojedinačne zemlje klastera EU-17 za koju su prikazani podaci.

66

Grafikon 20. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti trgovine, hotelijerstva i saobraćaja (NACE kod G, H, I) – u EUR po zaposlenom

13.681

47.39759.392

45.12360.604

0

55.354

0

161.117

25.38042.923

0

43.03745.610

30.24723.022

49.02349.69543.025

020.00040.00060.00080.000

100.000120.000140.000160.000180.000

BiH

Austrij

a

Belgija

Finska

Francu

ska

Dansk

aGrčk

a

Holand

ijaIrs

kaIta

lijaKipa

r

Luks

embu

rgMalt

a

Njemač

ka

Portug

al

Španij

a

Šveds

ka

Velika

Britanij

aEU 17


BD

V po

upo

slen

om

Pokazatelji produktivnosti BiH i njihovo zaostajanje iza prosjeka i nivoa produktivnosti svake zemlje u ovim djelatnostima pokazuju razlike u razvojnom stadiju BiH i zemalja klastera EU-17.

Grafikon 21. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17 u djelatnosti financijskog posredovanja i poslovanja nekretninama (NACE kod J, K) – u EUR po zaposlenom

39.027

118.79492.634

132.102

64.92687.607

165.572148.196

363.083

56.331

121.097

45.594

110.88591.617

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

BD

V po

zap

osle

nom

BiHBelg

ija

Finska

Francu

ska

Dansk

a

Holand

ijaIrs

kaIta

lijaKipa

r

Luks

embu

rgMalt

a

Portug

al

Španij

a

Šveds

ka

Velika

Britanij

aEU 17


I djelatnosti usluga u zemljama ovog klastera pokazuju daleko superiorniju produktivnost u odnosu na BiH. To je razumljivo jer se radi o visoko razvijenim financijskim tržištima i njima komplementarnim tržištima nekretnina.

67

Grafikon 22. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17: Javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i ostale javne i lične usluge (NACE kod L, M, N, O) – u EUR po zaposlenom

9.797

90.11753.277

592.353

45.58078.693

054.073

100.61346.114

11.698 030.287 49.421

041.772

41.42026.366 30.830

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

BiH

Austrij

a

Belgija

Finska

Francu

ska

Dansk

aGrčk

a

Holand

ijaIrs

kaIta

lijaKipa

r

Luks

embu

rgMalt

a

Njemač

ka

Portug

al

Španij

a

Šveds

ka

Velika

Britanij

aEU 17


BD

V po

zap

osle

nom

Produktivnost u javnom sektoru je u klasteru EU-17 daleko iznad produktivnosti koju u tim djelatnostima ostvaruje BiH. To je rezultat razvojne faze u kojoj konkurentnost i produktivnost temelje na inovativnosti, za šta su ove djelatnosti i preduvjet, a i područje značajnih inovacija.

Grafikon 23. Produktivnost 2007. u klasteru zemalja EU-17: Ukupno - u EUR po zaposlenom

13.32527.305

68.230

20.125

54.85445.671

60.667

42.911

98.400

16.680

58.581

17.933

79.714

27.305

66.059

0

94.581

73.03154.689

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

BiH

Austrij

a

Belgija

Finska

Francu

ska

Dansk

aGrčk

a

Holand

ijaIrs

kaIta

lijaKipa

r

Luks

embu

rgMalt

a

Njemač

ka

Portug

al

Španij

a

Šveds

ka

Velika

Britanij

aEU 17


BD

V po

upo

slen

om

Ukupna produktivnost BiH u odnosu na klaster zemalja EU-17 je u značajnom zaostajanju. Ona ilustrira ubjedljivo razlike u razvojnim stadijima BiH i tih zemalja od kojih su mnoge u fazi vođenoj inovativnošću.

68

2.3.1. Interpretacija produktivnosti BiH na bazi z skora Budući da z skor izražava odstupanja originalnih vrijednosti produktivnosti u BiH u odnosu na prosjek zemalja klastera EU-17 u jedinicama standardne devijacije, u narednom grafikonu daje se prikaz pozicije BiH u odnosu na produktivnost po djelatnostima EU-17.

Grafikon 24. Prikaz z skora BiH produktivnosti u odnosu na zemlje EU-10, 2007

-3,09

-1,30-3,38

-0,93

-2,59

-2,82

1,62

-4,00

-3,00

-2,00

-1,00

0,00

1,00

2,00A - B

C - E

F

G - IJ - K

L - O

UKUPNO

Na osnovu grafičkih prikaza i izračunatih z skorova može se formirati rang lista djelatnosti na osnovu BDV po zaposlenom kao kriteriju koji mjeri konkurentsku poziciju BiH u odnosu na klaster zemalja EU-17. Dobijena rang lista prezentirana je u tabeli 6. Tabela 6. Rang lista djelatnosti u BiH na osnovu BDV po zaposlenom kao kriteriju za komparaciju u okviru grupacije EU 17

Djelatnost Z skor za BiH u poređenju sa grupacijom

EU-17 zemalja A - B 1,62 C - E -3,09 G - I -3,38 J - K -0,93 F -1,30 L - O -2,59 UKUPNO -2,82

Kod djelatnosti A – B, BiH je iznad prosjeka grupacije EU-17 zemalja za 1,62 standardne devijacije i tu je u odnosu na ostale djelatnosti njezina pozicija najbolja. Kod svih ostalih djelatnosti kao i u ukupnom iznosu BDV-a po zaposlenom BiH ima poziciju lošiju od

69

prosjeka, a najlošija je situacija kod djelatnosti G - I ( u kojoj je 24,25% zaposlenih u BiH) gdje je BiH 3,38 standardnih devijacija ispod prosjeka. Testiranje opravdanosti grupiranja u klastere (uključena 21 zemlja iz CEFTA, EU-10 i EU- 17)51 Kako bi se ispitala opravdanost primjene faktorske analize i klaster analize potrebno je testirati da li su manifestne varijable (u ovom slučaju to su vrijednosti za BDV po zaposlenom i broj zaposlenih po djelatnostima i ukupno) signifikantno korelirane, jer samo u tom slučaju ih je moguće dalje uključiti kao faktore 2.4. Korelaciona matrica Prema Kinnear i Gray-u kriterij za uključivanje varijable u faktorsku analizu je sljedeći: potrebna je minimalna vrijednost makar jednog koeficijenta korelacije sa ostalim varijablama u iznosu 0,3. U prilogu 2. je prezentirana korelaciona matrica manifestnih varijabli. Prema dobivenoj korelacionoj matrici evidentno da sve analizirane manifestne varijable osim BDV po zaposlenom u djelatnostima L – O imaju makar jedan koeficijent linearne korelacije sa apsolutnom vrijednošću većom od 0,3. Stoga se u faktorsku analizu uključuje tih 13 manifestnih varijabli. 2.4.1. Izolovanje faktora – faktorska analiza Metoda faktorske analize koja se koristi je analiza glavnih komponenti. Kod izbora broja faktora koristi se kriterij svojstvene vrijednosti prema kojem količina varijabiliteta objašnjenog svakim faktorom mora biti veća od 1. Rezultati dobijeni analizom glavnih komponenti bez rotacije faktora sa 13 varijabli na 21 državu kao objekte prezentirani su u tabeli 7.

51 Za 13 zemalja kompletni podaci o BDV po zaposlenom ili o broju zaposlenih po djelatnostima i ukupno nisu dostupni.

70

Tabela 7. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 6 manifestnih varijabli u polaznom modelu i modelu sa ekstrahovanim faktorima - nerotirana faktorska rješenja

Polazne manifestne

varijable

Polazni model Model sa ekstrahovanim faktorima – bez rotacije

Ukupno %

Varijanse Kumula-tivno % Ukupno

% Varijanse

Kumula-tivno %

BDV po zaposlenom, A - B

7,18 55,24 55,24 7,18 55,24 55,24

Broj zaposlenih, A - B 2,81 21,64 76,88 2,81 21,64 76,88BDV po zaposlenom, C

- E 1,07 8,22 85,10 1,07 8,22 85,10

broj zaposlenih, C - E 0,56 4,31 89,41 BDV po zaposlenom, F 0,52 3,99 93,40

broj zaposlenih, F 0,37 2,87 96,27 BDV po zaposlenom, G

- I 0,28 2,13 98,39

broj zaposlenih, G - I 0,12 0,93 99,33

BDV po zaposlenom, J - K

0,05 0,38 99,70

broj zaposlenih, J - K 0,04 0,27 99,98 broj zaposlenih, L - O 0,00 0,01 99,99 BDV po zaposlenom,

Ukupno 0,00 0,01 100,00

broj zaposlenih,

Ukupno 0,00 0,00 100,00

Prema rezultatima iz tabele 7. mogu se ekstrahovati tri faktora, koji objašnjavaju 85,1% ukupnog varijabiliteta 52 . U ovom rješenju prvi faktor objašnjava 55,24% ukupne varijanse između varijabli, drugi faktor objašnjava 21,64% i treći faktor objašnjava 8,22% ukupne varijanse. Nakon ekstrahovanja faktora dobija se matrica komponenti bez rotacije prikazana u tabeli 8. 52 Izbor broja faktora vrši se na bazi kriterija svojstvene vrijednosti i količina varijabiliteta objašnjenog svakim faktorom mora biti veća od 1.

71

Tabela 8. Matrica komponenti – nerotirana faktorska rješenja

Varijable

Faktori

I faktor II faktor III faktor

BDV po zaposlenom, A - B -0,10 0,36 0,90Broj zaposlenih, A - B 0,60 -0,48 -0,25BDV po zaposlenom, C - E 0,71 0,57 -0,20Broj zaposlenih, C - E 0,87 -0,35 0,06BDV po zaposlenom, F 0,32 0,88 -0,27Broj zaposlenih, F 0,86 -0,19 0,09BDV po zaposlenom, G - I 0,40 0,80 0,05Broj zaposlenih, G - I 0,95 -0,23 0,06BDV po zaposlenom, J - K 0,59 0,53 0,05Broj zaposlenih, J - K 0,94 -0,18 0,08Broj zaposlenih, L - O 0,89 -0,17 0,18BDV po zaposlenom, Ukupno

0,82 0,32 -0,13

Broj zaposlenih, Ukupno 0,96 -0,25 0,10 Dalje se vrši rotiranje faktora („varimax“ metoda) i na taj način se varijansa raspodjeljuje sa faktora koji su prvi po redu na naredne faktore53. Rezultati dobiveni analizom glavnih komponenti sa rotacijom faktora sa 13 varijabli na 21 objektu prezentirani su u tabeli 9.

Tabela 9. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 13 manifestnih varijabli - rotirana faktorska rješenja

Polazne manifestne

varijable

Model sa ekstrahovanim faktorima – sa rotacijom Ukupno

% Varijanse

Kumulativno %

Faktor 1 6,27 48,22 48,22Faktor 2 3,58 27,56 75,78Faktor 3 1,21 9,32 85,09

U tabeli 10. prikazana je matrica komponenti sa rotacijom.

53 Na taj način se dolazi do jednostavnije strukture u kontekstu tumačenja, bez primjene ukupne varijanse.

72

Tabela 10. Matrica komponenti – rotirana faktorska rješenja

Varijable

Faktori

I faktor II faktor III faktor

BDV po zaposlenom, A - B -0,08 0,08 0,97broj zaposlenih, A - B 0,70 -0,11 -0,40BDV po zaposlenom, C - E 0,37 0,85 -0,10broj zaposlenih, C - E 0,94 0,07 -0,09BDV po zaposlenom, F -0,12 0,96 -0,05broj zaposlenih, F 0,87 0,19 -0,02BDV po zaposlenom, G - I 0,04 0,87 0,23broj zaposlenih, G - I 0,96 0,21 -0,06BDV po zaposlenom, J - K 0,32 0,71 0,15broj zaposlenih, J - K 0,93 0,24 -0,03broj zaposlenih, L - O 0,90 0,21 0,07BDV po zaposlenom, Ukupno 0,58 0,67 -0,09broj zaposlenih, Ukupno 0,98 0,18 -0,03

I u rotiranom rješenju tri su faktora koji zadovoljavaju i kriterij svojstvene vrijednosti i kriterij postotka ukupne varijanse54: Prvi faktor obuhvata sve varijable koje se vežu uz broj zaposlenih. Drugi faktor obuhvata BDV po zaposlenom ukupno i po svim djelatnostima osim

djelatnosti A – B. Treći faktor se veže uz BDV po zaposlenom u djelatnosti A – B.

2.5. Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključena 21 zemlja) Manifestne varijable za klaster analizu su faktorski bodovi. Faktorski bod ukazuje na stepen u kojem svaka država ima visoki bod na grupi obilježja koja imaju visoko opterećenje na nekom faktoru. Svaka država koja ima visoki bod na varijablama koje imaju visoka opterećenja na nekom od dva izvučena faktora, ima i visok faktorski bod na tom faktoru. Kako je faktorska analiza rezultirala kroz dva faktora, izračunat će se dva faktorska boda. Za klasiranje objekata u klaster primjenjuje se metoda nehijerarhijskog klasteriranja ili „k-means” metoda. Odluka o broju klastera donosi se na osnovu analize varijanse. Broj klastera se unaprijed odredi, te se potom testira signifikantnost dobivenog modela. Početna varijanta je model sa dva klastera. Analiza varijanse testira opravdanost ovakvog modela i rezultati ANOVE prezentirani su u tabeli 11.

54 Donja granica prihvatljivosti je kumulativno najmanje 60% varijanse objašnjene dobivenim faktorima.

73

Tabela 11. Analiza varijanse (dva klastera)

Sume kvadrata odstupanja

F p vrijednost Između klastera df Unutar

klastera df

Prvi faktor 5,35 1 0,77 19 6,94 0,02Drugi faktor 2,26 1 0,93 19 2,43 0,14Treći faktor 6,24 1 0,72 19 8,62 0,01

Za testirani model sa dva klastera kod drugog faktorskog boda empirijska p vrijednost je viša od 0,05, što znači da nije postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na pojedinim faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se model sa dva klastera ne smatra statistički opravdanim. Sljedeći korak je testiranje modela sa tri klastera (tabela 12).

Tabela 12. Analiza varijanse (tri klastera)



klastera df


Za testirani model sa tri klastera kod drugog faktorskog boda empirijska p vrijednost je viša od 0,05, što znači da nije postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na pojedinim faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se ni model sa tri klastera ne smatra statistički opravdanim. Sljedeći korak je testiranje modela sa četiri klastera (tabela 13).

Tabela 13. Analiza varijanse (četiri klastera)



klastera df


Za testirani model sa četiri klastera kod sva tri faktorska boda empirijska p vrijednost je niža od 0,05, što znači da je postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na pojedinim faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se model sa četiri klastera smatra statistički opravdanim. Klasifikacija u klastere prema dobivenom modelu prezentirana je u tabeli 14.

74

Tabela 14. Model sa četiri klastera Grupacija Država Klaster Rastojanje od centra klastera

EU 17 Austrija 1 0,41 EU 17 Danska 1 0,49 EU 17 Irska 1 0,78 EU 17 Belgija 1 0,83 EU 17 Slovenija 1 0,86 CEFTA Makedonija 1 1,23 EU 17 Italija 2 0,24 EU 17 Španija 2 0,70 EU 17 Njemačka 2 0,84 CEFTA Srbija 3 0,57 CEFTA Crna Gora 3 0,66 EU 10 Rumunija 3 0,70 CEFTA BiH 3 0,75 CEFTA Hrvatska 3 1,31 EU 10 Češka 4 0,41 EU 10 Litvanija 4 0,48 EU 10 Mađarska 4 0,56 EU 17 Portugal 4 0,59 EU 10 Bugarska 4 0,60 EU 10 Slovačka 4 0,62 EU 10 Poljska 4 1,48

Grupacija Država Klaster Rastojanje od centra klastera EU 10 Albanija . . EU 17 Estonija . . EU 17 Finska . . EU 17 Francuska . . EU 17 Grčka . . EU 17 Holandija . . EU 10 Kipar . . EU 17 Latvija . . EU 17 Luksemburg . . CEFTA Malta . . EU 17 Moldova . . EU 10 Švedska . . EU 17 Velika Britanija . .

