Kroz planine Bosne i Hercegovine

Opis planina sa značaјniјim drugim podacima i detaljnim prikazom planinarskih

kraјeva sa 54 fotografiјe i 25 karata

Uredio: Ing. ЈOVO POPOVIĆ

Izdanje;

Planinarskih društava u Saraјevu 1935

Islamska dionička štampariјa u Saraјevu

PredgovorTeritorij drinske, vrbaske, primorske i zetske

banovine koji je nastao administrativnom podje-lom cjelokupnog područja Bosne i Hercegovinevanredno je interesantan za sve ljubitelje i po-smatrače prirodnih ljepota.

Malo je predjela evropskog kontinenta ukojima se čista i ljudskom rukom još nedotjeri-vana priroda očuvala u svim svojim čarima idražima kao na pomenutom teritoriju.

Iz pitomih i plodnih ravnica sjeverne Bosnepostepeno se prelazi u brdovitu i šumovitu viso-ravan Srednje Bosne. Ta visoravan okružuje sasvih strana Sarajevo, najveći i najljepši gradBosne, danas i najinteresantniji grad Jugoslavijezbog njegovog osobitog prirodnog položaja i zbogneobičnog šarenila u ljudstvu, u graditeljstvu i usvakidašnjem životu.

Dalje prema jugu i istoku nastaje prostranaplaninska oblast interesantna po plastici tla, pobogatstvu geoloških formacija i po svojoj flori ifauni; vanredno lijepa po svojoj divnoj romantici,po prirodnim kontrastima bujnoga zelenila i či-stog golog krša, po prirodnoj ljepoti i otmjenostiplaninskog življa i po slikovitosti njegove nošnjei jednostavnosti njegova života i rada.

Otvoriti puteve u te planine, promatrati, pro-učavati i poznavati njih i život u njima značipoznavati jedan dio vječne ljepote, uživati u njoji plemeniti na njoj svoju dušu i misao. S drugestrane bavljenje po tim planinama nesumnjivo upli-više na fizičko jačanje tijela, na povećavanjetjelesne gipkosti, svježine i otpornosti.

- 4 -

Planinarstvo je dakle potrebno i korisno isa stanovišta našeg nacionalnog fizičkog vaspi-tanja, održanja i napretka. Ljepote naših planinai interesantnost života njihovog stanovništva moguda budu privlačni i za mnoge strance, koji po-sjećuju ove krajeve. Za njih su do sada našeplanine bile daleke i puste, jer se k njima nijemoglo lako prilaziti niti u njima boraviti zbogoskudice dobrih puteva i podesnih planinarskihdomova. U zadnjih 10 godina mnogo su uradilau tom pravcu sva planinarska društva u Sarajevu.Tako bi i sa ekonomske strane naše planinemogle da budu korisne po narod i zemlju.

Shvaćajući tu njihovu ulogu udružila su seplaninska društva u Sarajevu i to: Društvo pla-ninara u B, i H , ,,Prijatelj Prirode", ,,Kozmos",„Romanija" i ,.Bjelašnica" u cilju da izdaju djelou kome će naše planine biti prikazane u slici iriječi. Svako od pomenutih društava odredilo jesvoje delegate koji su imali zadatak da prikupegrađu o pojedinim planinama i da je predajuglavnom uredniku, da je konačno obradi i sredi.*

Pri obradi cjelokupnog sakupljenog materi-jala, imali smo dvije težnje: da damo našim istranim planinarima dobrog putovođu za planineBosne i Hercegovine i da vrijedne i obrazovaneplaninare potaknemo na samostalno promatranjei proučavanje naših planina.

U ispunjenju prve težnje prikazane su svedo sada turistički i planinarski obrađene planine

*) Redakcijoni odbor sačinjavali su ispred „Dru-štva planinara u B. i H." g. g. Jure Filipović, sud. savjet-nik i Suljo Suljagić, šef blagajne Drinske finans. direkcije;od „Prijatelja Prirode" g. Branko Tadić činovnik RadničkeKomore; od „Kozmosa" g. Janko Seljan pol. pristav u m.od ,,Romanije" g. Ing. Mihajlo Blagojević građevni inžinieri od „Bjelašnice" Dr. J. Fleger i Dr. Franjo Raguz, liječnici.

B. i H. tako, da će i neupućenom domaćem kaoi stranom planinaru ova knjiga poslužiti kao pot-pun putovođa.

Uzevši Sarajevo kao najpodesniju tačku svihplaninarskih izleta — jer se oko njega nalazi nesamo najviši i najmoćniji nego i najljepši planin-ski masiv — obilježene su u prvom redu svesaobraćajne veze, sva važnija mjesta, važna zaplaninske ture, hoteli, planinarske kuće i sklo-ništa, planinski pute vi i prilazi i kratka uputstvapotrebna svakom planinaru.

Radi poticaja na samostalno promatranje iproučavanje naših planina u ovoj knjizi obraćenaje naročita pažnja na osebine njihove sa gledištaprirodnih nauka.

Kod svake planine nalaze se kratke napomeneo geološkim formacijama, klimi, hidrografskomstanju, fauni i flori i privrednoj proizvodnji. Tekratke napomene mogu ne samo planinarima negoo specijalisti stručnjaku poslužiti kao podlogaza svestranije i tačnije proučavanje neke planine.

Da bi opisi bili jasniji i potpuniji prikazanesu sve planine i u slikama. Uz to su za svakuplaninu izrađene karte — skice — u kojima suoznačeni glavni planinarski putevi, planinarskekuće, izvori i svi važniji položaji: visovi, polja,doline i dr.

Osim pomenutih članova redakcionog odborameni su u ovom radu svojim stručnim znanjemi saradnjom mnogo pomogli gg. Karlo Malikustos zemalj. muzeja i Tihomir Jakšić, geo-log rudarske direkcije u Sarajevu. Pomenutojgospodi zahvaljujem se i ovdje najljepše na tojsaradnji.

Izdavanje ovoga djela za koje su već pome-nuta planinarska društva u Sarajevu primila nase velike materijalne izdatke, pomogli su svojim

- 6 -

subvencijama Ministarstvo trgovine, Ministarstvoza fizičko vaspitanje naroda i Gradsko poglavar-stvo grada Sarajeva. Na učinjenoj pomoći naj-ljepše im se zahvaljujem.

Ing. Jovo Popović

Trebević (1629 m).Trebević planina diže se odmah iznad

Saraјeva, noseći јedan dio grada na liјevoј obaliMiljacke, sa prostranim baštama, na samimsvoјim obroncima. Zbog te blizine kao i zbogsvoјe ljepote i pitomosti Trebević јe naјomiljeniјeizletište saraјevskih građana, a i stranaca, koјiovuda prolaze. Trebević planinu posјećuјuizletnici u svako doba godine: ona јe ljeti ugodnazbog svoјe svјežine i hladovine a zimi zbogpovoljnog terena za spuštanje na saonama iskiјama. Na Trebeviću postoјe dviјe planinarskekuće, obјe na kolskim putevima koјi idu odSaraјeva: „Aleksandrov Dom" na Sofama ispodvrha Trebevića, koјi јe sagradilo Društvo planinarau B. i X. (1926 godine) i „Dom Kralja Petra" naRavnama, koјi јe sagradilo Društvo planinara„Romaniјa" (1932 godine). Oba doma imadupotpunu restoraciјu i telefonski spoј sa Saraјevom.Prvi dom imade 30 a drugi 15 postelja.

Trebević planina јe omeđena: sa sјeveraMiljackom, s јuga Kasidolskom Riјekom, saistoka Velikim i Malim Stupnjom, a sa zapadaSaraјevskim Poljem. Ona se dodiruјe na istoku —kod Velikog Stupnja — sa Golom Јahorinom.Orografski spada Trebević Јahorini planini.

Trebević ima pet usporednih viјenaca, koјise pružaјu od sјeverozapada prema јugoistoku : 1)Voluјak-Draguljac-Vaganj-Udeš; 2) Palež-VrhTrebevića-Veliki Stupanj; 3) Šiljevo Brdo-Boјišta;4) Kobilja Glava-Oštrik Veliki; 5) Viјenac-Lisina.Grebeni viјenaca

su pretežno oštri. Nekolika brda su blagozaobljena. Iz Saraјeva vide se prva dva viјenca;Na prvom viјencu ističu se Draguljac-Vaganj-Bistriki Velika i Mala Čolina Kapa. Јužniјe od njih nadrugom viјencu izdižu se Zlatište-Palež-Perčin iStudeno Brdo. Sa uzvišeniјih položaјa Saraјeva,suprotnih Trebeviću, vidi se i njegov naјviši vrh.

Sa naјviše kote Trebevića vide se na 20 do30 km. unaokolo planine: Zviјezda, Ozren,Romaniјa, Јahorina, Bјelašnica i Treskavica. Adaleke planine prema zapadu i јugozapadu, svedo horizonta oko 50 km., Prenj, Bitovnja, Vranica,Zec i Vlašić, vide se u glavnim konturama. Kadaјe liјepo i čisto vriјeme pruža se sa Trebevićavanredno liјepa panorama šumovitog gorјa ikrševitih planina Srednje i Istočne Bosne.

U geološkom pogledu viјenci Trebevićagrađeni su јednostavno i pravilno. Iznad pa-leozoјskih sloјeva karbona i perma. ili t. zv.verfenskih sloјeva, leže sloјevi triasa. Sloјevi suvećim diјelom nageti prema јugozapadu, Gornjediјelove Trebevića čine uglavnom triaski sprudnikrečnjaci sviјetle boјe, a na površini triјu viјenacaukazuјu se i naslage gromuljastih krečnjaka i јaspisa.U nižim položaјima Trebevića i u prosјekama idolinama među viјencima, ukazuјu se isključnoverfenski sloјevi šarenog škriljastoga pјeščara, amјestimično i žućkasti kvarciti.

Hidrografsko stanje Trebević planine odgovaranjegovoј geološkoј građi. Izvori pitke vodepoјavljuјu se na sastavu verfenskih i triјaskihsloјeva, naročito ispod glavnog viјenca. Nasјevernoј strani toga viјenca, okrenutoј premaSaraјevu, nalaze se na putu prema

vrhu Trebevića izvori: Souk Bunar, Knjeginac,Hadži Abdinica, Studenac pod Biјelim Stiјenama iDobra Voda. Potok koјi čini Dobra Voda sliјeva seu ponor iza samog „Doma Kralja Petra" naRavnama, Ostali izvori čine u svom toku BistričkiPotok, koјi se, polazeći nspod Bistrik brda, krozDžeku, predgrađe Saraјeva, i kroz Bistrik,јugoistočni dio grada, sliva u Miljacku. I postranama ostalih vi-

TRBBEBIĆ PL. 1629 M

Foto: S. Suljagić

jenaca i u dolinama ima izvora oko naselja:Dovlića, Stupnja, Međuša, Blizanaca, Studenkovića,Miljevića, Tvrdinića, Petrovića, Tilave i t. d. Nekiod ovih izvora čine zaјedno Lukavicu potok, pritokuriјeke Željeznice. Kasidolsku Riјeku, koјa protiče ugornjem toku kroz malo naselje Kasido i u donjemtoku kroz selo Kobiljdo (sada pogrešno nazvanoKasindo), sačinjavaјu izvori sa Јahorine planine.Preko

- 1 0 -

sјeveroistočne strane Trebevića prelazi glavnivodovod Saraјeva iz Vrela Prače i Bistrice.Dovodna ciјev ovog vodovoda ide preko Dovlića,Brusa i dolinom Ravna, sјeverno od glavnog vi-јenca Trebevića, zatim stranama Voluјaka do e-lektrične centrale na Dudinom Hridu. Iz togvodovoda puštene su česme na više mјesta: naBrusu, Ravnama (u „Domu Kralja Petra" i kodprve šumarske kuće) i ispod Voluјaka na dvamјesta. Česme na Hambinoј Carini, ispod Džeke ina Curinim Njivama, puštene su iz starognapuštenog a 1934 godine rekonstruisanoggradskog vodovoda iz vrela Knjeginjca.

Јužna strana glavnog viјenca izvrgnuta јe јakimvјetrovima, koјi dolaze sa Treskavice i Bјelašnice.Јug preko Bјelašnice donosi ljeti obilnu kišu.Sјever preko Romaniјe, Ozrena i Crepoljskogadonosi u poznu јesen i zimi sniјeg, koјi pokrivaglavice Trebevića i onda kada u Saraјevu padakiša. Kolski put na Trebević zaklonjen јe od ovogavјetra viјencem Voluјak-Draguljac-Vaganj. Osimsјevera i јuga, duva dolinom Bosne premaTrebeviću dosta јak vјetar, koјi narod ovihkraјeva naziva „krivcem". U poznu јesen i zimi,pokriva magla, koјa se pruža dolinom Bosne prekociјelog Saraјevskog Polja i saraјevske kotline, svestrane Trebevića, a sјevernu stranu glavnogviјenca u visini po prilici do vrela Knjeginjca(950 m). Gornji dio Trebevića јe u to vriјemegotovo uviјek pod vedrim nebom, naročito u prvoјpolovini zime.

Vegetaciјa јe mnogo povoljniјa po kosamakoјe su okrenute sјeveru, zatim u prosјekama idolinama, gdјe ima više vlage i gdјe su mјestamanje izložena јakom uticaјu sunda i vјetra.Јužne strane Trebevića su većim di-

- 1 1 -

јelom krševite i gole, Zaklonita i vlažniјa mјesta sasјevera i sјeveroistoka obiluјu raznim bilzem a dovisine 1600 m. i šumom, koјe ima samonikle igaјene. Samonikla šuma očuvana јe u višimpredјelima i sastoјi se od četinara: јele, omore ilismreke, i od listača: bukve, topole, breze i liјeske.Gaјene šume ima stariјeg datuma. Naročito gaјenašuma ispod Dobre Vode potјeče јoš iz 1890 god.Stariјa šuma ima poglavito bukve, omorike, јelei crnog bora. Mlađa gaјena šuma, koјa se podiže unaјskoriјe vriјeme, ima crnog i biјelog bora, ariža imunike, koјih nema u samonikloј šumi. NaRavnama, kod prve šumarske kuće, odgaјaјu se јoši danas u šumskim rasadnicima mladice četinara injima se pošumljavaјu nove površine i ona mјesta uokolini, koјa su opustošena za vriјeme rata i uprvim godinama iza rata.

Po pitomim stranama Trebevića ima izobiljeјagoda, borovnica i vrisinja. Od ljekovitog biljatamo ćemo naći čemeriku, mrazovac i kukuriјek. Ušumama Trebevića raste među ostalim i šumarica,lazarkinja, ciklama, enciјan (vid), prstenak,veronika, udovica, zlatan, spomenak, petrov krst,kraljevac (plućnjak), žalfiјa, šumska ljubica, čuberi slatka paprat, a od bilina bez klorofilacrvenkasto biјela nametnica potaјnica. Na DobroјVodi ima i đurđica. U procјepima, pukotinama i ru-pama krečnjaka nailazimo na ličac, divlji zub,čuvarkuću, valeriјanu, paprat i t. d. Na pećinama,naročito s јužne strane, raste stričak, različak,zanovјet, broć, zdravac, maјčina dušica, dјetelina,divizma i veronika. Na samim vrhovima Trebevićaraste haјdučka trava, gospin cviјet, perunika.udovica, smreka i t. d.

- 1 2 -

Čim se otopi sniјeg, јavljaјu se po kosama idolinama Trebevića prvi vјesnici proljeća:јagorčevina, šafran, košutica (pasјi zub), visibaba,kukuriјek i t. d. U kasnu јesen ukrašen јeTrebević šumskim lišćem koјe, mјesto јednolikezelene boјe, dobiјa svјetlo žutu ili crvenu boјu. U todoba pruža Trebević prekrasnu sliku. Tada seјavljaјu mrazovac i vrste enciјana (srčanik ililincura) i sazriјevaјu crveni plodovi mukinja. Upredalpskim šumama Trebevića žive mnogi tetriјebi,zečevi, vјe-verice, puhovi i lisice. Vukovi sepoјavljuјu u blizini naselja, ali samo zimi.

Seoska naselja dopiru do visine 1300 m.(Pavlovac) i nalaze se na prisoјnim kosama idolinama. Naselja Trebevića imala su raniјesvoјu vlastitu opštinu, ali sada spadaјu opštini Pale,koјa administrativno pripada saraјevskom srezu.Trebevićka naselja su sela: Dovlići (70 kuća),Kozarevići (22 kuće), Petrovići (45 kuća) iTvrdinići (38 kuća). Seljaci su isključivopravoslavne vјere, većim diјelom doseljenici koјisu naseljavali ove kraјeve u etapama priјe 70 do200 godina. Oni se bave stočarstvom. U nižimpoložaјima siјu i žita, od koјih uspiјeva samo zobi јečam. Kukuruz i pšenica rode samo upredјelima ispod 700 m. Krupnu stoku izgone ljetina ispašu na Golu Јahorinu.

Iz Saraјeva preko Trebevića vode ovi kolskiputevi: I. Vraca-Kobiljdo, II. Kovačići-Ravne (DomKralja Petra)-Dovlići-Čelina-Јasik-Vlahovići i uproduženju do Bistrice i Prače. Ovome putupriključuјe se put III. koјi vodi od BistrikaŠirokačom (Huseјin Kapetanovom) ulicom naHambinu Carinu. Od puta II. odvaјa se na 11/2 km. priјe Ravna put IV.

- 1 4 -

koјi vodi preko Dolova i Studenog Brda na Sofe ispod vrha Trebevića, gdјe јe planinarskakuća „Aleksandrov Dom". Postoјi јoš i put V., stari put koјi se odvaјa od Јasike i idepreko Stupnja, Kasidola i dalje u produženju na Јahorinu. Svi su ovi putevi dobri zakolski i automobilski saobraćaј, osim staroga puta V. koјi јe zapušten.

Između mnogih pјešačkih staza koјe vode na vrh Trebevića treba pomenuti ove:1.Rankovića Trg na Bistriku-Širokača(Huseјin Kapetana) ulica-liјevo Komatin uli-ca-Curine Njive-kolski put II. do Ravna (kra-ticom pored Knjeginjca)-markirane serpentineili njene kratice do Dobre Vode-markiraniljetni ili zimski put do Sofa ispod vrhaTrebevića.2.Save Skarića, Zembilja ulica-Žagrićiulica-liјevo Komatin ulica i dalje kao pod1. a desno Hambina Carina kolskim putem III.kolskim putem P. i dalje kao pod 1.3.Stari put: Bistrik — Električna cen-trala na Dudinom Hridu — između Velike iMale Čoline Kape — liniјa gradskog vodovodapo kosi Voluјka — Ravne a odavle kao pod 1.4.Bistrik ulica — Džeka ulica ili li-јevo Kurtin Sokak pored vodovodskog rezervo-ara—Bistrik Potok Ravne a odavle kao pod 1.5.Put koјi obilazi Ravne i Dobru Vodu:kratica puta III. od osmice ispod Paleža naDolove, pa zatim grebenom do iznad BiјeleStiјene i dalje kolskim putem III. ili njegovimkraticama na Sofe ispod vrha Trebevića.6. Put koјi obilazi Ravne: Skreće od

puta II. iznad česme na Knjeginjcu i ide vrekoLiјepe Ravni kroz Budžak ispod grebena, po-

red izvora Hadži Abdinice i Studenca i prekoDobre Vode kao pod 1.

7. Obilazni put sa јužne strane glavnog viјenca:Prstenak (Španjolsko groblje) —Miljevići— Petrovići— Gornje Međuše - Puhovo Brdo —vrh Trebevića.

Putevi od 1 do 6 traјu do Ravna 17a sat ado vrha Trebevića јoš 1 ½—2 sata, a put pod 7traјe 6 sati pјešačkoga hoda.

Jahorina (1913 m).

Jahorina planina sastoji se iz više ogranakakoji zajedno čine jedan planinski masiv, dužine30 km a širine 15 km. Glavni, najviši a ujednonajinteresantniji dio čini Gola Jahorina, visora-van 15 km duga i 4—5 km široka, pokrivenaljeti gustom travom a zimi do 3 m debelim sni-jegom. Zbog veličine i veličanstvenog izgledaGole Jahorine, opjevana je Jahorina planina i unarodnoj pjesmi:

»Kolika je Jahorina planina, Siv jesoko preletjeti ne može. A kamo lidobar junak na konju.«

Ogranci su Jahorine planine : Borova Glava,Trebević, Ravna Planina, Hodža, Trijeska, Me-đuplanina i Crni Vrh. Gola Jahorina čini sa Rav-nom planinom centralni masiv Jahorine.

Jahorina je omeđena sa sjevera Miljackomi Grabovicom, pritokom Prače; s juga Crnom Ri-jekom i Kolunom; sa istoka Korjenom, Vardom,Lisovačkim potokom i rijekom Pračom, a sa za-pada rijekom Željeznicom.

Na samoj visoravni Gole Jahorine, ispod t.zv. Pogledina, na visini oko 1700 m, leži Vuke-lina Voda, jedna zaravan na kojoj odavno postoji

- 1 6 -

stara planinarska kuća Društva planinara za B.i H. Jedno tridesetak metara ispod te kuće po-diglo je Društvo planinara »Romanija« 1929 pla-ninarsku kuću pod imenom »Dom Prestolonasljed-nika Petra« sa stalnim domaćinom i kujnom isa 50 postelja. Ali pošto je ova kuća izgorjelapočetkom 1934 godine, »Romanija« je podigla svr-šetkom godine, blizu toga mjesta, moderan planinar-ski hotel, istog imena kao i prije, sa 130 posteljai svim udobnostima. Mjesto Vukelina Voda po-znato je stjecište planinara i skijaša. Sa toga mje-sta zimi i ljeti prave se izleti po prostranoj GolojJahorini a naročito izleti na planinske glavice: Po-gledine, Ogorjelicu (1892 m), Vilišta, Plan (1772 m),Kuniću (1910 m). Šator (1851 m), Košutu (1909 m),Trijesku (1806 m) i Lokvanjsko (Klekovo) Brdo(1913 m) iznad Kraljičina Guvna, najveći vrh GoleJahorine. Jahorinu posjećuju skijaši iz cijeleJugoslavije, a također i iz inostranstva, zato štoje ova planina lako pristupna i što je njen valo-viti i goli teren idealan za skijanje.

Sa vrhova Gole Jahorine pogled se unaokolozaustavlja na sklopovima bližih planina: Zvijezde,Ozrena, Romanije, Kleka, Borovca, Treskavicei Bjelašnice. A dalje, sve do horizonta udaljenogoko 100 km, vide se konture dalekih planina:Konjuha, Javora, Zlatibora, Zlatara, Javornika,Ljubičnje, Durmitora, Maglica, Volujaka, Zelen-gore, Lelije, Vraniće i Vlašić planine. Krševitigrebeni pomenutih planina i šumovito niže gorječine prekrasnu sliku koja se lako ne zaboravlja.

U geološkom pogledu Jahorina se sastoji izmlađih slojeva paleozojskog doba, i to iz forma-cija karbona i perma, iznad kojih leže slojevimezozojskog doba, fomacije triasa. Prve slojevečine verfenski pješčarski škriljci, crveni pješčarii kvarciti. Na ovima naslagani triaski krečnjaci

_ 1 7 —

i , dolomiti čine površinu Gole Jahorine i njeneglavice. Stariji verfenski slojevi otkriveni su ero-zijom u dolinama između planinskih vijena-ca i u potočnim klancima. Ovi slojevi škri-ljaca, crvenih pješčara i kvarcita ukazuju se napovršini i na putu ka Goloj Jahorini: u klancuMiljacke kod Pala, na Paljanskoj ravni i njezinimkosama i u klancu potoka Bistrice do vodovod-nog rezervoara. Paleozojski slojevi čine gotovo

GOLA JAHOR1NA Folo: Srdar, Zagreb(sa sjeverne strane) 1913 m

isključivu građu površine susjedne prostrane ob-lasti, koja leži južno od Jahorine i prostire sedo Drine, Čehotine, Trnova i Dobrog Polja. Kleki Borovac sastoje se samo iz ovih slojeva.

U hidrografskom pogledu treba istaći da seizvori pitke vode pojavljuju na sastavu verfenskihi triaskih slojeva. Iz tih izvora nastali potoci irijeke utiču konačno u Bosnu s jedne strane iliu Drinu s druge strane, Potom vododjelnica ovih

- 1 8 -

dviju rijeka prolazi satnom Jahorinom planinom.Od većih voda koje izviru ispod Jahorine, valjanapomenuti; Bisticu, Paljansku Miljacku, Praču,Kolunu, Crnu Rijeku i Kasidolsku Rijeku. Vodaiz izvora Bistrice i Prače dovodi se u Sarajevovodovodom, dugim 25 km, do rezervoara na Du-dinom Hridu, gdje ona služi ujedno i za pogonelektrične centrale. Na obodu Jaliorine izvori sepojavljuju na visini oko 1700 m: Vukelina Voda,Leletva Vrelo ispod Modrog Dola, Godijevo Vreloispod Vukasovog Dola, Košuta i t. d.

Kao i druge naše visoke planine, Jahorinaje izložena vjetrovima promjenljivog pravca i ja-čine, naročito u višim i golim položajima. Sajužne strane duvaju vjetrovi koji dolaze sa Tres-kavice a takođe sa Zelengore i Bjelašnice. Jugdonosi ljeti obilnu kišu a zimi snijeg sa mećavom.Sjeverni vjetrovi ublaženi su šumovitim gorjem,naročito Romanijom i Ravnom Planinom. Zatose studen na Goloj Jahorini podnosi lakše negona susjednim planinama. Studen je prosječno jačanego u Sarajevu za 10 stepeni. Sredinom zimepokrivene su visoke glavice Gole Jahorinekorom stvrdnutog snijega, posutom sitnom pra-šinom inja. Gola Jahorina pokrivena je debelimsnijegom neprestano od mjeseca decembra dokonca aprila. Magle su rijetke i dopiru na GoluJahorinu samo u drugoj polovini zime.

Svi ogranci Jahorine pokriveni su gustomšumom, naročito sa sjeverne strane, gdje šumadopire do visine 1700 m. Samo na visoravni GoleJahorine i na njenoj južnoj strani nema šume.Vegetacija je svuda bujna. Na Goloj Jahorini ina proplancima Ravne Planine, Trijeske i Tre-bevića nalaze se lijepi i bujni čairi i pašnjaci.

Ravna planina, visoravan od 1300 1500 m,izgleda kao terasa, preko koje se penje na Go-

- 1 9 -

lu Jahorinu. Površina njezina sva je izdubljenamnogobrojinim vrtačama Ima malo živih vrela.Obrasla je prekrasnom šumom, koja se sastojiiz bukve, jele i omorike. Tu, kao i na samojJahorini, nađu se i grupe javora odakle potičei ime Jahorine. Svakako je nekada na toj pla-nini bilo više javorovog drveća nego danas Na ovojplanini nađe se i po koji grčki javor, rijetko drvou našim krajevima, koje se ovdje nalazi na sje-

GOLA JAHOR1NA (sjužne strane) 1913 m

Folo: S. Suljaglć

vernoj granici svoga rasprostiranja. U sjeni šumei na čistinama šire se mnoge vriježe, a na vlaž-nim stijenama i trulim balvanima cvjeta malaalpska ljubičica (Viola biflora). Na Ravnoj Pla-nini postoje dva velika proplanka: Saračevo Po-lje, gdje je šumarska kuća, i manje Dugo Polje.Saračevo Polje izloženo je svo suncu i prekri-veno je prekrasnom livadom punom cvijeća. Sje-verno od Saračevog Polja obrasla je Ravna Pla-

- 2 0 -

nina na sve strane ribizlama, malinama, kupina-ma, jagodama, vrisinjama i borovnicama. Bujnipašnjaci na Goloj Jahorini imadu također bez-broj raznih vrsta biljaka i planinskog cvijeća.Na svakom koraku ukazuju se ljekovite biline.

Od divljih životinja ima, na Goloj Jahorinivukova, lisica, zečeva i puhova. Od ptica ima:orlova, jastrebova, kobaca, divljih golubova griv-njaša i dr. U gustim šumama Jahorine ima i te-trijeba.

Seoska naselja dižu se na Jahorini planinido 1300 m. Na sjevernoj i istočnoj strani nalazese naselja: Pale i Koran, Vrh Prača i mnogimanji zaseoci, a na južnoj strani naselja pod ime-nom Crna Rijeka. Oko mnogih sela u Crnoj Rijecinalaze se često nadgrobni spomenici (stećci,mramori) iz starije bosanske prošlosti. Prva naseljasu nastanjena seljacima pravoslavne vjere a dru-ga seljacima pravoslavne i muslimanske vjere.Pravoslavni seljaci doselili su se iz Hercegovinei Crne Gore u etapama prije 70 do 200 godinana kmetska selišta, koja su ostala pusta vjero-vatno zbog agrarnih sukoba, ali svakako i zbogzaraznih bolesti, kuge i kolere, koje su čestoharale po ovim krajevima. Seljaci se bave po-najviše stočarstvom. Oni izgone svoja goveda ljetina ispašu na Golu Jahorinu. Ispaša je podijeljenana tri sreza: sarajevski, rogatički i fočanski, Paš-njaci i sjenokosi većinom su u privatnom posje-du. Čobanske kolibe, kojih ima jedno desetak,građene su od brvana sa visokim krovovima,pokrivenim sindrom. Zimi su kolibe zavijene dovrha snijegom. Neki seljaci puštaju volove u pla-ninu bez čuvara i obilaze ih nedjeljom samo je-danput da ih osole.

Iz Sarajeva vode do Vukeline Vode na Go-lu Jahorinu u glavnom dva puta. Jedan je put

-21-

željeznicom do Pala a odavde pješice preko Be-govine i dolinom potoka Bistrice do vodovodana Bistrici i dalje u produženju preko Poljica,(Gornjih Bara), na Vukelinu Vodu (3½ sata hoda).Na putu Bistrica — Vukelina Voda imade petšest vrela. Drugi je put: od Sarajeva pješice pre-ko Ravna na Dobru Vodu ispod Trebevića a za-

DOM PREST. PETRA na Jahorini Društva „Romanije", 1682. m

Foto; G. Jereb

tim preko Puhove Ravni i sela Stupnja i Kasi-dola na Vukelinu Vodu (7 sati hoda). S ovogputa može se skrenuti lijevo od Ravna prekosela Dovlića, Čeline, Jasike i Vlahovića na vo-dovod Bistricu, pa zatim na Vukelinu Vodu (8sati hoda). U svim ovim mjestima ima dosta vrelasa pitkom vodom.

Sa Jahorine planine silazi se u Sarajevo is-

tim putevima, ali se preporučuje još jedan putšto vodi istočnim rubom Ravne Planine prekoVrela Prače na željezničku stanicu Stambolčić:Vukelina Voda, sjeverna kosa Kalajdžijine Stijene(povrh Ladila), vodovodni put koji ide do VrelaPrače preko Bistrice iz Sarajeva, a zatim natragistim vodovodnim putem preko Ladila i od km 3desno preko Dugog i Saračevog Polja i Hodže naStambolčić (5 sati hoda). Put Vukelina Voda —Stambolčić može se skratiti, ako se ne svraća naVrelo Prače.

Od Vukeline Vode do Crne Rijeke ima višeprelaza. Jedan vodi na zapad preko TilavskogVrela na Modri Do, Međuplaninu, Divčiće i Du-rakoviće sa odvojkom na Zabojsko i Delijaš.Drugi vodi preko Pogledina na Modri Do,gdje se sastaje sa prvim putem. Treći ide prekoPogledina na Vukasov Do, Vrelo Godijevac, Tišu,gdje se sastaje sa drugim putem, a zatim naZabojsko i Delijaš. Put koji prolazi uzdužJahorine i dijeli srez sarajevski od rogatič-kog, vodi Boljanovim Dolom, Vukasovim Dolom,Čavčijim Jamama i Kraljičinim Guvnom prekoTrijeske na Klek. Desno, južno od Trijeske pre-ko Kozarevića, dolinom Koluna potoka i prekoJabuke na Foču. Od ovog puta odvaja se desnoput preko Pavlovca na Strijelu, Brančevac Vre-lo na Hamziće i još jedan put istočno od Košut-ske Planine, dolinom Košutskog Potoka prekoMrkodola i Surduka u Kacelje ili Hamziće. OdVukeline Vode ide uzduž Gole Jaharine još je-dan put, i to lijevo ispod Šatora na Bakrovinu,Poplatne Lokve i Kraljičino Guvno. Ovaj putima veze i sa Pračom idući istočno od Šatora.Svi ovi putevi slabo su utrveni i zato se težeraspoznavaju. Jedini kolski put preko Jahorine,koji vodi od Vrh Prače preko Ladila na Presušni

Do a zatim preko Čavčijih Jama i Strijele u Hamziće i Karoviće, lako seraspoznaje.