Prvi klaster čini 6 država. Prema tabeli 14. slijedi zaključak da sve zemlje osim Makedonije (koja je u CEFTI) koje su se našle u prvom klasteru pripadaju grupaciji EU 17. Makedonija ima najveću udaljenost od centra klastera.

75

Tabela 15 Finalni centri klastera i uticaj faktora Klasteri

1 2 3 4 Faktor 1 -0,70 2,11 -0,37 -0,04Faktor 2 1,13 0,57 -0,55 -0,82Faktor 3 -0,41 0,24 1,42 -0,77

Na osnovu rezultata iz tabele 15 slijedi zaključak da prvi klaster karakteriše negativna veza sa prvim i trećim faktorom i pozitivna veza sa drugim faktorom. Po apsolutnoj vrijednosti dominira uticaj drugog faktora. Drugi klaster obuhvata 3 države (Italija, Njemačka i Španija) i karakteristično je da sve pripadaju grupaciji EU 17. Karakteriše ga pozitivna veza sa svim faktorima. Po apsolutnoj vrijednosti dominira uticaj prvog faktora. Njemačka je najudaljenija od centra klastera. U trećem klasteru je 5 zemalja. BiH se nalazi u trećem klasteru. U trećem klasteru se nalaze zemlje CEFTE i Rumunija iz EU 10. U ovom klasteru prisutna je negativna veza sa prva dva faktora i pozitivna veza sa trećim faktorom. Po apsolutnoj vrijednosti dominira pozitivan uticaj trećeg faktora. To je i razlog zbog kojeg se BiH upravo nalazi u ovom klasteru, obzirom da se treći faktor direktno veže uz BDV po zaposlenom za djelatnosti A – B. Od centra trećeg klastera najviše je udaljena Hrvatska. U četvrtom klasteru je 7 zemalja. U ovom klasteru se nalaze zemlje EU 10 i Portugal iz EU 17. Karakteristična je negativna veza sa svim faktorima. Po apsolutnoj vrijednosti dominira uticaj drugog faktora. Poljska je najudaljenija od centra klastera.

Poređenje z skorova iz analize konkurentnosti putem BDV po zaposlenom, analize konkurentnosti putem GDP per capita i analize konkurentnosti putem ukupnog indeksa konkurentnosti Prema rezultatima Svjetskog ekonomskog foruma izračunati su z skorovi prema ukupnom indeksu konkurentnosti i prema GDP per capita za poziciju BiH u kontekstu poređenja sa tri analizirane grupe zemalja. Z skor BiH u odnosu na 34 zemlje uključene u analizu na ljestvici konkurentnosti prema rezultatima Svjetskog ekonomskog foruma u periodu 2007. godina bio je (-1,58). Prema prethodno izloženim analizama z skor BiH u odnosu na 34 zemlje uključene u analizu na ljestvici konkurentnosti prema BDV po zaposlenom (ukupno) iznosi (-1,07). Navedeno ukazuje na značajnu disproporciju između danih ocjena konkurentske pozicije BiH. U tabeli 16. i kroz grafikon 25. dat je pregled dobivenih z skorova u analizi prema rezultatima Svjetskog ekonomskog foruma i u prethodnoj analizi prema BDV po zaposlenom.

76

Tabela 16. Komparacija z skorova za BiH prema različitim pokazateljima konkurentnosti

Grupa zemalja Mjera konkurentnosti z skor

Svih 34 zemlje uključene u analizu

Ukupan indeks konkurentnosti -1,58GDP per capita -0,97Ukupno BDV po zaposlenom -1,07

CEFTA Ukupan indeks konkurentnosti -1,18GDP per capita -0,32Ukupno BDV po zaposlenom -0,01

EU 10 Ukupan indeks konkurentnosti -2,23GDP per capita -1,55Ukupno BDV po zaposlenom -1,06

EU 17 Ukupan indeks konkurentnosti -2,33GDP per capita -1,80Ukupno BDV po zaposlenom -2,82

Rezultati iz prethodne tabele prezentiraju se na grafikonu 25. Grafikon 25. Komparacija rezultata različitih mjera konkurentnosti prema poziciji BiH

-1,18

-0,32

-0,01

-2,23

-1,55

-1,06

-2,33

-1,80

-2,82

-3 -2,5 -2 -1,5 -1 -0,5 0

z skor

Ukupan indeks konkurentnosti

GDP per capita

Ukupno BDV po zaposlenom


GDP per capita



GDP per capita


CE

FTA

EU

10

EU

17

Mje

ra k

onku

rent

nost

i

Slijedi zaključak da prema z skoru poziciju to jeste konkurentnost BiH u odnosu na dvije posmatrane skupine zemalja – CEFTA i EU 10 ubjedljivo najlošije prezentuje ukupan indeks konkurentnosti, potom slijedi GDP per capita, dok BiH najbolje stoji u posmatranim poređenjima ako se konkurentnost mjeri putem BDV po zaposlenom. Kod grupe zemalja EU 17 situacija je drugačija, jer je pozicija BiH najlošija ako se konkurentnost mjeri kroz BDV po zaposlenom.

77

3. ZAKLJUČCI I PREPORUKE Istraživanje realne u odnosu na procijenjenu konkurentnost BiH potvrdilo je djelomično prvu hipotezu istraživanja po kojoj BiH ima veći nivo produktivnosti i bolji rang u produktivnosti, nego u procijenjenoj konkurentnosti u okviru promatranih klastera zemalja. Hipoteza se potvrdila u dijelu koji se odnosi na klastere zemalja koje su bliže nivou razvijenosti BiH. Prema z skoru BiH ima u pokazateljima procijenjene konkurentnosti lošiju poziciju u odnosu na klaster CEFTA zemalja za 1,18 standardne devijacije, dok su su te vrijednosti za GDP pc 0,32 standardne devijacije, a za realnu konkurentnost izraženu BDV po zaposlenom samo 0,01 standardne devijacije. Isti se nalazi odnose i na uspoređenje konkurentnosti BiH sa klasterom EU-10 zemalja. Prema z skoru za procijenjenu konkurentnost BiH je lošija 2,23 standardne devijacije, prema GDP za 1,55 standardnih devijacija i prema BDV po zaposlenom za 1,06 standardne devijacije. Prva hipoteza nije potvrđena za klaster EU-17, prema kome BiH ima realnu na nižem nivou od procijenjene konkurentnosti. Naime, po vrijednosti z skora BiH prema tom klasteru ima za procijenjenu konkurentnost 2,33 standardne devijacije lošiju poziciju, dok je za GDP ta pozicija lošija za 1,80 standardne devijacije, a prema BDV pozicija je najlošija i iznosi 2,82 standardne devijacije. Objašnjenje ovakvog stanja leži u činjenici da je razlika u realnoj konkurentnosti klastera EU-17 u odnosu na klaster EU-10 znatno veća od razlike između realne konkurentnosti klastera EU-10 i klastera CEFTA zemalja. Samo djelomično je potvrđena druga hipoteza po kojoj BiH ima u jednom broju sektora veći nivo i viši rang produktivnosti u odnosu na vlastiti rang procijenjene konkurentnosti i konkurentnost zemalja pojedinih klastera - pozicija overperformer-a. Potvrda te hipoteze uočena je samo kod djelatnosti poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova (NACE kod A, B). U odnosu na klaster CEFTA BiH ima višu realnu konkurentnost u tim djelatnostima, izraženu z skorom od 2,1 standardne devijacije, u odnosu na klaster EU-10 od 3,1 standardne devijacije i u odnosu na klaster EU-17 produktivnost višu za 1,62 standardne devijacije. Takva produktivnost rezultat je prirodnih faktora i utemeljena je na troškovnoj konkurentnosti, zbog postojanja komparativnih prednosti, posebno u eksploataciji šuma. Pored toga, utvrđena realna konkurentnost u ovim djelatnostima velikim dijelom je rezultat lošeg statističkog obuhvata, kako efekata u BDV, tako i u broju uposlenih. Dodatno, ovaj pokazatelj ne može izazivati optimizam jer ne odražava očekivani i potreban napredak u tranziciji poljoprivrede, a s druge strane u direktnoj je korelaciji sa neracionalnostima u korištenju šumskog bogatstva i njegove niske valorizaciju po jedinici BDV, što se nastoji kompenzirati većim obimom sječe šumskih sortimenata. Izvjesna doza optimizma je prisutna u pokazateljima realne produktivnosti u sektoru usluga. Na primjer, produktivnost BiH u financijskim uslugama i poslovanju sa nekretninama je lošija u uspoređenju sa klasterom CEFTA za svega 0,1 standardne devijacije, dok je u djelatnostima trgovine, hotelijerstva i saobraćaja produktivnost niža u odnosu na klaster EU-10 zemalja za 0,21 standardne devijacije. To ukazuje na veliki potencijal rasta produktivnosti u sektoru usluga. U potpunosti je dokazana treća hipoteza po kojoj BiH ima u jednom broju sektora niži nivo i niži rang produktivnosti u odnosu na vlastiti rang procijenjene konkurentnosti i konkurentnost zemalja pojedinih klastera – pozicija underperformer-a. Naime, sve

78

djelatnosti u BiH, osim poljoprivrede i šumarstva, imaju nižu produktivnost u odnosu na sva tri klastera zemalja. Međutim, potrebno je uočiti intenzitet razlika u produktivnosti u pojedinim djelatnostima. između BiH i klastera zemalja sa kojima se BiH komparira. Tabela 17. Z skor po djelatnostima i klasterima

Djelatnosti

CEFTA

EU-10

EU-17

A, B 2,1 3,1 1,62C, D, E -0,49 -1,26 -3,09F -0,39 -0,44 -3,09G, H, I -0,35 -0,21 -3,38J, K -0,12 -0,29 -0,93L, M, N, O -0,1 -1,06 -2,82 Iz pregleda danog u tabeli 17 vidljivo je da u produktivnosti BiH u okviru CEFTA klastera konkurentnost raste idući od prerađivačke proizvodnje, preko građevinarstva do sektora usluga. To je jasan dokaz da djelatnosti u kojima je produktivnost pokretana tržišnim snagama, prije svega rastom tražnje i atraktivnošću za domaće i strane investitore, bilježe manja zaostajanja u produktivnosti. To važi za sektor usluga koji bilježi snažnu ekspanziju u BiH. Skoro identične tendencije su uočljive i u odnosu na klaster EU-10, naravno sa većim negativnim razlikama u z skoru. Druge djelatnosti, za koje je potrebno razviti odgovarajuće politike razvoja i jačanja konkurentnosti, kao što su prerađivačka industrija, elektroenergetika, građevinarstvo i druge, pokazuju sva ograničenja nestimulativnog konteksta konkurentnosti i poslovne okoline u BiH. Što se tiče uspoređenja produktivnosti BiH sa klasterom EU-17, razlike su značajnije, a proizlaze iz razlika u razvojnom stadiju tih zemalja u odnosu na BiH. Četvrta hipoteza po kojoj razvoj konkurentnosti BiH nije moguć samo na bazi tržišnih poticaja, potrebne su integralne politike konkurentnosti, aktivne mjere promocije razvoja i efikasne institucije za upravljanje konkurentnošću na odabranim tržišnim područjima jasno se potvrđuje. Rezultati istraživanja pokazuju da BiH ima efikasnost korištenja aktiviranih resursa, prije svega rada, na nivou prosjeka klastera CEFTA. Međutim, radi se o niskom obimu aktiviranih resursa, koji onemogućavaju blagostanje građana u BiH. Mikroekonomske politike treba da pokrenu mobilizaciju neiskorištenih resursa – ljudskog potencijala, prirodnih resursa i naslijeđenog kapitala. Radna snaga 2007. godine čini svega 43,9% radno sposobnog stanovništva BiH i procent aktiviteta je nepromjenjen u 2008. godini. U isto vrijeme u CEFTA zemljama kreće se oko 55% radno sposobnog stanovništva, a u EU-27 na nivou od oko 71%. Stopa zaposlenosti, kao odnos broja uposlenih prema radno sposobnom stanovništvu iznosi u BiH u 2007. godini 31,2% i podiže se u 2008. godini na 33,6%. Stopa nezaposlenosti, kao odnos broja nezaposlenih prema radnoj snazi, iznosio je 29,0% u 2007. i pada u 2008. godini na 23,4%.

79

U kategorijama strategija konkurentnosti pred BiH se postavljaju slijedeća pitanja:

Kako intenzivirati tranziciju ka efikasnijoj ekonomiji, koristeći se usmjerenjima koja pruža proces pridruživanja i integracije u Evropsku Uniju

Kako osigurati snažnu osnovu konteksta konkurentnosti koji čine bazni uvjeti, pojačivači efikasnosti i faktori inovativnosti (Lopez-Claros, 2007, str. 12)

Kako razviti strategije konkurentnosti, mjere, resurse i institucije koje ih podržavaju u različitim fazama razvoja, počev od factor-driven stadija, preko efficiency-driven do innovation-driven stadija ( Porter, 1990., str. 546)

Kako prevazići zamku srednjeg dohotka (middle.inocome trap) u kojoj se BiH nalazi u raskoraku između nedovoljno kumuliranih resursa i znanja koji nameću troškovnu konkurentnost i potrebe da osiguraju viši nivo produktivnosti koji traži konkurentnosti u diferencijaciji proizvoda i usluga.

Kako mobilizirati resurse koji će omogućiti da se uz povećanu efikasnost, povećani obim aktivnosti odražava na rast blagostanja za što veći broj građana BiH ( politike FDI, politike izvozne promocije, politike tehnološkog razvoja, politike privatizacije i restrukturiranja poslovnog sektora sa povećanom ulogom SMEs, unapređenje poslovnog ambijenta, regionalni i lokalni razvoj i ostalo).

Kako osigurati unapređenje početnih komparativnih prednosti u nekim sektorima i prevesti ih u održive konkurentske prednosti (elektroenergetika, metalna industrija, drvno-prerađivačka industrija, turizam, vode, poslovni servisi i drugi).

U zaključku se može istaći da je ovo istraživanje potvrdilo da realna produktivnost u velikoj mjeri ovisi o kontekstu konkurentnosti i kvalitetu poslovne okoline i kvalitetu strategija i poslovnih operacija kompanija. Dokazano je da produktivnost kao mjera realne konkurentnosti ovisi o procijenjenoj konkurentnosti, s tim da kvantitativna mjera slaganja bilježi izvjesna odstupanja. Ovo je važno zbog toga što sistematski napor za unapređenje konkurentnosti uvijek vodi rastu produktivnosti, i obratno, bez napora za unapređenje osnova konkurentnosti, teško je osigurati rast produktivnosti. Važna je i napomena da je potrebno radi efikasnijih javnih politika razvoja otkloniti zablude o nekim vrijednosnim sudovima koji se tiču konkurentnosti. Prije svega, to se odnosi na mišljenje da tržište jedino potiče konkurentnost. Tržišne veze su nedovoljne da razviju konkurentnu bazu biznisa. Zato je potrebno osigurati koordinaciju na nivou biznis asocijacija, posebno koristeći se klasterskim tipovima organizacije i promociju konkurentnog biznisa i politika koji ga podržavaju od strane vlada. Drugo, radi se o potrebi da spriječe barijere slobodnoj trgovini, odnosno da se kroz politike razvoja konkurentnosti na nivou države, industrija i kompanija unaprijedi izvozna konkurentnost domaćih kompanija, kako bi izvoz doprinosio povećanoj produktivnosti, koja jedino stvara bogatstvo i blagostanje. Treba imati na umu da slobodna trgovina omogućava rast konkurentnosti i bez toga u globalnoj ekonomiji ne može biti blagostanja. Treće, treba jasno diferencirati moguće politike na makro razini, koje daju poticaje ekonomskoj aktivnosti neselektivno prema industrijama, politike za stvaranje poticajne poslovne okoline, koja daje okvir za konkurentnost industrija, politike koje potiču konkurentnost kompanija u smislu njihovih sposobnosti za razvijanje adekvatnih strategija i poslovnih

80

operacija u konkurentskom okruženju. Takvim pristupom se osigurava poticaj izgradnji konkurentnosti industrija, ali ne ograničavaju mogućnosti rasta konkurentnosti dobro vođenih kompanija. Četvrto, budući da se BiH nalazi u fazi razvoja na prelazu iz faktorski u efikasnošću vođeni razvoj, ključni pokretač produktivnosti su investicije, koje treba da se unapređuju po obimu i strukturi. Politike konkurentnosti zato treba da temelje na politici promocije stranih direktnih investicija, sa sadržajnim tehnološkim i komponentama znanja i upravljačkih sposobnosti, te poticaja svakih drugih vidova investiranja u domenu proizvodnje i usluga. Peto, napredak u evropskim integracijama BiH će stvarati daleko povoljnije uvjete za rast konkurentnosti. To se posebno ispoljava u rastu kapitala za investicije, promjeni doprinosa pojedinih sektora rastu produktivnosti i promjeni doprinosa pojedinih faktora proizvodnje sa stajališta tehnološke intenzivnosti. Ove ocjene potvrđuju empirijski pokazatelji za petogodišnji period proširene EU i efekte u rastu konkurentnosti novih članica EU55. Pad udjela industrije, energije i poljoprivrede u stvaranju GDP novih članica EU pokazuje da se ta tržišta mogu transformirati u atraktivna tržišta za industrijski izvoz BiH. U preporukama se ističu četiri ključna područja djelovanja u kreiranju javnih politika konkurentnosti.

1. Intenziviranje obima ekonomskih aktivnosti. To je moguće postići produktivnom mobilizacijom resursa razvoja u zemlji koji su u velikoj mjeri neiskorišteni. Intenziviranje zahtjeva i osiguranje novih resursa u prvom redu kapitala i novih tehnologija. Politike promocije investicija idu u sam vrh, s obzirom na razvojni stadij u koji BiH ulazi, a to je efikasnošću vođen razvoj, u kome su investicije ključna pokretačka snaga razvoja.

2. Podizanje efikasnosti u ekonomiji BiH, koje mora biti usmjereno ka reformama

javnog sektora i utjecajima na poslovni sektor, te privatizaciji i restrukturiranju privatiziranih kompanija. Tu se također mora uključiti restrukturiranje javnih poduzeća i podizanje efikasnosti u tom sektoru.

3. Unapređenje poslovnog ambijenta podrazumijeva bitne reforme u domenu

poboljšanja investicionog ambijenta i ukidanja barijera biznisu. Ovdje se posebno ističu industrijska politike, kojima bi trebalo stvoriti poticaje za konkurentnost industrija sa izgledima za rast konkurentnosti podrškom u distribuciji javnih resursa. U prioritetima mora biti jačanje fizičke i intelektualne infrastrukture za podizanje inovativnog kapaciteta industrija i klastersko organiziranje kompanija u njima (poduzetničke zone, tehnološki parkovi, istraživačko-razvojni centri), te suradnja privrede sa univerzitetima.

55 U periodu 2004-2008. godina za nove članice EU prosječan godišnji rast produktivnosti iznosio 5,6% ( u periodu 1999-2003 rast je bio 3,4%), a tome je doprinos davao kapital sa 2,3% (u periodu 1999-2003 doprinos 2,3%), rad sa 1,1% ( u prethodnom periodu -0,9%) i tehničko-tehnološki progres sa 2,2% (ranije 2,0%). U sektorskom smislu doprinos rastu u najvećoj mjeri je davala industrija sa 2,0% ( ranije 1%), poslovni servisi 1,7% (ranije 1,1%), financijski servisi 1% (ranije 0,7%), građevinarstvo 0,5% (ranije – 0,1%), poljoprivreda 0%, (ranije 0,1%) i javni servisi 0,3% (ranije 0,5%) (Five years of an enlarged EU, 2009., str. 35,36).

81

4. Jačanje konkurentnosti na kompanijskom nivou, što podrazumijeva generiranje novih kompanija i podizanje efikasnosti postojećih. Posebno je značajno generiranje novih malih i srednjih kompanija, razvijanje poduzetničkih jedinica u poljoprivredi, turizmu i sektoru poslovnih usluga. Treba razviti stimulativne mjere za prelazak mikro biznisa u formalni sektor. Promocija stranih direktnih investicija je važna za privlačenje greenfiled investicija sa tehnološki naprednim biznisima. U podizanju efikasnosti postojećih biznisa važna je podrška privatiziranim poduzećima koja nemaju jasnu stratešku orijentaciju. Javne resurse kroz razne oblike tehničke pomoći treba usmjeriti razvijanju upravljačkih i ekspertskih vještina u oblasti marketing, posebno brandinga, internacionaliziranja kompanija i podrške u osvajanju međunarodnih standarda kvaliteta i sigurnosti za pristup globalnim tržištima.

REFERENCE

1. Domazet, A. (2009): Konkurentnost poslovnog sektora u recesiji, Bosnia Forum, Sarajevo

2. European Commission: European competitiveness report 2006, Luxemburg 2006. 3. European Commission: Five years o fan enlarged EU Economic achievements

and challenges, European economy 1/2009., Luxemburg, 2009. 4. Kenichi, O. (2009): Avoiding the Middle-Income Trap, ASEAN Economic

Bulletin, Apr2009, Vol. 26 Issue 1, p25-43, 19p; 5. Porter, M. (1990): The Competitive Advantages of Nations, Free Press, New

York, 1990. 6. Regional Cooperation Council, OECD: Defining and Strengthening Sector

Specific Sources of Competitiveness in the Western Balkans: RECOMMENDATION FOR A REGIONAL INVESTMENT STRATEGY, Sarajevo, 2008. (http://www.rcc.int/index.php?action=pub_archive) ulazak 21.8.2009. godine.

82

ANEKS 1 UTVRĐIVANJE „STATISTIČKIH KLASTERA“ ZA

POTREBE KOMPARATIVNA ANALIZA KONKURENTNE POZICIJE BIH EKONOMIJE

83

POZICIJA BIH U PERIODU 2006-2008. Kako bi se sagledala konkurentska pozicija BiH u analiziranom periodu 2006-2008. godina prvo se analizira mjesto BiH na rang listi to jeste na ljestvici konkurentnosti prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma.

82

106 107

020406080

100120

pozicija na listi konkurentnosti

2006 2007 2008godina

Grafikon 1. Pozicija BiH na ljestvici konkurentnosti u periodu 2006-2008. godina

Prema prethodnom grafikonu 1. može se zaključiti da je u analiziranom periodu BiH na ljestvici konkurentnosti (prema Svjetskom ekonomskom forumu) imala opadajuću tendenciju. Navedeno pokazuje i analiza z skora BiH u odnosu na ostale 33 zemlje uključene u analizu konkurentnosti. Rezultati analize prezentirani su u tabeli 1.

Tabela 1. Z skor BiH na ljestvici konkurentnosti u periodu 2006-2008.

Godina 2006. 2007. 2008. Prosječan skor 4,65 4,55 4,58

Standardna devijacija 0,59 0,63 0,59 Z za BiH -1,44 -1,58 -1,65

U 2008. godini u odnosu na prethodne godine BiH prema z skoru ima u apsolutnom iznosu najvišu vrijednost koja ima i negativan predznak, što znači da BiH u 2008. godini u odnosu na prethodne dvije godine najviše odstupa od prosjeka i to u indirektnom smjeru to jeste u 2008. godini ima najlošiju poziciju. KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA BALKANSKE EKONOMIJE ČLANICE CEFTA-e U skupini zemalja balkanske ekonomije članice CEFTA-e sa kojom se poredi BiH nalazi se 6 zemalja: Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija i Srbija. Komparacija sa grupom I se vrši za 2008. godinu po osnovu niza kriterija: GDP per capita Ukupan indeks konkurentnosti Pojedinačni indeksi konkurentnosti (3 podindeksa i 12 početnih indeksa).

84

Indeksi konkurentnosti se prate prema skoru a ne prema poziciji na rang listi, zbog šire lepeze mogućih statističkih kalkulacija. Komparacija prema kriteriju GDP per capita Na grafikonu 2. prezentirana je informacija o GDP per capita za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3353,73712,1

1157636591248,5

4085,35595,9

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000

GDP per capita

Albania

Bosnia and Herzegovina

Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 2. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema GDP per capita

Prosječan GDP per capita za analiziranu grupu ako nije uključena BiH iznosi 4.919,73 US$ sa standardnom devijacijom 3.549,06 US$. Ako se u analizu uključi BiH prosjek iznosi 4.747,21 US$ sa standardnom devijacijom 3.271,83 US$. Prema rang listi BiH je u ovoj grupi na srednjoj (4-toj) poziciji, ali u odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,32, što znači da je GDP per capita za BiH u posmatranoj grupi 0,32 standardne devijacije ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti Na grafikonu 3. praćena je informacija o skoru za ukupan indeks konkurentnosti za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3,63,6

4,23,93,8

4,13,9

3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 3,8 3,9 4 4,1 4,2

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 3. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema ukupnom skoru u indeksu konkurentnosti

85

BiH i Albanija imaju najniži skor (3,6) u ukupnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,92 sa standardnom devijacijom 0,21. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,87 sa devijacijom 0,23. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,18, što znači da je ukupan skor za indeks konkurentnosti za BiH u posmatranoj grupi 1,18 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi Na grafikonu 4. praćena je informacija o skoru za podindeks: Osnovni zahtjevi za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3,93,9

4,74,44

4,54,1

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 4. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u podindeksu konkurentnosti: Osnovni zahtjevi

BiH i Albanija imaju najniži skor (3,9) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,27 sa standardnom devijacijom 0,31. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,21 sa devijacijom 0,32. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,98, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Osnovni zahtjevi za BiH u posmatranoj grupi 0,98 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije Na grafikonu 5. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Institucije za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3,33,1

3,83,63,6

4,13,4

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 5. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Institucije

86

BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Institucije u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,63 sa standardnom devijacijom 0,29. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,56 sa devijacijom 0,33. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,38, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Institucije za BiH u posmatranoj grupi 1,38 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura Na grafikonu 6. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Infrastruktura za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

2,22,2

42,92,4

2,72,7

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 6. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Infrastruktura

BiH i Albanija imaju najniži skor (2,2) u početnom indeksu konkurentnosti: Infrastruktura u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 2,82 sa standardnom devijacijom 0,63. Ako se uključi BiH prosječan skor je 2,73 sa devijacijom 0,62. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,85, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Infrastruktura za BiH u posmatranoj grupi 0,85 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost Na grafikonu 7. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Makroekonomska stabilnost za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

4,65,2

5,15,5

4,85,5

4,7

4 4,2 4,4 4,6 4,8 5 5,2 5,4 5,6

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 7. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Makroekonomska stabilnost

87

BiH prema indeksu makroekonomske stabilnosti ima skor 5,2, te se nalazi na sredini poredbene ljestvice u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,03 sa standardnom devijacijom 0,39. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,06 sa devijacijom 0,37. U odnosu na prosjek z skor za BiH je 0,39, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Makroekonomska stabilnost za BiH u posmatranoj grupi 0,39 standardnih devijacija iznad prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje Na grafikonu 8. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

5,55,3

5,95,7

5,25,85,8

4,8 5 5,2 5,4 5,6 5,8 6

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 8. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Zdravstvo i osnovno obrazovanje

BiH nakon Moldavije ima najniži skor (5,3) u početnom indeksu konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,65 sa standardnom devijacijom 0,26. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,6 sa devijacijom 0,27. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,11, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje za BiH u posmatranoj grupi 1,11 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti Na grafikonu 9. praćena je informacija o skoru za podindeks: Stimulatori efikasnosti za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3,43,4

4,13,6

3,53,9

3,8

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 9. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u podindeksu: Stimulatori efikasnosti

88

BiH i Albanija imaju najniži skor (3,4) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,72 sa standardnom devijacijom 0,26. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,67 sa devijacijom 0,27. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Stimulatori efikasnosti za BiH u posmatranoj grupi jednu standardnu devijaciju ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening Na grafikonu 10. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Visoko obrazovanje i trening za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3,43,1

4,43,8

3,64,2

3,9

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 10. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Visoko obrazovanje i trening

BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Visoko obrazovanje i trening u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,88 sa standardnom devijacijom 0,37. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,77 sa devijacijom 0,45. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,49, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Visoko obrazovanje i trening za BiH u posmatranoj grupi 1,49 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara Na grafikonu 11. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta dobara za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3,63,5

4,13,9

3,84,2

3,7

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 11. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta dobara

89

BiH ima najniži skor (3,5) u početnom indeksu konkurentnosti: Efikasnost tržišta dobara u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,88 sa standardnom devijacijom 0,23. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,83 sa devijacijom 0,26. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,28, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Efikasnost tržišta dobara za BiH u posmatranoj grupi 1,28 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada Na grafikonu 12. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta rada za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

4,44,2

4,43,9

4,54,5

4,4

3,6 3,7 3,8 3,9 4 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 12. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta rada

BiH nakon Makedonije ima najniži skor (4,2) u početnom indeksu konkurentnosti: Efikasnost tržišta rada u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,35 sa standardnom devijacijom 0,22. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,32 sa devijacijom 0,21. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,6, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Efikasnost tržišta rada za BiH u posmatranoj grupi 0,6 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu Na grafikonu 13. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3,74

4,44

3,75

3,9

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 13. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Kompleksnosti na finansijskom

tržištu

90

BiH prema ovom indeksu ima skor 4, te se nalazi na sredini poredbene ljestvice u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,17 sa standardnom devijacijom 0,5. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,1 sa devijacijom 0,46. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,22, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Kompleksnosti na finansijskom tržištu za BiH u posmatranoj grupi 0,22 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost Na grafikonu 14. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Tehnološka spremnost za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

2,92,6

3,73

2,94

3,5

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 14. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Tehnološka spremnost

BiH ima najniži skor (2,6) u početnom indeksu konkurentnosti: Tehnološka spremnost u ovoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,33 sa standardnom devijacijom 0,47. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,23 sa devijacijom 0,51. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,23 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Tehnološka spremnost za BiH u posmatranoj grupi 1,23 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta Na grafikonu 15. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Veličina tržišta za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

2,73

3,62,7

2,41,9

3,6

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 15. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Veličina tržišta

91

BiH ima relativno visok skor (3) u početnom indeksu konkurentnosti: Veličina tržišta u poređenju sa ovom grupom zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 2,82 sa standardnom devijacijom 0,67. Ako se uključi BiH prosječan skor je 2,84 sa devijacijom 0,62. U odnosu na prosjek z skor za BiH je 0,25 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Veličina tržišta za BiH u posmatranoj grupi 0,25 standardnih devijacija iznad prosjeka. Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju Na grafikonu 16. praćena je informacija o skoru za podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

2,72,8

3,73,2

2,83,33,3

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 16. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Inovacije i kompleksnost u

poslovanju

Moldavija, BiH i Albanija imaju najniži skor (2,7-2,8) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,17 sa standardnom devijacijom 0,37. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,11 sa devijacijom 0,36. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,87, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju za BiH u posmatranoj grupi 0,87 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju Na grafikonu 17. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3,33,2

43,5

3,13,7

3,5

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 17. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Kompleksnost u poslovanju

92

Nakon Moldavije BiH ima najniži skor (3,2) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,52 sa standardnom devijacijom 0,31. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,47 sa devijacijom 0,31. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,88 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Kompleksnosti u poslovanju za BiH u posmatranoj grupi 0,88 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije Na grafikonu 18. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Inovacije za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