Romaniјasa Glasincem i Banjon Stijenom.

Romaniјa planina leži na istoku Saraјeva, Od saraјevske strane omeđava јe slivKaline i Mokranjske Miljacke, sa јuga sliv riјeke Prače, sa istoka Glasinačkavisaravan i sa sјevera planine Maluša, Kratelj i Kuštravica. Ona prema tome obuhvatasa Bogovićkom planinom sav predio između planina Јahorine, Ozrena i Kuštravice.Posred Romaniјe prolazi glavni drum od Saraјeva prema oblasti riјeke Drine.Sјeverno od toga druma planina se postepeno spušta i prelazi u prostranuvisoravan. Јužno od druma planina se postepeno diže, tako da su јoј naјјužniјeivice naјviše izdignute. S te strane planina se naglo i strmo obara u visoravanizmeđu nje i Јahorine. U tom јužnom grebenu nalaze se naјviši vrhozi: Diјeva(1546 m), Orlovina (1629 m), Velika Stiјena(1617 m) i sјeverno od nje naјviši vrh1647 m. S јugozapadne strane strmo padaјu Mokranjske Stiјene, oko 400 m, uvisoravan sela Mokrog. Na јužnoј strani veoma su liјepe Bogovićke Stiјene, koјe uveli-kom luku, amfiteatralno, obuhvataјu ciјelo selo Bogoviće. Po narodnoј pјesmi uRomaniјi јe živio čuveni haјduk Starina Novak. U ivici јužnog grebena nalazi se ipoznata Novakova Pećina (1523 m). u koјoј se po narodnoј pјesmi krio Starina Novak sasvoјim sinovcem Gruјicom i ostalom družinom.

Istočno od Romaniјe, između Romaniјe, Kuštravice i Kopito planipe, prostirese

- 2 6 -

Glasinac. To јe visoravan visoka prosјečno 850 m,preko koјe vodi stari istoriski put iz SrednjeBosne na istok. Po Glasincu su posiјane namnogim mјestima poznate preistoriske nekropole(grobovi), koјe narod naziva gromilama.

Po starosti prpadaјu geolaške formaciјeRomaniјe, kao i susјednih planina, dobu mezozoikuma. Naјgornje sloјeve planine čine triaskikrečnjaci. Donji, dublji sloјevi pri-padaјueruptivnim stiјenama. Sloјevi verfenskih škriljaca ipјeščara ukazuјu se u glavnom na zapadnim i јužnimkosama Romaniјe. Triaski krečnjak dominira naciјelom ostalom terenu Romaniјe kao i na Glasincu.Krečnjak јe prorešetan svuda mnogobroјnimvrtačama. U njegovoј oblasti nailazimo često napećine (špilje) i ponore. Poznata Popova Pećinakod Buloga (na putu Saraјevo-Mokro) i NovakovaPećina, u koјoј јe, po narodnom predanju,stanovao Starina Novak. Čuvena јe pećina BanjaStiјena, pola sata od istoimene želj. stanice, napruzi Saraјevo-Višegrad. Ova i Popova Pećinaimaјu prostrane hodnike. duge nekoliko stotinametara. Novakova Pećina pruža se u horizontalnompravcu samo nekoliko metara, i leži visoko nateško pristupnom mјestu. Navodno јe vezanauspravnim grlom sa površinom visoravni.Naјpoznatiјi јe ponor kod sela Ponora, јugoistočnood Bogovićkih Stiјena. U ponor se sliјeva voda izuvale Barica, na mјestu gdјe izbiјaјu krečnetablje, na granici između verfenskog škriljevca iškoljkovitog krečnjaka.

Romaniјa obiluјe izvorskom i tekućomvodom samo na svoјoј јugozapadnoј i јužnoјperiferiјi, gdјe se sastaјe na površini ver-

- 2 6 -

fen sa triasom. Srednji, sјeverni i istočni dioplanine kao i Glasinac, nemaјu dovoljno vode, јergotovo svu meteorsku vodu guta triaski krečnjak.Ispod Romaniјe izviru: na zapadu MokranjskaMiljacka sa svoјim mnogo-broјnim pritokama; naјugu Repašnica potok, pritoka Paljanske Miljacke,zatim Gračanica, Loznica, Brnjica, i Koran,pritoke riјeke Prače. Sa sјeverne straneRomaniјe ističe samo potok Žitina, koјi se јužnood sela Kaline sliva u potok Kalinu. Osimpritoka riјeke Prače, koјe pripadaјu slivu Drine, sviostali potoci pripadaјu slivu Bosne

U Glasinačkoј visoravni izviru Rešetnica iŽljebovi, ali se oba potoka gube u ponorima.

Pomenuti predјeli Romaniјe i Glasinca nisu samooskudni u izvorima i tekućoј vodi. Oni nemaјu nivodenih taloga u dovoljnoј mјeri. Godišnja količinatih taloga iznosi u prosјeku, od više godina-premaopažanjima meteorološke stanice u Sokocu-720mm. Do skora su naselja oko ovog diјelaRomaniјe i po Glasincu upravo oskudiјevala vodom,naročito preko ljeta. Tome јe u zadnjim godinamapomoženo u toliko, što јe uhvaćeno јače vrelo„Geruše", 1 km od sela Žljebova, pa јe napravljenvodovod koјi јe do sada razveden na duljinioko 22 km. Glavni rezervoar nalazi se kod sela Ko-šutice. Taј rezervoar hvata 250 m3 vode. Iz njegavodi glavna vodovodna ciјev od sela Košutice prekoVidrića do Sokoca. Sporedni vodovi razliјevaјuvodu u sela: Popoviće, Siјerke, Kusače i Nadiće. OdSokoca јe u 1933 produljena glavna vodovodna ciјevdo Podromaniјe, te danas imaјu istu vodu јoš selaBaltići i Podromaniјa.

Romaniјa Planina niјe zaštićena od vјetrova,ma da јe obrasla gustom šumom, zato јer imademnogo proplanaka i prostranih ispaša. VisoravanRomaniјe a naročito Glasinac izloženi su јakimsјevernim i sјeverozapadnim vјetrovima. Sјever ikrivac, koјi duva iz pravca sјeverozapad, donoseljeti kišu a zimi sniјeg sa mećavom. Јug može datraјe samo kratko vriјeme, a obično se јavlja udrugoј polovini

ROMANIЈA pl. 1546 M

Foto: S. SUljagić

zime. On donosi ljeti slabiјe kiše a zimi vlažansniјeg, lopataš, sa viјavicom. Ljetnih žega nema naRomaniјi, ali su zato zime studene i duge. Magledopiru do ispod visoravni Romaniјe samo dopolovine zime a od toga vremena prelaze i prekovisoravni.

Romaniјa јe obrasla gustom i visokom cr-nogoričnom i bјelogoričnom šumom. Od bјelogoriceprevlađuјe bukva, naročito u položaјima

do 1000 m. Iznad te visine pretežna јe crnogorica ito omora, јela i biјeli bor. Po vrletnim stiјenama iliticama do 1200 m raste i crni bor. Po šumamaima mnogo velikih i malih vroplanaka iprostranih pašnjaka, a naročito na visoravniplanine. Šume i pašnjaci Romaniјe imaјu gotovoistu floru i faunu kao i Јahorina.

Izuzev visoravan Romaniјe, gdјe ima ne-koliko malih naselja na glavnom kolskom putu, svaјe planina unaokolo naseljena i posuta malim ivećim seoskim naseljima. Veća su naselja nazapadnoј strani planine: Pale, Pribanj, Bјelogorci,Mokro i Јelovci. Stanovnici su ovih sela skoroisključivo Srbi pravoslavne vјere. Na јugu planineveća su sela: Bogovići, Hotičina i Zečići, Na istokusu Košutica, Vidrići, Sokolac, Bјelosalići, Gromile iNovoseoci, a na sјeveru: Šahbegovići i Knežina.U svima ovim selima žive izmiјešani stanovnicipravoslavne i muslimanske vјere.

Nadmorska visina tih naselja јe iznad 850m. Seljaci se bave u glavnom stočarstvom. Držepretežno ovce, zatim goveda i konje. U ovimpredјelima nalazi se naјbolji tip bosanskog brdskogkonja. S obzirom na razvoј stočarstva, pretežan dionjihovih ziratnih zemalja čine pašnjaci i kosanice.Žitom zasiјavaјu neznatne površine tek da imaјuprehranu za svoјu kućnu čeljad. Ali kao stočarioni u glavnom kupuјu žito (naročito kukuruz) izpredјela oko Zvornika i Vlasenice. U njihovimbrdskim zemljama uspiјeva odličan krompir, koјidaјe i kvantitativno i kvalitativno povoljne prihode.Krupnu stoku izgone ljeti na ispaptu, naјviše posјevernom diјelu Romaniјe,

oko Vihora. Ispaša јe podiјeljena na srezovesaraјevski i rogatički. Čobanski stanovi su građeniod niskih stiјena od brvana, sa visokim krovovima,pokrivenim šindrom. Seoske kuće građene sutakođe od istog materiјala, ali su prostrane iudobne.

Pravoslavni seljaci nose gornje haljine odcrnog sukna. Na glavi јe plitka i crna šubara.Koparan јe od plavoga sukna, išaran crnimgaјtanima. Na nogama su potkoljenice (tozluci).Muslimanski seljaci nose odiјelo od zelenkasta iliplavičasta sukna. Na glavi imaјu fes sa šalom(biјelim ili zelenim). Obuća јe i јednim i drugimopanak od priјesne kože. Seljaci iz Glasinca imaјucrvene koparane i biјele potkoljenice. Ženske naRomaniјi nose dimiјe i zubune, a na Glasincumјesto dimiјa suknje.

Preko Romaniјe i njene visoravni vodidržavni kolski put iz Saraјeva prema Han Piјesku,Vlasenici, Zvorniku, Loznici do Beograda (346km). Kod Podromaniјe odvaјa se put prekoGlasinca, Rogatice i Semeča u Višegrad i dalje uјednom pravcu na Užice a u drugom na Priboј.Kolski put od Saraјeva diže se do Mokrog (1021m) serpentinama na visoravan Romaniјe (1382 m),istočno od Crvene Stiјene. Zatim se lagano spuštapo visoravni Romaniјe do Hana Obhođaša (1246 m)i Čavčevog Polja (1200 m), da se odavde naglospusti na Dikalj (950 m) i Podromaniјu (861 m) aodavde u Glasinačko Polje. Ispod Lisine (1292 m) sapomenutog puta pruža se prekrasan pogled na ciјeliGlasinac. Po ovome putu vrši se svakodnevnoautobusni saobraćaј iz Saraјeva u Zvornik iobratno.

- 30 -

Od pomenutog državnog puta odvaјa se kodHana Ljubogošte banovinski put koјi vodi prekoPala, Stambolčića, Sјegline i Prače na Јabukuplaninu. Na samom sedlu Јabuke sastaјe se taјput sa putem što sa Glasinca preko Rogatice vodiprema Goraždi. Pale, Stambolčić i Sјetlina poznatasu ljetovališta. Pale јe uјedno i mјesto zimskogšporta u kome јe sagrađena 1933 godine skiјaškaskakaonica. Od željezničke stanice Sјetline doBogovića sagrađena јe 1925 godine šumskaželjeznica, koјa ide dolinom Gračanice. Mreža tešumske željeznice razvedena јe po Bogovićkoјplanini sve do proplapka na Varagama. Odatlevodi šumska staza prema sјeveru do Pošćen Polja,gdјe se spaјa sa glavnim kolskim putem od Sa-raјeva. U gradnji јe opštinski put od Prače naЈakšin Do na Glasincu.

Naјkraći put iz Saraјeva na Romaniјu vodidržavnom cestom do Ljubogošte, a dalje: Јelovci,Kračule, Presedlina kod Crvene Stiјene, HanObhođaš, kratica sјeverno od Lisine, Han na Dikaljui Podromaniјa. Ovim putem služe se pјešaci ikonjanici sa Glasinca. Postoјi takođe put:Saraјevo-Hreša-Brezovice, oko visa Gradine(istočnom stranom) na Kadino Selo, Brezјe,Kršulje, Čeverski Do ispod Grada (1032 m) uŠahbegoviće. Postoјe između ova dva puga i dviјetransverzale lokalnog značenja, koјe vode izObhođaša: јedna preko Zeline Vode na ČeverskiDo, a druga preko Dobre Vode i CmiljevogPolja u Kršulje.

Јužno od državnog puta kod Crvene Stiјenevode dviјe staze: Јedna prema Novakovoј Pećini,preko Dobre Vode, a druga sјeverno od KračulPolja i Brezјaka na Mјedeničko Ždriјelo uBogoviće.

— 32 —

Svi do sada opisapi putevi niјesu turistički obrađeni t. ј. niјesu markirani niti nanjima ima planinarskih skloništa i domova. Posliјe јesenskih kiša i zimi, kada zapadnusnjegovi, teško su prohodni.

Turistički јe obrađena samo јužna strana Romaniјe do Novakove Pećine i zapadna doCrvene Stiјene.

Do Novakove Pećine vodi markirani put od željezničke stanice Korana,banozinskim putem do Kadina Hana, zatim istočnom stranom Šipovice potoka, pa putemsјeverno od Šanca (1101 m) na Careve Vode, a odavde pored Haјdučke Vode ipreko Haјdučke Poljane na Novakovu Pećinu (2½ sata hoda). Postoјe јoš dva putana Novakovu Pećinu: јedan zapadniјi od prednjeg preko sela Јasena, a drugi istočniјipreko sela Đemanovića, koјi vodi istočno od Šanca. Ovaј posljednji put markiran јe. OdKorana do Ca-revih Voda ima 1½ sat hoda. Tu su stare česme koјe јe, po narodnompredanju, sagradio Sultan Fatih Mehmed, osvaјač Bosne. Novakova Pećina јe težepristupačna, јer prilaz ka pećini vodi preko strme litice, visoke do 30 metara. Planinariovaј dio puta pređu obično bez obuće (u čarapama), Od Haјdučke Poljane vodinemarkiran put do ispod Velike Stiјene, a odavde preko Babića, Krivače i Viteza doželjezničke stanice Stambolčića (3 sata hoda). Na ovom putu ima više vrela.

Postoјi јoš јedan markiran planinarski put na Crvenu Stiјenu. On vodi od Pala prekoRakovica, Јelovaca i Јasenove.

Naјkraći јe pјešački put iz samog Saraјeva, put koјi vodi preko Hreše i Brezoviceu Sumbulovac, a odavde preko Paoca u Јase-

- 3 3 -

novu na Crvenu Stiјenu i dalje posredRomaniјe.

Prenoćište na planini ima u šumarskoј kući, napola puta od Crvene Stiјene i Hana Obhođaša. Uneposrednoј blizini šumarske kuće nalazi seuredna gostiona Vase Ilića (Todorovića) sadobrim sobama za konačenje.

Klek (1744 m).

Ispod Jahorine planine prostire se, prema ju-goistoku, sve do Drine i prema jugozapadu doTreskavice, pitoma visoravan vanredne ljepote.Ona je pokrivena naizmjenice šumama, pašnja-cima i livadama i ispresijecana u svim pravcimadubokim dolinama. Po brdima i dolinama rasutasu mnoga naselja. Visina brda opada neosjetnou pravcu prema jugu. Najviša su brda: na sje-veru Crni Vrh (1408 m), Klek (1744 m), Boro-vac (1749 m), Kacelj (1675 m), i Stolac (1519 m),na jugu Kolun (1405 m), a na zapadu Igrište(1451 m). Sav ovaj predio nema nijedne pla-ninarske kuće.

Klek i Borovac su vezani kratkom presedli-nom i zajedno čine najinteresantniji dio ove vi-soravni. Njihove glavice leže u vrhu luka planin-skog vijenca, koji počinje sa Crnim Vrhom, azavršava sa Stocem. Klek i Borovac vežu sepreko Raskršća sa Jahorinom.

Klek je pristupačan samo sa sjeverne strane,i to po kosi nagnutoj pod 45°. Njegovu južnustranu čine litice i ždrijela vertikalnih stijena,visokih preko 50 m. Na istoku strši obronak Kle-ka, Mali Klek (1403 m). Ispod grebena Kleka,koji je dug oko 70 m a širok najviše oko 2 m,i uporedo s njim pruža se sa pristupne strane2-3 m širok usjek u stijenu, nazvan Hercegov

— 34 —

šanac. Po pričanju susjednih seljaka muslimana,Klek je bio na samoj granici zemlje HercegaStjepana, njega su osvajali Turci topovima po-stavljenim na Orlovcu. I zaista preko Kleka išlaje granica stare Hercegovine, u koju je nekadspadala i oblast Foče. Sada preko Kleka povu-čena je granica između srezova fočanskog i ro-gatičkog.

U cijelom ovom području, koji zauzima povr-šinu od nekih 1280 kvadratnih kilometara, nai-laze se na površini geološki slojevi paleozojskogdoba, karbona i perma, a u glavnom slojevi pješ-čara i pješčarskih škriljaca, koji imaju ukupnudebljinu od nekih 2000 m. Ostalo kamenje, na-ročito filiti, glineni škriljci, konglomerati, erup-tivne stijene i tanji slojevi krinoidnog krečnjakaiz donjeg karbona, nemaju zapravo pravilnih na-slaga (slojeva), nego su ugnijezdeni u slojeve pješ-čara i pješčarskih škriljaca u debljini od nekoli-ko metara. U nešto većim količinama javljaju sekristalični krečnjaci gornjeg karbona, pretežnosive i tamne boje. Oni čine glavice mnogih brda,a naročito visoke i strme stijene Kleka i vanred-no slikovitp erodirane stogove krečnih brda kodPodkamena. U nešto većim količinama javljajuse takođe i belerofonski krečnjaci gornjeg perma,i to u blizini Prače, Crne Rijeke, Foče i Goraž-da. Triaskog krečnjaka, koji dominira na su-sjednoj Jahorini, ima samo sporadično na neko-liko mjesta: na zapadnoj strani Koluna potokakod Modrog Polja, na Stocu, kod sela Kratine ikod Čajniča. Sav predio bogat je rudama imineralima. Slojevi sadrže antimonita, olova, cin-ka, bakra i gvožđa a također i gipsa, krovnogškriljca i kvarca. Na mnogim mjestima pojavljujuse mineralne vode na pr. u Prači, Jabuci i Do-njem Selu gvožđevite kisele vode.

— 3 5 -

U predjelu ima tekuće i izvorske vode uizobilju. Ispod Borovca izviru Kamenički potok,pritoka Prače, i Osanica potok, pritoka Drine.Koluna potok, koji prolazi sredinom ovog pod-ručja, izvire ispod Jahorine i utiče u Drinu kodUstikoline. Dolinom ovog potoka i dalje prekoPresjeke ide seoski put, koji je najkraća vezaSarajeva sa Fočom. Sada se gradi seoski put odFoče preko Jabuke i Igrišta u Trnovo.

KLEK 1744 m i BOROVAC 1749 m

Folo: Dvorak

Sjeverna strana Kleka obrasla je do polo-vine gustom bukovom šumom, a dalje do 30 mispod grebena omorovom šumom. Inače je stranaobrasla travom. Imade i nekoliko vrsta visokogalpinskog drveća, koga nema na Jahorini. DioKleka ispod okomitih stijena s južne strane po-kriven je mješovitom šumom u kojoj raste i grč-ki javor.

Uži i širi krug Kleka obiluje planinskim

- 3 6 -

cvijećem. Od ljekovitog bilja raste na Kleku če-merika, srijemož itd. Vegetacija na Borovcu sa-svim je drugačija. Glavica i njegove strane pokri-vene su borovnicama i vrisinjama. Ispod glaviceišarane su strane šumom male smreke i proplan-cima, na kojima rastu razne trave i biline. Do-line obiluju voćem: jabukama, kruškama, šlji-vama i orasima.

Sav ovaj kraj naseljen je relativno gusto. Ustarija vremena naselja su bila takođe mnogo-brojna, sudeći po mnogim bogumilskim grobljima.Seoski narod doselio se u etapama iz Hercego-vine i Crne Gore, a najviše iz Podrinja. Seljacisu pravoslavni i muslimani. Najstarije je naseljeUstikolina, varošica sa 300 - 400 stanovnika. Ov-dje je sagradio Turhan Eminbeg, turski vojsko-vođa, 1432 godine džamiju, koja je najstarija uBosni. Kraj njegova groba na Presjeci zasa-đena je stara bukva naročite vrste, donesena,kako se priča, sa istoka. Prača je takođe staro-naselje. Sjetlina je nova varošica sa jednom odnajvećih pilana (strugara) u Bosni.

Put na Klek ide od Sjetline (željeznička sta-nica): prenoćište u selu Sjetlini (Hotel Jahorina),polazak izjutra rano, putem duž šumske željez-nice uz Praču (2 km) do utoka Vrharskog potoka(kuća Milije Kovača), odavde lijevo uz potok(pored kuće Lazića) a za tim desno kroz bukovušumu uz brdo Pastorak, grebenom brda na kote923 i 1157, a odavde kroz hrastovu, cerovu igrabovu šumu, preko bogumilskog groblja, po-red sela Srednjeg (Vukadini, kuća Kreće) na Do-bru Vodu, Sumbulovo vrelo i Omar ispod Kleka.Poslije odmora pored vrela ispod Omara, usponna Klek preko čajira zvanog Kotline, kroz buko-vu i omorikovu šumu. Put traje 4½ sata. Povratak istim putem ili preko Donje Kamenice,

- 3 8

putem pored potoka Kamenice i pravcem napuštene šumske željeznice do utokau Praču, 4 km od Sjetline, a zatim putem pored šumske željeznice u Sjetlinu (23/4sata). Putevi nijesu markirani. Na Klek se može doći i preko Jahorine i Trijeske.

Treskavica plavinaTreskavica јe po svoјim terenskim osobinama prostrana visoravan, koјa јe uza sve

pomanjkanje lančastih kosa, tako karakterističnih za karsne planine, ipak održala glavnismјer-pružanja od sјeverozapada prema јugoistoku.

Pri izgrađivanju ove planine tektonske sile učinile su, da su sјeverozapadnipredјeli viši od јužnih i istočnih, koјi postepeno silaze u visoravan Zagorјa.

Ni na јednoј bosanskoј planini niјesu opreke između pitomine u vegetaciјi i karsnedivljine i goliјeti tako oštre i interesantne kao na ovoј planini. Naјbuјniјe zeleniloizmјenjuјe se neprestano sa oštrim kršem i suvom goliјeti. Stoga јe Treskavica liјepa izanimljiva ne samo za planinara, nego i za naučne radnike na područјu koјegodprirodne nauke.

Omeđena јe na zapadu dolinom potoka Ljute, koјa јe diјeli od Visočice, na sјeveruGodinjskim Potokom i Dobropoljskom Riјekom a na istoku Bistricom. Prema јugupostepeno i bez oštrih granica spušta se u ravan Zagorјa. Krivudastim grebenom koјise pruža od sedla Vratla do Ćabenskih Stiјena podiјeljena јe ova planina u dva diјelarazličita po veličini i po morfologiјi: na sјevernu, Turovsku ili BosanskuTreskavicu, i na јužnu, Kalinovičku ili Humnjačku Treskavicu. Turovska јe Treska-

- 3 9 -

vica po apsolutnoј visini viša od Kalinovičke. Nanjoј se nalaze naјviši vrhunci ove planine(Barice 2079 m, Oblik 1877 m, Dјevoјačka Stiјena2058, Ljeljen 1977 m. Pakliјeš 2088 m). Pooblicima tla raznoličniјa јe a i vodom bogatiјa odKalinovičke Treskavice, pa јe za planinara mnogointeresantniјa. Kalinovičku Treskavicu čini uglavnom visoravan, čiјi zapadni dio zatvaravisok kr-

VELIKO ЈBZERO na Treskavici pl. 1548 m

foto: Dr. F. Raguz

ševit greben s liјepo građenim dolomitnim VelikimTriјeskom (1924 m), dok istočni dio čini KrbljinskiKrš, koјi dominira u Krbljinskoј Zviјezdi (1904 m).

Treskavica јe građena od verfenskih škriljaca icrvenkastih pјeščara, a preko njih ležedonjotriaski krečnjaci. Povrh ovih moćni redovikrečnjastih sloјeva otvorene boјe, te konačnodolomitni krečnjaci.

— 40 —

Neobična јe poјava za ovu krševitu planinubogatstvo izvora od koјih neki leže pod samimnaјvišim vrhovima (Prohin Smet pod Baricama,Ušljiva Vrela pod Ćabenskim Stiјenama). Poredbezbroјa malih izvora i potoka nalaze se i dvaveća i 3 manja јezera. Ovom obilju vode razlog јegeološka građa. Ispod vapnenastih sloјeva leženeposredno naslage stariјih formaciјa, koјe nepropuštaјu vodu. U sјevernom predgorјu izvireGodinjski Potok. Nadalje u područјu VelikogЈezera ispod stiјene Orlice ističe Hrasnički Potok.Oba potoka sastaјu se i čine riјeku Željeznicu. Ponarodnom tvrđenju Hrasnički Potok potiče izVelikoga Јezera. Kada se otapaјu sniјegovi i preliјeЈezero onda pada voda s Kozije Poljane oko 40 mduboko u Hrasnički Potok. Ljeti nema vodopadaNa sјeveroistoku imamo izvore Vratanjske Riјekeispod Velikog Vratla. Ta riјeka teče јugoistočnoprema Dobrom Polju, te se u svom srednjem tokuzove Dobropoljska Riјeka. Kasniјe se spaјa saЈelečkom Bistricom te dobiva ime Bistrica. Pripadaslivu Crnog Mora. Јezera (Veliko, Crno, Platno iBiјelo) smјeštena su ispod Ćabenskog cirka, čiјa јeodvodna dolina Dolina Hrasničkog Potoka, koјaјe i u glaciјalnoј periodi bila glavnom odvodnomdolinom ledenika. Peto malo јezerce nalazi se usјeverozapadnom sklopu pod Lednicom više selaDuјmovića.

Od vrela na visoravni treba spomenutisliјedeća: vrelo u Јablan Dolovima, Prohin Smetpod Baricama, Trokutsko pod Oblikom, Iliјaškovrelo, vrela na јužnoј strani Vel. Јezera, Konjskovrelo pod Suvom Lastvom, Ušljiva vrela podĆabenskim Stiјenama i Spasovačko vrelo napašnjaku Spasovači. Na јuž-

— 41 —

noј strani Vratla nalaze se : vrelo Studenac podVratlom, vrelo u Dolovima, Zelenom Strugu,Јastreb Česma pod Ninkovcima, Veliko Vrelopod Kutskim gradom, Česma kod Lukavca i naVelikom Dolu pod Triјeskom (s njegoveјugozapadne strane). Ispod Vel. Triјeska odistoka izvire potok Studenica, koјi ponire namјestu zvanom Ponor.

POGLED SA VISA GLATKOG (Visočica) na Treskavicu.

foto: S. Suljagić.

U predgorјu su šume sualpskog srednjoev-ropskog karaktera i to bјelogorične. Prvo mјestozauzima bukva, pored koјe treba spomenuti icrveni јavor (Acer obtusatu). U šumama јe broјnozastupana niska šumska flora od koјe spominjemo:јedić (Aconitum toxicum) breberina (Anemonenemorosa), vratić (chrysanthemum macrophylum)te božurak (Planthatera bifolia). Na dosta buјnimplaninskim lu-

4.9

kama ima mnoštvo cviјeća od koјeg spominjemo;јablan (Trgollius europaeus) i čemeriku (Veratrumalbum). Na mјestima gdјe stalno boravi stokanalazi se trava šćavljak (Rumex alpinus). Na gornjoјgranici šume pravi duge i široke poјaseve klekovina(Pinus montana) a s njom smrdljika, međeđegrožđe, mlivnjača, borovnica, a na naјvišimvisinama prilegla јe tlu tresinica (Dryas octopetala).Šimširika (Berberis vulgaris), koјu ne nalazimo kodnas u ravnicama, raste na ovoј planini u velikim vi-sinama. Na vlažnom tlu kraј vrela i oko јezeraraste liјepa i riјetka orhideјa (Orchis bosniaca).Neobično јe rasprostranjena Gentiana dinarica(Encian) po lukama. U blizini sniјežnika rastuzvončići (Soldanella alpina), onda Viola Zoysii.

Od divljači treba u prvom redu spomenutimedvede, koјih ima u područјu Barica i Spa-sovače, zatim veliko mnoštvo vukova i divljihveprova. Srna, a naročito divokoza, ima na svoјSpasovači, te pod Siјeračkim Stiјenama. Od manjezvјeradi ima kuna, lisica i јazavaca. Na Spasovačiima također mnogo puhova, koјi znadu noćuisprevrtati uprtnjače planinara. Na Rogoјu nalazese i orozovi. Sve pritoke Željeznice i Bistricebogate su liјepom potočnom pastrmom. Na svoјTreskavici i to počev od 1400 m na više imade ri-đovki (planinski šargan) dok poskoka nema.

Izuzev Kalinovičku Treskavicu nema naplanini stalnih naselja. Na istočnom rubu povrhstiјena Bistrice leži selo Siјerča. Zapadno od njegaispod Krbljine leži selo Krbljina u visini od 1300 m.U јužnom diјelu Treskavice imade prolaznih ilisezonskih naselja humnjačkih (hercegovačkih)stočara iz

- 4 3 -

ljubinjskog i stolačkog sreza Јužne Hercegovine.Tih naselja odnosno mahala, imade osam i to:Klanac, Dolovi, Ninkovci, Bubanj i Јečmeni Do. Saјugozapadne strane Velikog Triјeska nalaze semahale: Lukavac i Donje i Gornje Bare. Stanovisu im građeni od suvozidine. U sјevernom diјeluTreskavice (u Turovskoј Treskavici) nalaze sepašnjaci stanovnika onih sela što su ispodTreskavice:

GVOZNO POLJE na Treskavici pl.

foto: S. Suljagić

Turovi, Godinje, Trebečaј, Bistročaј i Tošići.Stanovnici tih sela siromašni su. Bave se osimstočarstvom, poljoprivredom a i sјečom šume.Detaljan prikaz planinskih naselja iznio јe Inž.Јovo Popović u Glasniku Zemalj. muzeјa sveskaHLV-1933.

Naјpovoljniјe vriјeme za posјećivanje planineјe od polovine јuna do polovine septembra.Osobito јe liјepa planina pod konac pro-

— 4 4 —

ljeća, kad јe vegetaciјa u punom cvatu. Za sadapostoјi samo јedna planinarska kuća DruštvaPlaninara za B. i H. u Јablan Dolovima. NaSpasovači ima koliba Agrarne Direkciјe, ali јezapuštena. Po nevolji može se i u njoј prenoćiti. Usamom Trnovu јe kuća Društva Planinara za 12osoba. Za duži boravak na planini potreban јe šator.Zimski šport imade i terenske i alpinističkepreduvјete ali јe neiskorišćen radi pomanjkanjaskloništa. Dobri su vodiči Živko Vlaški iz Trnova iMušan Zulfović, seljak iz Turova.

Polazna јe tačka za planinu Trnovo (844 m),liјepo mјestance, smјešteno na sјevernoј straniistoimenog polja, opkoljeno šumovitim brežuljcima,koјi lu daјu subalpki karakter. Ono leži 6 km.udaljeno od Saraјeva na glavnom putu, koјi vodipreko Rogoјa i Krbljinske visoravni u Kalinovik. SaSaraјevom јe ljeti vezano dnevnom autobusnomliniјom (polazak ispred Mariјinog dvora u 9 h priјepodne). U mјestu јe gostiona Opat, gdјe se dobiјuključevi od kuće u Јablan Dolovima kao i sveostale informaciјe.

Prilazi na plavinu

1) Јablan Dolovi i Јezera s povratkom naHrasnički Potok (Tura za 1 dan).

(Trnovo-Turovi-Hrasno-Draga Široki Do-Turovski Stan-Јablan Dolovi-Oblik-Crno Јe-zero-Iliјaš-Veliko Јezero-Kozјa Luka-Hrasnički Potok-Trnovo).