2,22,4

3,42,9

2,633,1

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5

score

Albania


Croatia

Macedonia, FYR

Moldova

Montenegro

Serbia

drža

va

Grafikon 18. Komparacija BiH sa I skupinom (6 država) prema skoru u početnom indeksu: Inovacije

Nakon Albanije BiH ima najniži skor (2,4) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 2,87 sa standardnom devijacijom 0,42. Ako se uključi BiH prosječan skor je 2,8 sa devijacijom 0,42. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,95 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Inovacije za BiH u posmatranoj grupi 0,95 standardnih devijacija ispod prosjeka. Siže komparacije sa I grupom Objedinjena rang lista pozicije BiH u odnosu na I grupu zemalja prezentirana je kroz z skorove u tabeli 2. Tabela 2. Rang lista z skorova za BiH u poređenju sa I grupom zemalja

Kriterij za komparaciju Z score Početni indeks: Makroekonomska stabilnost 0,39 Početni indeks: Veličina tržišta 0,25 Početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu -0,22 GDP per capita -0,32 Početni indeks: Efikasnost tržišta rada -0,60 Početni indeks: Infrastruktura -0,85 Podindeks: Kompleksnosti u poslovanju i inovacije -0,87 Početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju -0,88

93

Početni indeks: Inovacije -0,95 Podindeks: Osnovni zahtjevi -0,99 Podindeks: Stimulatori efikasnosti -1,00 Početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje -1,11 Ukupan indeks konkurentnosti -1,18 Početni indeks: Tehnološka spremnost -1,23 Početni indeks: Efikasnost tržišta dobara -1,28 Početni indeks: Institucije -1,38 Početni indeks: Visoko obrazovanje i trening -1,49

U poređenju sa I grupom zemalja pozicija BiH je najlošija po sljedećim kriterijima konkurentnosti: Visoko obrazovanje, Institucije, Efikasnost tržišta dobara, Tehnološka spremnost i Zdravstvo i osnovno obrazovanje. BiH je malo iznad prosjeka samo po dva kriterija: Makroekonomska stabilnost i Veličina tržišta. KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA TRANZICIJSKE EKONOMIJE ČLANICE EU U skupini zemalja tranzicijske ekonomije članice EU sa kojom se poredi BiH nalazi se 10 zemalja: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litvanija, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovenija i Slovačka. Komparacija sa grupom II se vrši za 2008. godinu po osnovu niza kriterija: GDP per capita Ukupan indeks konkurentnosti Pojedinačni indeksi konkurentnosti (3 podindeksa i 12 početnih indeksa).

Komparacija prema kriteriju GDP per capita Na grafikonu 19. prezentirana je informacija o GDP per capita za zemlje iz posmatrane grupe II i BiH.

3712,1

5186,4

17069,7

15850,7

13762,2

11984,8

11354,4

11041,2

7697,2

13857,5

0 2000 4000 6000 8000 10000 12000 14000 16000 18000

GDP per capita


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

drža

va

Grafikon 19. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema GDP per capita

94

Prosječan GDP per capita za analiziranu grupu ako nije uključena BiH iznosi 13.073,68 US$ sa standardnom devijacijom 4.959,36 US$. Ako se u analizu uključi BiH prosjek iznosi 12.222,63 US$ sa standardnom devijacijom 5.486,11 US$. Prema rang listi BiH je u ovoj grupi na posljednoj poziciji, te je u odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,55, što znači da je GDP per capita za BiH u posmatranoj grupi 1,55 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti Na grafikonu 20. praćena je informacija o skoru za ukupan indeks konkurentnosti za zemlje iz posmatrane II grupe i BiH.

3,6

4

4,6

4,7

4,2

4,3

4,4

4,3

4,1

4,4

4,5

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 20. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema ukupnom skoru u indeksu konkurentnosti

BiH ima signifikantno najniži skor (3,6) u ukupnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,35 sa standardnom devijacijom 0,22. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,28 sa devijacijom 0,31. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,23, što znači da je ukupan skor za indeks konkurentnosti za BiH u posmatranoj grupi 2,23 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi Na grafikonu 21. praćena je informacija o skoru za podindeks: Osnovni zahtjevi za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

95

3,9

4,2

4,9

5,3

4,4

4,6

4,8

4,4

4,1

4,7

5,1

0 1 2 3 4 5 6

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 21. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u podindeksu konkurentnosti: Osnovni zahtjevi

BiH ima najniži skor (3,9) u podindeksu konkurentnosti: Osnovni zahtjevi u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,65 sa standardnom devijacijom 0,39. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,58 sa devijacijom 0,43. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,58, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Osnovni zahtjevi za BiH u posmatranoj grupi 1,58 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije Na grafikonu 22. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Institucije za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3,1

3,3

3,9

4,8

3,9

4,1

4,2

3,6

3,6

3,9

4,4

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 22. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Institucije

96

BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Institucije i u ovoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,98 sa standardnom devijacijom 0,46. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,89 sa devijacijom 0,49. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,62, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Institucije za BiH u posmatranoj grupi 1,62 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura Na grafikonu 23. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Infrastruktura za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

2,2

2,8

4,1

3,9

3,8

4,2

2,8

2,6

3,6

4,5

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score


Bulgaria

Czech Republic

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 23. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Infrastruktura

Kao i kod svih predhodnih kriterija, BiH ima najniži skor (2,2) u početnom indeksu konkurentnosti: Infrastruktura u ovoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,67 sa standardnom devijacijom 0,7. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,45 sa devijacijom 0,78. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,59, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Infrastruktura za BiH u posmatranoj grupi 1,59 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost Na grafikonu 24. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Makroekonomska stabilnost za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

97

5,2

5,2

5,4

5,7

4,2

4,9

5,2

5,3

4,9

5,3

5,5

0 1 2 3 4 5 6

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Sloveniadr

žava

Grafikon 24. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Makroekonomska stabilnost

BiH prema indeksu makroekonomske stabilnosti ima skor 5,2, te se nalazi na sredini poredbene ljestvice i u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,16 sa standardnom devijacijom 0,41. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,16 sa devijacijom 0,39. U odnosu na prosjek z skor za BiH je 0,09, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Makroekonomska stabilnost za BiH u posmatranoj grupi 0,09 standardnih devijacija iznad prosjeka. Dakle i u ovoj poredbenoj skupini zemalja BiH prema kriteriju makroekonomske stabilnosti ima poziciju iznad prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje Na grafikonu 25. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

5,3

5,5

6,1

6,1

5,7

5,8

5,7

5,9

5,5

5,8

6,2

4,8 5 5,2 5,4 5,6 5,8 6 6,2

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 25. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Zdravstvo i osnovno obrazovanje

98

BiH ima najniži skor (5,3) u početnom indeksu konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje u ovoj poredbenoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,83 sa standardnom devijacijom 0,24. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,78 sa devijacijom 0,28. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,71, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje za BiH u posmatranoj grupi 1,71 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti Na grafikonu 26. praćena je informacija o skoru za podindeks: Stimulatori efikasnosti za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3,4

4

4,7

4,7

4,3

4,3

4,4

4,4

4,2

4,5

4,4

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 26. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u podindeksu konkurentnosti: Stimulatori efikasnosti

BiH ima ubjedljivo najniži skor (3,4) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,39 sa standardnom devijacijom 0,21. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,3 sa devijacijom 0,36. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,5, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Stimulatori efikasnosti za BiH u posmatranoj grupi 2,5 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening Na grafikonu 27. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Visoko obrazovanje i trening za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

99

3,1

4,1

5

5,2

4,5

4,7

4,9

4,6

4,3

4,4

5,1

0 1 2 3 4 5 6

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Sloveniadr

žava

Grafikon 27. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Visoko obrazovanje i trening

Kao i predhodno BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Visoko obrazovanje i trening u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,68 sa standardnom devijacijom 0,36. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,54 sa devijacijom 0,59. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,44, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Visoko obrazovanje i trening za BiH u posmatranoj grupi 2,44 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara Na grafikonu 28. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta dobara za zemlje iz posmatrane II grupe i BiH.

3,5

4,1

4,7

5

4,2

4,5

4,5

4,2

4,2

4,7

4,5

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 28. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta dobara

100

BiH ima signifikantno najniži skor (3,5) u početnom indeksu konkurentnosti: Efikasnost tržišta dobara u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,46 sa standardnom devijacijom 0,29. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,37 sa devijacijom 0,4. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,19, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Efikasnost tržišta dobara za BiH u posmatranoj grupi 2,19 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada Na grafikonu 29. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta rada za zemlje iz posmatrane II grupe i BiH.

4,2

4,4

4,7

4,7

4,24,7

4,5

4,4

4,1

4,7

4,5

3,8 3,9 4 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 29. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta rada

BiH i Mađarska nakon Rumunije imaju najniži skor (4,2) u početnom indeksu konkurentnosti: Efikasnost tržišta rada u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,49 sa standardnom devijacijom 0,22. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,46 sa devijacijom 0,23. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,17, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Efikasnost tržišta rada za BiH u posmatranoj grupi 1,17 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu Na grafikonu 30. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

101

4

4,2

4,6

5,1

4,4

4,8

4,5

4,3

4,4

5

4,7

0 1 2 3 4 5 6

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Sloveniadr

žava

Grafikon 30. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Kompleksnost na finansijskom

tržištu

BiH prema ovom indeksu ima najniži skor 4, te se nalazi na samom dnu poredbene ljestvice u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,6 sa standardnom devijacijom 0,3. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,54 sa devijacijom 0,33. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,62, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Kompleksnosti na finansijskom tržištu za BiH u posmatranoj grupi 1,62 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost Na grafikonu 31. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Tehnološka spremnost za zemlje iz posmatrane II grupe i BiH.

2,6

3,6

4,5

5,3

4,2

4

4,3

3,8

3,7

4,3

4,5

0 1 2 3 4 5 6

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 31. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Tehnološka spremnost

102

BiH ima ubjedljivo najniži skor (2,6) u početnom indeksu konkurentnosti: Tehnološka spremnost u ovoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,22 sa standardnom devijacijom 0,5. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,07 sa devijacijom 0,68. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,17 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Tehnološka spremnost za BiH u posmatranoj grupi 2,17 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta Na grafikonu 32. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Veličina tržišta za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3

3,8

4,4

3

4,3

3,2

3,5

5

4,4

3,9

3,4

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 32. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Veličina tržišta

BiH ima signifikantno nizak skor (3) u početnom indeksu konkurentnosti: Veličina tržišta u poređenju sa ovom grupom zemalja i zajedno sa Estonijom najlošija je u grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,89 sa standardnom devijacijom 0,63. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,81 sa devijacijom 0,66. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,23 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Veličina tržišta za BiH u posmatranoj grupi 1,23 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju Na grafikonu 33. prezentirana je informacija o skoru za podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

103

2,8

3,3

4,4

4,1

3,7

3,4

3,9

3,7

3,5

3,8

4,2

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Sloveniadr

žava

Grafikon 33. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u podindeksu konkurentnosti: Kompleksnosti u

poslovanju i inovacije

BiH ima najniži skor (2,8) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,8 sa standardnom devijacijom 0,36. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,71 sa devijacijom 0,45. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju za BiH u posmatranoj grupi dvije standardne devijacije ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju Na grafikonu 34. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

3,2

3,7

4,8

4,4

4

3,9

4,4

4,2

3,9

4,3

4,6

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 34. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Kompleksnosti u poslovanju

104

BiH ima ubjedljivo najniži skor (3,2) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,22 sa standardnom devijacijom 0,34. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,13 sa devijacijom 0,45. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,06 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Kompleksnosti u poslovanju za BiH u posmatranoj grupi 2,06 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije Na grafikonu 35. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Inovacije za zemlje iz posmatrane II grupe i BiH.

2,4

2,9

4

3,7

3,4

2,9

3,3

3,2

3,1

3,3

3,7

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4

score


Bulgaria

Czech Republic

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuania

Poland

Romania

Slovak Republic

Slovenia

drža

va

Grafikon 35. Komparacija BiH sa II skupinom (10 država) prema skoru u početnom indeksu: Inovacije

BiH ima najniži skor (2,4) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 3,35 sa standardnom devijacijom 0,36. Ako se uključi BiH prosječan skor je 3,26 sa devijacijom 0,44. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,94 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Inovacije za BiH u posmatranoj grupi 1,94 standardne devijacije ispod prosjeka. Siže komparacije sa II grupom Objedinjena rang lista pozicije BiH u odnosu na II grupu zemalja prezentirana je kroz z skorove u tabeli 3.

105

Tabela 3. Rang lista z skorova za BiH u poređenju sa II grupom zemalja

Kriterij za komparaciju Z score Početni indeks: Makroekonomska stabilnost 0,09 Početni indeks: Efikasnost tržišta rada -1,17 Početni indeks: Veličina tržišta -1,23 GDP per capita -1,55 Podindeks: Osnovni zahtjevi -1,58 Početni indeks: Infrastruktura -1,59 Početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu -1,62 Početni indeks: Institucije -1,62 Početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje -1,71 Početni indeks: Inovacije -1,94 Podindeks: Kompleksnosti u poslovanju i inovacije -2,00 Početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju -2,06 Početni indeks: Tehnološka spremnost -2,17 Početni indeks: Efikasnost tržišta dobara -2,19 Ukupan indeks konkurentnosti -2,23 Početni indeks: Visoko obrazovanje i trening -2,44 Podindeks: Stimulatori efikasnosti -2,50

U poređenju sa II grupom zemalja pozicija BiH je najlošija po sljedećim kriterijima konkurentnosti: Visoko obrazovanje i trening, Efikasnost tržišta dobara, Tehnološka spremnost i Kompleksnosti u poslovanju. BiH je malo iznad prosjeka samo po jednom kriteriju: Makroekonomoska stabilnost. KOMPARACIJA BiH SA SKUPINOM ZEMALJA TRŽIŠNE EKONOMIJE ČLANICE EU U skupini zemalja tržišne ekonomije članice EU sa kojom se poredi BiH nalazi se 16 zemalja: Austrija, Belgija, Cipar, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španija, Švedska i UK. Komparacija sa grupom III se vrši za 2008. godinu po osnovu niza kriterija: GDP per capita Ukupan indeks konkurentnosti Pojedinačni indeksi konkurentnosti (3 podindeksa i 12 početnih indeksa).

Komparacija prema kriteriju GDP per capita Na grafikonu 36. prezentirana je informacija o GDP per capita za zemlje iz posmatrane grupe III i BiH.