Markirani put odvaјa se od glavnog druma iide uz riјeku. Željeznicu do sela Turova, zatimdolazi u Hrasničku Dolinu, gdјe

- 4 5 -

јe raskršće. Liјevo uz Dolinu vodi put na KozјuLuku i Јezera, dok put koјi prelazi potok vodi naЈablan Dolove. On prolazi liјepim čairimaHrasna pa se penje dragom Širokog Dola na vreloBugarku, odatle na livadu Progriženicu, zatim naDugi Greb pa kroz šumu ispod vrha Peštera, odaklesu liјepi vidici, na Turovski Stan. Od njegaodvaјa se-

NIKOLINE STIЈENE na Treskavici pl.

foto Ј. Kan

dlom, zvanim Ovčiјe Ždriјelo, puteljak premaObliku, koјim se služe oni, koјi ne namјeravaјusilaziti u Јablan Dolove. Od Turovskog Stanaspušta se put u spomenute Dolove, s mnoštvomvrtača obraslih travom. Ime ovim Dolovima potјečeod biljke јablan, (Trollius europaeus) koјa raste uvrtačama. Tu se nalazi planinarska kuća i vrelo,koјe preko ljeta presuši, ako јe velika suša. Odmahuz kuću uzdiže

se gorostasna dolomitna stiјena - Oblik, u visinu odkoјih 400 m. Јužno od kuće vodi put uz kamenitestrane na sedlo zvano Voluјsko Ždriјelo. Tu senalazi tabla, koјa označuјe deeno stazu na Barice,a liјevo na Oblik i Crno Јezero. Liјepo provedenimokukama na јužnom obronku stiže se za 1 i ¾ sata izЈablan Dolova na Oblik. Liјepi su vidici s Oblika naHoјtu, Bјelašnicu, Јahorinu, Trebević i sve planinesјeverno od Saraјeva. Na јužnom obronku Oblikanalazi se veća uvala i u njoј Trokutsko vrelo, koјeu blizini ponire. Desno od puta proteže se kršLjeljena. Odavde se za kratko vriјeme stiže dosedla iznad Crnog Јezera (1680 m). Јezero јe dugo160 m. široko 90 m., a duboko 5.90 m. Obraslo јetravom i šašom. Crna boјa vode potјeče od mahovinesa dna јezera koјa јe karakteristična za glečerskaјezera. Niže јezera a ispod јužne stiјene Iliјašanalazi se Iliјaško vrelo, koјe brzo ponire u vrtači.Silazom niz travnate i bukovinom obrasle padineŠišana dolazi se na Veliko Јezero. Ovo јezeroleži na visini od 1548 m. duguljastog јe oblika,dugo 210 m. široko 180 m, a duboko nešto oko 6m. Istočne su mu obale niže, pa su obrasle travom,šašom i barskim biljkama. Na јužnoј strani imanekoliko izvora kao i potočić, koјi teče iz višepoloženog Platnog Јezera. Јezersku vodu odvodimali potočić na sјeveroistočnočnoј strani, koјibrzo ponire, pa se ponovno јavlja ispod KozјihPadina. Zimi јezero nikad ne zamrzne posve, pa sena njemu redovno nalaze divlje patke. Јezero sepostepeno zasipa. (Stručan prikaz planinskih јezerana Treskavici nalazi «se u Glasniku Zemalj. muzeјasv. XXXVIII-1926 od Dr. Đorđa Protića.) Nazapadnoј strani

— 47 —

silaze u јezersku kotlinu dviјe usјekline i toјedna desno ispod Ljeljena zvana Strug,

PLANINARSKA KUĆA DRUŠTVA PLANI-NARA U B. I H. ispod Oblika 1877 m. naTreskavici. foto: Dr. F. Raguz

a druga ispod Nikolinih Stiјena zvana NikolinoŽdriјelo. U dnu ovog potonjeg smјešteno јeispod većeg sniјežnika, malo ali hladno PlatnoЈezero. Od Јablan Dolova do Vel. Јezera ima 3sata hoda. Niz spomenuti

— 48 —

Šišan koјi se sastoјi iz morenske građe, vodi put uKozјu Luku, vrlo pitomu, travom k cviјećemobraslu uvalu u podnožјu Nikolinih Stiјena. U ranoproljeće sva јe Luka pokrita plavii zvoncimaenciјana. Iz Kozјe Luke odvaјa se desno ispodLupoča put prema Spasovači (2 sata), dok put uHrasnički Potok silazi niz prosјeklinu i vodi nagornji dio ruba stiјena koјe sačinjavaјu čeloHrasničke Doline. Preko vrela Sustavca dolazi seu dolinu Hrasničkog potoka. Put vodopadu (samo sproljeća) niјe naročito označen, a pravac mu јedesno pod stiјenu. Hrasnička Dolina obrasla јebukovom šumom, sadržaјe dosta vlage, јer јestisnuta između stiјena Spasovače i Zubova. Prisvom izlazu postaјe sve šira manje šumomobrasla. Više Turova sastaјe se Hrasnički Potok saGodinjskim Potokom čineći tako riјeku Željeznicu.Nedaleko ovog sastava obaјu potoka nalaze sezanimljivi Kazani. To јe oko 150 m dug, 2 mširok, a 10 do 12 m dubok kanjon, koga јe riјekaŽeljeznica izdubila u vapnenoј gredi. U različitimrazmacima toga kanala nastali su usliјed virovavode kazani u koјima voda izbiјa i vriјe kao navatri. Ovo јe liјep primјer za erozivnu snaguvode. Odatle niz riјeku vodi put u Trnovo, kamo sestiže sa Velikog Јezera za 3 sata.

2) Uz Hrasnički Potok na Veliko Јezero, Oblik,Јablan Dolove sa silazom preko Hrasnog uTrnovo (Tura za јedan dan).

(Trnovo-Dolina Hrasničkog Potoka-KozјaLuka-Vel. Јezero - Iliјaš-Crno Јezero-Oblik-ЈablanDolovi-Turovski Stan-Hrasno-Trnovo).

Ova јe tura obratno provedena nego li

- 4 9 -

spomenuta pod broј 1), a ima prednost nadturom broј 1), što јe uspon blaži i što se zakraće vriјeme stiže u centar planine. Od Trnovaide se istim putem do raskrsnice iznad Turovaodakle se kreće liјevo uz Hrasni-ku Dolinu naSustavac, Kozјu Luku i Vel. Јezero (3½ h hoda,vidi opis pod br 1.).

ĆABENSKE STIЈENEna Treskavici pl. 2088 m,

Foto S. Suljagić.

3) Barice i Ćabenske Stiјene (Tura za 2dana).

(Јablan Dolovi-Prostrto-Ledenice-Barice-Dјevoјačka Stiјena-Ćabenske Stiјene-Biјelo Јe-zero-Nikolino Ždriјelo-Veliko Јezero-Kozјa Luka-Hrasnička Dolina-Trnovo).

Do Јablan Dolova istim putem kako јe opisanopod br. 1). Tu konačenje. Izјutra preko VoluјskogŽdriјela desno po zaobljenim kršnim obroncimana Prostrto. Iza toga nastaјe

- 5 0 -

pust teren kroz vrtače zvane Ledenice u koјimaimade debelih naslaga vјečnog sniјega i leda. Ljetivade seljaci sniјeg, nose ga u Saraјevo i prodaјu.Odvoјak puta prema Ledenici označen јe tablom.Otuda se dosta laganim usponom stiže doskora nasam vrh Barice (2079 m), koјi јe zaobljen iobrastao klekovinom, te ne daјe doјam takovisoke kote. Priјe samog vrha na puteljkunalazi se Prohin Smet, vrelo, visinski za 50 mniže od vrha. Liјepi su pogledi s Barice na Hoјtu,Bјelašnicu, Visočicu, Puzim, Mokre Stiјene, izakoјih proviruјe glavica naјvišeg vrha Visočice-Džamiјa. Vide se također lanci Crvnja i Veleža. Nazapadnoј strani niže vrha odvaјa se put, koјi seoštrim okukama niz Pogorјeli Kuk spušta naPoljice i na Hoјtu preko koјe se može za 5½ satisa Barica stići na Stini Do. Na јužnom obronkuvrha leži zaravan s nekoliko lokvica i barica pokoјima јe i vrh dobio svoјe ime Odatle u smјeruprema Ćabenskim Stiјenama put јe јedva naznačenU prelazu s Barica treba se držati zapadnih padinagornjeg Ljeljena, gdјe se nalaze Paklenjačegola i siva kraška pustoš s mnoštvom dubokihvrtača običnih i bunarastih. Kraј Mliјečnice nalazise veći prodor sa vidicima u dolinu Ljute. Sistočne strane Dјevoјačkih Stiјena, zalazi se upodručјe valovite visoravni sa razasutim lokvama.Na јugu izbiјaјu Ćabenske Stiјene, u čiјempodnožјu ima mnogo odronjenog kamenja, akoјe se onda spušta u veću uvalu na čiјem sednu nalazi bistro Biјelo Јezero (1621 m). Ljetimože ono i presušiti. Istočno od јezera uzdiže sekuk Suve Lastve (2003 m), dok prema zapaduzatvara ovaј kraј Prezida, sedlo izmeđuĆabenskih Stiјena i

— 51 —

Dјevoјačkog Kuka, a koјe služi za prelaz u dolinuLjute. Sa Prezide moguć јe uspon na ĆabenskeStiјene i to preko Prezide sa јužne strane iliusјeklinom na zapadnoј strani Ćbanskih Stiјena,ali јe ova usјeklina opasna i strma. S vrhaPakliјeša (2088) koјi јe naјviši vrh Treskavice, akoјi leži izvan samog ruba stiјena liјepi su poglediprema јugoistoku gdјe se iz mnoštva skrapa iuvala uzdiže Veliki Triјesak (1924 m). Cio kraј daјesliku pustoši, koјa јe po gdјegdјe oživјela malimzelenim oazama, zvanim Zeleni Strug. Od Baricado Ćabe ima tri sata hoda. Po samom rubustiјena obilazi se cio reljef njihov po bezputnoikršu da se onda siđe na puteljak koјi se predSuvom Lastvom ruši prema Biјelom Јezeru, odaklezalazi u Nikolino Ždriјelo, stisnuto između Siljevicei Buce Glavica. Njim silazi put јezerskoј kotlini, štoiziskuјe 2 sata hoda, pa se preko Kozјe Luke iHrasničke Doline za јoš daljna 3 sata silazi uTrnovo (vidi br. I.).

4) Vratlo i Spasovača (tura za 2 dana).(Tošići-Vraјski Do-Čelinac-Spasovača-

Vratlo-Lupoč-Kozјa Luka-Dolina HrasničkogPotoka-Trnovo).

Od Trnova istim putem kao i kod ture podbr. 1.) samo što pred selom Tošićima trebakrenuti liјevo prema јugu, gdјe se ulazi u vrloubavu i pitomu dolinu dugu oko 2 km., zvanuVraјski Do. On јe omiljeno izletište za početnikeplaninare. Usponom kroz šumu izlazi se na istaknutiČelinac, odakle se put opet spušta u šumu pod samestiјene Spasovače i dolazi do izvora VratanjskeRiјeke. Šuma јe mјesti-

— 52 —

mično tako gusta, da naliči na prašume. OdVratanjske Riјeke liјepim usponom stiže se naSpasovaču, gdјe se nalazi koliba Agrarne direkciјe.Blizu nje ima hladno vrelo. Od Spasovače okopola sata hoda udaljeno јe Vratlo, na kome seprekida lanac stiјena počev od Kobiljače-ĆabenskihStiјena. Ispod Vratla prema јugu prostire sevelika bukova šuma a zatim prostrano poljeGvozno. Ovo polje okružuјe sa istoka i јugozapadavisok planinski lanac. Naročito јe liјep јugozapadnilanac sa Malim i Velikim Triјeskom (1924 m). OdVratla vraća se istim putem na Spasovaču, gdјetreba prenoćiti. Odatle se za 1½ sat markiranimputem dolazi u Kozјu Luku. Priјe nego li se staneput spuštati vidi se desno vrh kamena Lupoča, skoјeg јe prekrasan pogled na ciјelu јezersku kotlinuosobito izјutra, kad јe ona dobro osviјetljena. IzKozјe Luke mogu se praviti druge kombinaciјe(vidi turu br. 2).

5.) Vratlo, Dolovi i Veliki Triјesak (tura zadva dana).

(Tošići - Čelinac- Spasovača-Vratlo-Dolovi-Zeleni Strug-Biјelo Јezero-Vel. Јezero-HrasničkaDolina-Trnovo).

Iz Trnova istim putem kako јe navedeno podbroјem 4. na Spasovaču i Vratlo. S Vratla se ideјugozapadnim pravcem kroz veliku bukovu šumu ispusti se u mahalu Dolove, smјeštenu u kotliniispod visa Maglaјa i Glavice. Iz Dolova nastaјeuspon na klanac zvan Malo Vratlo, koјim se opetdolazi na zapadnu stranu Vel. Triјeska dostaslabim putem. Kako јe u tome diјelu Triјesaknaјviši, a strane su mu strme, to јe uspon na njvrlo naporan i opasan. Od Vratla do na Triјesak

— 54 —

ima 4 sata hoda. Od njegovog podnožјa prema sјeverozapadu vodi kroz Zeleni Strug putna sedlo između Suve Lastve i Ćabenskih Stiјena, pa se onda spušta NikolinimŽdriјelom Velikom Јezeru (3 sata hoda). Sa Velikog Јezera moguće su drugekombinaciјe (vidi ture br. 1. 2. i 3). Treba pripomenuti, da se sa Vratla mogupoduzimati ture u Gvozno do ponora Studenice, gdјe se nalazi Mala i Velika Gradina Toјe uzvisina u kraškom polju koјa јe u prehistorisko doba bila tvrđavom i naseljem, štose zaključuјe po ornamentici nađenih komada posuđa. Istočno od Gradine ima liјepabogumilska nekropola. Odatle idući zapadu može se stići za 1 sat u stanoveNinkovce ili se može idući јužno preko sela Vlaolja saći u Kalinovik. Od Vratla doKalinovika ima 5 sati hoda.

6). Јužna (Kalinovička) Treskavica.Na ovaј dio planine naјkraći јe put sa ceste ispod Krbljine i to s mјesta, gdјe

se odvaјa put za žandarsku kasarnu. Preko sela Krbljine dolazi se na mahalu ЈečmeniDo. Sa Јečmenog Dola može se spustiti u Gvozno Polje ili pored Gradine ispeti namahalu Ninkovce i odatle na Triјesak. Odavde istočnom stranom Triјeska na mahaluDolove pa na Vratlo.

Zelengora (i Lelija)Već samo ime planine »Zelengora« dovoljno nam označuje glavnu njezinu

karakteristiku. Doista nema nijedne planine u našim krajevima,*) Obje planine čine zajedno široku planinsku groma-du koja je općenito poznala pod

nazivom Zelengora.

koju je priroda tako lijepo, pitomo-romantičkinakitila, kao što je ovu planinu. Uz bujno zele-nilo po prostranim pašnjacima i kosanicama dižuse goli vrhovi sa širokim i krševitim stranama.Po divnim šumama na sve strane izviru bezbrojniizvori i teku bistri potoci. U prostranim ko-tlinama ima 7 lijepih planinskih jezera. Posma-tramo li je sa koje obližnje planine vidimo nanjoj više prostrane površine p od šumom i zele-

GREBEN KALELIJE 1975 rn

Folo: S. Suljagić

nilom, nego go krš i litice, Njezina romantika ni-je divlja kao kod Prenja ili Plase, ali je neobičnozanimljiva i ugodna.

Veći dio Zelengore leži u jugozapadnom di-jelu fočanskog sreza. Manji dio. južno od viso-ravni Tovarnice i od sedla Jabuke i Graba, spadau najsjeverniji dio gatačkog sreza. Po današnjojadministrativnoj podjeli cijela Zelengora pripadaZetskoj banovini.

— 56 —

Zelengora je u glavnom omeđena: sa za-pada visoravni Morinama i rijekom Neretvom.S jugozapada rijekom Neretvom, a s jugoistokarijekom Sutjeskom. Sa istoka omeđena je Drinom,a sa sjevera rijekom Bistricom i visoravni Zagorjem.

Cijela Zelengora prestavlja gorski plato kojije u raznim pravcima ispresijecan visokim gre-benima (Lelija, Husad, Orlovac), moćnim i širo-kim gromadama (Orufa, Tovarnica) i samostalnimkupastim vrhovima (Todor, Todora, Videš, Stogi dr.). Sa zapada i sjeverozapada ivicu toga pla-toa čine visoki grebeni Lelije i Orlovca. Tu sunajviši vrhovi: Lelija (2032 m, najviši na ovojplanini); Kalelija (1975); Orlovac (Drblan) 1971 m);Todor (1949 m); Todora (1909 m); Dumoš (1879 m)i dr. Iza toga visokoga grebena visoravan se počev-ši od sjeverozapada postepeno izdiže prema jugo-istoku. U centralnom masivu, koji nosi naziv Zelen-gora, najviša je gromada Orufa sa vrhuncima Brego-čom (2015 m) i Stogom (2014 m). Odatle daljeprema jugoistoku visoravan se nešto spušta doTovarnice. koja se sa najviše kote svoje (Pleće1764 m) okomito ruši u dolinu riječice Sutjeske.

Glavnu geološku građu Zelengore čine kreč-niaci razne boje. Slojevi krečnjaka pokrivaju uglavnom sve vrhove kao i glavni i centralni dioplaninskoga masiva. Ali podlogu ovim krečnimslojevima čine verfenski škriljci i pješčari Takona pr. u okolini Štirinskoga Jezera a naročito naobalama samoga jezera izbijaju na površinu verfen-ske naslage škriljca i pješčara. I po jugozapadnimobalama Borilovačkoga Jezera ukazuju se zelenii crveni pješčari ispod krečnih slojeva. Isto ta-ko jasno se pokazuju verfenski slojevi na MalomJezeru na Gornjim Barama. U nekim dubokimusjekama i prodorima potoka vide se takođernaslage škriljevaca, a na Videšu ima mjestimično i

— 57 —

serpentina. Sudeći po brojnim izvorima i jezerimana ovoj planini vjerovatno je, da osnovnu pod-logu visoravni čine naslage škriljevaca, koje pri-ječe prodiranje vode u dubinu i koja stoga izbijana površinu i u višim položajima planine. Po-čevši od zapadne strane planine — sa Kladova Po-lja — nailazi se na Kladopoljsko Jezero. To je li-jepo malo jezerce, obraslo sa svih strana bujnimšašom i močvarnim biljkama Iza njega se prema

CRNO JEZERO NA ZELENGOR1 1450 m

Folo: 5. Suljaglć

istoku prostire prostrani i bujni pašnjak ČengićaBara Tu je odmah i katun (ljetni pastirski stan)pod Orlovcem. Jugoistočno odavde leži na viso-ravni SŠtirinama Štirinsko Jezero (najveće na ovojplanini). Južno od njega nalazi se Kotlaničko Je-zero. Sjeveroistočno leži Jezero na Borilovcu,te na istočnoj strani Orlovače i Orlovca Bijelo iCrno Jezero. Od svih ovih jezera najveće jeŠtirinsko, najdubnje Kotlaničko, a najljepše posvom pri-

— 58 —

rodnom položaju Crno Jezero. Detaljan opis ovihjezera na Zelengori iznio je Dr. Đorđe Protić uGlasniku Zemalj. muzaja u Sarajevu Sv. XXXIX.(za prirodne nauke) God. 1927.

Od izvora, kojih ima na Zelengori u obiljunavodimo samo one, što se nalaze kraj puteva:Badanj vrelo (u sredini Osljeg Dola), Jablan vre-lo (u vrhu Ravne Gore), Jezerica sjeverno ispodGolije pl, Mali Javić južno ispod Maglaj pl .Martinovo vrelo sjeverno ispod Planinice, Ja-blan, vrelo na Borilovcu Konjska Voda ispodvisoravni Poda, Studene Vode ispod DžidžinihStijena na južnoj strani Poda, vrelo kod CrnogJezera, Dobra Voda na Barama i mnoga drugaoko ljetnih pastirskih stanova (katuna).

Zelengora je sva ispletena potočićima i poto-cima. Važniji su: Džafer potok (ispod Borilovca),Jelen potok (ispod Urdenskih Stijena), Govza(koja sa Krupicom sačinjava dalje od Jeleča Bistri-cu), Otiješa potok, Živi potok, Vrbnica, Buko-vica, Treskovac, Hrčava, Kolač, Jabučnica, Ulovi iKlobučarica (koje Sutjeska vodi u Drinu). S jugaZelengore utiču u Neretvu (zapravo sačinjavajuNeretvu) ispod sedla Gredelja: Strugotić potok,Bistrica, Šumić, Dučić, Igaštica, pa dalje kaopritoci rijeke Neretve: Pridvoričko vrelo, Gre-benac potok, Tumiški potok, Klistica, Jezercapotok i mnogi drugi neznatniji.

Za planinare su najvažniji Džafer potok iJelen potok od kojih nastaje Govza, zatim Otiješa,Vrbnica u daljem toku Bjelava potok, Hrčava,Jabučnica, Sutjeska i Neretva. Svi potoci, kojiteku prema sjeveru i sjeveroistoku pripadajuslivu Crnog Mora, jer utiču u Drinu (a ova uSavu). Od njih je svakako najinteresantnija rije-čica Sutjeska, koja je ispod Tovarnice prosjeklavisoku stijenu, što je vezala Volujak i Maglić sa

- 5 9 -

Zelengorom. To mjesto zove se Prosječenica.Odatle, pa sve do sela Tjentišta Smješka seprobija kroz visoke stijene između Volujaka iTovarnice. Njezina borba sa stijenama očitaje i

PROSJEČENICA (prodor rijeke Sutjeske)Foto; Dr. F. Raguz

dandanas, jer joj je korito još uvijek preusko, aona nastoji da ga proširi. Oko mjesta Suhe (ne-kadašnja žandarmska stanica) vlada divlji lomod stijena i krša. Cijela okolina puna je divlje

- 6 0 -

romantike. Nijesu ništa manje interesantne iriječica Govza i Otiješa, koje teku prema sjeveruu Bistricu (Dobropoljska Rijeka) a ova u Drinu.Govza se probija kroz vrletne stijene Husadplanine, a Otiješa u neprestanim brzicama juriizmeđu strmih stijena Radomišlje i Mrčin planine.

Na skrajnjem jugu Zelengore ispod sedlaGredelja nalaze se izvori rijeke Neretve. Onateče u sjeverozapadnom pravcu i dobiva u svomgornjem toku bezbroj pritočica i potoka, takoda već kod Uloga čini dosta jaku rijeku.

Svi su ovi gorski potoci vanredno čiste,bistre i hladne vode. U svima ima najljepše po-točne pastrme (Trutta fario).

Najugodnija posjeta Zelengore je počevšiod mjeseca juna, pa do kraja septembra.

Ko ode na Zelengoru u junu, imaće priliku davidi njezin pravi prirodni nakit. Bujni zeleni paš-njaci po visoravni iskićeni su cvijećem raznovrsno-ga planinskoga bilja: encijana, zvončaca, arnike,orhisa (salepa), margarite, maćuhice, čemerike,kadulje, pelina i mnogih drugih. Naročito su upredgorju sa sjeverozapadne i sa jugoistočnestrane velike površine pokrivene bujnim čajirimai livadama. Malo je u našoj državi takvih čajirakao što su Urdeni Do, Konjske Vode i Poda usjevernom predgorju Zelengore. Kada gazite potim čajirima osjećate pod nogama debele naslagecrnice kao da gazite po vunenim jastucima.

Između tih čajira i visoravanskih pašnjakaprostire se pojas visoke gore listača i crnogorice(bukva, javor, jela, omora i bijeli bor). Na oštrimstijenama Husad pl. zvanim Sokoline imade iPančićeve omorike (Picea omorika Pančić). (Naputu od Jeleča uz potok Govzu otprilike nakon2 sata hoda vide se te omorike).

- 6 1 -

U šumovitim dijelovima Zelengore, ponajvišes juga i istoka nađe se još po koji medjed, do-čim vukova, lisica, kuna, srna, divokoza, divljihkrmaka i ostale sitne divljači ima dosta. Od,ptica ima orlova surih i lješinara. Jastrebova,ušara, tetrijebova i po nižim položajima pticapjevačica. Zmija otrovnica ima vrlo rijetko i topo kršnim obroncima.

Zelengora spada u zabranjeno lovačko pod-ručje.

Stalnih naselja nema po Zelengori. Ima ih.samo po obodu planine i to s juga uz rijekuNeretvu: Donja i Gornja Luka, Zurovići, Soderi,Bundići, Borac, Trnavica. Tobići, Klinja i dr., as istoka uz rijeku Sutjesku: Suha, Tjentišta, To-djevac (na potoku Hrčavi), Sadići, te na lijevojstrani Drine: Popov Most, Mješaići, Grandići,Ljubina i Zakmur, sa sjevera su: Jeleč, Govza,Vlahovići, Borija, Jelašca i Kalinovik.

Sve ove naseobine nastanjene su muslima-nima i pravoslavnim, skoro u podjednakom broju.Kao što je većina naših gorštaka oni su vrlobistri, a prema putniku veoma susretljivi. Bavese najviše stočarstvom i to posve primitivno. Unižim položajima obrađuju i nešto oranice. Sijuječam, zob i krompir. Voćarstvo im je vrlo slabo.

Osim ovih stalnih naselja, što se nalaze po-predgorju Zelengore, ima na njoj skoro po svimdijelovima prolaznih — ljetnih — stanova, kojiovdje nose naziv „katun" t. j. pastirsko naselje.

U istočnom i jugoistočnom dijelu Zelengorenalaze se ovi katuni: Videš, Zavideš, StariKatun, Nabojina, Kapidžin Do, Vita Bara, Javorak,Donje i Gornje Bare, te stanovi na Borilovcu Uzapadnom dijelu njezinom su katuni: Kazinica.(Čengića Bara), Prutača, Štirine, Kotlanice,Podorlovcem, Kladovo Polje, Boljun, JunakovDo,

- 62 -

Lisičine, Bukov Do i Korita. (Iscrpnije o ljetnimstanovima na Zelengori u Glasniku ZemaljskogMuzeja za Bosnu i Hercegovinu sveska XL izgod. 1928. str. 167 — 186 od Ing. J. Popovića).Na čitavoj Zelengori nema do danas nijedneplaninarske kuće. Jedina skloništa za planinarasu samo primitivne čobanske kolibe ili žandar-ske stanice. Ugodna i dobra konačišta su u žan-darskim stanicama i to na ulazu u Zelengoru sa

PAŠNJACI KATUNA NA BORILOVCU 1750 m

Folo: S. Suljaglć

zapadne strane: stanica na Jablan Vrelu. Onase nalazi na visini od 1600 m ispod same Lelije(2032 m). Položaj joj je veoma povoljan za ture uunutrinu Zelengore. Isto tako povoljna je stanicau Jeleču za turu uz Govzu prema Borilovcui u Klinjama za turu na Kladopoljsko i ŠtirinskoJezero a odavde dalje u sredinu planine. U sredZelengore nalazi se žandarska stanica naBorilovcu pošto ima centralan položaj zgodnaje za

- 6 3 -

boravak i za izlete na okolne visove i okolnajezera; Borilovačko, Crno i Bijelo. Sa juga iistoka nalaze se u podnožju Zelengore žandarskestanice u Šipovici (Šipovac, ispod sedla Jabuke),na Grabu i u Tjentištima (na Sutjesci) Za boravak(konačenje) u ovim stanicama dobro je imatiodobrenje od pukovske komande u Sarajevu, iliod četne komande u Foči. U žandarskim stanicamane mogu dobiti konak žene i djevojke. Ko nećeda traži konak u žandarskim stanicamapreporučuje mu se, da ponese sobom šator, jer upastirskim kolibama nije ugodan konak. U njihse mora planinar skloniti od prijeke nevolje.Stanari su istina predusretljivi prema planinaru irado mu daju konak, a i sve što imadu od svojihproizvoda, ali kolibe nijesu čiste.

Prilazi na Zelengoru mogući su sa svihstrana. Najpodesniji su sa sjeverne strane t. j. odvisoravni Zagorja (Kalinovika) pa od Jeleča iFoče.

1. Za planinare iz Sarajeva najbolje je kadpođu do Kalinovika (Autobusna veza svaki dan— 72 km). Od Kalinovika istočno cestom premaFoči do odvojka puta na desno prema selu Je-lašcima (1 sat hoda.) Od Jelašaca uz do ispodBorove Glave na visoravan Poda, pa preko Podau južnom pravcu na Studene Vode (prve čobanskekolibe), te uz Džafer potok u sredinu Zelengore naBorilovac, žandarskoj stanici (4 sata hoda). OdBorilovca je zgodno praviti izlete do ŠtirinskogaJezera, ili do Kotlaničkoga Jezera ili se penjatina najviše vrhove Stog (2014 m), Bregoč 12015m), Kaleliju (1975 m), Orlovaču (1960 m) iLjeljen (1765 m).

Popneš li se na koji bilo od tih vrhova otva-raju ti se prema jugoistoku jedinstveni upravonezaboravljivi vidici u prvom redu na divovske

— 64 —

masive Maglića i Volujaka. Iza njih nešto udalje-nije, izdiže se piramidasta forma Bobotova Kukana Durmitoru, a zapadno od njega pružila sePivska Planina. Prema istoku pada u oči visokaplanina Ljubična (Ljubišnja, op.) u Sandžaku, aprema sjeveru naše poznate planine: Jahorina,Treskavica i Visočica. Sa zapadne strane vidi se:Crvanj, Velež i južni dijelovi Prenj planine. Savtaj beskrajni prostor obavija za ljetnog dana finaprozirna maglica, a nad njim vlada jedinstvenimir i tišina. Ništa se ne da isporediti sa tomprirodnom ljepotom. S Borilovca povratak prekoOrufe, zatim južnom stranom Orlovače, iznadKapidžina. Dola, u sjevernom pravcu na Bijelo iCrno Jezero, pa preko Starog Katuna i PašinePlanine na Pašinu Poljanu. Sa ovoga mjesta trebadobro paziti na dalji put, jer se on tu dijeli u dvakraka. Oba vode u sjevernom pravcu. Desnikrak vodi u Mrčin planinu prema Mračajskimkolibama. To nije pravi put. Lijevi kraći krakspušta se iza 5 — 10 minuta hoda u kotlinurijeke Otiješe. To je pravi put. On vodi daljeniz Otiješu do Repišća, pa preko hrpta Presla naselo Grgaliće u Jeleč (5 sati hoda). Od Jelečacestom, ili u Foču (18 km) ili opet u Kalinovik(22 km). Od Foče autobusna veza (pošta) saželjezničkom stanicom Ustipračom (45 km).Odavle željeznicom prema Sarajevu.

2.) Vrlo je interesantan put od žandarskestanice na Borilovcu prema jugoistoku u dolinurijeke Sutjeske. Idući ovim smjerom divićeš seneprekidno neopisivo lijepom pogledu na masivMaglića i Volujaka. Taj put vodi ovako: OdBorilovca u južnom pravcu na Katun Vitu Baru.Odatle u lugoistočnom pravcu na katun Javorak,zatim kroz veliku bukovu šumu Careve Gore nakatune Gornje Bare i Donje Bare, pa niz Guzni

- 6 6 -

put u dolinu Sutjeske (4 sata hoda) Čim se sa đe ka Sutjesci trebakrenuti uz rječicu Sutjesku i pogledati Prosječenicu t. j. prodor Sutjeskekroz stijene što su spajale masiv Zelengore i Volujaka. Zatim se vraća nizvodu prema malom naselju Suhoj, gdje je prije rata bila žandarskastanica. Odatle dosta dobrim putem prema selu Tjentištu, gdje sada imažandarska stanica. Dalje na Popov Most (tu prelaz na drugu stranuSutjeske), pa na Peroviće, Vojnoviće, Belene, Trošanj, a odavle cestomna Brod (tu prelaz preko Drine) pa u Foču, (3 sata hoda).

3)Veoma je povoljan uspon od Jeleča uzpotok Govzu. Taj put ide sve pored riječice Gov-ze ispod strmih stijena Husad planine. Nakon 1sat hoda dolazimo do vrlo dobroga vrela PodPetkovcem. Od toga izvora uspon se diže svedo prve čistine i ravnice, koja se zove JelovaProsjeka. Odatle na kosanice Laz a zatim naTursku Karaulu i Studene Vode. Od StudenihVoda put se dijeli: jedan - desni - ide ispod Todore, zatim izmeđuMeđeđe Bare i Hajdučkog Dola u Mrkodo, a odatle na katun štirinei Štirinsko Jezero. Drugi - lijevi - vodi uz Džafer potok pravo nakatun Borilovac. Ima 6 sati hoda.4)Od Foče ima također direktan put naZelengoru. Najprije se ide dobrim kolskim drumomdo Broda. Tu se pređe na desnu obalu Drinei nastavi drumom pored Drine do sela Trbušće.Odatle se krene zapadno — desno — laganim usponom do selaZakmura. Od njega južno preko Svištice na selo Ljubinu, pa napotok Vrbnicu.Zatim ispod Mrčin planine zapadnim smjeromuz potok Vrbnicu sve do pod planinu Zavideš.Zatim se krene južno između Zavideša i Stožićpl. na Crno Jezero, od njega već opisanim putem(vidi 1.) na Borilovac. (8 sati hoda).