106

45181,1

42556,93712,1

27326,757260,9

46601,941511,2

40415,428273,3

59924,435872,4

104673,3

46260,721018,8

3206749654,9

45574,7

0 20000 40000 60000 80000 100000 120000

GDP per capita

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža

vaGrafikon 36. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema

GDP per capita

Prosječan GDP per capita za analiziranu grupu ako nije uključena BiH iznosi 45.260,85 US$ sa standardnom devijacijom 19.668,55 US$. Ako se u analizu uključi BiH prosjek iznosi 42.816,81 US$ sa standardnom devijacijom 21.652,87 US$. Prema rang listi BiH je i u ovoj grupi na posljednoj poziciji, te je u odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,8, što znači da je GDP per capita za BiH u posmatranoj grupi 1,8 standardnih devijacija ispod prosjeka grupe. Komparacija prema kriteriju Ukupan indeks konkurentnosti Na grafikonu 37. praćena je informacija o skoru za ukupan indeks konkurentnosti za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

107

5,2

5,13,6

4,55,6

5,55,2

5,54,1

54,4

4,9

5,44,5

4,7

5,55,3

0 1 2 3 4 5 6

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža


ukupnom skoru u indeksu konkurentnosti

BiH ima evidentno najniži skor (3,6) u ukupnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,02 sa standardnom devijacijom 0,47. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,94 sa devijacijom 0,58. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,33, što znači da je ukupan skor za indeks konkurentnosti za BiH u posmatranoj grupi 2,33 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju podindeks: Osnovni zahtjevi Na grafikonu 38. praćena je informacija o skoru za podindeks: Osnovni zahtjevi za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

108

5,8

5,63,9

5,56,1

6,25,8

64,7

5,24,5

5,8

5,85,1

5,3

65,5

0 1 2 3 4 5 6 7

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža


skoru u podindeksu konkurentnosti: Osnovni zahtjevi

BiH ima najniži skor (3,9) u podindeksu konkurentnosti: Osnovni zahtjevi u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,56 sa standardnom devijacijom 0,51. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,46 sa devijacijom 0,44. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,43, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Osnovni zahtjevi za BiH u posmatranoj grupi 2,43 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Institucije Na grafikonu 39. prikazana je informacija o skoru za početni indeks: Institucije za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

109

5,7

5,23,1

56,2

6,25,1

5,74,1

5,43,7

5,7

5,84,7

4,6

65

0 1 2 3 4 5 6 7

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža


skoru u početnom indeksu: Institucije

BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Institucije i u ovoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,25 sa standardnom devijacijom 0,75. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,13 sa devijacijom 0,9. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,24, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Institucije za BiH u posmatranoj grupi 2,24 standardne devijacije ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Infrastruktura Na grafikonu 40. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Infrastruktura za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

110

5,9

5,62,2

5,26

5,96,56,6

4,3

43,9

5,4

5,75,1

5,3

5,75,5

0 1 2 3 4 5 6 7score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža


skoru u početnom indeksu: Infrastruktura

Kao i kod svih predhodnih kriterija, BiH ima izrazito najniži skor (2,2) u početnom indeksu konkurentnosti: Infrastruktura u ovoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,41 sa standardnom devijacijom 0,81. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,22 sa devijacijom 1,12. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,69, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Infrastruktura za BiH u posmatranoj grupi 2,69 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Makroekonomska stabilnost Na grafikonu 41. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Makroekonomska stabilnost za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

111

5,45,1

5,2

5,35,9

65

5,44,4

5,34,5

6

5,54,7

5,5

5,95,1

0 1 2 3 4 5 6

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža


skoru u početnom indeksu: Makroekonomska stabilnost

BiH prema indeksu makroekonomske stabilnosti ima skor 5,2, te se nalazi na sredini poredbene ljestvice i u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,31 sa standardnom devijacijom 0,52. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,3 sa devijacijom 0,5. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,21, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Makroekonomska stabilnost za BiH u posmatranoj grupi 0,21 standardnih devijacija ispod prosjeka. Dakle za razliku od poređenja u predhodne dvije grupe, u ovoj poredbenoj skupini zemalja BiH prema kriteriju makroekonomske stabilnosti ima poziciju ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje Na grafikonu 42. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

112

6,36,5

5,3

6,46,4

6,66,4

6,15,9

6,3

66

6,36

6

6,46,2

0 1 2 3 4 5 6 7

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža

va

Grafikon 42. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema skoru u početnom indeksu: Zdravstvo i osnovno obrazovanje

BiH ima najniži skor (5,3) u početnom indeksu konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje u ovoj poredbenoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 6,24 sa standardnom devijacijom 0,22. Ako se uključi BiH prosječan skor je 6,18 sa devijacijom 0,32. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,77, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje za BiH u posmatranoj grupi 2,77 standardnih devijacija ispod prosjeka.

113

Komparacija prema kriteriju podindeks: Stimulatori efikasnosti Na grafikonu 43. praćena je informacija o skoru za podindeks: Stimulatori efikasnosti za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

5

53,4

4,45,5

5,25,1

5,24,2

5,14,4

4,7

5,44,5

4,7

5,45,5

0 1 2 3 4 5 6

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža

va

Grafikon 43. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema skoru u podindeksu konkurentnosti: Stimulatori efikasnosti

BiH ima ubjedljivo najniži skor (3,4) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,96 sa standardnom devijacijom 0,419. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,86 sa devijacijom 0,55. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,66, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Stimulatori efikasnosti za BiH u posmatranoj grupi 2,66 standardnih devijacija ispod prosjeka.

114

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Visoko obrazovanje i trening Na grafikonu 44. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Visoko obrazovanje i trening za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

5,35,6

3,1

4,76

6,15,4

5,24,5

5,24,4

4,4

5,54,6

4,7

5,85,3

0 1 2 3 4 5 6 7

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža

va

Grafikon 44. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema skoru u početnom indeksu: Visoko obrazovanje i trening

Kao i prethodno BiH ima najniži skor (3,1) u početnom indeksu konkurentnosti: Visoko obrazovanje i trening u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,17 sa standardnom devijacijom 0,58. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,05 sa devijacijom 0,76. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,56, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Visoko obrazovanje i trening za BiH u posmatranoj grupi 2,56 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta dobara Na grafikonu 45. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta dobara za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

115

5,45,2

3,5

4,95,4

5,25

5,24,2

5,34,2

5,2

5,44,5

4,65,3

5,1

0 1 2 3 4 5 6

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža


skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta dobara

BiH ima signifikantno najniži skor (3,5) u početnom indeksu konkurentnosti: Efikasnost tržišta dobara u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5 sa standardnom devijacijom 0,42. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,92 sa devijacijom 0,55. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,55, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Efikasnost tržišta dobara za BiH u posmatranoj grupi 2,55 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Efikasnost tržišta rada Na grafikonu 46. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Efikasnost tržišta rada za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

116

4,64,3

4,2

4,45,6

4,84,1

4,43,9

53,6

4,5

4,74,2

4,1

4,75,2

0 1 2 3 4 5 6

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža


skoru u početnom indeksu: Efikasnost tržišta rada

BiH nakon Italije, Grčke i Francuske ima nizak skor (4,2) u početnom indeksu konkurentnosti: Efikasnost tržišta rada u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,51 sa standardnom devijacijom 0,48. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,49 sa devijacijom 0,47. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -0,61, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Efikasnost tržišta rada za BiH u posmatranoj grupi 0,61 standardnih devijacija ispod prosjeka.

117

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu Na grafikonu 47. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

55,2

4

5,15,8

5,55,2

5,34,3

5,73,9

5,4

5,64,7

4,9

5,65,8

0 1 2 3 4 5 6

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža

va

Grafikon 47. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema skoru u početnom indeksu: Kompleksnosti na finansijskom tržištu

BiH prema ovom indeksu ima nakon Italije najniži skor 4, te se nalazi na dnu poredbene ljestvice i u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,19 standardnom devijacijom 0,53. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,12 sa devijacijom 0,58. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,91, što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Kompleksnosti na finansijskom tržištu za BiH u posmatranoj grupi 1,91 standardnih devijacija ispod prosjeka.

118

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Tehnološka spremnost Na grafikonu 48. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Tehnološka spremnost za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

5,35

2,6

4,45,9

5,55,2

5,23,5

5

4,55,5

64,54,6

65,6

0 1 2 3 4 5 6

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža

va

Grafikon 48. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema skoru u početnom indeksu: Tehnološka spremnost

BiH ima signifikantno najniži skor (2,6) u početnom indeksu konkurentnosti: Tehnološka spremnost u ovoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,11 sa standardnom devijacijom 0,69. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,96 sa devijacijom 0,91. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,59 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Tehnološka spremnost za BiH u posmatranoj grupi 2,59 standardnih devijacija ispod prosjeka.

119

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Veličina tržišta Na grafikonu 49. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Veličina tržišta za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

4,6

4,8

3

3,14,3

4,25,7

6

4,5

4,25,6

3,1

5,14,3

5,5

4,65,8

0 1 2 3 4 5 6

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža

va

Grafikon 49. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema skoru u početnom indeksu: Veličina tržišta

BiH ima veoma nizak skor (3) u početnom indeksu konkurentnosti: Veličina tržišta u poređenju sa ovom grupom zemalja i najlošija je u grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,71 sa standardnom devijacijom 0,86. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,61 sa devijacijom 0,92. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -1,75 što

120

znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Veličina tržišta za BiH u posmatranoj grupi 1,75 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju Na grafikonu 50. prezentirana je informacija o skoru za podindeks: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju za zemlje iz posmatrane grupe i BiH.

5,2

52,8

45,4

5,55,1

5,53,7

4,74,2

4,5

5,24

4,2

5,54,9

0 1 2 3 4 5 6

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža

va

Grafikon 50. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema skoru u podindeksu konkurentnosti: Kompleksnost poslovanja i

inovacije

BiH ima ubjedljivo najniži skor (2,8) u podindeksu konkurentnosti u ovoj grupi zemalja. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,79 sa standardnom devijacijom 0,63. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,67 sa devijacijom 0,76. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,38, što znači da je ukupan skor za podindeks konkurentnosti: Inovacije i kompleksnosti u poslovanju za BiH u posmatranoj grupi 2,38 standardnih devijacija ispod prosjeka. Komparacija prema kriteriju početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju

121

Na grafikonu 51. predstavljena je informacija o skoru za početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

5,6

5,4

3,2

4,65,7

5,55,5

5,9

4,1

5,15

4,9

5,64,4

4,9

5,65,2

0 1 2 3 4 5 6

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža

va

Grafikon 51. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema skoru u početnom indeksu: Kompleksnosti u poslovanju

BiH ima ubjedljivo najniži skor (3,2) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 5,19 sa standardnom devijacijom 0,53. Ako se uključi BiH prosječan skor je 5,07 sa devijacijom 0,71. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,63 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Kompleksnosti u poslovanju za BiH u posmatranoj grupi 2,63 standardne devijacije ispod prosjeka.

122

Komparacija prema kriteriju početni indeks: Inovacije Na grafikonu 52. prezentirana je informacija o skoru za početni indeks: Inovacije za zemlje iz posmatrane III grupe i BiH.

4,7

4,7

2,4

3,55,1

5,64,7

5,2

3,2

4,43,4

4,2

4,83,7

3,6

5,44,7

0 1 2 3 4 5 6

score

Austria

Belgium


Cyprus

Denmark

Finland

France

Germany

Greece

Ireland

Italy

Luxembourg

Netherlands

Portugal

Spain

Sweden

United Kingdom

drža

va

Grafikon 52. Komparacija BiH sa III skupinom (16 država) prema skoru u početnom indeksu: Inovacije

BiH ima signifikantno najniži skor (2,4) u početnom indeksu konkurentnosti u ovoj grupi. Prosječan skor u grupi ukoliko nije uključena BiH iznosi 4,43 sa standardnom devijacijom 0,77. Ako se uključi BiH prosječan skor je 4,31 sa devijacijom 0,9. U odnosu na prosjek z skor za BiH je -2,12 što znači da je ukupan skor za početni indeks konkurentnosti: Inovacije za BiH u posmatranoj grupi 2,12 standardnih devijacija ispod prosjeka. Siže komparacije sa III grupom

123

Objedinjena rang lista pozicije BiH u odnosu na III grupu zemalja prezentirana je kroz z skorove u tabeli 4. Tabela 4. Rang lista z skorova za BiH u poređenju sa III grupom zemalja

Kriterij za komparaciju Z score Početni indeks: Makroekonomska stabilnost -0,21 Početni indeks: Efikasnost tržišta rada -0,61 Početni indeks: Veličina tržišta -1,75 GDP per capita -1,80 Početni indeks: Kompleksnosti na finansijskom tržištu -1,91 Početni indeks: Kompleksnosti u poslovanju -2,12 Početni indeks: Institucije -2,24 Ukupan indeks konkurentnosti -2,33 Podindeks: Kompleksnosti u poslovanju i inovacije -2,38 Podindeks: Osnovni zahtjevi -2,43 Početni indeks: Efikasnost tržišta dobara -2,55 Početni indeks: Visoko obrazovanje i trening -2,56 Početni indeks: Tehnološka spremnost -2,59 Početni indeks: Inovacije -2,63 Podindeks: Stimulatori efikasnosti -2,66 Početni indeks: Infrastruktura -2,69 Početni indeks: Zdravstvo i osnovno obrazovanje -2,77

U poređenju sa III grupom zemalja pozicija BiH je najlošija po sljedećim kriterijima konkurentnosti: Zdravstvo i osnovno obrazovanje, Infrastruktura, Inovacije, Tehnološka spremnost, Visoko obrazovanje i Efikasnost tržišta dobara, Tehnološka spremnost. BiH nije iznad prosjeka niti po jednom kriteriju. TESTIRANJE OPRAVDANOSTI GRUPISANJA U KLASTERE (uključeno svih 32 zemlje i BiH) Korelaciona matrica Kako bi se ispitala opravdanost primjene faktorske analize i klaster analize potrebno je testirati da li su manifestne varijable (u ovom slučaju to su GDP per capita i skorovi koji su vezani uz različite kriterije) signifikantno korelirane, jer samo u tom slučaju ih je moguće dalje uključiti kao faktore. Prema Kinnear i Gray-u kriterij za uključivanje varijable u faktorsku analizu je sljedeći: potrebna je minimalna vrijednost makar jednog koeficijenta korelacije sa ostalim varijablama u iznosu 0,3. U prilogu 1. je prezentirana korelaciona matrica manifestnih varijabli. Što je i bio cilj ove analize, prema dobijenoj korelacionoj matrici evidentno da sve analizirane manifestne varijable imaju makar jedan koeficijent linearne korelacije sa apsolutnom vrijednošću većom od 0,3. Stoga se u faktorsku analizu uključuje svih 17 manifestnih varijabli. Izolovanje faktora – faktorska analiza

124

Metoda faktorske analize koja se koristi je analiza glavnih komponenti. Kod izbora broja faktora koristi se kriterij svojstvene vrijednosti prema kojem količina varijabiliteta objašnjenog svakim faktorom mora biti veća od 1. Rezultati dobijeni analizom glavnih komponenti bez rotacije faktora sa 17 varijabli na 33 države kao objekta prezentirani su u tabeli 5. Tabela 5. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 17 manifestnih varijabli u polaznom modelu i modelu sa ekstrahovanim faktorima - nerotirana faktorska rješenja

Polazne manifestne varijable

Polazni modelModel sa ekstrahovanim faktorima –

bez rotacije

Ukupno %

VarijanseKumulativno % Ukupno

% Varijanse Kumulativno %

GDP per capita 13,408 78,870 78,870 13,408 78,870 78,870Ukupan indeks konkurentnosti 1,514 8,905 87,775 1,514 8,905 87,775

A 0,650 3,822 91,597 I 0,418 2,459 94,057 II 0,347 2,039 96,096 III 0,174 1,024 97,120 IV 0,156 0,918 98,038 B 0,107 0,629 98,667 V 0,078 0,457 99,124 VI 0,052 0,308 99,432 VII 0,046 0,268 99,700 VIII 0,026 0,155 99,855 IX 0,018 0,104 99,959 X 0,004 0,023 99,982 C 0,002 0,009 99,991 XI 0,001 0,006 99,997 XII 0,001 0,003 100,000 Prema rezultatima iz tabele 5. mogu se ekstrahovati dva faktora56. Nakon ekstrahovanja dobija se matrica komponenti bez rotacije prikazana u tabeli 6.

56 Izbor broja faktora vrši se na bazi kriterija svojstvene vrijednosti i količina varijabiliteta objašnjenog svakim faktorom mora biti veća od 1.