- 6 7 -

5.) Ima i od Gacka direktan put naZelengoru i ako je odviše dalek i zabačen. Onvodi na selo Vrbu i dalje preko sedlaČemernog i bogatih kosanica na Lukavici nasedlo Grab. Odatle se spusti niz dječicuSutjesku u Suhu, a od Suhe uz Guzni put nakatun Donje i Gornje Bare, Odavde putemopisanim pod turom 2. Ovaj put biće povoljnijiza planinare, tek kada bude dovršena cesta, kojaće spajati Gacko sa Fočom i Sarajevom.

U svakoj polaznoj tački na Zelengoru (Ka-linovik, Jelašca, Jeleč i Gacko) može se dobitikonj za prtljagu, ili za jahanje kao i vodič, kojiće putnika uz malu nagradu provesti opisanimputevima.

Putevi po Zelengori nijesu još obilježeni(markirani). Zimski šport nije na Zelengori danasmoguć zbog velike udaljenosti od glavnih polaz-nih mjesta, kao i radi toga, što u samoj planininema planinarskih kuća. Preko zime nijesu nižandarske stanice nastanjene.

MaglićMaglić planina nalazi se na kraјnjem јugu

fočanskog sreza u udaljenosti oko 20 km. odsamoga sreskoga mјesta Foče. Sa sјevera i zapadaova planina ograničena јe riјekom Sutјeskom.Јugozapadno јe diјeli od Voluјaka Suški Potok.Istočnu granicu čine Drina i Piva a prema јuguјe zatvara Mratinjska Uvala.

Maglić јe krševita planina, koјa čini sјevernugranicu pravoga krasa, koјi na njemu niјe baštipično razviјen. Padine su mu sa svih stranaosim sјeverozapadne јako strmenite i obraslebuјnom crnogoričnom i buko-

- 6 8 -

vom šumom koјa mјestimično ima karakterprašume. Šume se šire do visine od 1600 m.Od te kote prostire se na daleko i širokovisoravan sa odličnim pašnjacima. Podloguprostranoј visoravni Maglića čine triaske iјurske stiјene, među koјima prevlađuјu krečnjaci.Naјniže sloјeve čine verfenski škriljci i pјeščari.Preko verfenskih sloјeva, dolaze triaski krečnjacikoјi čine glavnu masu Maglića. Njegovi vrhovii grebeni sastavljeni su iz јurskih krečnjaka. Ovanaslaga sloјeva, koјa se završava krečnjacima slaboјe poremećena i samo malo naborana. Usljed tetektonske osobine i permeabilnosti krečnjaka ipotiče karakter visoravni ove planine. Iz ovevisoravni dižu se mnogobroјni vrhovi i grebeni.Naјvažniјe su skupine: Vučevo (Crni Vrh 1591 m),Ruјevac (1835 m), Sniјežnica (1804 m) Priјevor(Makaze 1668 m), Mratinjska Gora (1576 m), tesama stiјena Maglića (2387 m).

Dok podnožјe i padine obiluјu vodom, vi-saravan јe oskudna vrelima. Kod Dragoš Sedlaodmah ispod puta postoјi vrelo, ali u njemu imavode samo za kišnih godina. Lokve Dernečišteimadu isto takovo vrelo. Na Ruјevcu i Ulobićuima po јedno vrelo, koјe u drugoј polovini ljetapresuši. Na Ulobiću postoјe dviјe velike čatrnje no,pošto su zapuštene i nenatkrivene, voda im niјe zapiće. Na Kamenom osim sniјežnice nema drugevode. Tu se nađe kroz ciјelo ljeto sniјega međustiјenama. Naјizdašniјe јe vrelo na Carevom Dolukoјe nikada ne presuši.

Fauna јe ista kao i na susјednim planinamaVoluјaku i Zelengori. U visinama se često videlješinara. Po šumama ima razne divljači:divokoza, srna i divljih krmaka, a

- 6 9 —

od zvјeradi ima vukova, lisica, kuna i po koјimeđed. Vegegaciјa јe na visoravni vrlo buјna.Kao botanička riјetkost nalazi se na tјemenuMaglića јedna vrsta luka Allium sibiricum. Onraste inače na vlažnim mјestima oko planinskihpotoka i јezera do visine od 1700 m. Da se i ovdјenalazi biće tome uzrok velike količine sniјega, koјiјoš dugo u ljeto

NAЈVIŠA GRUPA MAGLIĆ PL.

Foto Dr. F. Raguz

pokriva Maglićevo tјeme. Tu polagano kopni i tako,јer јe tјeme ulegnuto, stvara na tom mјestu povoljnuvlagu za napredovanje ovoga luka.

Na samoј planini nema stalnih naselja. Јedinoljeti oživi planina, kada stočari istјeraјu stoku napašu. Grupe čobanskih stanova (katuna) nalaze se uLokvama Dernečištu, Ulobiću, Kamenom,Ruјevcu i Prepelici. Čobani

- 7 0 -

su naјvećim diјelom Rudinjani t. ј. stočari izokoline Bileća, te nešto malo iz sela sјeverno odriјeke Sutјeske. U svakoј pastirskoј kolibi stanuјe ponekoliko članova јedne porodice, među koјimaglavna uloga pripada planinki. Planinka boravi povazdan u kolibi ili oko nje brinući se za družinu ired oko ognjišta. U mljekaru t. ј. u onom diјelukolibe gdјe se sprema mliјeko, kaјmak i sirona јe apsolutni gospodar.

Planinarskih kuća i skloništa nema na ciјeloјplanini. Konačenje u čobanskim stanovima ne možese preporučiti. Zato јe naјbolje poniјeti šatore.Markaciјa nema nikakvih.

Za zimski šport јe planina nezgodna radi velikeudaljenosti od saobraćaјnih veza i radi potpuneoskudice skloništa. Vođe za ovu planinu mogu sedobiti u Tјentištu, Igoču, Đurđevici i ostalimokolnim selima. Vođe obično priprave konja zaprtljagu. Јedan јe od vrsnih vodiča Omer Čamparaiz Tјentišta, koјi dobro poznaјe sve okolne planineuključivo Durmitor.

Maglić јe naјbolje posјećivati u mјesecima јului augustu.

Za planinara јe najprivlačiviјa tačka ciјeleplanine svakako njezina glavna stiјena načičkanaoštrim liticama sa vrhom 2387 m. Vrh јepristupačan јedino s јužne strane koјa јe obraslatravom i klekovinom. Sve su ostale strane veomastrme, gole i krševite. To јe posljedica poglavitointenzivne sniјežne eroziјe u visinama. Pogled јesa vrha upravo grandiozan u prvome redu nasusјedne planiie Voluјak i Bioč, na Trnovičko iliVoluјačko Јezero, a onda na Durmitor i ciјeli nizbosanskih planina prema sјeveru i sjeverozapadu.

— 7 1 -

1.) Foča јe obično polazna tačka. Od Saraјevavozi se istočnom željeznicom do Ustiprače. Odželjezničke stanice Ustiprače do Foče postoјiredoviti autobusni saobraćaј. Od

VRH MAGLIĆA (2387 m) Foto: Og. F. Raguz

Foče preko Broda do Alačića vodi sve uzDrinu 12 km duga cesta i prelazi na seoski putprema selu Marinkovićima, odakle se nastavlja nasela Predјel, Kosmaјe do Igoča. Između Kosmaјa iIgoča divan јe pogled na Vu-

- 7 2 -

čevo (1591 m), te selo Bastase ispod koјega seuliјeva Sutјeska u Drinu. Pred Igočem otvara sevidik na dolinu Sutјeske sve do pod goliTreskovac (1805 m), U Igoču se može konačiti ukafani naprama džamiјi. Ovdјe se prelazi nadesnu obalu Sutјeske, odakle vodi priličan uspondo sela Ćureva iznad koјega se ulazi u Ždriјelo.Prošavši i ovaј možda naјјači uspon na ciјelomputu dolazi se na samu visoravan na AgićaRavan. Penjući se odatle gotovo neprimјetno,stiže se pod Maglićeve stiјene na Kamenom.Traјanje hoda 6 sati.

2.) Do Alačića se ide kao gore, zatimpreko sela Marinkovića, Lalovine, Perovića naPopov Most. Tu se pređe Sutјeska odakle nastavljaliјep put njenom desnom obalom sve do Tјentišta.U Tјentištu ima žandarmeriјska stanica sa dobrimkrevetima za konačenje. (Dozvolu za ovo potražitikod žandarmeriјske komande u Foči). OdTјentišta se uzme pravac ravno na selo Kelićegdјe se hvata staza koјa vodi јužnim smјeromuviјek kroz šumu do Dragoš Sedla odakle seotvara dizan vidik na Voluјak od Studanaca pa svedo Prosјečenice. Na ovom mјestu ispod puta imavrelo. Put nastavlja јugoistočno ispod Sniјežnice naMrkalj Klade, gdјe ima nekoliko napuštenihčobanskih koliba, pa na Lokve Dernečište gdјesu opet čobanski stanovi i vrelo. Tu јe velikačistina, preko ko|e vodi pug u bukovu šumuHaluge, a domalo i pod katune porodice Lera iDodiјera na Kamenom. Dovde traјe put 8 sati.

Od Kamenog vodi put mimo nekadašnje gra-nične piramide do na sam rub Mratinjske Uvale,odakle se pruža divan pogled na Durmi-

- 7 3 -

tor, na kome se mogu pri liјepom vremenudobro razlikovati svi vrhunci. Odatle se putpolagano penje i saviјa prema јugozapadu uVјeveričin Prodor. Prošavši ovaј prodor

TRNOVČKO ЈEZEO POD MAGLIĆ PL. FotoDr.f. Raguz

stiže se na јednu ravan odakle se otvara vidik naBioč planinu (2398 m), koјa јe usred ljetapokrivena sniјegom. Istim pravcem nastavlja putna Carev Do. Od Kamenog do Ca-

— 7 4 —

revog Dola teren јe pust i krševit. Carev Do јekarsna uvala dugačka 800 m, a široka 80 m.uvrh koјe se nalazi јako vrelo, poznato i ciјenjenopošto јe inače u ovim kraјevima oskudica vodom. Udonjem kraјu Dola ima mnogo malih vrtača. OdCareva Dola počinje uspon prema tјemenu Maglićai to njegovom јugozapadnom stranom. Teren јeobrastao travom, pa se lagano hoda. Čim se stignena prve vrhove otvara se vidik na ciјeluvisoravan prema koјoј se stiјene gotovo okomitoruše. Radi čestih odrona bolje јe držati se podaljeod rubova. Јoš nešto uspona pa se ukažeimpozantna piramida Maglića. Јednim njenimrubom uspon јe moguć uz nešto opreza a bezikakvih speciјalnih pomagala. Od Kamenog dovrha Maglića ima oko 3 i po sata hoda.

Silazak se može izvršiti istim putevima, aliјe interesantniјi silazak na Trnovičko (Trnovačko)Јezero. Sišavši na Carev Do kreće se naјugozapad i stiže za malo vremena na rub Dola.Sa ovoga mјesta ukaže se јaka strmina ŠarenaLastva, a u njenom podnožјu Trnovičko Јezero.Silazak јe dosta težak i mora se oprezno spuštatiradi odrona, stopu po stopu do dna UrdenihDolova. Prešavši ove hvata se puteljak koјi vodikroz šumicu ravno јezeru. Јezero јe stisnutoizmeđu stiјena Maglića, Voluјaka i Bioča, čiјi segrebeni spuštaјu sve do u јezersku kotlinu. Јedinoјe na sјeveru otvoreno prema šumovitim Vratnicama.Iznad јezera na zapadnoј strani ima neštozaravanka Bare sa katunima Rudinjana. Od Barateku dva potočića u јezero, a prema Vratnicamaono odvire i odiah ponire u pećinastom ponorustvaraјući tako vјerovatno Suški Potok. Osimspomenutih potočića i atmosfer-

ske vode јezero dobiva vodu iz mnogih sniјežnikasvoјe okoline. Јezero јe liјepe modro zelene boјea oblika bubrežastoga; dugo јe oko 700 m, a širokooko 400 m. Leži nad morem 1700 m.Temperatura mu јe 15° C u avgustu. U јezerunema riba. Plićine uz obalu obrasle su muriјetkim šašem i močvarnom travom. Okolina јezeraobrasla јe miјešanom šumom na sјeveru, a uostalim diјelovima spušta se

PASTIRSKA KOLIBA »KATUNA NA KAMENU« foto; Og. f. Raguz

klekovina sve do vode. Inače јe tipična sub-alpinskaflora. U predјelima oko јezera ima neobično mnogodivokoza, a u Vratnicama veprova. Od vrhaMaglića pa do јezera može se doći za 2 i posata.

Put nastavlja kroz Vratnice laganim spuštanjemna јednu ravan - Poljanu - obraslu obično visokomtravom. Na ulazu u Vratnice s liјeve strane putanalazi se polupećina Džarbina

- 7 6 -

vrlo zgodna kao zaklon u slučaјu potrebe ko-načenja. Na Poljani se treba držati staze, koјa idedesno do pod same stiјene јer ona vodi na Priјevor.Na ovom putu se dolazi na staru pograničnupiramidu (1531 m), a nešto kasniјe na dobro iјako vrelo. Јoš malo uspona, pa se stizava na,grebei Priјevora odakle se otvara liјep vidik naSniјežnicu (1804 m), Maglić (2387 m), Bioč (2398m), te ciјeli Voluјak. Dobar put nastavlja naMakaze (1660 m) a onda sliјedi spuštanje sve doSuhe. Za ovaј dio puta potrebno јe 5 sati.

Suha јe maleno i siromašno naselje. koјe senalazi na ušću Suškoga Potoka u Sutјesku, izmeđuplanina Maglića i Voluјaka. Ciјelo seocesačinjavaјu tri porodice sa koјih dvadesetakčlanova. Obrađuјu nešto malo polja, i bave seuglavnom stočarstvom. Nekada јe Suha bilavažna stanica na karavanskom putu izmeđuDubrovnika i Foče. Suha јe zgodna polazna tačkaza izlete Va Voluјak, Zelengoru i ostale susјedneplanine.

Planinar koјi se nađe u Suhoј, neka sesvakako posluži prilikom te neka prođe i krozProsјečenicu. Prosјečenica јe proboјna dolinaSutјeske kroz kolosalnu krečnjačku trupinuVoluјaka, a ulaz u nju nazivlju Vratar. Pogled naProsјečenicu pun јe veličanstvenih prizora. Odkorita se dižu vrlo strmenite strane, glatke ili ustepenastim naslagama visoke do prvih vrhova800 do 1000 m, dјelomično gole, a dјelomičnoobrasle miјešanom visokom šumom. Na liјevoјobali јe Tovarnica a na desnoј Lice. U korituSutјeske leži ogromno odvaljeno kamenje izmeđukoјega se obara pјenušava buјica sa obiljem odličnepastrmke. Iznad ove buјice probiјa se uska stazadiјe-

— 78 —

lom utesana u kamenu. Prosјečenica јe poučan primјer o postanku proboјnih dolinaeroziјom. Nedaleko Suhe u Prosјečenici s liјeve obale Sutјeske odvaјa se strmeniti GuzniPut koјi vodi na Tovarnicu i dalje na Zelengoru. Od Suhe prema Tјentištu ulazi put utiјesnu dolinu Sutјeske, koјa se tek pred Tјentištem raširuјe. Liјep put vodi desnomobalom sve do Priboјa gdјe se prelazi na liјevu obalu. Na ušću potoka Perućiceotvara se јoš јednom pogled na Maglić, da se odmah kod prvoga zaokreta izgubi iz vidika.Odatle vodi put ravno na polaznu tačku Tјentište. Od Suhe kroz Prosјečenicu pa natrag doTјentišta ima dobra 3 i po sata.

B j e l a š n i c a p l a n i n aJugozapadno od Sarajeva prostire se prostrana planina Bjelašnica čiji sjeveroistočni

greben iznad zelenog Igmana vidimo iz nizine Sarajevskog Polja. Taj greben prestavljaBjelašnicu u užem smislu riječi. Ona se inače proteže daleko prema zapadu ijugozapadu, sve do prenjskog masiva od koga je dijeli rijeka Neretva. Njezine sugranice sa sjevera Sarajevsko Polje sa rijekom Zujevinom. Sa istoka rijeka Željeznicai istočni dio Sarajevskog Polja, Sa jugoistoka Hojta. Sa juga prodorna dolina Rakitnice,a sa jugozapada dolina rijeke Neretve. Sa sjevera i sjeverozapada opkoljava je brežuljastteren, ko-iim prolazi željeznička pruga iz Sarajeva preko Ivan Planine u Konjic.

Sa juga, jugozapada i jugoistoka ovaj planinski sklop oštro je ograničen, dok je sasjeverozapada vezan sedlom Ivan Planine sa Bitovnjom. Od jugoistoka veže gaHojta sa Tres-

- 7 9 -

kavicom. On veže hercegovačke planine sabosanskim vapnenačkim gorjem. Po svom smješ-taju čini vodomeđu između Jadranskog i CrnogMora. Jugozapadni dijelovi Bjelašnice znatno suniži od sjeveroistočnih. U zapadnom dijelu jevisoravan Radobolje, od koje se prema sjeveru isjeveroistoku teren postepeno izdiže. Tu se na-laze moćna i krševita brda odijeljena čas uskima čas prostranim dolinama (poljima). Taj teren

BJELAŠNICA - OPSERVATORIJ (2067 m)

Foto: S. Suljagić

završava se na skrajnjem sjeveroistoku lancemBjelašnice i Vlahinje, najvišom skupinom cijeleplanine. Polja i dolovi dijele planinu u ove sku-pine: Preslicu, Hranisavu (Maslinu), Lovnicu,Krvavac i Bjelašnicu. Grebeni nemaju smjer,kojim se pružaju dinarske planine, nego se jedniprotežu od zapada prema istoku, drugi premasjeveru. Između njih vode dva glavna planinskadruma, jedan od sjeveroistoka prema jugozapadu,drugi od sjevera prema jugu.

- 8 0 -

Cijela Bjelašnica građena je iz vapnenaca,koji prelaze u verfenske škriljevce donjeg triasai u jurske, flišne krečnjake i lapore. Slojevi vap-nenca često mijenjaju pravac svog pružanja aiz toga slijedi, da je njihov položaj pretrpio nak-nadno velike promjene.

Premda je ova planina jedna od najprostra-nijih u Bosni, ipak zaostaje ljepotom za drugimplaninama. Na njoj prevlađuju obla glomaz-na brda bez i jednog vitkog vrha. Monotonija sepojačava zbog oskudice šume i zelenila. Nemani potoka ni jezera. Kao karsna planina imadeBjelašnica sve morfološke karakteristike krša:vrtače, škrape i pećine. Ima nekoliko znatnihšpilja, U dolini Neretve iznad Špiljana i Bivolja,zatim špilja Kuvija kod Laništa, gdje su nađeniostaci špiljskog medjeda. Onda sniježna špilja naOpančaku, špilja na Velikom Polju i povrh Ba-bina Dola, te sniježna špilja na Javorniku. Unjima je dosad nađena slijedeća špiljska fauna:anophthalmusi, antroherponi, špiljski pauci, crvi,skakavci i salamanderi.

Glavni dio planine oskudijeva vodom. Osimmalo vrela na visinama ima po koja lokva. Zatoobiluje predgorje brojnim i dosta jakim vrelimato su: vrelo Krupac, Lasica, Hrasnica, jako vreloBosne, Krupa (Zujevina), Ljubovčica, Kradenik,Bioča i Korča. Vrela na planini nemaju vidljivaodliva, a većina ih presuši ljeti. Duboke pukotinei ponori odvode vodu i oborine, pa su u vezisa izvorima u predgorju. Tako u području Ve-likog Polja postoje podzemne šupljine, kojimaprolaze velike količine vode. Ta činjenica upli-više i na temperaturu Vel. Polja, koje važi kaonajhladnije mjesto u Srednjoj Bosni. Vrela naplanini su slijedeća: Stublina u Ivan DoluGrkarica i Studenac kod Razošlja, vrelo naKara-

— 81 —

mustafinim Čajirima, Česma na Mrtvanju, Pištetkod mahale Stanina, vrelo Visin na putu iz Kro-šanja u Mrtvanje, Obalj kod Hajvaza, ondaStudenac, Javorska voda, Petuljače, Pločnik iKremik kod Lukomira, vrela kod Zelenih Njiva,vrelo na Laništu i vrelo u Ljutoj. Većina,ovihvrela presuši za vrijeme dugih ljetnih suša. Odvećih lokava treba spomenuti Blatačko Jezero-kraj sela Blaca, zatim Kalajli Jezero kod Opan-čaka i Lokavsko Jezero ispod Vlahinje.

Izuzev sjeverne i sjeveroistočne obronke,Vranblatačke strane i Lovnicu sva je planinagola i samo u visinama obrasla klekovinom.Šume na Igman planini i predgorju Hranisavevrlo su bujne radi obilja vlage. U nižim položa-jima raste bjelogorica, a u višim crnogorica. Odniske flore nema naročitih vrsta, koje bi trebalospomenuti.

Zato obiluje planina mnoštvom divljih zvi-jeri, počevši od medjeda i vukova, koji nanoseseljacima veliku štetu, do divljih svinja, srna,divljih mačaka (Lovnica), kuna, lisica i nešto di-vokoza. Od rijetkih životinja vrijedne su spomenasniježni miš (Dolomys Marakovići) u okoliniopservatorija, zatim zemac (Spalax). U snijegusu nađeni crvi, koji potječu iz glacijalne periode.

Stalna naselja sežu za razliku od drugih pla-nina od 1300 do 1500 m. Sva su na hercegovačkojBjelašnici, jer su zaštićena od sjevera. To suBlaca (1228 m), Čuhovići (1396 m), Gor. Luko-mir (1472 m), Umoljani (1353 m), Rasumovci,Kramari, Milišići, Lukavac (1340 m) i Rakitnica.I ljetna pastirska naselja vrlo su brojna. Ubosanskom dijelu Bjelašnice nalaze se ovi stanoviili mahale: Karamustafini Čajiri, Pazarićki Stan,Mrtvanje, Opančak, Stanine, Krošnje i Gola Ko-sa. U hercegovačkom dijelu Bjelašnice su ovi

- 8 2 -

stanovi: Kekuše, Hrupe, Razošlje, Hajvazi, RaškiDo, Jasen, Zelene Njive i Lovnica. Izuzev Ka-ramustafine Čajire, Pazarićki Stan, Mrtvanje iOpančak sve ostale naseljavaju humnjački (herce-govački) stočari i to pretežno Podvelešci. Detaljanopis ovih stanova kao i života i rada ovih stočaraiznio je u Glasniku Zemalj. Muzeja za B. i H.Ing. Jovo Popović Sv. XLIV. god. 1932.

Klimatski je Bjelašnica razdijeljena na dvapodručja: Sjeverno i južno. Klimatska linija koja raz-dvaja ta dva područja pruža se ravno sredinomplanine u pravcu I — Z, Ona dodiruje : Ivan Do,Konjički Do, južne strane Krvavca, Raški Do iizlazi ispod južnih strana Preslice. Srednja go-dišnja temperatura iznosi na opservatoriju — 0.6(Sarajevo +9). Oborine su znatne tako da pros-jek taloga iznosi 2033 mm (Sarajevo 911 mm).U godini dana ima 112 dana sa snijegom, 200dana s mrazom (ispod 0) a maglovitih dana ima259. Na najvišem vrhu Bjelašnice vjetrovi su vrlojaki. Najjači je zabilježen 6./XI. 1910. sa brzinomod 250 km u satu. Veliko Polje još je oporije.Nijesu na njemu izuzetne zimske temperatureod —30, pa i —40° C.

Kako za širi planinarski krug dolaze u ob-zir samo grebeni Bjelašnice i Hranisave, to seplaninske kuće nalaze samo na ovim dvjemaskupinama. Na Igmanu i to na Hrasničkom Stanuima kuća Društva Planinara u B. i H. s ležajimaza 20 osoba. Zatim na Velikom Polju, državnalovačka kuća sa 2 kreveta i 10 ležaja. Kućaima stalnog domaćina te se može dobiti i hrana.Na Stinom Dolu plan. kuća Društva planinara uB. i H. s ležajima za 15 osoba te konačno nasamom vrhu Bjelašnice, opservatorij sa 15 krevetai sa potpunom opskrbom. Na Mrtvanju pod Gradi-nom ima planinarska kuća Plan. sekcije športskog

- 8 3 -

društva Slavije s ležajima za 15 osoba. Na Mehi-noj Luci, pod Hranisavom, državna lovačka kućasa 3 kreveta, ali bez domaćina. Ključevi za ovukuću dobiju se kod lugara u Tarčinu. Za ostalekuće treba ključeve tražiti u poslovnici dotičnogdruštva (vidi popis plan. društva). Prenoćiti setakođer može u čistoj privatnoj kući na Brezo-vači iznad Blažujskog točila.

BJELAŠNICA - PREDIO KRVAVCA (2062 m) Foto: S. Suljagić

Za zimski šport je prikladan teren VelikogPolja i Stinog Dola i po kakvoći i po trajnostisnijega, koji se ovdje drži sve do konca marta.Greben od opservatorija ka Mrtvanju obično je za-leđen, stoga nije ni skijanje osobito, izuzev slu-čaj, kad padne novi snijeg. I okolina Mrtvanjazgodna je za zimski šport.

Putevi su u području Igmana, Bjelašnice iHranisave markirani. Isto tako i put od StinogDola na Boračko Jezero. Specijalnih planinar-

- 8 4 -

skih pomagala ne treba izuzev za duže ture ša-tor. Posjećivati se može sama Bjelašnica krozcijelu godinu, dok ostale skupine ovog sklopamogu se posjećivati samo u ljetnim mjesecima.

Bjelašnica I Igman planina

Ova je skupina planine najpristupačnija, paje zato planinari najviše i posjećuju. Jugozapadnood Sarajeva iznad zelenog Igmana, koji se naglodiže iz ravnog Sarajevskog Polja, vidi se siv igo greben Bjelašnice po kome se još u ranoljeto bjelasaju manji i veći ostaci sniježnika. Nazapadu je omeđena ova skupina Mrtvanjem iKrvavcem, s juga Dugim Poljem i Ivanovim Do-lom, sa istoka rijekom Željeznicom, dok je sasjevera opkoljava Sarajevsko Polje.

Njeno široko predgorje, koje se pruža pre-ma sjeveroistoku i sjeveru, sačinjava šumovitiIgman. On je od grebena planine odijeljen viso-kim poljima, koja se paralelno pružaju s gre-benom Bjelašnice. To su Malo i Veliko Polje,Grkarica i Babin Do. Istočno od Velikog Poljadominira Igman u Crnom Vrhu (1502m). Svi suvrhovi obrasli šumom, pa je zato orijentacija naIgmanu za vrijeme mećave i magle vrelo teška.

Na Igmanu su slijedeći ljetni stanovi: Žuno-vićki Stan iznad Blažujskog točila, Kovački Stanviše vrela Bosne, Hrasnički Stan i Lasički Staniznad Velikog Polja. Vrela imade malo, a i taobično ljeti presuše. To su: vrelo na Brezovači,Radava, Suljina Voda nad Kovačicom iznad Ma-log Polja, vrelo na Hrasničkom Stanu, vrelo naLasičkom Stanu i vrelo na Grkarici.

Sam greben Bjelašnice smješten je na ivicivisoravni, te se strmim stijenama ruši prema Vel.Polju. Pruža se od jugoistoka prema sjeveroza-

- 8 5 -

padu sve do Velike Vlahinje. Odatle naglo za-kreće prema zapadu i pada u dolinu Mrtvanje.Najviši se vrh nalazi na istočnom rubu, te sestrmom kosinom uzdiže visinski kojih 500 miznad Stinog Dola Na vrhu je meteorološki op-servatorij u visini od 2067 m. Sjeverozapadnood vrha leži Velika Vlahinja (2057 m), a iza njeMala Vlahinja (1999 m) Greben je go, tek najužnim obroncima obrastao dosta bujnom kleko-vinom.

Prilazi na Bjelašnicu1.) Preko Hrasničkog Stana na Veliko Polje

i opservatorij (7 sati hoda).Od željezničke stanice Banje Ilidže vodi de-

sno do pod Igman oko 4 km duga aleja. Na mjestugdje ta aleja skreće u blagom luku prema VreluBosne, odvaja se markiran puteljak lijevo uz IgmanPenjući se dobro provedenim okukama dolazimoza 2l/s sata do Hrasničke Lokve. Odatle skrećeput prema jugozapadu i izlazi na Hrasnički Ča-jir gdje se nalazi kuća Društva Planinara u B. iH. Niže kuće imade malo vrelo, koje ljeti pre-suši. Za po sata stiže se do najviše tačke uusponu, pa se onda put spušta prema VelikomPolju i sastaje se s putem, koji vodi sa Brezovače.Lijep je pogled pri silazu na Kotlove, VelikoPolje i greben Bjelašnice. Za 20 min. od sastavaputeva dolazi se državnoj lovačkoj kući na Vel.Polju. Tu je farma srebrenih lisica. Od VrelaBosne dovde ima 4 sata hoda.

Od lovačke kuće prema JZ dolazi se došume i zatim na čistinu Vratlo, gdje je raskršće:desno je stari put t. zv. serpentinski, koji obilazilivadu Grkaricu s desna, a ravno nešto slabiji, putkoji prolazi Grkaricom. Ovaj zadnje spomenuti

- 8 6 -

put treba ostaviti, čim se dođe na livadu, jer on.vodi u Lediće, pa zakrenuti desno prema rubulivade i uputiti se pokraj stočarske kolibe po-novo do ograde. Odatle šumom uz prodol do-čistine gdje se završava prije spomenuti serpen-tinski put sa Vratla Blizu je šumska pruga, is-pod čijeg se most.a ulazi u Babin Do. Usponomkroz šumu nailazi se na malenu ravan, s koje seu desno odvaja staza prema Crnom Vrhu, doknaš put ide na lijevo uz veći jarak, čijom selijevom stranom stiže na sedlo Stini Do. Tu jekuća Društva Planinara u B. i H. Od Velikog.Polja dovde ima 2 sata hoda.

Od Stinog Dola do opservatorija postojedvije staze: 1.) smjerom stupova i 2.) prekogrebena.

Uspon smjerom stupova je komotniji, a pro-lazi od čeonog zida kuće prema sedlu i to po-više Stinidolske Lokve, gdje je stup, koji se izdaleka vidi. Jedno 200 m od toga stupa desnopočinju serpentine, koje vode na opservatorij akoje se mogu po želji sjeći, kraticama. Usponje nagao, a traje od Stinog Dola 1¼ sata. Usponpreko grebena počinje više kuće na Stinom Doluprema stijenama koje se više nje vide a zovuse Crni Vrh. Njega valja s desna obići, a na toskrenuti polulijevo prema maloj piramidi, koja jena domaku opservatorija. Uspon traje 45 do 60minuta, ali je vrlo strm. Postoji još i treća stazakoja počinje na maloj zaravni više Babina Dola,a ide uporedo telefonskim stubovima ispod Cr-nog Vrha, djelomično Vučijim Dolom pa izlazina opservatorij. Planinari je zovu stazom uz tele-fonski vod. Tom stazom ima 1½ sata hoda

2.) Put preko Blažujskog Točila na VelikoPolje (Markiran, 4 sata hoda).

- 87 -

Od Vrela Bosne jedno 500 m cestom premaBlažuju. S ceste krenuti lijevo uz strmo točilo,kojim se za 1 sat stiže na njegov vrh. Tu izbijaput, koji počinje kod kamenoloma Gubavca krajBlažuja, a kojim se služe oni planinari, koji nežele nagao uspon. Jedno 5 minuta hoda od vrhanalazi se prosjek Bezistan a iza njega čistinaRazvođe. Tu se dijele putavi u lijevo put na Ko-vačke Stanove, desno t. zv. igmanski put, odkoga se ubrzo odvaja put na Brezovaču.

a) Put na Kovačke Stanove, gornji Igman-ski ili Bezistanski put odvaja lijevo od Razvođa,prolazi nekoliko prosjeka i dovodi za 3 4 satana Kovačke Stanove, gdje su tri kolibe i pokrajnjih vrelo. Usput postoje dva odvojka desnonizbrdo. Prvi odvojak izlazi na stari igmanskiput, a drugi na šumsku prugu, gdje se takođerveže s istim. Od Kovačkih Stanova penje sestaza na Kovačevo Brdo, s kojeg se spušta naMalo Polje ½ sata hoda.

b.) Srednji ili Stari Igmanski put počinje naRazvođu prelazi Brezovačke Čajire, na kojimaima odvojak desno na Brezovaču. Penje se lije-vo uz brdo, prima spojku puta s Kovačkih Sta-nova, te silazi na okuku šumske pruge. Na-kon 30 minuta hoda prugom, odvaja od pruge udesno put, koji dolazi sa Brezovače.

c ) Put na Brezovaču ili Donji Igmanski put.On odvaja od srednjeg Igmanskog puta na Bre-zovačkom Čajiru, skreće desno i presijeca ga, papreko Lokve ulazi desnim obronkom brda naBrezovaču. Tu je kraj pruge kuća, u kojoj semože prenoćiti. Zatim zalazi u uvalu izmeđuTrešnjeva Brda i Malog Igmana na prugu, i na-kon ¼ sata hoda po njoj dolazi se na puteljak,

- 8 8 -

koji se nalazi s lijeve strane pruge, a taj vodipreko Radave, Malog Polja na Veliko Polje.

3) Preko Vojkovića na Krupac, Donju Pre-sjenicu i Gornju Grkaricu (6½ sati hoda. Put nijemarkiran)

Više sela Vojkovića na 16 km puta Saraje-vo — Trnovo, odvaja se od puta kod samogmosta na ušću potoka Krupca u Željeznicu stazauz istočne strane Igmana, prolazi sela Jasen,Zoranoviće i Donju Presjenicu i izbija preko Du-gog Polja na Lupoglavu i onda na Donju te Gor-nju Grkaricu, gdje se spaja s putem koji vodiod Velikog Polja na Stini Do (vidi opis puta pod1). Ovaj je put slobodan i prokrčen zimi, kadsu svi putevi zasuti snijegom.

4.) Veliko Polje na Crni Vrh, Kotlove, Op-servatorij t. zv. Josipova Staza (2½ sata hoda,markirano).

Od lovačke kuće na Velikom Polju krenutidesno preko Valentinovog Bunara šumom naJavornik, gdje je prodol, kojim počinje uspon uzobronak Javornika. Iza njegovog vrha odvajaput lijevo prema Stinom Dolu. Za ¼ sata dolazise do lijevog boka Velikih Kotlova, gdje jeponovno raskršće: lijeva staza u strmom usponukroz klekovinu vodi ravno na opservatorij a zo-ve se „zimska staza", jer je zaštićena zimi odvjetrova; desna staza ulazi u Veliki Do podnoKotlova, ulazi u stijene pa se strmim mjestimič-no uzetom osiguravanim putem penje na grebeni izlazi nedaleko od opservatorija. Kako se ovastaza može upotrebljavati samo ljeti po planinari-ma, koji su vješti penjanju, zove se ona ljetnomili penjačkom stazom, na opservatorij.

- 8 9 -

5.) Preko Pazarića na Mrtvanje, Gradinu iopservatorij (6½ sati hoda, markirano).

Od željezničke stanice Pazarića treba izaćina cestu Sarajevo — Konjic gdje na jednoj kućiimadu dvije table s oznakom puta. Zatim lijevouz cestu do prve kuće na desnoj strani puta. Tupočinje seoski put prema selu Feratlijama. Tadauz potok Ljubovčicu sve do njegovog izvora (1sat hoda), gdje počinje nagao uspon na Bor.Pola sata od Bora ima raskršće: desno je t. zv.Jelovšekov put na Gradinu, gdje je kuća»Slavije«, a do koje treba od Pazarića 3½ satahoda; lijevo je put na Mrtvanjske Stanove (vreloČesma) i Ramov Greb. Tu se odvajaju dva pu-ta: desno na Hranisavu a lijevo koso uz brdona Karamustafine Čajire, Javornik i Malo Polje,Od Ramova Greba produžuje se put preko Rav-nog Brda pod Vlahinju i opsarvatorij. Taj putobilježen je kocima.

6) Karamustafini Čajiri, Ramov Greb, Ve-liko Polje (2 sata hoda, markirano).

Od Ramova Greba vodi markiran put naKaramustafine Čajire. Odatle se spušta prosjek-linom niz potok, koji ljeti presuši, pa se penje-uz Javornik i silazi preko Valentinova Bunarana Vel. Polje.

7.) Stini Do, Hojta, Ogorjeli Kuk naTreska-vici, Jablan Dolovi (7 sati hoda djelomično mar-kirano)

Od markacione table, koja se nalazi naLukavačkom Sedlu više Stinidolske Lokve, trebakrenuti lijevo prema klancu, koji je označendrvenim stubom. Zatim južnim obronkom MileGore sići na livadu kod Bijelih Voda. Odatlejužnim obronkom Hojte do na livadu Bijela Li-jeska. Put nastavlja dalje grebenom Hojte preko

- 9 0 -

lijepih livada i bukovih šuma pod Ogorjeli kuk,gdje počinju serpentine. Dotle ima 3½sata hoda.Nakon uspona preko Prohina Smeta, Ledenice,Prostrtog i Volujskog Ždrijela silaz u JablanDolove, gdje je kuća društva Planinara u B. i H.Zimi nije moguć prolaz Ogorjelim Kukom radizaleđenog snijega!

8.) Veliko Polje preko Vratla, Ledića, Lede-nica, Prohinog Smeta na Volujsko Ždrijelo i Ja-blan Dolove na Treskavici (9 sati hoda, nemar-kirano).

Od Velikog Polja istim putem kao i naStini Do preko Vratla na Grkaricu, samo se naGrkarici nastavlja seoskim putem na Donju Gr-karicu, Lupoglavu, Dugu Ravan, zatim na GladnuRavan u selo Lediće i Dujmoviće, pa preko Ba-zinog Kamena izlazi na Ledenicu i Prohin Smetna Treskavici, a otuda preko Volujskog Ždrijelamarkiranim putem na Jablan Dolove.

9.) Stini Do, Dugo Polje, Selo Lukomir, Ću-hovići, Blaca, Boračko Jezero (2 dana hoda, ne-markirano).

Od Stinog Dola silaz u Ivanov Do, pa pre-ko Dugog Polja na Konjički Do. Pred stanomHajvazima pod Lovnicom skrenuti lijevo premajugu na selo, Lukomir, onda obići Lovnicu naPlan i selo Ćuhoviće prema zapadu na Blaca,gdje je Blatačko Jezero. Zatim Koprinom Stra-nom niz Čepu do Neretve, pa uz vodu do ušćaRakitnice, gdje se prelazi Neretva gazom nadrugu stranu. Odavde se usponom dolazi naništicu i uporedo s njom na Boračko Jezero,gdje je plan. kuća Prijatelja Prirode (vidi opisPrenja).

Zapadno od najvišeg grebena Bjelašniceprostire se u pravcu SI Hrasnisava ili Maslina

planina kao zaseban greben planine Bjelašnice.Hranisava je u višim položajima gola, odasvudajednolično zaokružena, samo na njezinoj sjevernojstrani nalazimo neobično lijep niz stijena, dugoko 4 km a visok oko 300-400 m, kojim se ovaplanina ruši u svoje pazarićko predgorje. Nazapadu je prema Hranisavi planina Preslica aizmeđu njih dvije duboka dolina Laništa. Na is-toku je duboka kotlina Mrtvanje, dok prema jugupostepeno prelazi u bjelašničku visoravan. Vidi-ci s vrha Hranisave nijesu daleki, jer je pogleduotvoren samo jug, ali su neobično lijepi, osobitona Prenj i greben Bjelašnice, koji se vidi u svojcjelini. Šumovito predgorje i nekolika jaka vrelaprivlače u ljetno vrijeme mnoge planinare. Zazimski šport nije Hranisava zgodna. Ljeti dolazeu obzir slijedeće ture :

1 ) Preko Pazarića i Kradenika na vrh Hra-nisave (5 sati hoda, put markiran).

Od stanice Pazarića izaći na glavnu cestu,gdje se na jednoj kući nalaze 2 table s oznakomputa. Krenuti desno cestom prema Tarčinu tenakon 5 minuta hoda, kod mlina kraj ceste,skrenuti lijevo prema selu Beganovićima i uzkosu zvanu Beganovina izaći na vrelo Kra-denik. Vrelo je jako i hladno, stoga zgodno zaljetne izlete. (2 sata hoda). Odatle se jačim uspo-nom dolazi na osušene komplekse šume i lijepoprovedenim okukama kroz bukovu šumu stiže naŽdrijelo, gdje prestaje šuma. Usput u lijevostaza na Stanove Hranisave ili Pazarićke stanove.Od Ždrijela preko velike vrtače, u kojoj jelokva, desnim rubom klekovine na vrh, odaklesu lijepi pogledi. Odatle se može spustiti mar-kiranim putem na Mehinu Luku i Tarčin, štoiziskuje 4 sata hoda.

- 92 -

2.) Vrh Hranisave, Mrtvanje, Gradina (2 danahoda, markirano).

Od vrha spustiti se SI na lokvu, zatim Ždri-jelo, ispod kojeg je raskršće. Desni odvojakna Pazarički Konak, a zatim na Mrtvanje, od-nosno Gradinu, gdje je Slavijina kuća.

3.) Preko Pazarića na Mehinu Luku (4 satahoda, put markiran).

Od Pazarića na selo Beganoviće kao pod1.) i seoskim putem do raskršća na kome imatabla. Odatle desno odvojiti, jer lijevi put vodina Kradenik, šumom obilazeći usput 7 većih to-čila, od kojih 6 imadu potoke, pa se lijepim pu-teljkom alpskog karaktera stiže na Mehinu Lukuza 3½ sata od. spomenutog raskršća.

4.) Tarčin, Mehina Luka, Vrh Hranisave (6sati hoda, markirano).

Sa stanice Tarčin izaći na cestu, onda desnodo pilane, gdje se u lijevo odvaja put po trasi biv-ši šumske pruge, pa uz potok Bioču do selaBioče, gje se sastaje s putem, koji polazi izOsenika. Nastavlja lijevom obalom potoka, ondadesnom, sve dok se ne suzi dolina. Tu je pro-planak, na čijoj desnoj strani počinju serpentine,kojima se doskora dolazi na Mehinu Luku. Dovdeima 3 sata hoda. Tu je državna lovačka kuća,jako vrelo na romantičnoj livadi ispod stijeneHranisave, a sastaju se na tom mjestu putevi izPazarića i sa Ivana preko Laništa. Od kuće naMehinoj Luci treba poći desno po markacijama,koje dovode do raskršća u šumi, pa onda kre-nuti uz brdo serpentinama do Lednice (oveća jamasa snijegom). Zatim nakon kraćeg uspona izlazise iz šume, pa se grebenom u dosta strmomusponu stiže na sam vrh Hranisave. Usput sulijepi pogledi na Prenj planinu. S vrha su doista

- 9 4 -

jedinstvene perspektive na okolne planine. Od Mehine Luke do vrha treba 3 satahoda. S vrha je moguć povratak na Pazarić putem označenim pod 1. (ili turom 5.) kodopisa Bjelašnice.

5) Osenik, Mehina Luka (3 sata hoda, markirano).Od stanice Osenik cestom, s koje se skreće u lijevo pri izlazu iz sela, pa se za

kojih 25 min. hoda stiže na potok Bioču na markiran put, koji ide iz Tarčina. Zatim uzpotok Bioču, kako je opisan pod brojem 4.).

6.) Sedlo Ivana, Lanište, Mehina Luka (4½ sata hoda, markirano).Od gostione na Ivanu preći glavni put, pa zaći u šumu na puteljak, koji izlazi na

hercegovačku stranu i to na seoski put. koji se u lijevo penje. On dovodi do velikelivade na Previji, gdje ima vrelo, zatim se zađe u šumu i bivšom šumskom trasom dolazise na Lanište. Tu je jako vrelo neposredno ispod puta. Zatim se penje na trasu bivšešumske pruge i ide oko ½ sata, a zatim valja od te pruge odvojiti u desno, te pomarkiranoj stazi stići na Mehinu Luku, koja se opazi tek pošto se dođe pred nju.

Visočica planina (Konjička).Visočica leži u kraјnjem istočnom diјelu konjičkog sreza. Ona se utisnula između her-

cegovačkog Zagorјa i visokog gorskog lanca na zapadu.Nju omeđuјe sa zapadne i sјeverne strane riјečica Rakitnica sa Tušilačkim

potokom, sa Istoka potok Ljuta, s јuga i јugozapada riјeka Neretva.Njezini sјeverni i zapadni obronci spu-

- 9 5 -

štaјu se prema Rakitnici u okomitim i gotovoneprolaznim strminama, dok јužni i istočni diјelovinjezinog masiva silaze blago u bјelemićkuvisoravan, koјa se zatim dosta strmo obara udolinu Neretve.

Јedna duboka i prostrana kotlina — VelikoЈezero ili Velika Bara — koјa na јugoistokupočinje na visini od 1660 m pa se lagano spuštaprema sјeverozapadu do 1420 m

CЈELOKUPNA VISOČICA PL. sa Bјelašnice

foto: S. Suljagić.

razdvaјa masiv Visočice u sјeverni i јužni dio.Druga kotlina počinje na sјeveroistoku kod

Mandina Dola (kota 1700) pa se postepenoprodubljuјe i pruža prema јugoistoku dok ne pređeu usku i strmu Koliјevku, koјa se završava kodsela Luke (kota 1200 m). Ova kotlina razdvaјamasiv u istočni i zapadni dio.

Sјeverni sklop sačinjavaјu grebeni Spi-

- 9 6 -

onik, Kaoci, Vito, Konjic i Toholj (1942 m, naјvišiu ovom sklopu). Taј, sklop јe divlji i romantičan. Punјe oštrih grebena i vrhova između koјih se provlačeuske doline obrasle buјnom travom. Po stranama tihgrebena nema nikakve šume pa ni klekovine(Pinus montana).

Јužni dio masiva sačinjava greben Ljeljen,koјi јe ne samo naјmoćniјi nego i naјviši. grebenVisočice pl. Naјviši vrh ovoga grebena јeDžamiјa 1974 m. Ni na ovom grebenu nemavisoke šume, ali јe sav obrastao busenom sve donaјvišega vrha. Tek duboko u podnožјu njegovom ito sa јužne strane na visini: od 1400 m počinjevisoka bukova gora.

Zapadne strane planine čine šume Ivica iGrušćanska Gora. Šuma Ivica obara se vrlo strmoprema koritu Rakitnice. U razmaku od koјih 2000m pad iznosi oko 400 m t.ј. 20%. I GrušćanskaGora pada dosta strmo prema Rakitnici po prilicina prostoru od 4000 m pada za 400 m t.ј. 10%.Ova Gora јe stalno nastanjena te ima nekolikomanjih naselja.

Istok planine čine grebeni: Lučka Gora, Glatko(naјviši u ovom diјelu 1800 m), Kom, Crveni Kuk iPuzim. Ovaј dio Visočice pl. razlikuјe se odzapadnog diјela u toliko, što su svi pomenuti lanciili šumoviti ili prekriveni buјnim pašnjacima odpodnožјa do naјvišeg njihova vrha. Iznimku činisamo Puzim, čiјi isprekidani krševiti i goli vrhposmatran malo iz daljeg naliči na veliki greben(ober) domaćeg oroza.

Sa vrhova Visočice pruža se neopisivo liјepvidik na planine i predјele, koјi јe okružuјu. Takoprema sјeveru na Bјelašnicu i Hoјtu pl., a premasјeveroistoku na Treskavicu pl., prema istokuna Zelengoru sa Le-

- 9 7 -

liјom, prema јugoistoku na visoravan Morine iDumoš pl., prema јugu na Crvanj i Velež pl., aprema јugozapadu i zapadu na Obrlin, Bahtiјevicu,Crnu Goru i istočne diјelove Prenj planine:Osobac, Borašnicu, Otiš i Kapu.

Gledaјući taј velebni prizor nehotice seposmatraču otme iz usta usklik: „Bože veliksi!".

Visočica spada po geološkom sastavu noviјemkrečnjačkom gorјu. Glavni masiv njezin kao i sviistaknuti grebeni sastavljeni su od krečnjaka.

Svuda okolo na okolo planine nalaze se uduboko usјečenim dolinama rјečica i potoka naslagefilitnih škriljaca. Ove škriljevite naslagesprјečavaјu brzo prodiranje planinske vode sapovršinskih krečnjaka i planina dobiva na taјnačin izvore odmah u podnožјu samih vrhova.Takvi su izvori Mandina Česma u Mandinom Doluna visini 1720 m. Zatim nekoliko izvora u MekomDolu na visini 1650 m. Pa Smaјina Česma naPolicama na visini 1550 m; izvor pod Spionikom1800 m, i Hotanj Vrelo (Turisova Voda) nasјeverozapadnoј strani Ljeljena (1540 m).

Ovi izvori niјesu јaki ali ipak voda u njimanikada ne presahne. Јači su izvori, koјi se nalazeu samom podnožјu masiva. Tako se nasјevernoј strani nalaze izvori kod Gor. Tušilaveoma јaki i hladni (6.5° C). Sa јužne strane masivaima mnogo izvora oko stanova Korita,Gostјenjače, sela Luke i Bјelemića.

Živih (pravih) јezera nema na Visočici planini.Kotline koјe humski stočari nazivaјu јezerima,većinom skupljaјu slivove sa visokih okolnihgrebena za vriјeme otapanja sniјega u

- 9 8 -

proljeće, ili velikih ljetnih kiša, Od tih vriјedno јenapomenuti: Veliko Јezero, sјeverno ispod vrhaKaoci i Vito u kotlini zvanoј Kaoci. OndaVeliko Јezero (zvano i Velika Bara) u kotlinisјeveroistočno ispod vrha Ljeljena i SuvoЈezero јugozapadno ispod vrha Džamiјe.

Visočica planina okopni — radi svog јužnogpoložaјa — rano s proljeća stoga јe posјetiocimaomogućen prilaz već u drugoј polovini mјesecaaprila. Naravno, da su u to doba njezini sјeverniobronci i uvale јoš pod sniјegom i teško prolazni.Ljetni stanari njezini (čobani) izlaze na planinuistom početkom mјeseca јuna, kad јe planina većpokrivena buјnim zelenilom trave, doline nakićenešarenilom planinskog cviјeća i kad šuma u punomјeku prolista. Svakako јe izlaz na ovu planinurano s proljeća (priјe izgona stoke) interesantan zasabirače planinskog bilja (dok јe јoš u cvatu) iza amatere-fotografe, dok su јezera јoš puna, aplaninski vršci i uvale јoš sniјegom išarani.

Naјugodniјa јe ipak posјeta planine u vre-menu od mјeseca јuna do kraјa septembra. Uto doba ima na planini i biјelog mrsa: varenike,sira, kaјmaka i „planinskog piva": mlaćenice,sirutke i kiseline, koјe umornog i žednogplaninara razgaljuјu i dušu mu povraćaјu.

Zapadne, sјeverne i istočne strane planine,do visine 1600 m obrasle su visokom šumom,ponaјviše bјelogoricom (listačama): bukvom iјavorom. Јugozapadne strane (Ivica i Grušćanskaplanina) obrasle su crnogoricom (četinarima): crnibor i omorika. Јužni obronci završavaјu sebrežuljastom, prilično

- 9 9 -

ziratnom visoravni, sve do riјeke Neretve, samјestimičnom šumom: hrasta, graba, kukrike icrnog bora.

Počev od 1600 m na više na Visočici planininema nikakvog drveća. Tu ne vidiš ni klekovine,planinske smreke, koјe se inače na drugimplaninama poјavljuјu na visinama iznad 1600 m. Potim visinama raste planinsko bilje: potočnica,dinarski enciјan — Gentiana acaulis ssp. dinarica —ljekoviti enciјan sa žutim cviјetom (srčanik, lincura)Gentiana lutea ssp. Symphyandra; vida — Gentianautriculosa—, maćuhice (Viola elegantula i V. sexatilis)u raznim boјama, raznovrsni karanfili; po paš-njacima : zvјezdan, razne vrste salepa, primula(јagorčina) i јoš mnogo drugo bilje. U kotlinama idolinama, kao uopće u svim nižim položaјimaplanine raste mrazovac, čemerika, kopriva, paprat,crni kukuriјek i drugo bilje.

Po šumama sјevernih i sјeveroistočnihobronaka planine živi od zvјeradi: vuk,medvјed, vepar, lisica i kuna. Od divljači ima:srna i divokoza. Zec јe rasprostranjen po svimdiјelovima planine. Od ptica јe naročito vriјednospomenuti: tetriјeba velikog i malog. Ciјela јednašuma ispod Puzima dobila јe naziv Gluvača poimenu gluvač, kako ovdašnji stanovnici nazivaјuvelikog tetriјeba. Malog tetriјeba zovu ruževac. Odkorisnih ptica veoma јe raširena crna žuna. Imade iјarebica ilještarki. Od ptica grabežljivica živikobac, јeјina, ušara i ćuk. Po prisoјnim јužnim iјugozapadnim, kamenitim stranama planine nađe seosim guštera i sljepića i po koјa zmiјa otrovnica,poskok i riđovka. U rјečici Rakitnici i potocimaLju-

- 1 0 0 -

toј i Tušilačkom Potoku ima pastrme. U riјeciNeretvi ima osim pastrme i јedna vrsta mladice,zvane glavatica, po koјoј јe i mјesto (selo)Glavatičevo dobilo svoјe ime.

Stalnih naselja nema na samoј planini Visočici.Stoga јe u јesensko, zimsko i proljetno doba pusta,sve dok Humnjaci (hercegovački stočari) ne izađusa svoјom stokom na planinsku pašu. Ova ljetnanaselja (stanovi, mahale) razmјeštena su po svoјplanini. Ima ih 9 i to sa sјeverne strane: Kaoci iPapratni Do; sa istočne strane Mandin Do,Mehki Do i Police; sa јuga: Korita i Sirovi Gvozd;usred planine Srede i Dolovi. Stanari su većinommuslimani, siromašni hercegovački stočari, izmostarskog, stolačkog, ljubinjskog i ljubuškogsreza. (Opširniјe o ovom pod „Ljetni stanovi,mahale na planini Visočici od kustosa Zem.muzeјa ing. Ј. Popovića, Glasnik Zem. muzeјa uSaraјevu, godina 1934. sveska XLV.

Pod јužnim obroncima grebena Ljeljenanalazi se nekoliko stalnih naselja u visini od1000 do 1200 m. Naјvažniјa su: Bјelemić (općinskiured, škola, žandarska stanica, lugarska kuća) 993 mnad morem, Luka (1200 m), Јežeprasina, Vranica(1100 m), Kruševo (1060 m), Dužani, Grušća(990 m), Dudle, Blaca (1200 m), Razići, Crkvine,Glavatičevo (349 m, škola, žandarska stanica) iLađenice. Sa sјevera pod grebenima Vitlom iKaocima nalaze se naselja: Bobovica, Ozime,Đulbašići, Donja i Gornja Tušila (ova potonja zvanai Sinanovići ili Pervizi, leže na visini od 1240m), te sa istoka Gornja i Donja Ljuta.

Sva su ova stalna naselja nastanjena mu-slimanima. Samo u onim s јužne strane ima

- 101 -

ponešto doseljenih pravoslavnih. Stanovnici naseljabave se u prvom redu stočarstvom, po neštoobrađivanjem zemlje a po јužnim stranama, premaNeretvi, gaјe i voće. Dosta su siromašnog stanja.Vrlo su bistri i trezveni. Prema strancu supredusretljivi i uljudni. U blizini svih ovihnaselja nalaze se kameniti ostaci starihbogumilskih grobova u raznim oblicima (ploče,sanduci, kuće) Na

BOGUMILSKI SPOMENICI NA ЈEZERU ispod Ljeljena na Visočicipl.

Foto S. Suljagić.

kamenima (mramorima) urezani su razni zna-kovi, likovi i šare. Interesantne su dviјe takvenekropole na samoј planini Visočici. Јedna senalazi na sјevernom izlazu Koliјevke, blizu mahalePolica (1507 m) a druga kod Velikog Јezera (naGornjim Barama), sјeveistočno ispod samog vrhaLjeljena na visini od 1660 m. Na čitavoј planiniVisočici nema nigdјe niti planinarske, niti koјedržavne kuće (lo-

— 102 —

vačke, lugarske) gdјe bi se posјetilac mogaoskloniti, za nevremena ili noći. Samo ispod grebenaVitla i Kaoca, na sјevernom podnožјu planine,nalazi se kraј sela Gor. Tušila pokraј samog putadosta liјepo uređena privatna kuća (han) u koјoјprolaznik može prenoćiti. Ko želi da se zadržikoјi dan na planini treba da ponese sa sobomšator. Bez toga može se samo kod planinskihčobana skloniti u njihovoј skromnoј i tiјesnoјkolibi.

Ako se pođe na ovu planinu iz Saraјeva,onda јe naјzgodniјi ovaј put: autobusom od Sa-raјeva do Trnova (36 km). Od Trnova pјešice ilina konju, putem koјi vodi u selo Lediće (2 i posata). Od Ledića putem uz Hoјtu pl., pa prekoBiјele Liјeske u selo Rakitnicu i dalje niz rјečicuRakitnicu na selo Šabiće. Kod Šabića prelaz naliјevu obalu Rakitnice i laganim usponom naplaninske sјenokoše Laticu. Odatle se spušta uTušilački Potok i prešavši potok ispod selaĐulbašića lahkim usponom na Gor. Tušila dohana. Traјanje hoda (јahanja) od Ledića do ovoghana po prilici 8 sati. U hanu se može prenoćiti.Sutra dan nastaviti put preko čaјira Krča iLjeljenače, pa sve putem koјi vodi zapadnimpodnožјem Puzima do u Mandin Do. (Ovdјe sublizu izvori Mandine Česme Desno od puta podstiјenom, prve čobanske kolibe). Odavle uјugozapadnom pravcu do Bibernog Dola nakome se nalazi staro groblje (nekropola). (Malo naviše na liјevoј strani od groblja nalaze sečobanske kolibe mahale Police), Od ovoga grobljamože se spustiti sa planine kroz Koliјevku premaBјelemiću, ili se laganim uspoom uzađe do navisoravan Veliko Јezero (Gor-

— 103 —

nje Bare), pasiraјući čobanske kolibe mahaleSrede, do bogumilske nekropole pod Ljeljenom.Odavle јe lahko izaći na okolišne vrhove.Sјeverno na Konjic, Vito i Toholj, ili zapadno naLjeljen i Džamiјu (naјviši vrh na ovoј planini1974 m). Vriјedno јe ispeti se na koјi odpomenutih vrhova, јer јe sa njih kolosalan vidik naokolne planine, kako smo napriјed spomenuli.Sišavši sa vrhova put

BЈELEMIĆ ispod Visočice pl.

foto S. Suljagić.

se nastavlja prema mahali Dolovima a odatleprema mahali Koritima. Odavde vodi јedan putu јugozapadnom pravcu ispod Grušćanske planinena naselja Gostјenjaču, Dudle, Blaca, Raziće doGlavatičeva. Ili od Korita pravo јugu u Bјelemići odavde naјpriјe u јužnom a onda uјugozapadnom pravcu prema Glavatičevu.

Svo obilažanje planine opisanim putem t. ј. odgroblja kod mahale Polica pa do Gla-

— 104 —

vatičeva, može se lahko obaviti u јednomljetnom danu, od јutra pa do večeri (15 satihoda). U Glavatičevu se može konačiti, ili uprivatnom hanu odmah do mosta preko Neretveili u žandarskoј stanici.

Od Glavatčeva јe naјzgodniјi povratakliјepim putem niz liјevu obalu riјeke Neretve naBoračko Јezero do planinarske kuće na liјevoјstrani јezera (2 i po sata hoda). U kući јe stalninastoјnik kod koga se može dobiti u svakodoba sve što treba putniku.

Od ove kuće vodi markirani put u seloBorke i dalje ugodnim i markiranim putem prekoVrapča do željezničke stanice u Konjicu (4 satahoda),

Isti јe put na Visočicu planinu za onoga, kopođe iz Konjica, kao što јe gore opisani, samo uobratnom pravcu.

Ko pođe na ovu planinu pravcem: Saraјevo,Ilidže do Vrela Bosne ide od Vrela Bosnemarkiranim putem preko Igmana sve do StineLokve pod vrhom Bјelašnice (pod opservato-riјem). Od Stine Lokve nastavi u јužnom pravcu(ostavivši desno serpentine, koјe vode premaopservatoriјu) do izvora Stubo, koјi leži јužno ispodЈavorka, pa dalje prilično nizbrditim seoskim putemu selo Lukavac i Šabiće na rјečici Rakitnici.

Od Šabića dalje putem, koјi јe napriјed opisan,idući iz Trnova.

Putevi po Visočici planini niјesu јoš obilježeni(markirani) Stoga se preporučuјe nevјeštomputniku, da uzme za vodiča seljaka iz kog sela,a tog će naći u Gor. Tušilima, kad polazi iz Trnova(ili Vrela Bosne), ili u Glavatičevu, kad polazi izKonjica.

— 1 0 6 —

Prenj planinaPrenj planina je prostrana visoravan. Njen glavni greben pruža se u pravcu

sjeverozapad jugoistok. Sa istoka, sjevera i zapada omeđuje ovu planinu rijekaNeretva, koja od Konjica naglo okreće prema jugu te čini ogromno koljeno. Sjužne i jugoistočne strane prostiru se ispod Prenja visoravni Zijemlja iNevesinjsko Polje, između kojih se protežu visoki lanci Veleža i Crvnja.

Predio Prenja je kompleks mezozojskih tvorevina. Pošav iz Konjica uzNeretvu, dolazi se u dolinu potoka Bijele, koja je skoro do svojih ishodišta usječenau mezozojske tvorevine, u ljubičasti i zeleni verfenski škriljac. Iz doline se penje unaglom, često uspravnom usponu preko visokog krša u područje trošnih, svijetlih,trias-kih dolomita ispod Velike Kape (2004 m) ili ka zapadu preko KonjičkeBjelašnice u dolinu Ti-sovice.

Velika Kapa, Konjička Bjelašnica kao i visovi oko Tisovice tvorevine sujurskog krečnjaka sa laporom, u kome ima mnogo ostataka hidro-koralija. Glavnivrhovi Prenja, kao što su Ortiš (2097 m), Zelena Glava (2123 m), Lupoglav (2102 m),Galić (2035 m) sastavljeni su iz vapnenaca gornje krede koja je najmlađa i najvišaformacijska grupa mezozojika. Već u samim crtežima jednobojnih specijalnihkarata vide se razlike između najviših kredinih slojeva prema slojevima jurskihtvorevina koje zauzimaju svu bližu okolinu istoka i dalju juga i zapada. Površinakre-tacejskih krečnjaka je isprekidana, puna pukotina, škrapa i nabora a obronci ipadine su strme i u većini gole. Donji jurski teren blažeg je izgleda, ravniji,mirniji, bez oštrijih udubina, pokriven travnjacima i ima vrela.

- 107 -

Eruptivnih stijena ima samo u ograničenomobimu, u zapadnom području prema Neretvi Utoj zoni su i nalazišta manganove rude. Istočno odJablanice u verfenskim škriljcima ima bakrene,manganove, jugoistočno i olovne rude.

Tercijarne naslage su oko Donjeg Idbara igornjeg toka Boračkog Potoka. U tim naslagamanalazi se uglja.

KONJIC sa okolinom.

Foto: S. Suljagić

Za plastiku Prenja karakteristična je dubokaudolina sastavljena iz uvala Crnoga Polja, Vlas-noga Dola i Tisovice. Ovom udolinom podijeljenje Prenj na niži sjeveroistočni dio i viši jugo-zapadni. Prvi se sastoji iz Borašnice ili RavneGore (Između Bijele i Boračke Drage). Na njojje najviši vrh Osobac (2030 m); Na Borašnicuse vežu dugački, kršni grebeni Velike Kape(2004 m) i Konjičke Bjelašnice, koji se strmim

- 1 0 S —

odsjecima spuštaju prema sjeveru u dolinu Bijelea nižim, prema jugu u dolinu Tisovice. U tomdijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskimkolibama: Tisovica, Rapte, Pasje Doline, Stanpod Bjelašnicom i Crno Polje.