125

Tabela 6. Matrica komponenti – nerotirana faktorska rješenja

Faktori I faktor I faktor

GDP per capita 2007. 0,805 0,013ukupan indeks 0,992 -0,030A 0,972 0,038I 0,952 0,131II 0,922 -0,199III 0,583 0,619IV 0,898 -0,071

Faktori I faktor I faktor

B 0,971 -0,095V 0,931 -0,026VI 0,967 0,089VII 0,517 0,641VIII 0,914 0,239IX 0,965 0,023X 0,571 -0,718C 0,979 -0,135XI 0,964 -0,205XII 0,967 -0,060 U ovom rješenju prema rezultatima iz tabele 5. prvi faktor objašnjava 78,87% ukupne varijanse između varijabli i drugi faktor objašnjava 8,905% ukupne varijanse. Dalje se vrši rotiranje faktora („varimax“ metoda) i na taj način se varijansa raspodjeljuje sa faktora koji su prvi po redu na naredne faktore57. Rezultati dobijeni analizom glavnih komponenti sa rotacijom faktora sa 17 varijabli na 33 objekta prezentirani su u tabeli 7. Tabela 7. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 17 manifestnih varijabli - rotirana faktorska rješenja


Model sa ekstrahovanim faktorima – sa rotacijom

Ukupno % Varijanse Kumulativno % Faktor 1 11,056 65,038 65,038 Faktor 2 3,865 22,737 87,775

U tabeli 8. prikazana je matrica komponenti sa rotacijom. 57 Na taj način se dolazi do jednostavnije strukture u kontekstu tumačenja, bez primjene ukupne varijanse.

126

Tabela 8. Matrica komponenti – rotirana faktorska rješenja

FaktoriI faktor I faktor

GDP per capita 2007. 0,715 0,369ukupan indeks 0,901 0,414A 0,854 0,466I 0,795 0,540II 0,914 0,231III 0,247 0,814IV 0,836 0,336

FaktoriI faktor I faktor

B 0,912 0,347V 0,846 0,390VI 0,827 0,510VII 0,178 0,804VIII 0,713 0,621IX 0,854 0,450X 0,831 -0,389C 0,937 0,314XI 0,955 0,245XII 0,893 0,376 I u rotiranom rješenju dva su faktora koji zadovoljavaju i kriterij svojstvene vrijednosti i kriterijum postotka ukupne varijanse58. Drugi faktor obuhvata III i VII stub (pojedinačni indeks) koji se odnose na Makroekonomsku stabilnost i Efikasnost tržišta rada , dok prvi faktor obuhvata sve ostale kriterije. Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključene sve zemlje) Manifestne varijable za klaster analizu su faktorski bodovi. Faktorski bod ukazuje na stepen u kojem svaka država ima visoki bod na grupi obilježja koja imaju visoko opterećenje na nekom faktoru. Znači da svaka država koja ima visoki bod na varijablama koje imaju visoka opterećenja na nekom od dva izvučena faktora, ima i visok faktorski bod na tom faktoru. Dakle, faktorski bod mjeri stepen u kojem država posjeduje obilježja koja posmatrani faktor posjeduje. Kako je faktorska analiza rezultirala kroz dva faktora, izračunat će se dva faktorska boda. Za klasiranje objekata u klaster primjenjuje se metoda nehijerarhijskog klasteriranja ili „k-means” metoda. Odluka o broju klastera donosi se na osnovu analize varijanse. Broj klastera se unaprijed odredi, te se potom testira signifikantnost dobijenog modela. Početna varijanta je model sa dva klastera. Analiza varijanse testira opravdanost ovakvog modela i rezultati ANOVE prezentirani su u tabeli 9.

58 Donja granica prihvatljivosti je kumulativno najmanje 60% varijanse objašnjene dobijenim faktorima.

127

Tabela 9. Analiza varijanse (dva klastera)


F p vrijednostIzmeđu klastera df

Unutar klastera df

Prvi faktor 12,874 1 0,617 31 20,868 0,000

Drugi faktor 9,459 1 0,727 31 13,009 0,001

Za testirani model sa dva klastera kod oba faktorska boda empirijska p vrijednost je niža od 0,05, što znači da je postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na pojedinim faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se model sa dva klastera smatra statistički opravdanim. Klasifikacija u klastere prema dobijenom modelu prezentirana je u tabeli 10. Tabela 10. Model sa dva klastera Tabela 10.1. Broj država po klasterima

Klaster Broj država 1 19 2 14 Ukupno 33 Tabela 10.2. Raspored država po klasterima

Država KlasterRastojanj

eAlbania 1 1,447Bosnia and Herzegovina 1 1,428Bulgaria 1 0,838Czech Republic 1 0,681Croatia 1 0,670Cyprus 1 0,494Denmark 1 2,175Estonia 1 0,889Finland 1 1,813Ireland 1 1,121Latvia 1 0,229Lithuania 1 0,355Luxembourg 1 1,311Macedonia, FYR 1 0,945Moldova 1 1,315

128

Država KlasterRastojanj

eMontenegro 1 1,221Serbia 1 1,231Slovak Republic 1 0,032Slovenia 1 0,404Austria 2 0,943Belgium 2 0,550France 2 1,068Germany 2 0,934Greece 2 1,195Hungary 2 1,090Italy 2 1,928Netherlands 2 1,210Poland 2 1,046Portugal 2 0,453Romania 2 1,293Spain 2 0,136Sweden 2 1,707United Kingdom 2 1,006 Tabela 10.3. Finalni centri klastera i uticaj faktora

Klaster

1 2Faktor 1 -0,53616 0,72765Faktor 2 0,45958 -0,62371

Prvi klaster čini 19 država. Karakteriše ga negativna veza sa prvim faktorom i pozitivna veza sa drugim faktorom. Po apsolutnoj vrijednosti dominira uticaj prvog faktora. BiH se nalazi u prvom klasteru, mada je visoka vrijednost rastojanja od centra tog klastera (1,428). Dobijeni klaster se može smatrati „tranzicijskim ekonomijama”. Drugi klaster obuhvata 14 država. Karakteriše ga negativna veza sa drugim faktorom i pozitivna veza sa prvim faktorom. Po apsolutnoj vrijednosti dominira uticaj drugog faktora. Dobijeni klaster se može smatrati „tržišnim ekonomijama”. IZBOR REFERENTNE SKUPINE ZA BIH Sa ciljem izbora referentne grupe za BiH, provodi se klaster analiza za sljedeću skupinu zemalja:

Makedonija i Hrvatska (zemlje kandidati), Slovačka, Slovenija (kao podgrupa II.1, kao tranzicijske EU zemlje), Grčka, Portugal, Austrija (mozda kao podgrupa II.2. kao tržišne EU zemlje).

129

Prvo se za potrebe faktorske i klaster analize izvodi korelaciona matrica u analiziranoj grupi zemalja (prilog 2). Prema dobijenoj korelacionoj matrici evidentno da sve analizirane manifestne varijable imaju makar jedan koeficijent linearne korelacije sa apsolutnom vrijednošću većom od 0,3. Stoga se u faktorsku analizu uključuje svih 17 manifestnih varijabli. Izolovanje faktora – faktorska analiza Metoda faktorske analize koja se koristi je analiza glavnih komponenti. Kod izbora broja faktora koristi se kriterij svojstvene vrijednosti prema kojem količina varijabiliteta objašnjenog svakim faktorom mora biti veća od 1. Rezultati dobijeni analizom glavnih komponenti bez rotacije faktora sa 17 varijabli na 7 država kao objekta prezentirani su u tabeli 11. Tabela 11. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 17 manifestnih varijabli u polaznom modelu i modelu sa ekstrahovanim faktorima - nerotirana faktorska rješenja


Polazni modelModel sa ekstrahovanim faktorima –

bez rotacije

Ukupno % Varijanse Kumulativno

% Ukupno % Varijanse Kumulativno

%1 13,393 78,784 78,784 13,393 78,784 78,7842 1,963 11,546 90,329 1,963 11,546 90,3293 1,043 6,138 96,467 1,043 6,138 96,4674 0,324 1,906 98,373 5 0,179 1,051 99,424 6 0,098 0,576 100,000 7 0,000 0,000 100,000 8 0,000 0,000 100,000 9 0,000 0,000 100,000 10 0,000 0,000 100,000 11 0,000 0,000 100,000 12 0,000 0,000 100,000 13 0,000 0,000 100,000 14 0,000 0,000 100,000 15 0,000 0,000 100,000 16 0,000 0,000 100,000 17 0,000 0,000 100,000

130

Prema rezultatima iz tabele 11. mogu se ekstrahovati tri faktora59. Nakon ekstrahovanja dobija se matrica komponenti bez rotacije prikazana u tabeli 12. Tabela 12. Matrica komponenti – nerotirana faktorska rješenja

FaktoriFaktor 1 Faktor 2 Faktor 3

GDP per capita 2007. 0,894 -0,344 0,131 ukupan indeks 0,984 0,127 0,023 A 0,977 -0,023 0,191 I 0,947 -0,144 0,202 II 0,922 -0,320 0,111 III 0,103 0,929 0,330 IV 0,901 -0,018 0,331 B 0,965 -0,020 -0,259 V 0,930 -0,017 0,128 VI 0,949 0,152 -0,131 VII 0,636 0,594 -0,443 VIII 0,826 0,277 -0,469 IX 0,965 0,155 -0,112 X 0,697 -0,600 -0,375 C 0,987 0,036 0,127 XI 0,994 0,041 0,049 XII 0,970 0,035 0,172

U ovom rješenju prema rezultatima iz tabele 11. prvi faktor objašnjava 78,784% ukupne varijanse između varijabli, drugi faktor objašnjava 11,546% ukupne varijanse a treći samo 6,138%. Dalje se vrši rotiranje faktora („varimax“ metoda) i na taj način se varijansa raspodjeljuje sa faktora koji su prvi po redu na naredne faktore60. Rezultati dobijeni analizom glavnih komponenti sa rotacijom faktora sa 17 varijabli na 7 objekata prezentirani su u tabeli 13. Tabela 13. Ukupna objašnjena varijansa sa uključenih 17 manifestnih varijabli - rotirana faktorska rješenja


Model sa ekstrahovanim faktorima – sa rotacijom

Ukupno

% Varijans

eKumulativ

no %Faktor 1 9,946 58,503 58,503

59 Izbor broja faktora vrši se na bazi kriterija svojstvene vrijednosti i količina varijabiliteta objašnjenog svakim faktorom mora biti veća od 1. 60 Na taj način se dolazi do jednostavnije strukture u kontekstu tumačenja, bez primjene ukupne varijanse.

131

Faktor 2 4,558 26,814 85,317 Faktor 3 1,896 11,150 96,467

U tabeli 14. prikazana je matrica komponenti sa rotacijom. Tabela 14. Matrica komponenti – rotirana faktorska rješenja

FaktoriFaktor 1 Faktor 2 Faktor 3

GDP per capita 2007. 0,894 -0,344 0,131ukupan indeks 0,984 0,127 0,023A 0,977 -0,023 0,191I 0,947 -0,144 0,202II 0,922 -0,320 0,111III 0,103 0,929 0,330IV 0,901 -0,018 0,331B 0,965 -0,020 -0,259V 0,930 -0,017 0,128VI 0,949 0,152 -0,131VII 0,636 0,594 -0,443VIII 0,826 0,277 -0,469IX 0,965 0,155 -0,112X 0,697 -0,600 -0,375C 0,987 0,036 0,127XI 0,994 0,041 0,049XII 0,970 0,035 0,172 I u rotiranom rješenju tri su faktora koji zadovoljavaju i kriterij svojstvene vrijednosti i kriterijum postotka ukupne varijanse 61 . Drugi faktor obuhvata III, VII i X stub (pojedinačni indeks) koji se odnose na Makroekonomsku stabilnost, Efikasnost tržišta rada i Veličinu tržišta, dok prvi faktor obuhvata sve kriterije osim Makroekonomske stabilnosti. Kod trećeg faktora prisutna je indirektna veza sa VII i VIII stubom, a to su Efikasnost tržišta rada i Kompleksnosti na finansijskom tržištu. Klaster analiza na bazi rezultata faktorske analize (uključeno 7 zemalja) Početna varijanta za klaster analizu je model sa dva klastera. Analiza varijanse testira opravdanost ovakvog modela i rezultati ANOVE prezentirani su u tabeli 15. Tabela 15. Analiza varijanse (dva klastera)


F p vrijednostIzmeđu df Unutar df 61 Donja granica prihvatljivosti je kumulativno najmanje 60% varijanse objašnjene dobijenim faktorima.

132

klastera klasteraPrvi faktor 1,169 1 0,966 5 1,210 0,321Drugi faktor 3,030 1 0,594 5 5,102 0,073Treći faktor 0,036 1 1,193 5 0,030 0,870 Za testirani model sa dva klastera kod sva tri faktorska boda empirijska p vrijednost je viša od 0,05, što znači da nije postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na pojedinim faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se model sa dva klastera ne smatra statistički opravdanim. Sljedeći korak je testriranje modela sa tri klastera (tabela 16). Tabela 16. Analiza varijanse (tri klastera)



Unutar klastera df


Za testirani model sa tri klastera kod dva faktorska boda empirijska p vrijednost je viša od 0,05, što znači da nije postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na pojedinim faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se ni model sa tri klastera ne smatra statistički opravdanim. Sljedeći korak je testriranje modela sa četiri klastera (tabela 17). Tabela 17. Analiza varijanse (četiri klastera)



Unutar klastera df


Za testirani model sa četiri klastera kod sva tri faktorska boda empirijska p vrijednost je viša od 0,05, što znači da nije postignut cilj da se prosjeci koje svaki klaster ima na pojedinim faktorima ili dimenzijama statistički signifikantno razlikuju. Stoga se ni model sa četiri klastera ne smatra statistički opravdanim. Obzirom da je u posmatranoj grupi samo 7 država dalje nema ni smisla ispitivati grupisanje u klastere. Slijedi zaključak da na osnovu uključenih kriterija u ovoj grupi od 7 zemalja nije moguće izvršiti klasterizaciju.

133

PRILOG 1. Korelaciona matrica.62

GDP per capita 2007.

ukupan indeks A I II III IV B V


Pearson Correlation 1 0,770568 0,793132 0,82133 0,740409 0,476575 0,675582 0,739226 0,605624Sig. (2-tailed) 1,56E-07 3,72E-08 4,73E-09 8,41E-07 0,005049 1,6E-05 8,94E-07 0,000188N 33 33 33 33 33 33 33 33 33

ukupan indeks

Pearson Correlation 0,770568 1 0,999818 0,999717 0,998992 0,99938 0,998095 0,999954 0,999868Sig. (2-tailed) 1,56E-07 2,6E-139 1,1E-131 1,3E-109 4,9E-118 1,49E-98 3,3E-163 6,8E-145N 33 83 82 82 82 82 82 82 82

A

Pearson Correlation 0,793132 0,999818 1 0,999689 0,999035 0,999535 0,998662 0,999711 0,999781Sig. (2-tailed) 3,72E-08 2,6E-139 5,1E-130 2,4E-110 4,7E-123 1,1E-104 2,8E-131 4E-136N 33 82 83 82 82 82 82 82 82

I

Pearson Correlation 0,82133 0,999717 0,999689 1 0,999405 0,998828 0,997302 0,999654 0,999628Sig. (2-tailed) 4,73E-09 1,1E-131 5,1E-130 9,5E-119 5,4E-107 1,63E-92 3,4E-128 6,3E-127N 33 82 82 83 82 82 82 82 82

II

Pearson Correlation 0,740409 0,998992 0,999035 0,999405 1 0,997383 0,995968 0,998984 0,998964Sig. (2-tailed) 8,41E-07 1,3E-109 2,4E-110 9,5E-119 4,78E-93 1,5E-85 1,8E-109 3,9E-109N 33 82 82 82 83 82 82 82 82

III

Pearson Correlation 0,476575 0,99938 0,999535 0,998828 0,997383 1 0,999044 0,999214 0,999254Sig. (2-tailed) 0,005049 4,9E-118 4,7E-123 5,4E-107 4,78E-93 1,6E-110 6,3E-114 8E-115N 33 82 82 82 82 83 82 82 82

62 62 ** Koeficijent korelacije je statistički signifikantan sa greškom 1%. * Koeficijent korelacije je statistički signifikantan sa greškom 5%. Koeficijenti korelacije koji nisu posebno označeni nisu statistički signifikantni.