Jugozapadno od crnopoljsko — tisovičke do-line je pravi Prenj. Njega čini glavni, najviši grebenčiji se dijelovi nazivaju: Kamenac, VjetrenaBrda, Lupoglav, Herać i Galić. Od VjetrenihBrda prema sjeveroistoku odvaja se visokabočna kosa Ortiš i Zelene Glavice. Najvišivrh je Zelena Glava (2123 m). Od ovih vrhova,koji leže u sredini masiva, visine opadaju i pre-ma sjeverozapadu i prema jugoistoku. U ovomdijelu planine nalaze se ljetni stanovi: Lučine,Poljica, Barni Do, Ploče i Gruca.

Najzapadnije dijelove Prenj planine čini vi-soravan Glogovo — Prenj koja se postepeno dižeod jugozapada prema sjeveroistoku. Glavni visovisu u tom dijelu : Vidovo (1451 m), Prenj (1916 m)i Cvitinje (Cetinj 1992 m (Cetina)). U tomdijelu nalaze se ljetni stanovi sa pastirskimkolibama po Stajskom, Vidovskom i JasenskomGvozdu (Opširniji prikaz ljetnih — pastirskih— stanova na Prenj planini nalazi se u GlasnikuZemaljskog Muzeja u Sarajevu Sv. XLVI god.1934.)

Prenj planina pripada slivu Neretve, odnosnoJadranskog Mora. Već prema navedenim forma-cijama od kojih je Prenj sastavljen jasno je daje vrlo oskudan vodom. Po cijeloj planini imaveoma malo živih vrela. Na cijelom zapadnomdijelu planine, koji čini predio Glogovo - Prenj,nalazi se u samom podnožju planine vrelo Glo-gošnica ispod sela istog imena. Na planini u tomdijelu ima samo jedno malo vrelo »Korita« naStajskom Gvozdu. Inače se pastiri opskrbljavajuvodom iz čatrnja. U pravome Prenju, u najvi-

- 1 0 9 -

šim planinskim lancima, ima samo sniježnice t.j. vode koja se dobiva od snijega što ga vadeiz jama i sniježnih poljana. U dubokim pukoti-nama i udubinama nalaze se sniježna polja na ko-j im mjestimično ostane snijeg preko cijelog ljeta.Podloga gornje krede je jurski vapnenac dje-lomično sa loporom. Zato se ispod strmih obro-naka gornje krede nalazi veći broj vrela. Najviševrela ima u dolini Tisovice, ispod Velike

PRENJ-LUČINE. Fo!o: J. Plaček

Kape, Osobca i Borašnice. U samoj dolini Tiso-vice nalaze se tri vrela: Zagon zapadno od pas-tirskih koliba stana Tisovice. Vrelo Novak ju-goistočno od istog stana pored puta prema Oti-šu i vrelo Vruci za grebenom Kantara. IspodVelike Kape i Borašnice izvire potok Bijela, au manje propustljivom dolomitu između Tisovice,Bjelašnice i Rječice izvire potok Idbar, koji jenajduži od svih prenjskih pritoka Neretve. Sje-

— 110 —

veroistočno od glavnoga i najvišega prenjskogagrebena prostire se dolina Vlasni Do. U sjever-nom kutu toga Dola pod visom Tarašom nalazese nekoliko manjih izvora koji skupa čine Je-zerce. Voda mjerena usred ljeta 15.7.1934. imalaje 3° C toplote. Tu se nalazi i planinarska kućadruštva »Prijatelj prirode«, U Vlasnom Dolu ne-ma drugih živih vrela, ali se u ovom Dolu du-boko u ljeto može da nađe snijega. U njemu susve do početka juna osobito pogodne prilike zaskijanje. Do je zaklonjen sa juga i jugozapadanajvišim grebenom Prenja stoga do njega ne mo-gu da dopru topli južni vjetrovi. Južno od Vlas-nog Dola ispod sedla Prijevorca nalaze se sta-novi Bijele Vode, gdje imade nekoliko živih vrelaU Crnom Polju imade živa voda Česma i Lokvi-ca. Oba vrela nalaze se sjeverno od pastirskihkoliba u njihovoj neposrednoj blizini.

U podnožju Prenj planine na istočnoj stranina visini od 402 m nalazi se krasno BoračkoJezero. Smješteno je u pravcu sjeverozapad ju-goistok. Površina mu iznosi 26.42 hektara. Bo-račko Jezero opkoljeno je visokim, strmim i šu-movitim stranama. Samo prema jugoistoku ot-vara se uzak planinski klanac kroz koji se pro-bija potok Šištica, koji ističe iz Boračkog Jezerai sa visine od 29 metara pada u Neretvu. Poprikazu prof. J. Cvijića (Glacijalne i morfološkestudije o planinama Bosne, Hercegovine i CrneGore u Gl. Srp. Kralj, akademije) Boračko Jezeropretstavlja tektonski bazen na rasjedu trošnogdolomita i krečnjaka. Sa zapadne strane u jezerose sliva Borački Potok koji donosi velike na-nose, kojima zasipava jezero. On je nasuo gornjikraj Jezera i napravio veliku ravan, sada i vi-soku iznad Jezera. I recentna delta BoračkogPotoka duboko je prodrla u Jezero, istakla se

- 1 1 1 -

kao rt i bijeli se od dolomita. Ona zasipava i uni-štava Jezero i ukazuje na proces, zbog koga jezasut i u suvu ravninu preobraćen cijeli gornjikraj Jezera. Zato ono nije ni duboko. Pored Bo-račkog Potoka Jezero dobija vodu i od izvora,kojih ima po stranama, naročito u začelju, kojeje sastavljeno iz konglomerata i odlikuje se mno-gobrojnim jakim izvorima. Prema objavljenomradu Dr. Đorđa Protića »Hidrobiološke i plankton

OTIŠ I ZELENE GLAVICE (2123) na Prenju.

Foto: S. Suljaglć

studije na jezerima Bosne i Hercegovine«, GlasnikZem. muzeja, dubina Jezera do ušća BoračkogaPotoka, gdje su strmine najveće, iznosi u uda-ljenosti 1 m od obale 1 m; u udaljenosti od 5 m4 m; a u udaljenosti od 50 m 13.20 m. Najvećadubina koju je našao Dr. Protić iznosi 16 20 m.Dno je gotovo ravno.

Jezerska voda promatrana iz blizine kao i izdaleka izgleda ugasito zelena a i svijetlo ze-

- 1 1 2 -

lena, što dolazi od odražaja strmih šumovitih brda,koja su se nad Jezero nadnijela. Voda je bistrai dosta providna. U njoj živi riba pastrma.

Izuzev mali dio Jezera, kod ušća BoračkogaPotoka, gdje se nalazi pijesak i čista obala sastrmim spuštanjem u dubinu sva ostala obalaJezera je obrasla trskom u širini po 5 do 25 m,a nalazi se i dosta žutog lokvanja. Po trsci sekriju divlje patke, liske i mali gnjurci. U Jezeruima također i riječnih rakova.

Na ušću Boračkog Potoka ispod male uzvi-šice, nazvane Kadin Grob, nalaze se planinarskekuće turističkog društva »Prijatelj Prirode«, kojeimaju stalnog čuvara. U kućama ima postelja za20 osoba. Može se dobiti i potpuna opskrba. Uzkuće ima nekoliko izvora dobre vode. BoračkoJezero oglašeno je za klimatsko mjesto. Svakiposjetilac ima pravo na povlasticu u vožnji že-ljeznicom. Od maja do avgusta na Jezeru vriod velikog broja posjetilaca

Na gornjoj strani Jezera u spomenutoj ravninalazi se seoce Jezero, koje ima 12 kuća i oko80 stanovnika.

Sa Jezera se mogu činiti izleti na okolneplanine, 1 sat udaljen vodopad Sištice, ili naGlavatičevo, pa Župu, u gornji tok Neretve, ri-jetko lijep i čuven sa svojih šuma crnoga bora.

I ako Prenj planina leži prilično duboko upodručju mediteranske klimatske zone, ipak, sobzirom na visinu glavnog masiva i pošto većidio područja ima visinu iznad 1000 m nad mo-rem, klima je izrazito planinska. Upravo ni najednoj našoj planini nijesu sniježni smetovi takomoćni i ne drže se tako dugo kao na Prenju.Prenjsko područje stoji iznad Bjelašnice, pa jezbog toga kao i zbog brzog odliva vode krozkrečnjak i niz padine godišnja relativna vlaga

- 1 1 3 -

manja. Jugozapadna i južna strana znatno je iz-ložena morskim vjetrovima, jer prema moru nemavisinskih lanaca koji bi natkrilili Prenj. Broj bur-nih dana može biti oko 100, mada nema siste-matskog opažanja.

Fauna Prenja nije raznovrsna ali je bogatasa pojedinim vrstama. Među kičmenjacima važnaje divokoza koja se nalazi u vrlo velikom broju.Prenjske su zasebna varijacija i mnogo se raz-

OTIŠ (2097 m) na Prenju.

likuju od alpskih. Ima srna, zečeva, vukova ilisica. Orlovi su rjeđi, ali ima puno lešinara (Gypsfulvus). Po šumama ima jarebica i kamen jarki.Osim poskoka ima još tri varijeteta šarki, međukojima je najkarakterističniji crnokrug (Viperaberus var. prester), koji je crn kao ugalj. Inte-resantna je fauna invertebrata (beskičmenjaka).Već dok se penje uz strme strane kroz nisku

— 114 —

šumu predalpiskoga pojasa čuje se sa svih stranapjesma popaca, cvrčaka i skakavaca. Od lepti-rova su veoma česte vrste Latyrus, Lycaena iHesperidae. Po šumama se nalaze Carabus-i (C.violaceus i C. ceolatus var. Dalmatinus¸) i manjavrsta strižibuba Dorcadion abruptum. Na višimpoložajima nalaze se vrste Molops, Otiorhynchus,Cychrus punctipennis (velika rijetkost!) a saklekovine se mlaćenjem mogu sakupiti razni drugiinsekti pa medu njima i Otiorhynchus saraje-voensis i truncatus ab. laetificator.

Oko izvora i čatrnja nalaze se Trechus, Leis-tus i dr. a po ivici sniježnih polja sitne sniježnecrve: Nebria, razne Staphylinae i Bembidiinae.

Po razvoju flore na Prenju razlikujemo dvapojasa: niži pojas, koji počinje od 400 m — 800 mev. i 900 m (subalpski ili predalpski pojas) iviši počev od 900 do 2000 m (alpski pojas).

U prvom — nižem — pojasu raste pretežnoniska šuma (grmlje i šiblje) koje je karakteristi-čno za hercegovački krš: makljen, grab, drijen,lijeska, kalina, kupina, fudika i tilovina.

To grmlje spušta se i u položaje niže od400 m prelazeći u površine ziratnoga tla, koje jepretežno zasijano kukuruzom.

Iznad 800 m počinje visoka gora pretežnobukova (Fagus silvatica) i penje se sve do 1400m, u južnijim položajima i do 1600 m. Velikebukove šume prostiru se po Stajskom, Jasenskomi Vidovskora Gvozdu. (Nadmorska visina 1000do 1400 m). Od tog pojasa počinje crnogoričnašuma i to pretežno crni bor (Pinus nigra), mu-nika (Pinus leucodermis) i klekovina (Pinus mon-tana) Crni bor je po Prenju raširen pojedinačnoili u manjim skupovima naročito na oštrim i go-lim stijenama. Munika čini između 1400 — 1650m mjestimično rijetke šumske pojaseve. Pojedi-

— 115 —

načno se diže i do 1800, m. Tu se već miješasa klekovinom (Pinus montana). Ali različito odklekovine njezino stablo nikada ne pada zemljinego se ponosito drži i diže na razdrobljenimstijenama i kamenim točilima. Klekovina počinjeveć od 1600 m i penje se do 1900) m činećimjestimično gust i neprohodan pojas. Pojedinačnopenje se sve do 2000 m.

PLANINSKA KUĆAdruštva „Prijatelj Prirode" na Jezercu 1700 m.

Po šumama i između grmlja predalpiskogpojasa nalazi se mnogovrsno zeljasto bilje kao:košutica (Cyclamen europaeum), iglice (razneodlike), macina trava (Nepeta cataria), jaglica(Primula columnas), jagorčevina (Primula vulga-ris), oslad (Polypodium vulgare), bujad (Pteridiumaquilinum), avtika (Sambucus ebulus) i medak(Salvia glutinosa).

- 1 1 6 -

Po stijenama i točilima rastu: Allium flavum(vrsta češnjaka), Amphoricarpus Neumayeri,zvonćac (Campanula hercegovina), buvač (Chry-santemum cinerarifolium), prenjski klinčić (Di-anthus prenjus), Euphorbia spinosa, Euphorbiadinarica, žutilovka (Genista silvestris var.dalmatica), više odlika čubra (Satureja) ilazarkinja (Asperula).

Po livadama i pašama raste: kantarija, ma-tičnjak (Melissa officinalis), mažuran (Origanumvulgare), žabljaci (Ranunculus illyricus, millefo-liatus) i dr.

Mnoge od pomenutih zeljastih biljaka nalazese i po najvišim pašnjacima sve do visine od2000 m. Tu su pomiješane sa raznim travama,koje ne prave zatvoren busen nego rastu u odi-jeljenim skupinama oko pojasa klekovine.

Prenjske paše naročito su pogodne za konje.Po svršetku proljetnih poljskih radova sva okolnasela istjeraju svoje konje na planinu. Sve do po-četka mjeseca jula nalaze se po Prenju velikealaše konja, koje bez čuvara lutaju po krševitimpašnjacima

Sa ovog ogromnog, razderanog planinskogmasiva krasni su vidici kako na pojedine glavnei najviše vrhove samoga Prenja tako i na okol-ne planine i riječne doline. Rijetko je uživanjepromatrati sa Osobca ili sa Velike Kape ili saTaraša dolinu potoka Bijele i dolinu Naretve.Sa mnogobrojnih točila, koja gotovo kao verti-kalni bedemi sa tri strane zatvaraju korito po-toka Bijele, naneseni dolomitni šljunak zasipanisku šumu i pravi po njoj duboke uvale, kojesvojim bijelim tragom jasno odudaraju od šum-skog zelenila i stvaraju neobičnu ali harmoničnusliku. Naš poznati naučenjak Dr. J. Cvijić rekaoje za teško pristupni i teško prohodni Prenj da

— 117

je najromantičnija planina Bosne i Hercegovine.On navodi da ga Prenj u mnogim dijelovima pot-sjeća na krasne visoravni Dachstein-a i Toten-gebirge na visokim Alpama. Krasni vidici pru-

PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" naBoračkom Jezeru.

žaju se samo sa najistaknutijih položaja. U nižimpoložajima a naročito u nekim dolinama veomaje dosadno i tužno, zbog velike kamenite pustoši.Koliko je ljeti sumorno u surom stijenju dolina

- 1 1 8 -

i nižih položaja, u toliko je zima na svima mje-stima planine veličanstvenija. Ogromni planinskimasiv Prenja jedna je od nepoznatih svjetskihzimsko-športskih atrakcija. Doline Crnoga Polja,Vlasnoga Dola, Tisovice i unutarnji grebeni prenj-skih lanaca, osobito Konjičke Bjelašnice pružajuneprispodobive mogućnost i zimskome športu. Pru-ga ispod Otiša do Tisovice, pa preko Vranovinedo Konjica jedna je staza, blagoga padanja uudaljenosti 8 satnoga hoda. S obzirom na vi-sinske prilike kvalitet snijega uvijek je na Prenjudobar. Zimski šport moguć je od mjeseca novem-bra do juna. Piramidalni grebeni, osim toga, pravasu rijetkost za plazalački šport.

Divlja romantika Prenja sve više privlačinaše turiste. Iz godine u godinu sve jače oživ-ljava turistika na njemu. Naročito od onoga vre-mena kako su na njemu izvršene skupocjene imnogobrojne markacije pučeva i sve važnije ras-krsnice obilježene tablama. Taj posao obavilaje podružnica turističkog društva »Prijatelj Pri-rode« u Sarajevu, isto društvo sagradilo je lije-pu turističku kuću kod Jezerca, između visovaTaraša, Osobca i Ortiša. Kuća je pored žive vodena visini od 1700 m i samo 2 sata udaljena odglavnih vrhova Prenja, Ortiša i Zelenih Glavica.Ona se nalazi na glavnom prolazu romantičnogputa od Konjica dolinom Bijele i Rakovim La-zom ka Crnom Polju i Boračkoj Draži. Na sa-mom izlazu iz Boračke Drage poviše BoračkogJezera nalazi se planinska kuća društva »Plani-nara u Bosni i Hercegavini«.

Prilazi na Prenj planinu:

1.) Konjic-Boračka Draga-Crno Polje-Jezerce.I1 ako je prilično zaobilazan najlakši je i naj-prohodniji put ka glavnim vrhovima. Zimi je

- 119 -

u tome pravcu ovo jedini prolaz. Od Konjicado sela Boraka poviše Boračkog Jezera ima 3sata hoda. Odatle kroz Boračku Dragu do Crno-ga Polja još 2 i po sata Od Crnoga Polja ide serijetkom bukovom šumom ispod masiva Sivadijei Prijevorca a zatim izbija na čistinu, odakle sumarkacije po kamenu sve do kuće na Jezercu.Od Crnoga Polja do kuće su 2 i po sata ljeti.Cio put od Konjica do planinarske kuće traje 8

PLANINSKA KUĆA društva „Prijatelj Prirode" na BoračkomJezeru. Visina nad morem 400 m.

i po sati. Put kroz Boračku Dragu veoma je u-godan ljeti. Draga se sastoji iz duboke uvale iz-među planina Borašnice i Crne Gore (Jelovine).Sva je obrasla gustom bukovom šumom, u kojoj jeugodna hladovina i za najveće vrućine. Uspon jedosta blag. Boračka Draga je interesantna zbog ne-obično divljih kamenih točila i ogromnih kamenihblokova što odvaljeni leže po njoj. Na Crnom Polju

- 120 -

nalaze se pastirske kolibe u kojima se za vrije-me ljeta može dobiti planinskoga sira, kajmaka,mlijeka, i kiseline. Ako vlada nevrijeme možese tu i prenoćiti iako konak u pastirskim koliba-ma nije ugodan.

2.) Konjic — Rakov Laz (Mlječni Do) —Jezerce. Na putu za Borke odvaja se južno putprema Gornjoj Bijeloj. Širok i dobar put vodipored potoka Bijele sve do šumarske kuće. Odte kuće vodi dobro markiran put širokim pre-sušenim koritom potoka pod sam zid stijena. Putje vrlo strm i vodi djelomično po pokretnim do-lomitnim naslagama, djelomično po liticama adjelomično kroz šumu i ne gubeći na strmini iz-vodi nas na ruševinu lovačke kolibice na vrhušume. Odatle ide liticom ispod krševite VelikeKape na Podotiš a od njega Dobrim Dolom si-lazj se k Jezercu. Postoji i jedna varijanta ovo-ga puta: Od srušene lovačke kolibe u desno putBabinim Dolom vodi iznad Tisovice pod OrtišVrijeme hoda 6 sati liticama 7 sati ispod Ortiša.Oba ova puta prohodna su samo ljeti

3.) Konjic — Skok — Jezerce. Do šumar-ske kuće na podnožju bedema kao pod 2.). Napočetku pješčanog korita put se odvaja lijevo.Uz bedem je vrlo strm. Čim se iz šumovitogadijela izađe ide se po golim, uskim i vrlo str-mim liticama, koje su za najmanje kiše nepro-hodne, jedno što njima teče voda a drugo štoteren postane klizak. Litice vode ispod OsobcaNa začelju puta nalaze se ogromne odvaljenestijene preko kojih vodi put sve do kuće na Je-zercu. Trajanje hoda je 5 sati. Put je prohodanisključivo na suvom terenu i za dobro izvježba-ne turiste.

— 121 —

4.) Konjic — Konjička Bjelašnica — Tiso-vica — Jezerce. Sa konjičke željezničke staniceide se preko kamenog mosta u Konjicu i uz Ne-retvu sve do table na desnoj strani puta, gdjeje pokazan smjer puta. Tu odmah počinje usponi put ide oko vinograda do Vrela Korita. Odatleje kroz nisku šumu blaži uspon do masiva Bje-lašnice. Sa glavnog bila Bjelašnice valja se spu-stiti u dolinu Tisovice i odatle dalje južno ispodOrtiša prema Jezercu Ovaj put prohodan je iljeti i zimi. Samo zimi naravno sa skijama jerje snijeg toliko dubok da bi bilo nemoguće pre-gaziti ga. Trajanje hoda do Tisovice 7 sati, doJezeca 9 sati.

5.) Put od Čelebića. Preko mosta u Konjicuput niz Neretvu vodi do sela Čelebića. Prošavkroz to selo skreće se južno putem pored potokaIdbara i ide tim putem sve do šumarske kuće.Dotle je uspon vrlo blag. Od šumarske kuće na-staje jak uspon kroz šumu i po serpentinama svedo na Tisovicu. Odatle vodi dobro markiran putpod Ortiš i na Jezerce. Trajanje hoda je 12 sati.Put je prohodan samo ljeti.

6. Stanica Prenj — Glogovo — Veliki Prenj— Lučine — Lupoglav ili Lučine — Tisovica.Od željezničke stanice Prenj ide se ravno 10minuta kroz selo Glogošnicu. Odatle nastaje usponserpentinama kroz nisku šumu sve do velikihbukava, gdje se nalazi čatrnja. Tu se počinje u-laziti u visoku šumu i što se više penje šumabiva sve gušća i jača. Iz šume se izlazi nepo-sredno na pašnjake Stajskoga Gvozda. Na njemuse s početka nalaze rijetka stabla velikih bukava,a poslije čist pašnjački teren. Jedan put vodi li-jevo nedaleko od strmih strana koje se obarajuu dolinu potoka Glogošnice. Tim putem dolazi

— 124 —

se od prilike za ½ sata do državne planinske kolibe. Kolibase nalazi pod gustom šumom munike ispod MalogPrenja. Od nje je lijep pogled na cijeli prostor Stajskoga,Vidovskoga Jasenskoga Gvozda. U kolibi se može noćiti, akose ponese ključ od nadšumara u Jablanici. Ima mjesta za 10osoba. Trajanje hoda od željez. stanice Prenja do ove kolibe 5sati. Od kolibe vode serpentine na vrh Velikog Prenja (1916metara), a sa vrha spušta se u dolinu Lučine, gdje se nalazepastirski stanovi. Od stanova na Lučinama, ravno k jugukroz Veliki Do put vodi na Lupo-glav, grandiozni vrhglavnog prenjskog masiva. Ima 2 sata do Lupoglava. Drugiput vodi sjeverno prema dolini Tisovice do koje ima 3 satahoda. Od Tisovice se može krenuti već po volji prema Ortišuili prema Jezercu ili na Konjičku Bjelašnicu i dr. kako jeveć prije opisano.

7.) Vojno — Jezerce. Željeznička stanica Vojno, papreko sela Zeljuše i Bijelih Voda na Prevorac i VlasnimDolom na Jezerce. Hod traje 9 sati.

Crvanj planinaOva planina izdiže se osamljena i sa svih strana

odsјečena od susјednih planinskih lanaca. Obrasla јe skorosvukud šumom i vrlo malo јe krševita. Naјljepši dio oveplanine јe sa sјeverne strane, ispod šume zvane Tatarica. Tu seјe potok Živanj, koјi izvire iz sniјežnih lednica, dubokousјekao u trup planine tako da oko njega s obјe strane strmovise gole litice. Predio kud protiče potok obrastao јe borovomšumom, dok na Tatarici, koјa se sa sјeverozapada priključuјe

pašnjacima i pastirskim stanozima na Ledenicama pre-

— 125 —

vlađava bukva i јavor. Јužni i јugoistočni dioplanine sačinjavaјu čas manji čas veći dolovi pokoјima se nalaze pašnjaci a oko njih visovi izaravanci. Po dolovima ima izvora i lokava Nazaravanku Zimomora, naјvišeg vrha ove planine,nalazi se velik i dubok ponor pećina). Ponarodnom pričanju bacali su kradljivci јanjad, koјubi ukrali od pastira i poklali, u taј ponor, a njihoviortaci dočekivali bi ih u Blagaјu na izvoruBune gdјe su izbiјala ponornicom, ploveći preko50 km.

Crvanj se pruža ravno u pravcu od sјeveraprema јugu i zauzima sav sјeveroistočni dionevesinjskog sreza.

Sa sјevera јe omeđen Neretvom, sa јugaNevesinjskim Poljem i Zalomskom Riјekom, a sazapada i istoka ograđuјu ga visoravni KruševskoPolje i prostrane Morine.

Sa ove planine otvara se vrlo liјep pogled:prema јugu na Јužnu i Јugoistočnu Hercegovinu,prema јugozapadu na velebni i izlomljeni gorskilanac Veleža, prema zapadu na prostranuvisoravan Ziјemalja i šumovite Crne Gore, premasјeverozapadu na Bahtiјevicu pl. i Veliko Ruište,prema sјeveru na Visočicu i Treskavicu i premaistoku na široke pašnjake Morina i visoke grebeneLeliјe i Dumoša na Zelengori.

Sva se planina sastoјi od јednog planinskoglanca sa ovim naјvišim vrhovima: Zimomor (1921m), Lisac (1732 m); sјeverno od njih: Mali Gradac(1809 m), Veliki Gradac (1848 m), VelikaGradina (1850 m), Ledenice (1827 m), te naјugoistoku Maglaј (1761 m).

Crvanj јe skoro isključivo krečnjačko gorјe.Samo u prodoru potoka Živnja izbiјa tu

- 1 2 6 -

i tamo serpentin i neka vrsta crvenkaste valjdaželjezne rude. Kod čobanske mahale Močila,sјeverozapadno ispod vrha Zimomora i u bliziniizvora Biјela Piska, vadi narod nekakvu masnubјelkasto sivu zemlju zvanu „huma" iupotrebljava јe za pranje rublja i vune.

Izvora ima na više mјesta po planini naročito ublizini čobanskih ljetnih stanova (mahala). Pošavšis јuga planine nalaze se izvori: kod mahalePoljana (Đuraš), kod mahale Močila i kod mahalePrenja. Kod mahale Ledenica nema izvora. Stočarise služe sniјegom koјi vade iz pećine pa tope. Uistočnom diјelu planine јe izvor kod mahaleBusovače (ispod vrha Maglaјa). Kod mahaleKutlovića ima čatrnja. Od potoka ove planinevriјedno јe spomenuti potok Živanj, koјi izvire nasјevernoј strani planine i saljeva se u Neretvuispod sela Živnja. Sa istoka planine ističu potociGvozdnica i Јezernica, koјi se združeni saljevaјu uNeretvu niže Uloga. Nedaleko od ovih dvaјupotoka nalazi se kod sela Јezera vrlo liјepo ibukovom šumom okruženo Backo ili UloškoЈezero, ili samo Јezero, kako narod obično kaže.Јezerski bazen ima bubrežast oblik, dug јe 380 aširok 200 m. Detaljan opis Јezera napisao јe Dr.Đorđe Protić u Glasniku Zemalj, muzeјa sveskaXXXIX 1927. god.

U sјevernim i istočnim šumovitim diјelovimaplanine ima ponešto vukova i lisica, a od ptica imakamenarki i јarebica. Na јugozapadnim, prisoјnimobroncima planine ima zmiјa otrovnica. Odplaninskog bilja raste: ravent (lincura, ljekovitienciјan), čemerika, kukuriјek (crni), salep imnogo drugog. Po

— 127 —

јugozapadnom diјelu uzgaјa se u noviјe dobahrast i bor, Borove klekovine nema nigdјe naCrvnju.

Po samoј planini nema stalnih naselja, aliima ljetnih pastirskih stanova, koјi su napriјed, priopisivanju izvora, spomenuti. Čobani su skoro svi izstolačkog i ljubinjskog sreza. Pretežno su katolicii muslimani, vrlo malo pravoslavni. Ljudi su vrlopriјazni i susretljivi, kao što јe to običaј kod svihnaših planinštaka. Na podnožјu planine, naročito sјužne i zapadne strane ima dosta stalnih naselja ato su; Krekovi, Miјatovci, Postoljani, Gornja iDonja Biјelina, Humčani, Kovačići, Presјeka,Kruševljani, Seljani, te sa sјevera: Živanj, Raјac,Susјečno i sa istoka: Uzrјečјe, Bak i Јezero. Sveove naseobine nastanjene su muslimanima ipravoslavnim. Stanovnici se bave ratarstvom istočarstvom. Od usјeva uspiјevaјu u ovom kraјunaјbolje, zob, јečam, raž i krompir.

Na planini nema drugog skrovišta osimprimitivne čobanske kolibe.

Crvanj planinu planinari vrlo slabo posјećuјu.U Hercegovini јe među građanima planinarstvo slaborazviјeno. Za ostale јe smetnja posјeti planinenjezina prevelika udaljenost od mјesta u koјima јerazviјeno planinarstvo. Posјeta planine naјpovoljniјaјe od mјeseca јuna do septembra.

Prilaz na planinu lagan јe sa svih stranaNaјbolje јe poći iz Nevesinja (Kasabe), koјe јevezano sa Mostarom autobusnom vezom. OdNevesinja preko Nevesinjskog Polja do selaDonje Biјeline (11 km), a odavle ugodnom pla-ninskom stazom preko Kuka na Strmi Gvozd idalje preko Đuraša (prva stočarska mahala

- 1 2 9 -

Poljana) na naјviši vrh planine Zimomor (3 sata hoda). NizZimomor u sјeveroistočnom smјeru na Oslić Do, pa namahalu Prenj i dalje ispod Velikog Gradca na mahaluLedenice (2 sata hoda). Od ove mahale niz šumu Tataricuu selo Kruševljane (1 sat hoda). Iz Kruševljana, ili niz Poljenatrag u Nevesinje (7 sati hoda), ili zapadno u selo Luku (¼sata hoda). U Luci ima gostiona sa trafikom (vlasnikGlogovac) i lugarska kuća. Iz Luke vodi liјep planinski putpreko Liјešća, dalje niz Bi-јele Piske i Strmnicu na Krstac,pa u Glavatičevo na Neretvi (5 sagi hoda). U Glavatičevu imagostiona, trafika i konačište. Iz Glavatičava vodi cesta naBoračko Јezero (2½ sata hoda; planinska kuća na BoračkomЈezeru) i dalje u Konjic na željezničku stanicu obilježenimputem (4 sata hoda).

Liјep јe put na Crvanj direktno iz Saraјeva autompreko Trnova, Kalinovika, Uloga i Obrnje na visoravanMorine (5 sati vožnje). Sa Morina niјe težak uspon ispodVrhgorca, preko gore spomenutog Јezera na Gvozd, pamahalu Kutlovići i dalje na Zimomor (3 sata hoda), a saZimomora natrag, ili dalje priјe opisanim putem.

Putevi na Crvanj planini niјesu obilježeni (markirani). Uselima neposredno pod planinom može se naći ljudi, koјi ćeplaninara uputiti ili izvesti na planinu uz malu nagradu.

— 130 —

Čvrsnlca, Plasa i Muharnica.Na desnoj obali rijeke Neretve a zapadno

od željezničke pruge Sarajevo-Mostar izmeđustanice Jablanice i Drežnice izdiže se prostrani visok masiv Čvrsnice Plaše i Muharnice. Ap-solutnom visinom svojih vrhova ova skupina pla-nina stoji na drugom mjestu među bos. herc. pla-ninama. Cijeli masiv raskomadan je dubokim do-linama Dive Grabovice i Drežanke, u tri zasebnapodručja. Po konfiguraciji terena u svakom odtih dijelova možemo da razlikujemo tri visinskastepena: predgorje, visoravan i gorske grebene.Predgorje počinje iz dolina pomenutih rijeka pase širi i sjeverno i južno od njih i postepenodiže od 200 do 1000 mjestimično i do 1200 m.Istočni dio predgorja od rijeke Neretve, mnogoje strmiji nego zapadni koji se postepeno spuštaod 1500 m u karsno Dugo Polje Ovo polje di-jeli Čvrsnicu, Plasu i Muharnicu od Vran planine.Predgorje je obraslo šumom i to u nižim polo-žajima bjelogoričnom a u visini iznad 1100 mpočinje crnogorica. Iz toga predgorja odjedanputse dižu strme stijene, mjestimično poput zida po200 do 400 m visoko. Iznad njih nastaje visora-van. Ona imade čisto karsno obilježje, te izuzevdosta rasprostranjene klekovine i munike posveje gola. Gorski grebeni koji se dižu iz visoravnigrađeni od pločastih vapnenaca pružaju se smje-rom sjeverozapad — jugoistok. Sežu u visinu do2228 m, te ne čine nigdje ni jednoga dola negosamo manje ili veće uvale (vale).

Sa sjevera omeđena je ova skupina planinarijekom Doljankom, koja se kod Jablanice slivau Neretvu. S istoka je omeđuje romantičana ka-njonska dolina rijeke Neretve, zatim dolina DiveGrabovice, a s juga duboka i duga prodorna dolinarijeke Drežanke, kojom je Čvrsnica odijeljena

- 1 3 1 -

od Čabulje. Na sjeverozapadu čini granicu ovogamasiva spomenuto Dugo Polje. Ono se dijeli u ne-kolike manje odsjeke tako od sjevera prema ju-gu: Strmo Polje, Rudo Polje, Badnje i Ivan Do-lac. Na skrajnjem zapadu prelazi ova skupinabez naročitih granica u visoravan Stitara.

Plasa je tipična karsna visoravan koja je uistočnom dijelu obrasla dosta dobro bukovomšumom. Građena je iz taložnih vapnenaca, teima mnoštvo vrtača, od kojih jedna ne propuštavodu, pa se tu stvorilo manje jezero zvano Cre-pulja U njezinom šumovitom predgorju naročitoprema Doljanci i Grabovici imade mnoštvo di-vokoza. Ova se visoravan na zapadu veže uskomi grebenastom prevlakom Ostrovače (1865 m) iDrinjače (2045 m) sa visoravni Muharnice.

Muharnica je po obilju vode i po bogastvuflore kontrast svim drugim planinama ove sku-pine. U njezinom se sjevernom predgorju, obra-slom gustom šumom, nalaze rebraste i strme iz-bočine Strop (1528 m), Raulja (1648 m) i MaloSljeme (1807 m) s Oštrom Glavicom, koji se vrlostrmim stijenama ruše u dolinu Doljanke. Tu ima-de vrlo mnogo divokoza. Na samoj visinskoj pločinalaze se vrhunci Muharnica (1977 m), VelikoSljeme (1931 m) i Orlov Kuk (1777 m). Gotovosredinom same planine proteže se od sjevera najug uska i vijugasta Vala, čije dno sačinjavajuvrtače. Ona izbija prema jugu na zelenu zaravanPođi, građenu iz bijelog dolomita i punu buna-rastih vrtača. Istočno od nje a u samom čeludoline Dive Grabovice uzdiže se Drinjača (2045m), koja pripada sklopu Muharnice. Ukopno uzevšiMuharnica je visoravan za 200 m viša od Plaše.Na njoj se nalaze masivni ali iskidani vrhovibez ijednog grebena.

— 132 —

Prvi gorski lanac koji srećemo na ovoj sku-pini planina jest Vilinac. On se u vitkoj linijipruža od sjeverozapada prema jugoistoku s ne-kolikim zaobljenim vrhovima Prema sjeveru spu-šta se ovaj lanac u dosta širokim točilima premaMuharnici. Prema jugu spuštaju se njegove golestrane u visoravan Čvrsnice. Znatni vrhovi suMali Vilinac (198S m) i južniji Veliki Vilinac(2116 m). Apsolutnom svojom visinom i svojimcentralnim položajem dominiraju ovi vrhovi nadcijelim sklopom planina pa su s njih pogledi li-jepi i daleki.

Južne planine ove skupine čine Velika iMala Čvrsnica.

Na Velikoj se Čvrsnici razabiru dva para-lelna lanca, jedan zapadni, drugi istočni. U za-padnom višem lancu, nalazi se najviši vrh pla-nine Čvrsnica (2228 m), zatim Draga Kosa (2217m), a sasvim na zapadu iznad Blidinjskog JezeraJelenak (1806 m), U istočnom, nižem lancu do-miniraju dva vrha: Ploča ili Pešti Brdo (2030 m),te Gavranić (1965 m) Svi vrhovi u ovom sklopunalaze se na sjevernom rubu a ruše se točilimau visoravan Velike Čvrsnice, koja se pruža svedo podnožja Vilinca. Tako je greben Vel. Čvr-snice zapravo niz vrhova, bez ijednog vitkogoblika.

Sama visoravan Vel. Čvrsnice položena jesjeverno od spomenutih lanaca prema Vilincu aima karakter sive karsne pustoši s tipom kršavisokih planina. Na njoj nalazimo pojedina za-obljena pusta brda: Tumbu iznad Perova Stana,zatim Gargar ispod Vilinca, Bijelu Grudu i Ve-liku Kosu ispod najvišeg vrha. Osobito je za-nimljiv dio ove visoravni u smjeru Ploče (PeštiBrda), nad rubom doline Dive Grabovice. Tu na-lazimo visoke, izrešetane stijene, duge jaruge koje

— 133 —

prelaze u vrtače, zatim terase, široke do 2 km,od kojih se prva zove Osoj, druga Bukova Glava.One se dižu jedna iznad druge od 100 do 200m. Na prvoj terasi leže tumbasti Medjed i Pre-slica, s kojih se otvaraju romantični pogledi naDivu Grabovicu. Na koncu vrijedno je spome-nuti ovdje pojavu klanaca zapravo dubokih i do5 m širokih pukotina između visokih stijena. Takavje klanac prelaz iz Šilovice u Grabovsko.

VELIKA ČVRSNICA (2228 m)

Foto: J. Plaček

Visoravan male Čvrsnice pokrivena je glo-maznim brdima, između kojih su velike karsneuvale s brojnim vrtačana i škrapama. Ova sevisoravan spušta kao i Vel. Čvrsnica prema ru-bu doline Drežanke. Između stijena nađe se zem-lje crvenice, koja je nastala raspadom vapnencai na njoj raste trava u busenovima. Najtravnatijeje Grabovsko i Težovnica. Na sjevernom rubu,iznad Grabovice, nalaze se vrletne Merića Stije-

- 1 3 4 -

ne i Paljike. Na južnom rubu, iznad Drežanke,visoravan se spušta u dvije terase čije se iviceruše preko 1000 m u dubinu Tu je Stari Kla-nac, a ispod njega, kraj Delića Stana, zanimljivipotok Petralj, kasnije zvan Pisci, koji od izvorado svog ušća u Drežanku pravi jedan nepreki-dan vodopad.

Posebno mjesto zauzimlje u ovom sklopuplanina krasna dolina Dive Grabovice. Duga je7, a široka 6 km. Zatvorena je amfiteatralnoPlasom, Drinjačom i visokim zidovima Velike iMale Čvrsnice. Ona je čisto školski primjer ero-zivne doline. Ozgor sa padina Strmenice pružiose strm jezičac, koji se protegao do sredine do-line sve do Crnog Vrha, pa zatvara jedan odnajljepših i najvrletnijih predjela Radavu. Sva jedolina obrasla šumom a iz nje vire glavice ne-obično smiono izdignutih stijena. Na glasu jeDiva Grabovica sa svoje romantike i mnoštvadivokoza.

Na skrajnjem zapadu Čvrsnice, ispod Jelen-ka (1806 m) u Ivan Docu leži krasno BlidiniskoJezero. Opkoljeno padinama Vran planine iČvrsnice Spominjemo ga ovdje zato, jer uplaninarskom smislu spada u sastav ovihplanina. Dugo je 1.5 a široko oko 1 km. Nijeduboko, naročito za vrijeme ljeta znatno spane.Detaljno je ovo jezero prikazao Dr. Đorđe Protić uGlasniku Zemaljskog muzeja sv. XXXIX god.1927.

U cijelom masivu Čvrsnice, Plaše i Muhar-nice nalazi se u glavnom ovaj poredaj slojeva;U donjim slojevima prevladava verfenski škrilje-vac, iznad njega debele naslage triaških i jurskihdolomita i krečnjaka. Premda nema na ovim pla-ninama vitkih vrhunaca, kao što je to slučaj nasusjednom Prenju ipak su interesantne zbog raz-novrsnih oblika krša, koji su nastali pod upli-

— 135 —

vom atmosferskih elemenata: vlage, topline, zime,leda, snijega i kiše (stratifikacija i erozija).

Izuzev Muharnicu na ostalim planinama oveskupine ima malo živih vrela. Od rijetkih vrelatreba spomenuti: vrelo Javorak na zapadnoj iviciPlaše, vrelo iznad Drijenča pod Vel. Sljemenom,dva vreoca kod Perova Stana i vrelo pod Gav-ranićem u Vel. Čvrsnici. Kako su ova vrela sloj-na presahnu za ljetnih vrućina. Planinski stočaripiju tada vodu sniježnicu. Ona se dobiva iz led-nica (Koveljača kraj Tezovnice u Maloj Čvrsnici).Blago se napaja na Lokvama (Lokve. Crepulja).Muharnica obiluje mnoštvom vode i vrelima, oso-bito u Vali. Pod Megdanima ispod Malog Vilincaima malo jezero.

Na planinama nema stalnih naselja. Samopreko ljeta postoje ljetni stanovi u kojima sto-čari provedu ljeto radi iskorišćavanja paše sasvojim stadima. Od stanova treba spomenuti sli-jedeće: na zapadnom rubu Plaše, u Vali, na Mu-harnici, zatim pod Tumbom Perov, Spasov iKulidžanov stan, a onda Davidovića, bunjića,Ćorića, Prgića i Delića stan na Maloj Čvrsnici.Na ispašu dolaze seljaci iz predjela Raške Gore,Drežnice i Bijelog Polja, a na Muharnici nalazi-mo seljake iz Doljana i Sovića. Vrlo su siromašniali su intelektualno bistri i napredni.

Posjećivati se može ova planina samo ljetii to od konca juna do sredine septembra, dokje zimi radi oskudice konačišta nepristupačna.Stoga ne dolazi u obzir za zimski šport. Od ri-jetkih skloništa treba spomenuti lovačku kućuu Drijenču pod Vel. Stijenom zatim lovačku kućuna Muharnici (u obim ležaji za 18 do 20 osoba),malo sklonište pod Međedima (4 osobe) i lijepulovačku kuću na Žljebu u Divoj Grabovici. Kaokonačišta dolaze u obzir još i pojate u Masnoj

- 1 3 6 -

Luci ispod Borićevca. Konačenje u stočarskimstanovima ne može se preporučiti radi primitiv-nih ležaja, nečistoće i nametnika. Planinski pu-tevi dobro su označeni značkama, a na raskrš-ćima puteva postavljene su table, tako da se ibez specijalne karte može svako dobro orijenti-rati. Od planinarskih pomagala bezuvjetno jepotreban, za turu od više dana, konj a isto takošator. Dobar je vodić Jozo Klepica seljak iz Do-ljana i Šaban Ćosić iz Jablanice. Oba se moguobavijestiti preko gostioničara g. Mate Papkovićau Jablanici, u čijoj je kući poštanski ured i kojipribavlja ključeve za pomenute kuće na ovimplaninama.

Prilazi na planine

Postoje 3 planinarska prilaza na ove planineSva tri su sa željezničkih stanica na pruzi Sara-jevo-Mostar. 1. (Iz stanice Jablanice za turu naPlasu, Muharnicu i poprečnu turu preko cijeleČvrsnice. 2) Iz stanice Grabovice za turu u DivuGrabovicu, Plasu i ostalu Čvrsnicu. 3 ) Iz staniceDrežnice na Vel. Čvrsnicu i Blidinjsko Jezero.Od ovih prilaza najbolji je sa stanice Jablanice,jer je najlakši i najpregledniji, dok je najnezgod-niji drežnički radi duljine doline Drežanke kojaiznosi oko 25 km

Prema ovim polaznim stanicama dolaze ukombinaciju za planinara slijedeće ture:

1) Plasa i Veliko Sljeme, (Tura za 2 dana).(Jablanica - Jeličići - Orlovine - Gvozd - Plasa-Crepulja - Drijenač - Veliko Sljeme - isti putemnatrag).

Iz Jablanice vodi markiran put preko selaJeličića uz Doljanku te nakon 3/4 sata hoda za-krene prema jugu (u lijevo) uz Orlovine. Odatleput zalazi u šumu i penje se okukama na isto-

— 137 —

čnu visoravan Plaše zvanu Gvozd. Usput vidicina Oklanicu više Doljana, na dolinu Doljanke,na Blačinu planinu i stijene Vel. Sljemena. IzGvozda vodi put na golu visoravan Plaše sa či-jeg se sjevernog ruba ruše impozantne vrletiprema Doljanci. Odavle su lijepi vidici na Prenj,Malu Čvrsnicu, Ostrovaču i Vel. Sljeme. Na vi-soravni je lokva Crepulja, golih obala i bez ve-getacije, od koje se odvaja put desno u Drijenač

OSTRO VA ČA I DRINJAČA naČvrsnici pl. 2045 m

a lijevo na Ostrovaču. Drijenač je tek započetastrma dolinica, koja počinje u uglu između pa-dina Drinjače i Muharnice. Ona se spušta premasjeveroistoku zatvorena između Vel. Sljemena iokomitih pločastih reljefnih stijena Ostrovače načijem se podnožju nalaze velike količine odro-njenog kamenja. U donjem je dijelu obrasla šu-mom i tu se pod Vel. Sljemenom nalazi lovačkakoliba. Ispod nje se dolina ruši u nekolikim te-

- 1 38 -

rasama niz Lipovac u dolinu Doljanke. U kolibumože stati deset osoba. U njoj ima i čatrnja s-pitkom vodom. Pola sata hoda iznad kolibe imamalo vreoce kome je prilaz vrlo strm. Ne trebada idu po vodu na to vrelo koji pate od vrto-glavice, Još istog dana moguć je, nakon odmora,uspon na Vel. Sljeme (1931 m) i to zapuštenomplaninaskom stazom, koja počinje iznad kolibe, adobro se raspoznaje prostim okom na obronkuSljemena (ima 2 sata hoda). Lijepi su vidici naBlačinu, Bokševicu, Prenj, Ostrovaču, dioVilinca i Muharnicu. Osobito su impozantnesunovratice kojima Sljeme silazi u dolinu Doljan-ke. Do na Drijenač ima 7 sati hoda. Pošto seprenoći u lovačkoj kolibi može se drugi dan sićiu Jablanicu istim putem za 4 sata. Silaz iz Dri-jenča niz Lipovac vrlo je naporan i opasan radistijena, pa se taj silaz nikome ne preporučuje(2 sata).

2) Plasa i Diva Grabovica (tura za 2 dana)(Plasa - Ostrovača - Drinjača - Podi - Lokve -Strme-nica - Žljeb - Grabovica - željez. stanica).

Iz Jablanice istim markiranim putem kaopod 1. do Crepulje (6½ sati). Odatle lijevo usmjeru, kuda označuje tabla preko kršnog terenana Ostrovaču (1865 m). Odatle se vide, lijevo udolini Grabovice, strme i tornjaste stijene koje senalaze više Stoga. Preko nekolikih snijegomnapunjenih vrtača stiže se za 2½ sata na Dri-njaču (2045 m) koja kao najistaknutija tačka o-vog predjela strši nad dubokom dolinom DiveGrabovice. S nje su krasni pogledi na Muharnicu,cijelu Plasu, sjeveroistočne bočine Vel. Vilincate na Malu Čvrsnicu, čija se pločasta građa ne-obično ističe. Odatle se teren postepeno ali nemnogo obara prema visoravni Podima, na kojoj imatrave s nešto klekovine i mnogo dubokih buna-

- 1 3 9 -

rastih vrtača. U donjem južnom dijelu ovih Podanalazi se Lokva, gdje je raskrsnica s tablom.Prema istoku u lijevo put vodi u Divu Grabovi-cu a desno jugozapadno na Vel. Čvrsnicu. OdLokve se put spušta u okukama niz Strmenicute se za 2 sata dolazi u Žljeb. Na Žljebu se na-lazi lovačka koliba opkoljena krasnom šumom. Ukolibi može da se smjesti 20 osoba. Voda u ča-trnji što je u samoj kući nije za piće, ali se niže,20 minuta hoda, nalazi lijepo vrelo. OkolinaŽljeba, kad je promatramo sa istaknutih šiljakabrojnih stijena, spada među naše najljepše i naj-romantičnije planinske predjele. Osobito je inte-resantna vratolomna Radava. Takih prizora na-lazimo rijetko gdje kod nas. Svuda se tu nalazedivokoze. Naročito izjutra ili pred veče mogu dase zapaze stada od 10 i više komada. U Žljebutreba prenoćiti. Sutradan preostaje dosta vreme-na da se razgleda sva okolina, jer se za 2½sata stiže markiranim putem, koji vodi ispodCrnog Vrha u selo Grabovicu. Dalje niz istoimenipotok na želj. stanicu Grabovicu. Usput imadudva vrela. Lijepi su vidici na Merića Kukove iPaljike.

3. Uzdužna tura preko Plaše i cijele Čvrsni-ce. (Tura od 4 dana)

(Jablanica-Plasa-Drinjača-Lokve-Perov Stan-Vrh Vel. Čvrsnice-Masna Luka-Blidinjsko Jezero-Vitrnjača-Klanac-dolina Drežanke-željeznička sta-nica Drežnica)

Iz Jablanice istim markiranim putem naDrijenač kao i pod brojem 1. Iz. Drijenča prekoDrinjače na Lokve. Odatle markiranim putem dopodnožja Vel. Vilinca i uspon na njegov vrh(2116 m) bezputnim grebenom. Uspon traje s-podnožja do vrha l½ sat. To je najmarkantnijavisinska tačka u Južnoj Hercegovini sa krasnim

— 140 —

pogledima ne samo na sklop Čvrsnice, nego i naPrenj i Vran planinu. S vrha treba saći ponovnona markiran put koji silazi u Perov Stan gdjeje malo vreoce - Odatle vodi markiran put prekovisoravni Vel. Čvrsnice ispod Bijele Grude (1906)ostavljajući s lijeva Kulidžanov Stan, pa se za 2sata stiže pod Veliku Kosu (2006 m), gdje jeraskršće. Lijevi — prema zapadu — markirani putpenje se u pravcu točila Vel. Čvrsnice, desni —prema sjeveru — markirani put u Masnu Luku.Od ovog raskršća do vrha Vel. Čvrsnice ima 1½sata hoda- Vrh Vel. Čvrsnice (2228 m) sastoji se izploča otud u narodu naziv Ploča. Posve je go aleži na samom rubu grebena- Pogledi s njega sežudaleko do Veleža, Prenja, Crv-nja, pa Zeca,Vranice i Vlašića, da i ne spominjemo susjednuČabulju i Vran planinu. Lijevo—zapadno — od vrha kraj Drage Kose (2217m) silazi put prema Barama, pa se sa ivice zadnjespomenute kose pruža neobično lijep vidik naIvan Dolac i na lijepo Blidinjsko Jezero. Idući—desno — istočno od vrha dolazi se na velikuuvalu zvanu Razval koju treba ozgo obići, da sepo vrletnom i razrovanom terenu stigne u sklopJelenka (2170 m) i Gavranića (1965 m). Kome sežuri može s vrha za 3½ sata stići na Gornjei Donje Bare markiranim putem a odatle na Klanac u vrhu doline Drežanke. Za planinara jeljepše, ako se spusti s vrha na raskršće pod Vel.Kosom i zaputi prema zapadu nemarkiranim putem između Kuka (1776 m) i Nadkuka (1718 m)u Masnu Luku (4½ sata. Masna Luka nalazi sena istočnoj strani Boričevca, u velikoj vrtači,koja obiluje mnogim i hladnim izvorima. Tu supojate, gdje se može prenoćiti. Po volji se izLuke mogu poduzimati ture na Vran planinu (spovratkom 9 sati), na Blidinjsko Jezero, pojedina

— 141 —

naselja u Dugom Polju i t. d. Izjutra treba rano-poraniti, želi li se do večeri stići na želj. stanicuDrežnicu. Put vodi preko Boričevca uz južnuobalu Blidinjskog Jezera na Poljanu, odatle u ju-goistočnom pravcu stiže na Vitrnjaču. Tu se sa-staje i onaj put, koji ide s vrha Čvrsnice prekoBara. Preko ove krševite visoravni dolazi se za5 sati hoda iz Masne Luke na Klanac. Tu imagostiona. Sada se spušta put u dolinu Drežanke,koja je duga 25 km, te preko Gornje Drežnice,Striževa i Donje Drežnice dovodi u željezničkustanicu Drežnicu. Ima 9 sati hoda. Dolina je bo-gata vodom i lijepa je radi mnoštva strmih sa-mograda, što _se ruše s jedne strane Čvrsnicea s druge sa Čabulje. Neki misle da je ovo jednaod najromantičnijih dolina u našoj državi.

4. Mala Čvrsnica. (Tura za 3 do 4 dana).Jablanica-Plasa-Drinjača-Perov Stan-Bukova Gla-va-Šilovica-Grabovsko-Velika Težovnica-Smilje-vača-Smrčeva Glava-Stari Klanac-Delića Stan-Željez. stanica Drežnica.

Od Jablanice istim putem kako je opisano-u turi broj 3. do Perova Stana (kanak ili na Dri-ječnu ili oko Perova Stana) Od susjednog Kuli-džanova Stana vodi slab put jugoistoku ispodGavranića ka Bukovoj Glavi, te se iz Šilovice-penje na greben Ploče (Pešti Brdo). Od Kulidža-nova Stana stiže se za 5 sati hoda. S Ploče sesilazi u Grabovsko, gdje se nalaze prostrani paš-njaci. Zatim slijedi Velika Težovnica sa ĆorićaStanom gdje ima lednica, jedino mjesto s vodomna cijeloj visoravni Male Čvrsnice. Tu treba no-ćiti. Smiljevačom silazi put pod Smrčevu Glavui zalazi u terasat predjel obrastao šumom, na čijojse donjoj terasi nalazi stari Klanac. Niže Klancasu Delića Stanovi s izvorom potoka Petralja.Taj potok dobiva kasnije ime Pisci, a ruši se-

- 1 4 4 -

strminom gotovo u vodopadima u dolinu Drežan-ke. Uz vrletni Hum stiže se saTežovnice na stanicu Drežnicu za 6½ sati. Za ovu turu treba ponijeti šator, jer valjaprenoćiti pod vedrim nebom i to ili pod Bukovom Glavom ili u Velikoji Težovnici.

5. Muharica i Vilinac (tura za 3 dana). (Ja-blanica-Doljani-Krkača- Muharnica-Vala-OrlovacVel. Vilinac-Lokve-Žljeb-Diva Grabovica).

Iz Jablanice seoskim putem uz rijeku Do-ljanku do sela Doljana 3 sata. Usputvidici na stijene iznad Bijelog Potoka, Okladnicu (1190 m) više Doljana i na strmullijinu Grudu. Od Doljana ide se kraj vrela Krkače i uspinje uz Bila Vrila naobroncima Stropa do Šipčić Vrela, koje se nalazi na visoravni Muharnice.

U blizini je lovačka koliba i kraj nje vrelo. Od Doljana 4 sata. Tu konak. Izjutrauvalom koja de jugu na Jablan Vrelo i Valu bogatu izvorima. Po lošu putu strm usponuz Orlovac odakle je slikovit pogled veći dio grebena Vel. Vilinca. Za 4 sata hodaizlazi staza na put ispod Lokve u podnožje Vel. Vilinca, na čiji se vrh može uspetiza 1½ sat. Od podnožja lijevo brdu nalazi se za-ravan Podi, na kojoj leži lokva sraskršćem staza. Uzbrdo vodi put na Drinjaču, a nizbrdo Str-menicom na Žljeb, gdjetreba opet zanoćiti. Izjutra silaz u Grabovicu (vidi turu broj 2.).

6. Diva Grabovica i Plasa. (Tura sa 2 dana),(Želj. stanica Grabovica - Žljeb-Strmenica-Lokve-Drinjača-Crepulja-Plasa-Gvozd-Orlovine Doljanka-Jablanica).

Iz stanice Grabovice vodi markiran put uz prugu preko starog turskog mosta udolinu Dive Grabovice, pa se penje iza sela Grabovice uzbrdo kroz lijepu šumu dona Žljeb (4 sata). Usput slikoviti pogledi na visoke Merića Stijene i Ra-

- 1 4 5 -

davu, amfiteatralno zatvorenu dolinu. Konak naŽljebu (vidi turu broj 2). Izjutra teži uspon dobroprovedenim okukama uz Strmenicu s prekrasnompanoramom na Divu Grabovicu do Lokve (3½sata). Odatle se može poduzeti daljna tura ili naČvrsnicu (vidi turu broj 3. i 4.) ili preko Drinja-če na Plasu sa silazom u Jablanicu (vidi turubroj 1. i 2.). Do Jablanice treba od Lokve 7½sati.

7. Dolina Drežanke i Velika Čvrsnica (Turaza 4 dana).

(Željezn. stanica Drežnica-Donja Drežnica-Striževo-Gornja Drežnica-Klanac-Vitrnjača - Bare-Vrh Vel. Čvrsnice).

Od stanice Drežnice uz rijeku Drežanku 25km dugom dolinom Drežanke na Klanac. Premdaje put vrlo naporan i zamoran, ipak vrijedno jevidjeti samograde, koji se ruše po 600 do 1000m visokim stijenama rebrasto sa Čvrsnice iĆabulje. Vode ima dovoljno. Do na Klanac treba9 sati hoda i tu treba prenoćiti (primitivna po-jata). Drugi dan preko Vitrnjače, pa desno naDonje i Gornje Bare južnim grebenom Vel. Ćvrs-nice i dobro izvedenim okukama po bezvodnomterenu na Vrh. Put traje 7 sati. S vrha Vel. Čvrs-nice može se saći ili u Masnu Luku ili na PerovStan. Ova se tura za izlaz u planine ne prepo-ručuje, jer je daleka i iziskuje mnogo vremena.

Č a b u l j a p l a n i n aDugu dolinu Drežanke zatvara s јuga planina

Čabulja. Ona se pruža od sјeverozapada, počevšiod Tmorca (1606 m) u neprekidnom lancu, koјi јe usredini naјviši (Velika Vlahinja 1780 m), premaјugoistoku. Na istočnoј ivici prekida se lanac istrmo ruši u Vi-

— 146 —

lino Polje — oko 500 m — koјe se prostirezapadno od Neretve između Čabulje i karsnevisoravni Raške Gore.

Vrhovi ove lančaste planine nadniјeli su senad dolinu Drežanke u koјu se prema sјeverustrmoglavo ruše tvoreći litice, samograde isunovratne stiјene. Prema јugu spušta se planinablagim kosinama u Bogodolsku Uvalu. Čabulja јeomeđena sa sјevera dolinom Drežanke, s istoka iјugoistoka Neretvom i Raškom Gorom a saјugozapada i јuga Ladinom i BogodolskomUvalom.

Gotovo u sredini planine, ispod Ošljara (1682m), nalazi se Sedlo, јedini prelaz sa planine udolinu Drežanke. Sedlom јe podeljena planina uzapadni niži i istočni viši dio. U zapadnom diјelu naivici doline Drežanke nižu se vrhovi Tmorac(1606 m), Sastavci (1615 m), Kruјina Navala(1619 m) i Ošljar (1682 m). Istočno od Sedla izdižuse naјviši vrhovi planine i to: Velika Vlahinja(1780 m), Medјed (1679 m) i Mala Vlahinja(1623 m). Na јužnim obroncima ovih vrhovanalaze se Dolovi, uska i duguljasta poljanaizmeđu spomenutih vrhova i Oblih Glavica.

Izuzev sјeverozapadne strane planine, koјe uglavnom sačinjavaјu Bogodolski Gvozd, sva јeplanina gola i krševita. Nigdјe na njoј nema vrela,pa јe oskudica na vodi velika. Tek u BogodolskoјUvali oko naselja Bogodola ima nekoliko čatrnja,isto tako u Donjim Docima pod Vilinom Kosom(1384 m). U Dolovima ispod visa Zasјede ima iledenjača iz koјe seljaci vade sniјeg, tope i takodobivaјu vodu za piće i druge potrebe.

Čabulja јe građena geološki u glavnomkao i Mala Čvrsnica. Uza sav krš nađe se

- 147 -

po gdјegdјe, osobito u Dolovima, nešto ziratnezemlje i busenaste trave za pašu. Šume suredom bukove a sežu u visinu i preko 1600 m.Za planinsku floru nema se šta istaći јer јe vrlooskudna. Osim nešto divokoza na padinama premaDrežanki nema na ovoј planini divljači Od stalnihnaselja treba spomenuti Bogodol u јužnompodnožјu Čabulje zatim Donje i Gornje Docesјeverno od Viline

ČABULJA PL. 1780 m foto: Ј. Plaček

Kose. U Dolovima ima nekoliko pastirskih stanova ioko njih nešto pašnjaka. Planina јe teškoprohodna, usponi su strmi a putevi vrlo slabi.Na planinu izlaze sa stokom seljaci iz okolineŠirokog Briјega i Gornjeg Crnjca. Dosta susiromašni ali su prema planinarima priјazni.Planina se može posјetiti samo u ljetno doba. Nemanikakvih planinarskih kuća ni drugih urednihsklo-

- 148 -

ništa pa јe konačenje moguće ili pod šatorom iš uDolovima u koјem pastirskom stanu. Polazno јemјesto za planinu stanica Drežnica, iz koјe јemoguć uspon u dva pravca: 1) dolinom Drežankedo pred Striževo. Onda na Sedlo pod Ošljaromi 2) uz Vrde pod Runjevu Glavu na Vilino Polje.Prvi prilaz iziskuјe bar dva dana hoda. Drugi јeprilaz kraći i može se svladati i u јednom da-nu. Osim ovih prilaza može se na planinu doćii sa Klanca u vrhu Drežanke. Ovaј prilazdolazi u obzir јedino kao nastavak ture saBlidinja. Osim što јe prilaz sa Klancanaјudaljeniјi, on ima tu nezgodnu stra-nu, štoneiskusan planinar јedva uspјeva da pronađe onaјput pod Tmorcem, koјi vodi prema Ošljaru. Akopromaši taј put on će se spustiti u Bogodolmјesto da se digne u planinu.

Prilazi:

1) Iz Drežnice na Vilino Polje, Malu Vlahinju,Veliku Vlahinju i istim putem nazad. (Tura zaјedan dan).

Iz stanice Drežnice vodi seoski put uz potokTremošnik na Vrde liјepo provedenim okukamaodakle јe krasan pogled na kanjon Neretve i naskupinu Lupoglav — Galič. Do Vilinog Polja ima3½ sata hoda. S Vilinog Polja treba odmah upočetku krenuti na desno obronkom između Međedai Male Vlahinje po bezputnom i krševitom terenu.Uspon traјe oko 2 sata. Od Male Vlahinje penjese pod Vransko Točilo (1746 m) i preko njega naVeliku Vlahinju sve po krševitom i bezputnomterenu. Do vrha ima oko 2 sata hoda. S vrhaVlahinje su јedinstveni pogledi u Dolinu

- 150 -

Drežaake, zatim na Malu Čvrsnicu, Glogovo i Prenj. Silaz u Drežnicu iziskuјe 5½ satihoda.

2) Iz Drežnice dolinom do Gradine, zatim na Sedlo, Lokvu na Dolove iodatle naVeliku Vlahinju s povratkom na Vilino Poljeu Drežnicu. (Tura za 2 dana).

Iz Drežnice; dolinom Drežanke i to uz desnu obalu јedno 10 km do pod Gradinu.Otuda usјeklinom između Ramine Kose i Glasinca strmim usponom do na Sedlo podOšljarom, što iziskuјe 5 sati hoda. Sa Sedla se za 2 sata stiže pred Lokve na Dolove,gdјe treba prenoćiti. Izјutra uspon grebenom na Veliku Vlahinju (2 sata hoda), odatle naVransko Točilo, Malu Vlahinju sa silazom u Vilino Polje što iziskuјe 4½ sata hoda.S Vilinog Polja može se za 3 sata saći niz Vrde u stanicu Drežnicu.

3) Klanac preko Rosne Poljane pod Ošljar.Tura za 2 dana.

Ova tura dolazi u obzir samo kada se vraća sa Blidinja. Od Klanca (raskršća)u vrhu Drežanke put ide na desno, na Rosnu Poljanu, povrh koјe se dižu Biјele Stiјene.Za 2½ sata hoda stiže se pod Tmorac iza Spasina Kuka. Na ovom mјestu treba bitina oprezu i krenuti liјevo put Tmorca, јer desni put vodi u Bogodol. Po vrlovrtačastom terenu, držeći se stalno kose treba proći ispod Sastavaka i Kruјine Navaledo pod Ošljar, da se izbiјe na Vrnjački put, koјi vodi Lokvi, a od nje onda u Dolove(7½ sati hoda). U Do-lovima treba prenoćiti. Drugi dan uspon na Veliku Vlahinjupreko Vranjskog Točila na Matu Vlahinju sa silazom na Vilino Polje (vidi turu broј2.).