134



IV

Pearson Correlation 0,675582 0,998095 0,998662 0,997302 0,995968 0,999044 1 0,997825 0,998133Sig. (2-tailed) 1,6E-05 1,49E-98 1,1E-104 1,63E-92 1,5E-85 1,6E-110 2,97E-96 6,6E-99N 33 82 82 82 82 82 83 82 82

B

Pearson Correlation 0,739226 0,999954 0,999711 0,999654 0,998984 0,999214 0,997825 1 0,999873Sig. (2-tailed) 8,94E-07 3,3E-163 2,8E-131 3,4E-128 1,8E-109 6,3E-114 2,97E-96 1,6E-145N 33 82 82 82 82 82 82 83 82

V

Pearson Correlation 0,605624 0,999868 0,999781 0,999628 0,998964 0,999254 0,998133 0,999873 1Sig. (2-tailed) 0,000188 6,8E-145 4E-136 6,3E-127 3,9E-109 8E-115 6,6E-99 1,6E-145 N 33 82 82 82 82 82 82 82 83

VI

Pearson Correlation 0,787666 0,999933 0,999792 0,999714 0,998909 0,999385 0,997996 0,999937 0,999842Sig. (2-tailed) 5,34E-08 9,4E-157 5,6E-137 1,7E-131 3,1E-108 3,6E-118 1,12E-97 6,8E-158 9E-142N 33 82 82 82 82 82 82 82 82

VII

Pearson Correlation 0,334991 0,999617 0,999239 0,999116 0,997822 0,999309 0,997566 0,999632 0,99943Sig. (2-tailed) 0,056696 2,1E-126 1,8E-114 7,1E-112 3,1E-96 3,6E-116 2,63E-94 4,3E-127 1,6E-119N 33 82 82 82 82 82 82 82 82

VIII

Pearson Correlation 0,735347 0,999724 0,999693 0,999422 0,998456 0,999451 0,99865 0,999651 0,999606Sig. (2-tailed) 1,09E-06 4,5E-132 2,8E-130 2,9E-119 3,4E-102 3,8E-120 1,5E-104 5,2E-128 6,7E-126N 33 82 82 82 82 82 82 82 82

IX

Pearson Correlation 0,785642 0,999728 0,999563 0,999775 0,999342 0,998698 0,997212 0,999767 0,999691Sig. (2-tailed) 6,1E-08 2,2E-132 4,2E-124 1,1E-135 5,2E-117 3,6E-105 6,04E-92 5E-135 4,1E-130N 33 82 82 82 82 82 82 82 82

135



X

Pearson Correlation 0,408309 0,998839 0,998179 0,998242 0,99838 0,997169 0,995571 0,999049 0,998629Sig. (2-tailed) 0,018326 3,7E-107 2,4E-99 6E-100 2,3E-101 1,12E-91 6,38E-84 1,3E-110 2,9E-104N 33 82 82 82 82 82 82 82 82

C


XI

Pearson Correlation 0,772586 0,999861 0,999705 0,999734 0,99937 0,99892 0,997563 0,999872 0,999792Sig. (2-tailed) 1,38E-07 4,6E-144 5,8E-131 9,9E-133 9E-118 2E-108 2,79E-94 2,2E-145 5,1E-137N 33 82 82 82 82 82 82 82 82



XII


136

VI VII VIII IX X C XI XII


Pearson Correlation 0,787666 0,334991 0,735347 0,785642 0,408309 0,766125 0,772586 0,751939Sig. (2-tailed) 5,34E-08 0,056696 1,09E-06 6,1E-08 0,018326 2,03E-07 1,38E-07 4,54E-07N 33 33 33 33 33 33 33 33

ukupan indeks

Pearson Correlation 0,999933 0,999617 0,999724 0,999728 0,998839 0,99967 0,999861 0,999251Sig. (2-tailed) 9,4E-157 2,1E-126 4,5E-132 2,2E-132 3,7E-107 5,5E-129 4,6E-144 9,1E-115N 82 82 82 82 82 82 82 82

A


I

Pearson Correlation 0,999714 0,999116 0,999422 0,999775 0,998242 0,999597 0,999734 0,9994Sig. (2-tailed) 1,7E-131 7,1E-112 2,9E-119 1,1E-135 6E-100 1,7E-125 9,9E-133 1,3E-118N 82 82 82 82 82 82 82 82

II

Pearson Correlation 0,998909 0,997822 0,998456 0,999342 0,99838 0,999261 0,99937 0,999152Sig. (2-tailed) 3,1E-108 3,1E-96 3,4E-102 5,2E-117 2,3E-101 5,5E-115 9E-118 1,3E-112N 82 82 82 82 82 82 82 82

III

Pearson Correlation 0,999385 0,999309 0,999451 0,998698 0,997169 0,998466 0,99892 0,997607Sig. (2-tailed) 3,6E-118 3,6E-116 3,8E-120 3,6E-105 1,12E-91 2,6E-102 2E-108 1,34E-94N 82 82 82 82 82 82 82 82

137


IV


B

Pearson Correlation 0,999937 0,999632 0,999651 0,999767 0,999049 0,999684 0,999872 0,999337Sig. (2-tailed) 6,8E-158 4,3E-127 5,2E-128 5E-135 1,3E-110 1E-129 2,2E-145 7E-117N 82 82 82 82 82 82 82 82

V

Pearson Correlation 0,999842 0,99943 0,999606 0,999691 0,998629 0,999552 0,999792 0,99911Sig. (2-tailed) 9E-142 1,6E-119 6,7E-126 4,1E-130 2,9E-104 1,1E-123 5,1E-137 9,2E-112N 82 82 82 82 82 82 82 82

VI

Pearson Correlation 1 0,999664 0,99972 0,999721 0,998655 0,999579 0,999812 0,99919Sig. (2-tailed) 1,1E-128 7,9E-132 6,9E-132 1,4E-104 9,5E-125 8,8E-139 2,1E-113N 83 82 82 82 82 82 82 82

VII

Pearson Correlation 0,999664 1 0,999402 0,999116 0,99822 0,999041 0,999211 0,998795Sig. (2-tailed) 1,1E-128 1,1E-118 7,1E-112 9,8E-100 1,8E-110 7,4E-114 1,6E-106N 82 83 82 82 82 82 82 82

VIII

Pearson Correlation 0,99972 0,999402 1 0,999437 0,998004 0,999229 0,99942 0,998499Sig. (2-tailed) 7,9E-132 1,1E-118 9,8E-120 9,54E-98 2,9E-114 3,4E-119 1,1E-102N 82 82 83 82 82 82 82 82

138


IX

Pearson Correlation 0,999721 0,999116 0,999437 1 0,998646 0,999653 0,999804 0,999424Sig. (2-tailed) 6,9E-132 7,1E-112 9,8E-120 1,8E-104 4E-128 5,2E-138 2,5E-119N 82 82 82 83 82 82 82 82

X

Pearson Correlation 0,998655 0,99822 0,998004 0,998646 1 0,998985 0,99911 0,998902Sig. (2-tailed) 1,4E-104 9,8E-100 9,54E-98 1,8E-104 1,7E-109 9E-112 4E-108N 82 82 82 82 83 82 82 82

C

Pearson Correlation 0,999579 0,999041 0,999229 0,999653 0,998985 1 0,999776 0,99966Sig. (2-tailed) 9,5E-125 1,8E-110 2,9E-114 4E-128 1,7E-109 9,8E-136 1,8E-128N 82 82 82 82 82 83 82 82

XI

Pearson Correlation 0,999812 0,999211 0,99942 0,999804 0,99911 0,999776 1 0,999439Sig. (2-tailed) 8,8E-139 7,4E-114 3,4E-119 5,2E-138 9E-112 9,8E-136 9E-120N 82 82 82 82 82 82 83 82

XII

Pearson Correlation 0,99919 0,998795 0,998499 0,999424 0,998902 0,99966 0,999439 1Sig. (2-tailed) 2,1E-113 1,6E-106 1,1E-102 2,5E-119 4E-108 1,8E-128 9E-120 N 82 82 82 82 82 82 82 83

139

PRILOG 2. Korelaciona matrica.63




Pearson Correlation

1 ,832* ,888** ,908** ,901** -,158 ,840* ,835* ,862*

Sig. (2-tailed) ,020 ,008 ,005 ,006 ,736 ,018 ,019 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

ukupan indeks

Pearson Correlation

,832* 1 ,972** ,940** ,873* ,234 ,861* ,938** ,874*

Sig. (2-tailed) ,020 ,000 ,002 ,010 ,613 ,013 ,002 ,010 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

A

Pearson Correlation

,888** ,972** 1 ,982** ,942** ,140 ,930** ,892** ,908**

Sig. (2-tailed) ,008 ,000 ,000 ,002 ,764 ,002 ,007 ,005 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

I

Pearson Correlation

,908** ,940** ,982** 1 ,947** ,042 ,875** ,864* ,844*

Sig. (2-tailed) ,005 ,002 ,000 ,001 ,929 ,010 ,012 ,017 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

II

Pearson Correlation

,901** ,873* ,942** ,947** 1 -,185 ,887** ,865* ,873*

Sig. (2-tailed) ,006 ,010 ,002 ,001 ,691 ,008 ,012 ,010 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

III

Pearson Correlation

-,158 ,234 ,140 ,042 -,185 1 ,156 -,005 ,097

Sig. (2-tailed) ,736 ,613 ,764 ,929 ,691 ,738 ,991 ,836 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

IV Pearson ,840* ,861* ,930** ,875** ,887** ,156 1 ,788* ,972**

63 ** Koeficijent korelacije je statistički signifikantan sa greškom 1%. * Koeficijent korelacije je statistički signifikantan sa greškom 5%. Koeficijenti korelacije koji nisu posebno označeni nisu statistički signifikantni.

140

Correlation Sig. (2-tailed) ,018 ,013 ,002 ,010 ,008 ,738 ,035 ,000 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

B

Pearson Correlation

,835* ,938** ,892** ,864* ,865* -,005 ,788* 1 ,870*

Sig. (2-tailed) ,019 ,002 ,007 ,012 ,012 ,991 ,035 ,011 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

V

Pearson Correlation

,862* ,874* ,908** ,844* ,873* ,097 ,972** ,870* 1

Sig. (2-tailed) ,013 ,010 ,005 ,017 ,010 ,836 ,000 ,011 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

VI

Pearson Correlation

,815* ,968** ,900** ,882** ,782* ,226 ,751 ,947** ,805*

Sig. (2-tailed) ,026 ,000 ,006 ,009 ,038 ,625 ,052 ,001 ,029 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

VII

Pearson Correlation

,301 ,684 ,519 ,398 ,360 ,457 ,444 ,709 ,554

Sig. (2-tailed) ,512 ,090 ,233 ,377 ,428 ,303 ,319 ,074 ,197 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

VIII

Pearson Correlation

,572 ,829* ,709 ,647 ,623 ,182 ,602 ,919** ,724

Sig. (2-tailed) ,180 ,021 ,074 ,116 ,135 ,697 ,152 ,003 ,066 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

IX

Pearson Correlation

,758* ,966** ,926** ,878** ,850* ,192 ,847* ,962** ,888**

Sig. (2-tailed) ,048 ,000 ,003 ,009 ,015 ,680 ,016 ,001 ,008 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

X

Pearson Correlation

,802* ,606 ,621 ,673 ,779* -,597 ,494 ,778* ,592

Sig. (2-tailed) ,030 ,149 ,137 ,098 ,039 ,157 ,259 ,039 ,161 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

141

C

Pearson Correlation

,902** ,982** ,985** ,954** ,903** ,185 ,918** ,915** ,922**

Sig. (2-tailed) ,005 ,000 ,000 ,001 ,005 ,691 ,004 ,004 ,003 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

XI

Pearson Correlation

,903** ,985** ,975** ,944** ,893** ,167 ,901** ,945** ,925**

Sig. (2-tailed) ,005 ,000 ,000 ,001 ,007 ,720 ,006 ,001 ,003 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7

Pearson Correlation

,861* ,978** ,991** ,963** ,918** ,188 ,907** ,884** ,885**

XII

Sig. (2-tailed) ,013 ,000 ,000 ,000 ,004 ,686 ,005 ,008 ,008 N 7 7 7 7 7 7 7 7 7 Pearson Correlation

1 ,832* ,888** ,908** ,901** -,158 ,840* ,835* ,862*

142

VI VII VIII IX X C XI XIIGDP per capita 2007.

,815* ,301 ,572 ,758* ,802* ,902** ,903** ,861* ,815* ,026 ,512 ,180 ,048 ,030 ,005 ,005 ,013 ,026

7 7 7 7 7 7 7 7 7

ukupan indeks

,968** ,684 ,829* ,966** ,606 ,982** ,985** ,978** ,968** ,000 ,090 ,021 ,000 ,149 ,000 ,000 ,000 ,000

7 7 7 7 7 7 7 7 7

A

,900** ,519 ,709 ,926** ,621 ,985** ,975** ,991** ,900** ,006 ,233 ,074 ,003 ,137 ,000 ,000 ,000 ,006

7 7 7 7 7 7 7 7 7

I

,882** ,398 ,647 ,878** ,673 ,954** ,944** ,963** ,882** ,009 ,377 ,116 ,009 ,098 ,001 ,001 ,000 ,009

7 7 7 7 7 7 7 7 7

II

,782* ,360 ,623 ,850* ,779* ,903** ,893** ,918** ,782* ,038 ,428 ,135 ,015 ,039 ,005 ,007 ,004 ,038

7 7 7 7 7 7 7 7 7

III

,226 ,457 ,182 ,192 -,597 ,185 ,167 ,188 ,226 ,625 ,303 ,697 ,680 ,157 ,691 ,720 ,686 ,625

7 7 7 7 7 7 7 7 7

IV

,751 ,444 ,602 ,847* ,494 ,918** ,901** ,907** ,751 ,052 ,319 ,152 ,016 ,259 ,004 ,006 ,005 ,052

7 7 7 7 7 7 7 7 7

B

,947** ,709 ,919** ,962** ,778* ,915** ,945** ,884** ,947** ,001 ,074 ,003 ,001 ,039 ,004 ,001 ,008 ,001

7 7 7 7 7 7 7 7 7

V

,805* ,554 ,724 ,888** ,592 ,922** ,925** ,885** ,805* ,029 ,197 ,066 ,008 ,161 ,003 ,003 ,008 ,029

7 7 7 7 7 7 7 7 7

VI

1 ,717 ,881** ,937** ,638 ,936** ,959** ,904** 1 ,070 ,009 ,002 ,123 ,002 ,001 ,005

7 7 7 7 7 7 7 7 7

143

VII

,717 1 ,879** ,742 ,256 ,600 ,632 ,576 ,717 ,070 ,009 ,056 ,580 ,154 ,128 ,176 ,070

7 7 7 7 7 7 7 7 7

VIII

,881** ,879** 1 ,913** ,571 ,753 ,804* ,712 ,881** ,009 ,009 ,004 ,181 ,051 ,029 ,073 ,009

7 7 7 7 7 7 7 7 7

IX

,937** ,742 ,913** 1 ,602 ,928** ,947** ,917** ,937** ,002 ,056 ,004 ,153 ,003 ,001 ,004 ,002

7 7 7 7 7 7 7 7 7

X

,638 ,256 ,571 ,602 1 ,629 ,658 ,597 ,638 ,123 ,580 ,181 ,153 ,130 ,108 ,157 ,123

7 7 7 7 7 7 7 7 7

C

,936** ,600 ,753 ,928** ,629 1 ,995** ,987** ,936** ,002 ,154 ,051 ,003 ,130 ,000 ,000 ,002

7 7 7 7 7 7 7 7 7

XI

,959** ,632 ,804* ,947** ,658 ,995** 1 ,972** ,959** ,001 ,128 ,029 ,001 ,108 ,000 ,000 ,001

7 7 7 7 7 7 7 7 7

XII

,904** ,576 ,712 ,917** ,597 ,987** ,972** 1 ,904** ,005 ,176 ,073 ,004 ,157 ,000 ,000 ,005

7 7 7 7 7 7 7 7 7

144

ANEKS 2

Statistička baza podataka za komparaciju realne konkurentnosti sa procijenjenom konkurentnošću

po klasterima zemalja

145

Prilog 1. Baza podataka 1.1. Podaci za klaster CEFTA

ZEMLJE

DJELATNOSTI A - B C, D, E F G. H, I

BDV po zapos-

lenom64

Broj zapos-lenih65

BDV po zapos-lenom

Broj zapos-lenih

BDV po zapos-lenom

Broj zapos-lenih

BDV po zapos-lenom

Broj zaposleni

h Albanija 2.349 568 n.a. 73 19.795 52 26.940 81BiH 41.789 21 10.238 176 13.222 39 13.861 162Crna Gora 48.492 4 8.565 36 13.671 7 14.754 42Hrvatska 79.690 28 27.358 292 28.700 99 62.087 129Makedonija 25.211 21 26.383 48 32.243 11 41.305 32Moldova 640 409 2.561 158 1.756 76 2.850 267Srbija 44.689 58 11.291 535 15.331 86 18.036 308CEFTA66 7.252 14.307 16.990 20.277

ZEMLJE

DJELATNOSTI UKUPNO J,K L - O

BDV po zaposlenom

Broj zaposlenih

BDV po zaposlenom

Broj zaposlenih

BDV po zaposlenom

Broj zaposlenih

Albanija 26.264 46 10.855 145 7.022 892BiH 39.027 35 9.797 235 13.325 668Crna Gora 8.206 13 17.484 56 14.314 158Hrvatska 44.119 191 15.514 472 30.411 1.212Makedonija 26.507 43 13.680 84 9.797 590Moldova 14.253 1.325 337 1.898 1.247Srbija 50.265 97 10.404 150 14.721 1.234CEFTA 40.281 10.368 13.453

64 U eurima 65 U hiljadama zaposlenih. 66 Ponderisani prosjek (uključene zemlje sa kompletnim podacima).

146

1.2. Podaci za klaster EU - 10

ZEMLJE


BDV po zapos-lenom

Broj zapos-lenih

BDV po zapos-lenom

Broj zapos-lenih

BDV po zapos-lenom

Broj zapos-lenih

BDV po zapos-lenom

Broj zapos-lenih

Bugarska 4.827 245 5.452 862 3.554 292 4.723 902Češka 15.985 176 18.586 1.979 12.271 447 25 1.158Latvija 5.960 111 8.350 318 n.a. n.a. n.a. n.a. Estonija 11.919 31 12.231 231 n.a. n.a. 5.313 673Litvanija 7.149 160 12.217 470 15.238 171 19.360 407Mađarska 18.801 183 16.972 1.283 12.250 331 17.989 1.055Poljska 5.259 2.247 14.187 4.681 18.290 1.054 20.523 3.528Rumunija 63.030 101 14.574 1.547 22.479 390 24.218 915Slovačka 17.654 99 16.674 928 16.489 237 21.314 567Slovenija 7.424 96 23.325 343 40.777 59 31.112 217EU 10 8.774 14.785 15.947 15.721

ZEMLJE


BDV po zaposlenom

Broj zaposlenih

BDV po zaposlenom

Broj zaposlenih

BDV po zaposlenom

Broj zaposlenih

Bugarska 21.994 207 3.223 743 3.900 3.252Češka 44.051 455 21.187 992 20.679 5.207Latvija n.a. n.a. 4.955 683 21.209 1.112Estonija n.a. n.a. n.a. n.a. 10.475 935Litvanija 40.225 98 49.822 223 22.269 1.529Mađarska 52.373 370 28.341 679 29.831 3.900Poljska 39.397 1.316 21.441 2.348 31.421 15.174Rumunija 168.027 76 7.610 1.689 18.100 4.718Slovačka 43.204 193 51.449 152 22.688 2.177Slovenija 72.733 92 36.718 155 68.230 963EU 10 45.441 17.468 25.132

147

1.3. Podaci za klaster EU - 17

ZEMLJE


BDV po zapos-lenom

Broj zapos-lenih

BDV po zapos-lenom

Broj zapos-lenih

BDV po zapos-lenom

Broj zapos-lenih

BDV po zapos-lenom

Broj zapos-lenih

Austrija 17.231 231 60.405 955 35.893 481 43.025 1.319Belgija 28.942 81 86.635 642 60.229 262 47.397 1.440Finska 44.230 113 64.176 639 57.617 174 59.392 570Francuska n.a. n.a. 67.933 3.522 68.055 1.568 45.123 7.069Danska 30.354 74 59.892 650 60.285 195 60.604 673Grčka n.a. n.a. 26.501 1.015 n.a. n.a. n.a. n.a. Holandija 41.216 253 60.483 1.585 37.483 745 49.695 2.222Irska 22.385 117 70.221 574 59.836 281 55.354 550Italija 30.682 924 48.775 6.069 26.931 3.123 49.023 6.349Kipar 18.524 17 16.046 85 n.a. n.a. n.a. n.a. Luksemburg

n.a. n.a. 93.242 34 112.733 17 161.117 43

Malta n.a. n.a. 21.366 41 14.990 11 25.380 49Njemačka 23.307 859 87.983 6.522 34.588 2.529 42.923 8.930Portugal 5.819 601 43.448 579 15.518 584 23.022 1.476Španija 29.267 926 73.987 2.228 28.721 4.022 30.247 7.590Švedska n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. Velika Britanija 34.144 398 91.990 3.303 94.489 1.227 45.610 8.446EU 17 26.007 69.072 40.768 43.037

148

ZEMLJE


BDV po zaposlenom

Broj zaposlenih

BDV po zaposlenom

Broj zaposlenih

BDV po zaposlenom

Broj zaposlenih

Austrija 118.794 498 90.117 561 27.305 4.046Belgija 135.643 637 53.277 1.303 68.230 4.365Finska 92.634 359 592.353 n.a. 20.125 1.854Francuska 132.102 4.370 45.580 9.177 54.854 25.705Danska 64.926 359 78.693 946 54.689 2.898Grčka n.a. n.a. n.a. 2.892 45.671 4.702Holandija 87.607 1.611 54.073 n.a. 60.667 8.613Irska 165.572 288 100.613 305 42.911 2.115Italija 148.196 2.544 46.114 6.176 98.400 25.184Kipar n.a. n.a. 11.698 283 16.680 385Luksemburg 363.083 43 26.366 196 58.581 333Malta 56.331 18 n.a. 39 17.933 120Njemačka 121.097 5.246 30.287 15.682 79.714 39.768Portugal 45.594 687 30.830 1.198 27.305 5.125Španija 110.885 1.877 49.421 3.984 66.059 20.626Švedska n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. Velika Britanija 5.874 41.772 9.978 94.581 29.226EU 17 91.617 41.420 73.031

149

Prilog 2. Korelaciona matrica

BDV po zaposlenom,

A - B

Broj zaposlenih,

A - B

BDV po zaposlenom,

C - E

Broj zaposlenih,

C -E

BDV po zaposlenom,

F

Broj zaposlenih

F BDV po zaposlenom, A - B

Pearson Correlation

1 -,291 ,174 -,031 ,234 -,003

Sig. (2-tailed) ,126 ,377 ,877 ,251 ,987N 29 29 28 28 26 26

broj zaposlenih, A - B

Pearson Correlation

-,291 1 ,152 ,729** -,112 ,565**

Sig. (2-tailed) ,126 ,440 ,000 ,586 ,003N 29 29 28 28 26 26

BDV po zaposlenom, C - E

Pearson Correlation

,174 ,152 1 ,371* ,827** ,432*

Sig. (2-tailed) ,377 ,440 ,037 ,000 ,022N 28 28 32 32 28 28

broj zaposlenih, C - E

Pearson Correlation

-,031 ,729** ,371* 1 ,074 ,768**

Sig. (2-tailed) ,877 ,000 ,037 ,708 ,000N 28 28 32 32 28 28

BDV po zaposlenom, F

Pearson Correlation

,234 -,112 ,827** ,074 1 ,069

Sig. (2-tailed) ,251 ,586 ,000 ,708 ,722N 26 26 28 28 29 29

150

BDV po zaposlenom,

A - B

broj zaposlenih,

A - B

BDV po zaposlenom,

C - E

broj zaposlenih,

C - E

BDV po zaposlenom,

F broj zaposlenih,

F broj zaposlenih, F

Pearson Correlation

-,003 ,565** ,432* ,768** ,069 1

Sig. (2-tailed) ,987 ,003 ,022 ,000 ,722 N 26 26 28 28 29 29

BDV po zaposlenom, G - I

Pearson Correlation

,452* -,041 ,696** ,005 ,833** ,020

Sig. (2-tailed) ,018 ,837 ,000 ,979 ,000 ,918N 27 27 29 29 29 29

broj zaposlenih, G - I

Pearson Correlation

,008 ,554** ,562** ,851** ,282 ,873**

Sig. (2-tailed) ,970 ,003 ,002 ,000 ,138 ,000N 27 27 29 29 29 29

BDV po zaposlenom, J - K

Pearson Correlation

,268 ,046 ,712** ,159 ,813** ,219

Sig. (2-tailed) ,195 ,828 ,000 ,427 ,000 ,262N 25 25 27 27 28 28

broj zaposlenih, J - K

Pearson Correlation

,001 ,404* ,579** ,784** ,387* ,657**

Sig. (2-tailed) ,998 ,045 ,002 ,000 ,042 ,000N 25 25 27 27 28 28

BDV po zaposlenom, L - O

Pearson Correlation

,178 -,092 ,293 -,056 ,265 -,049

Sig. (2-tailed) ,366 ,642 ,123 ,774 ,173 ,805N 28 28 29 29 28 28

151

BDV po zaposlenom,

A - B

broj zaposlenih,

A - B

BDV po zaposlenom,

C - E

broj zaposlenih,

C - E

BDV po zaposlenom,

F broj zaposlenih,

F broj zaposlenih, L - O

Pearson Correlation

,073 ,405* ,570** ,837** ,311 ,683**

Sig. (2-tailed) ,721 ,040 ,002 ,000 ,122 ,000N 26 26 27 27 26 26

BDV po zaposlenom, Ukupno

Pearson Correlation

,144 ,294 ,758** ,627** ,607** ,637**

Sig. (2-tailed) ,457 ,122 ,000 ,000 ,000 ,000N 29 29 32 32 29 29

broj zaposlenih, Ukupno

Pearson Correlation

,037 ,583** ,549** ,917** ,253 ,825**

Sig. (2-tailed) ,851 ,001 ,001 ,000 ,185 ,000N 29 29 32 32 29 29

* Correlation is significant at the 0.05 level (2-tailed). ** Correlation is significant at the 0.01 level (2-tailed).

152

BDV po zaposlenom,

G - I

broj zaposlenih,

G - I

BDV po zaposlenom,

J - K

broj zaposlenih,

J - K

BDV po zaposlenom,

L - O

broj zaposlenih,

L - O

BDV po zaposlenom,

Ukupno

broj zaposlenih,

Ukupno BDV po zaposlenom, A - B

Pearson Correlation

,452* ,008 ,268 ,001 ,178 ,073 ,144 ,037

Sig. (2-tailed)

,018 ,970 ,195 ,998 ,366 ,721 ,457 ,851

N 27 27 25 25 28 26 29 29 broj zaposlenih, A - B

Pearson Correlation

-,041 ,554** ,046 ,404* -,092 ,405* ,294 ,583**

Sig. (2-tailed)

,837 ,003 ,828 ,045 ,642 ,040 ,122 ,001

N 27 27 25 25 28 26 29 29 BDV po zaposlenom, C - E

Pearson Correlation

,696** ,562** ,712** ,579** ,293 ,570** ,758** ,549**

Sig. (2-tailed)

,000 ,002 ,000 ,002 ,123 ,002 ,000 ,001

N 29 29 27 27 29 27 32 32

broj zaposlenih, C - E

Pearson Correlation

,005 ,851** ,159 ,784** -,056 ,837** ,627** ,917**

Sig. (2-tailed)

,979 ,000 ,427 ,000 ,774 ,000 ,000 ,000

N 29 29 27 27 29 27 32 32 BDV po zaposlenom, F

Pearson Correlation

,833** ,282 ,813** ,387* ,265 ,311 ,607** ,253

Sig. (2-tailed)

,000 ,138 ,000 ,042 ,173 ,122 ,000 ,185

N 29 29 28 28 28 26 29 29

153

BDV po zaposlenom,

G - I

broj zaposlenih,

G - I

BDV po zaposlenom,

J - K

broj zaposlenih,

J - K

BDV po zaposlenom,

L - O

broj zaposlenih,

L - O

BDV po zaposlenom,

Ukupno

broj zaposlenih,

Ukupno broj zaposlenih, F

Pearson Correlation

,020 ,873** ,219 ,657** -,049 ,683** ,637** ,825**

Sig. (2-tailed)

,918 ,000 ,262 ,000 ,805 ,000 ,000 ,000

N 29 29 28 28 28 26 29 29 BDV po zaposlenom, G - I

Pearson Correlation

1 ,065 ,829** ,083 ,211 ,097 ,467** ,073

Sig. (2-tailed) ,732 ,000 ,673 ,282 ,637 ,009 ,702

N 30 30 28 28 28 26 30 30 broj zaposlenih, G - I

Pearson Correlation

,065 1 ,227 ,936** -,057 ,917** ,721** ,980**

Sig. (2-tailed)

,732 ,246 ,000 ,772 ,000 ,000 ,000

N 30 30 28 28 28 26 30 30 BDV po zaposlenom, J - K

Pearson Correlation

,829** ,227 1 ,206 ,095 ,224 ,553** ,219

Sig. (2-tailed)

,000 ,246 ,302 ,638 ,281 ,002 ,263

N 28 28 28 27 27 25 28 28 broj zaposlenih, J - K

Pearson Correlation

,083 ,936** ,206 1 -,049 ,959** ,701** ,948**

Sig. (2-tailed)

,673 ,000 ,302 ,809 ,000 ,000 ,000

N 28 28 27 28 27 25 28 28

154

BDV po zaposlenom,

G - I

broj zaposlenih,

G - I

BDV po zaposlenom,

J - K

broj zaposlenih,

J - K

BDV po zaposlenom,

L - O

broj zaposlenih,

L - O

BDV po zaposlenom,

Ukupno

broj zaposlenih,

Ukupno BDV po zaposlenom, L - O

Pearson Correlation

,211 -,057 ,095 -,049 1 ,114 ,007 -,053

Sig. (2-tailed)

,282 ,772 ,638 ,809 ,562 ,971 ,782

N 28 28 27 27 30 28 30 30 broj zaposlenih, L - O

Pearson Correlation

,097 ,917** ,224 ,959** ,114 1 ,666** ,964**

Sig. (2-tailed)

,637 ,000 ,281 ,000 ,562 ,000 ,000

N 26 26 25 25 28 28 28 28 BDV po zaposlenom, Ukupno

Pearson Correlation

,467** ,721** ,553** ,701** ,007 ,666** 1 ,713**

Sig. (2-tailed)

,009 ,000 ,002 ,000 ,971 ,000 ,000

N 30 30 28 28 30 28 33 33 broj zaposlenih, Ukupno

Pearson Correlation

,073 ,980** ,219 ,948** -,053 ,964** ,713** 1

Sig. (2-tailed)

,702 ,000 ,263 ,000 ,782 ,000 ,000

N 30 30 28 28 30 28 33 33

155

Documents

Konkurentnost Bosne i Hercegovine