- 1 5 1 -

Vran planinaSjevero-zapadno od Čvrsnice nalazi se Vran

planina Između te dvije planine nalazi se DugoPolje, koje se za razliku od ostalih karsnih poljapružilo okomito na smjer dinarskih planina. Vranplanina je čunastog oblika i zbijena. Uzdiže sevisoko iznad svog relativno niskog podnožja, paje zato odasvud dobro vidimo. Ime joj pot-

VRAN PL. SA RISOVCEM 2074 m

Foto; S. Suljagić

ječe od tamno sive boje njezinih obronaka oso-bito onih na južnoj strani. To je planina hajdukaMijata Tomića, opjevanog u narodnoj pjesmi, čijise grob nalazi niže Velikih Vrata.

S Jugoistoka opasuje Vran planinu Dugo Po-lje, s istoka visoravan Dragajce, sa sjevera Tre-biševo. Prema zapadu spušta se svojim šumovi-tim obroncima do Grla Dola, koji veže Ivan Do-lac sa Duvanjskim Poljem.

- 152 -

Izuzev jugoistočnu stranu, okrenutu premaČvrsnici, sve su padine u nižim položajima ob-rasle bukovom šumom, a u višim klekovinom.Obronci koji padaju kosim padinama u polje golisu i isprugani brojnim žljebovima, pa daju Vranplanini tužan i mrtav izgled. Obratno sa sjeveraoživljavaju planinu stjenovite terase, koje se rušeu predgorje obraslo šumom.

Vrhovi ove planine poredani su po vanjskojivici čuna, te zatvaraju u krugu koji čine poje-dine dolove. Na jugoistočnoj strani i to gotovou sredini sklopa diže se najviši vrh Veliki Vran(2074 m), lijevo od njega Bijela Glavica (1998 m),a još južnije Mali Vran (2017 m), čija kosa skre-će prema zapadu, gdje se na kraju grebena uz-diže vrh Vrana (1961 m). Na sjevernom rubusmješten je Veliki Divić (1843 m), a na skrajnjemistoku Sčikovo (1909 m). Jedino je Veliki Vis(2017 m). smješten na sredini sjevernog dijelaplanine pa tu i nema nikakvog dola. U južnomdijelu planine leži Međeđi Do, široka uvala iz-među Malog Vrana, Vrana i Divića, ima mnogovrtača i prekrivena je klekovinom. Između Ve-likog Visa i Velikog Vrana usjekla se MijatovaJama, koja se sastoji iz niza velikih vrtača, kojejedna u drugu prelaze, te se konačno na istokuspušta prema Dugom Polju. Na jugoistočnoj straniu podnožju Vran planine, proteglo se Polje, kojedijeli Vran planinu od Čvrsnice. Dugo je 14½km., a poprečno široko oko 3 km. Počinje nasjeveroistoku Velikim Vratima (1264 m), azavršava na jugozapadu Ivan Docem. Sjeverna jepolovina polja viša i na njoj se nalaze brežulja-ste, vrtačaste uzvisine Kršnih Glavica, koje pre-laze u Gornje i Donje Badnje (1364 m), te za-vršava na jugu Jabukom (1309 m). Ovim brežulj-cima podijeljena je gornja polovina. Zapadni dio

- 153 -

koji se nalazi pod Vran planinom, zove se DugoPolje, Istočni dio Polja sastoji se iz Strmog i Ru-dog Polja, a između njih se nalazi Risovac iSvržnica. Tu imadu dvije velike bogumilske ne-kropole.

Jugozapadni dio Polja je visoravan. Njim sesilazi u Ivan Dolac, u kom leži Blidinjsko Je-zero. Pod Čvrsnicom i to u predjelu ispod Liscai Jabuke nalazi se velika uvala s mnogo izvorai s bujnom vegetacijom. To je Masna Luka, naj-plodniji kraj ovoga polja, koje je izuzev neko-liko vrela u gornjem dijelu bezvodno. Jedan dioseljaci oru i siju krtolu, ječam i zob. Drugi većidio polja čine kosanice. Stalnih naselja na pla-nini nema, ali se mjestimično nalaze pojate ukojima ostaje i preko zime jedan dio blaga snekoliko čobana.

Stanovi kraj pojata u jesen se rasklope idaske slože, jer bi ih vjetrovi srušili. Pojate sugrađene od kamena a prekrite su slamom. Sta-novi su slijedeći: Lokve, Svržnica, Gornji i DonjiBadnji, Masna Luka, Borićevac, Ivan Dolac iBlidinje.

Vran planina građena je od triaskih i jurskihdolomita. Masiv koji čini glavni dio planine bez-vodan je. Voda se dobiva isključivo topljenjemsnijega. Ni predgorje nije bogato vodom. Izuzevnekoliko lokvi i čatrnja u zapadnom i sjevernompredgorju inače nema nigdje vode. Predgorje jeprema sjeveru i zapadu obraslo šumom u glav-nom bukovinom dok u višim predjelima ima ne-što borovine. Od ostale vegetacije nema se štaosobito istaći. Od divljači imade međeda i vu-kova, po nešto divokoza a u sjevernim ogran-cima ima jedna vrsta malih divljih orozova.

Na planini nema ni jedne planinarske kućeni ikakvog urednog skloništa. Skloništa se mogu

- 154 -

naći u Polju i to u pojatama gdje se može vrlodobro noćiti. Putevi su slabi i nemarkirani. Po-sjeta planine vezana je na ljetne mjesece i to odpočetka jula do septembra.

Polazno je mjesto na ovu planinu Jablanica.Najbolje je vezati turu na Vran planinu s turomna Čvrsnicu sa koje treba u tu svrhu saći u MasnuLuku (vidi opis puta na Ćvrsnicu). Drugim putemmože se do Masne Luke doći preko Doljana,Sovića i Velikih Vrata spomenutim VelikimPoljem- Dobro je imati konja i šator

Prema tome dolaze u obzir ove ture:1) Jablanica preko Doljana na Velika Vrata

u Masnu Luku.Iz Jablanice stiže se za 3 sata hoda uz ri-

jeku Doljanku u selo Doljane nemarkiranim se-oskim putem. Odatle vodi put preko Rične Vodeuza stranu na Velika Vrata. S Vrata je lijep ipregledan pogled na Polje, Vran Planinu i Cvrsniču. Desnom stranom Polja u podnožju Vrana,ide put kroz Dugo Polje, gdje je velika bogumil-ska nekropola, a zatim dolaze Donje Badnje,odakle zakreće lijevo ispod Jabuke u MasnuLuku (od Jablanice 7 sati hoda).

2) Masna Luka — Veliki Vran (tura jednogdana).

Iz Masne Luke vodi put ispod Donjih Badnjiu Dugo Polje do mjesta, gdje se između VelikogVrana i Bijele Glavice nalazi veliko točilo. Desnood ovog točila ide puteljak u smjeru premaMijatovoj Jami, ali je bolje krenuti uz samgreben, koji je go, i u okukama hvatati vrh (4i po sata od Masne Luke). Sa Velikog Vranapregledan je pogled na cio sklop planina a oso-bito na Buško Blato, Duvanjsko Polje i Kupres.Vide se vrlo dobro Kamešnica, Tušnica, Cincar,Ljubuša, Raduša, Vranica i Čvrsnica planina.

- 156 -

Sjeverno od vrha po strinom terenu silazi se u Mijatovu Jamu koja se prema zapaduveže sa Međeđim Dolom. Za sat i po hoda može se iz Mijatove Jame popeti naVeliki Vis. Povratak je najbolji preko Mijatove Jame. koja izlazi prema istoku usmjeru Polja, te se od bukove šumice puteljak o t vraća na spomenuto točilo u pod-nožju odakle je i započet uspon. Sa Vrana do Masne Luke ima 4 sata hoda.

Vel. Ivan — Bitovnja - Pogorelica — Zec — Vranica — Matorac — Šć i t .

Ciјeli niz ovih međusobno povezanih pla-ninskih masiva ubraјa se u geološkompogledu u srednjobosanske škriljaste planine. Njihov pravac pružanja јe ЈI — SZpočev od Tarčina n Bradine do Busovače i Gor. Vakufa.

Sve su ove planine nanizane od velikog novog tunela kroz Ivan-planinu (3.700 mdug), koјi spaјa stanice Raštelicu i Bradinu prema zapadu ovako : Vel. Ivan, Lisinj,Bitovnja, Pogorelica, Zec, zatim Vranica, Matorac i Šćit-planina.

One se prostiru u područјu srezova: foј-ničkog, bugoјanskog i travničkog, adјelomično i srezova konjičkog i prozorskog.

Oblik visova ovih planina јe pretežno glavičast i do naјviših kota pokriven zemljom iobrastao biljem.

Sa svih strana ovih planina do visine 1000 m nižu se ziratne zemlje, oranice,livade i pašnjaci.

Iznad 1000 — 1600 m visine prostiru se velike većim diјelom crnogorične, aponešto i bјelogorične šume. Naročito su liјepe i po kvalitetu drveta odlične šume uplanini

- 157 -

Šćitu, u šumskom područјu zv. Šebešić. (Ovo јepodručјe zakupila firma „Ugar" iz Turbeta kraјTravnika za eksploataciјu. Preduzeće јe većprovelo šumsku željeznicu iz Turbeta povišeTravnika do u šumsko područјe).

Po svim ovim planinama u visini preko 1600m prostiru se buјni i pitomi pašnjaci.

Sve ove planine do pod same vrhove pune

GLABNI MASIV Vranice pl. (2112 m)

Foto S. Suljagić

su vrela sa odličnom pitkom vodom. U nižimregionama obiluјu potocima.

Planine Vel. Ivan, Bitovnja i Zec su t. zv.vodomeđe ili razvodne planine. Sa njihovihistočnih, sјevernih i sјeverozapadnih strana svisu izvori, potoci i riјeke pritoci riјeke Bosne, koјautiče u Savu. Naprotiv izvori, potoci i riјeke s јužnei јugozapadne strane ovih planina su pritoci riјekeNeretve, koјa ispod Metkovića utiče u ЈadranskoMore.

- 1 5 8 -

Na Vranici-planini na visini od 1640 m ispodKrstaca nalazi se dosta veliko „Prokoško Јezero".Površina ovog јezera iznosi 60 ara a naјvećanjegova dubina јe 12.80 m. (Vidi opširni opisovoga јezera u Glasniku zem. muzeјa sveskaXXXVIII. god. 1926. od Dr. Đorđa Protića).

Iz Prokoškog Јezera ističe potok Јezernicakoјi primaјući u svom toku јoš nekoliko manjihpotoka sa svima zaјedno daјe Foјničku Riјeku, koјaprotiče kroz poznato lječilište i ljetno oporavilišteFoјnicu. Foјnička Riјeka nosi u svom gornjemtoku neznatne količine zlatnog piјeska.

Јužno ispod visa Luke (1950 m) na Vranicinalaze se izvori naše poznate riјeke VrbasaPočam od izvora ova riјeka pada postepeno uzapadnom pravcu prema Dobruškoј planini i CrnomVrhu, zatim se spušta sјeverozapadnim pravcem uniže predјele u Skoplje Polje.

Sa јužne strane ispod vrhova Zec planinenalaze se izvori riјeke Neretvice, koјa se daljeprobiјa kroz velike provaliјe i duboke prosјeke,dok se konačno ne spusti kod sela Podhuma uravnicu, odakle teče mirno sve do svoga ušća uNeretvu kod Ostrošca.

Sa sјeveroistočne strane Pogorelice planineispod Ljeskovika izvire Željeznica potok (ili kakonarod zove Gvožđanska Riјeka). Potok protiče seloDusinu, pod koјim prima potok Brložnjak.Željeznica prodire dalje kroz planinske gudure itјesnace, dok kod sela Goјevića ne izbiјe uravnicu. Dalje teče kroz selo Bakoviće (starorudarsko mјesto, gde se јoš i danas nalazerudokopi pirita). Ovdјe prima potok Bistricu, koјiizvire ispod Ra-

- 1 5 9 -

dovana. Zatim teče u sјevernom pravcukao već dosta јaka riјeka prema Foјnici,gdјe se na 2 km pred samom Foјnicom kod t.zv. Alaupovića ćupriјe sliva u FoјničkuRiјeku. Kod lječilišta Kiseljaka sastaјe seFoјnička Riјeka sa isto tako velikomLepenicom. Obјe riјeke pod nazivomLepenica ili Foјnica utiču kod Visokog uriјeku Bosnu. Sve su ove riјeke punepastrma, lipljana i rakova. Iz ovih

PROKOŠKO ЈEZBRO (1640 m) na Vranici pl. Foto S.Suljagić

kraјeva (Kiseljak) rakovi se zadnjih godina iz-voze i u inostranstvo (Francusku).

Bezbroј manjih izvora sa dobrompitkom vodom nalazi se na svim stranamaovog velikog planiiskog lanca,

Planinar prolazeći ove kraјeve zavrućih i dugih ljetnih dana sa užitkom ilakoćom prođe sve te planine, јer svaki časnaiđe na koјe јako i dobro vrelo s pitkomvodom. Vode

- 160 -

ovih vrela sadrže u sebi vrlo malo kreča, pazato su lake i meke.

Dobru pitku vodu imadu i sva sela i mјestakoјa se prostiru ispod ovih planina. U podnožјuovih planina izviru i ljekovite mineralne vode, kaou mјestima Foјnici i Kiseljaku. Na daleko јe većpoznato Kiseljak vrelo sa ugljično-kiselomljekovitom vodom protiv žučnih i bubrežnihbolesti. Vrelo Kiseljak svoјina јe Banovinedrinske. U Kiseljaku se nalazi preduzeće, koјe ovuvodu puni u boce i šalje u prodaјu.

U Foјnici imade nekoliko ljekovitih t-plihvrela (sa 28°C topline) koјa sadrže u sebi inešto radiјa. Ova vrela u privatnom posјedu(Husbaša i Memiјa su vlasnici) uhvaćena su i vodaјe njihova svedena u banje za kupanje.

Osim ovih ljekovitih vrela, nalazi se dužceste od Kiseljaka prema Busovači i Travnikubezbroј ljekovitih vrela. Među tim vrelima јako јevrelo u Klokotima kod Brestovskog (oko 12 kmod Kiseljaka).

Po ovim planinama јe i vegetaciјa buјna. Ponjihovim obroncima, a naročito po obroncima ivisovima Vranice planine prostiru se velikekosanice, ljeti pune mirisavih narcisa i drugograznovrsnog planinskog bilja i cviјeća.

Na Vranici ispod vrha Krstaca može se naći— inače u našim kraјevima vrlo riјetko biljezvano: Rhododendron ferrugineum (Alpenrose,Almrausch). To su niski grmovi sa crvenimcvјetovima; cvate koncem јula. U јulskim Alpamaimade ga mnogo (na pr. na putu od Moјstranedolinom Kot prema Staničevoј kući) i tamo gazovu alpiska ruža.

- 1 6 1 -

Kako god јe flora obilata i liјepa, tako јe ifauna vrlo interesantna u ovim planinskimpredјelima. Tu imade surih orlova i bјeloglavihlješinara. Naročito јe liјep i interesantan lov na srnei divokoze u Vranici planini. U proljetno doba zavriјeme parenja mnogi lovac ode u ove planine(Šćit planina) u lov na tetriјebe. U dubokimpotocima i po planinskim čairima živu u čoporimadiv-

FOЈNICA sa franjevačkim samostanom. foto: S.

lji krmci (veprovi). Oni svuda ostavljaјu tragoveroveći zemlju i tražeći koriјenje i bilje kad nestanežira i druge hrane. I vukova se nakotilo mnogo poovim planinama. Oni prave našim gorštacima velikuštetu, ljeti po planinama gdјe se stoka nalazi napaši, a zimi se spuštaјu u sela i zaliјeću se useoske torove i stočne staјe.

Medvјedi su riјeđi u ovim planinskimpredјelima.

— 162 —

U Prokoškom Јezeru (1640 m) živi crnisalamander, koјi јe od alpiskog crnog sala-mandera posve različit.

Po stranama i na podnožјu ovih planina nalazese većinom grupisana naselja što јe dokaz da suove naseobine dosta stare. Stanovnici naseobina suvećinom katolici i muslimani. Bave se pretežnostočarstvom i ponešto zemljoradnjom. Posјedi su immaleni a sastoјe se većinom od livada, pašnjaka iponešto oranice. Po sјevernim, istočnim i za-padnimobroncima imade malo voćnjaka. Јužne stranenaročito ispod Zeca i Bitovnje, dolina riјekeNeretvice, imade mnogo voća a osobito trešanja(odlične kvalitete), zatim oraha i kestenja,

Većina stanovnika naseljenih po ovimplaninskim predјelima ne može se prehraniti sagodišnjim prihodom od zemlje, stoga su mnogiprisiljeni da traže zaradu kod šumskih in-dustriјskih preduzeća i u rudokopima (naročitomnogo Kreševljaka radi u rudnicima u Kaknju iBrezi, te u željezarama u Varešu i Zenici).Mnogi se bave paljenjem drvenog ugljena, koјiprodaјu većinom u Saraјevu.

Sve ove planine nastanjene su za ljetnihmјeseci. Stočari iz foјničkog, visočkog, zeničkog,konjičkog i saraјevskog sreza izgone na planinusvoјu sitnu i krupnu stoku na pašu.

Po prostranii i bogatim pašnjacima na Bitovnji,Pogorelici, Zecu, Vranici, Matorcu i Šćitu imadedo 30 ljetnih pastirskih naselja sa 230 koliba. Uovim kolibama može se od nevremena sklonitia za nuždu može se i prenoćiti. Dok su čobani istoka na planini može se dobiti u svakoј kolibimliјeka,

- 1 6 3 -

sira i kaјmaka. Ovaј gorštački sviјet vrlo јe priјazani susretljiv. Prema putniku i strancu ponaša seotmeno i rado ponudi svega od svoјih proizvoda.Nagradu neće tražiti, ali јe uviјek dobro ostaviti iikoјi dinar za učinjenu uslugu.

Početkom mјeseca јuna izgoni se običnostoka, kada јe već po svim pašnjacima pašaobilata. Stoka se brzo oporavi i udeblja, pa јestoga povoljna proizvodnja mliјeka i sira. Krupnastoka sagoni se sa planinske paše već

PAŠNJACI NA BITOVNJI PL. (1662 m) Foto: Popović-Lošnig

u početku mјeseca avgusta. Sitna stoka (ovce)ostaјe na planini do konca mјeseca avgusta.Samo u vrlo povoljnim — naročito suvim i toplimјesenima ostane na planini do polovine septembrariјetko kada do kat. Miholj-dana t, ј. do koncaseptembra.

Svi pašnjaci po ovim planinama, kao i svešume državno su vlasništvo. Јedini pašnjak zvanLuka na Vranici privatna јe svoјina. (Pobliži opispašnjaka i ljetnih pastir-

- 1 6 4 -

skih stanova na ovim planinama vidi u GlasnikuZemalj. muzeјa za B. i X. sv. HŠ iz 1930. i HLII iz1931. od Inž. Ј. Popovića, kustosa zemalj. muzeјa)

Na ovim planinama osim pastirskih ljetnihstanova (koliba i staјa) postoјe za sada јednaplaninska kućica (sklonište) na Bitovnji kodCrepulja (Šćavnje 1600 m) i јedna na Pogorelici.U prvoј imade mјesta za deset ljudi a u drugoј za15 do 20 ljudi. Obјe ove planinske kuće podigloјe Društvo planinara u B. i H. U skoromvremenu namјerava isto društvo graditi planinskukuću kod Prokoškog Јezera.

Veliki Ivan kao i Bitovnja vrlo su podesni zazimski šport јer su u blizini željezničkih stanicaRaštelice i Bradine (1 odnosno 3 sata hoda). Terenјe naročitoza ski-šport vrlo ugodan, јer јe valovit ineobrastao šumom, a u koliko šume imade taјe riјetka. Ako uzmemo Saraјevo kao polaznustanicu na ove planine put vodi na dviјe strane. IzSaraјeva željeznicom, 2 sata vožnje do staniceRaštelice ili Bradine. Odavde јe naјkraći inaјpovoljniјi put na Ivan i na Bitovnju. Drugi putјe autobusom iz Saraјeva preko Kiseljaka doFoјnice (55 km). Iz Foјnice se polazi na Šćit,Vranicu, Matorac, Zec i Pogorelicu,

Od stanice Bradine vodi dobro markirani putnaјpriјe sјeverozapadno do nekropole (starobogumilsko groblje) zatim istočnom stranom ispodbrda Lisinja na Bitovnju i to na Crepulje, gdјe senalazi već spomenuta planinska kuća Društvaplaninara u B i H. Sa stanice Raštelice državnomcestom do na Vel. Ivan zatim hrptom Vel. Ivanasve do pod brdo Li-

- 1 6 6 -

sinj, gdјe se sastaјe sa onim putem iz Bradine. Onda dalje na Crepulje. Oba su ovaputa dobro markirana. Traјanje hoda јednog i drugog puta do planinske kuće naCrepuljama od spomenutih stanica iznosi 3 sata. Putevi su povoljni јer vode krozvisoku šumu, pa јe i za velike ljetne vrućine ugodna hladovina. Od planinskekuće na Crepuljama vodi u za-padnom pravcu preko golih visinskih pašnjaka Bitovnjestupovima markirani put prema naјvišoј koti ove planine na Čadoru 1700 m. Prelazećiovim putem, preko Bitovnje, otva-raјu se kolosalni vidici prema јugu na planineBјelašnicu, Visočicu, Prenj, Plasu i Čvrsnicu. Zatim se ovaј put pomalo spušta — upravcu sјevernom — kroz šumu zvanu Bukova Ravan prema Piskavici, Ljeskoviku iRadavi do novo sagrađene kuće Društva planinara u B. i H. u Suvom Dolu na Pogoreliciplanini. Planinska kuća na Suvom Dolu nalazi se na visini 1222 m. U blizini kućenalazi se dobro vrelo. Svuda јe naokolo visoka bukova gora. Od kuće na Crepuljama(Šćav-njima) do planinske kuće na Pogorelici ima 3 i po sata hoda. Od oveplaninske kuće vodi dalje markirani put do pod Zečevu Glavu (1766 m) naјvišu kotuZec planine. Sa Zec planine može se dalje, u zapadnom pravcu, preći na Radovan aodatle preko Gvožđanskih Stanova i Saraјevskih Vrata na Matorac. Ili se prekoSmiljeve Kose pređe na visoravan Dernečište a odatle spusti u stan Kotlov Do i Luku,kao skraјnje јugoistočne diјelove masiva Vranice planine. Nemarkiran put vodi dalje usredinu Vranice planine od Luke na Kra-ljevo Guvno — Sikiru — pa preko kosanicaDerala — ispod visa Tikve (1979 m) na Pro-

koško Јezero pod visom Krstacem (2070 m). Ovaј put od Zečeve Glave do ProkoškogЈezera traјe 8 sati. Od Prokoškog Јezera kroz t. zv. Vranička Vrata vodi put prekoŽdrimačkih Stanova, zatim preko Korita (stanovi) kroz Dedinu Luku u Suvodol patokom Bistrice u Gornji Vakuf. Ovaј put traјe 6 sati.

Sa Crepulja (na Bitovnji) vodi јedan put ispod vrha Višestike (1662 m), u sјevernompravcu zatim se naglo spušta niz Prelovo na vrelo Trebac pod Visočicom. (Tu se nalaziliјepa planinska kuća Nike Bana iz Kreševa, podesna za konak). Zatim usјeveroistočnom pravcu Preko Fratarske Lopate u Kreševo. Ovaј put sa Crepulja doKreševa traјe 4 sata. Ovo јe stari trgovački put koјi vodi iz Kreševa preko Bitovnjeu dolinu Neretvice.

Na suprotnoј јugozapadnoј strani od stana Crepulja nalazi se na Bitovnji stanUtori. Spuštaјući se sa Bitovnje u јugozapadnom. pravcu od ovog stana, dolazimo usela Višnjevicu, Trešnjevicu i Seonicu koјa se nalaze u područјu Neretvice u kome imanaјboljih vrsta voća a naročito trešanja, oraha i kestena. Od ovih sela preko Podhumadolazi se do željezničke stanice Ostrožac. Put traјe 6 sati.

Od planinarske kuće na Pogorelici vodi dobro markirani put u sјeveroistočnompravcu preko sela Dusine niz Gvožđansku Riјeku (na spec. karti Željeznica) zatim krozsela Goјeviće i Bakoviće gdјe se dolazi na kolski put a odavle јoš tom cestom 5 km.do mјesta Foјnice. Odavle saobraća autobus svakodneino sa Saraјevom.

Od Foјnice vode putevi u raznim pravcima na Šćit, na Matorac i na Vranicu.Prema Šćit planani vodi put u sјevero-

zapadnom pravcu preko predјela Prokosa. Naјpriјe se ide uz Foјničku Riјeku došumarske kuće u Prokosu. Odavde pravo sјeveru između sela Oboјak, Čemernica iKlisura (muslimanska sela) do na vrh Šćita (1780 m). Odavde put vodi preko t. zv.Miјatove kaldrme (poznatoga Miјata haјduka) u veliku crnogoričnu šumu Šebešić dosamoga naselja Šebešića. Dovde ima 4 sata hoda. Odavde se u јužnom pravcu, prekošume Јavorovače ide uz Zlatan Potok sve do na pl. Vranicu. (Kada se napusti pomenutipotok i krene nešto u јugozapadnom pravcu dolazi se naјpriјe do stana (pastirskih koliba)Vranice. Odatle se sa čistih visina već može zapaziti Prokoško Јezero. Od selaŠebešića do Јezera ima oko 5 sati hoda.

Drugi put od Foјnice neposredno prema Vranici vodi opet uz Foјničku Riјeku.Sve do Starog Sela put ide kroz divne livade i kosanice. Odatle dalje uspinje se krozPaljike i izbiјa na visoravan ispod visa Trebevića. Tu smo već na pašnjačkoјvisoravni koјom — držeći se istočnog pravca — dolazimo do Prokoškog Јezera.Traјanje puta 5 sati.

Treći put iz Foјnice vodi јužno, pored samoga franjevačkoga samostana uz strmustranu zv. Križ. Provodi kroz šumu Runjevicu ispod Kozograda i izlazi kodFratarskih Staјa pod sјeveroistočne strane Matorca. Odatle se u zapadnom pravcuispod Vrankamena prelazi na Vranicu (preko Saraјevskih Vrata*

*) Na Vranici planini postoјe troјa Vrata. Prva su pošavši od Prokoškog Јezera prema Gor.Vakufu, dakle zapadno od Јezera. Ona se zovu Vranička Vrata i čine prolaz između Krstaca iSmiljevačke Kose. Druga se nalage s јužne strane Matorca ispod Vrankamena. Ona čine uskuprevlaku između dubokih

ili PrekO Radovana i Gvožđanskih Stanova naZečevu Glavu (Zec planinu). Put traјe 5 sati.

U samom mјestu Foјnici može se uviјekdobiti čista i udobna postelja i konačenje. (Uljetnim mјesecima radi broјne posјete lječilišta valjase dan dva raniјe pobrinuti za prenoćište). Ko želimože u samom mјestu dobiti konja i vodića zaplanine. To isto vriјedi i za Kreševo.

Liјepe i pitome planine Srednje Bosne počelisu planinari pohađati u većoј mјeri tek zadnjihgodina. One pružaјu planinaru ne samo prekrasnevidike i panorame na sve okolne planine Bosne iHercegovine nego su same po sebi vanrednolijepe i podesne za duže bavljenje preko ljeta.Njihove pitke i meke vode, guste i hladovitešume, buјni, prostrani i mirisni pašnjaci moguzadovoljiti ukus i zahtјeve naјiskusniјeg evropskogturiste. Treba samo nastoјati da se na ovimplaninama izgradi koјa bolja planinska kuća.Onda će po ovim planinama odјekivati mnogoviše i češće vesela planinarska pјesma a naš „Eho"prolamaće se kroz klance i dolove.

prodora Liјeve Riјeke i Bistrice. To su Saraјevska Vrata.Treća su na putu od Foјnice ispod Kozograda (Јerininagrada) prema Fratarskim i Foјničkim Staјama. Na završetkusamoga uspona od Foјnice neposredno pred FratarskimStaјama otvara se širok ulaz u pašnjački prostor tu sutakođer Saraјevska Vrata.

- 1 7 2 -

Vlašić planinaOd davnina je poznata i čuvena ova pla-

nina, čija se snažna gromila izdiže upravo usredini Bosne. Vlašić ima dominantan položajprema ostalim srednje visokim planinama SrednjeBosne, koje se terasasto spuštaju prema pitomojPosavini. Stoga se sa Vlašićevih vrhunaca otva-raju prekrasni i daleki vidici na sve strane.

Vlašić se izdiže svojim prvim obroncimaneposredno od Travnika i doline rijeke Lašve iprostire se prema sjeveru sve do Vučije planinei izvora rijeke Vrbanje. Istočna mu je granicapotok Bila (Bijela), pritok Lašve, koja rastavljaVlašić od Javorka, Jezeračke planine, Gorčevicei Lisca. Ove dvije potonje planine leže već uzeničkom srezu. Prema zapadu spušta se Vlašićplanina svojim kosama u talasastu i priličnogusto naseljenu visoravan Vitovlja.

Najvažniji dijelovi Vlašića su ovi:Upravo nad samim Travnikom diže se do

1500 m visine zid Kajabaše. Ovaj greben zagra-đuje grad sa sjeverne strane a prema istokuspušta se sa planinske visoravni u izdignutu do-linu potoka Bile. Sa zapada veže se Kajabašapreko Ekića Brda živopisnim do 1700 m viso-kim i gotovo okomitim stijenama Devečana. OdDevečana na sjever nastavlja se i postepeno iz-diže glavno bilo Vlašića do najvišeg vrha Pa-ljenika (1943 m) koji je prostranim dolinamarastavljen od nešto niže Vlaške Gromile (1919m). Ova Gromila zauzima svu istočnu stranu pla-nine. Ona se naglo ruši prema istoku i jugois-toku u 600-700 m visoku dolinu potoka Bilegdje su se po dolinama i uskim kosama smjestilamnoga sela i zaseoci. Sa Vlaškom Gromilomveže se prema sjeveru Kozica (1752 m). Ona je

— 173 —

obrasla gustom crnogoričnom šumom, dok suprije spomenuti masivi goli osim nižih obronakaKajabaše i Devečana po kojima raste grmlje. Iniži obronci Paljenika obrasli su crnogoričnomšumom. Od Vlaške Gromile i Paljenika širese prema sjeveru prostrani i bujni pašnjaci: Mu-jezinovci, Preslica, Ljuljevac, Krmkov Do, Jeze-ro i najglavniji Smiljevica. Njih sa sjeverne stra-ne zatvara Ljuta Greda (1740 m). Masiv LjuteGrede spušta se prema zapadu dolini Ugra, naistok dolini Bile, a na sjever prema vrelu Vrba-nje. Obronci ovog masiva obrasli su omorikovomšumom.

Glavna je sastojina Vlašića vapnenac. Napovršini ga nema mnogo u rejonu paša, ali suza to značajne paralelne kamene naslage (rebra)koje mogu biti duge do 100 i više metara. Upodručju Vrtača nalaze se karakteristične kar-sne doline, pa čitav taj kraj potsjeća na pravikarsni predio. Slični su u tom pogledu i podru-čje Kazana, okolina Pavla i neki dijelovi Palje-ničkoga masiva,

Planina Vlašić ima žive, izvorske vode nasve strane. Ispod njega izviru dvije jake pritokeVrbasa: Ugar i Vrbanja. Na samoj se planininalaze mnoga vrela od kojih su najznamenitija:Devečani, Orman, Kraljica, Šantić i Preočka.Prva dva vrela nalaze se na livadama, a posljed-nja tri na ispašama. Na zapadu je poznato Haratn-bašino vrelo, koje presuši, dok ostala vrela imajuuvijek vode. Za Ljutom Gredom, u sred omori-kore šume, nalazi se jako vrelo Pašinac. To jejedno od najjačih vrela na Vlašiću sa najledeni-jom vodom. Zubi trnu od studeni kada se pijePašinac. Jezera na Vlašiću nema.

Klima na Vlašiću ne razlikuje se mnogo odklime na ostalim našim visokim planinama. Lje-

- 1 7 4 -

ta su kratka i umjereno topla. Zime su duge ioštre. Vrijeme je preko onih nekoliko ljetnihmjeseci vrlo promjenljivo. Često se javljaju ljetnipljusci uz silnu grmljavinu i udaranje gromovaod kojih strada dosta stoke. U jednom danu iz-mjenu se sva četiri godišnja doba sa svim svo-jim oznakama. Kiši obično prethode silne munjei gromovi. Iza njih dođe ugodno sunce. Često jekiša pomiješana sa snijegom ili joj prethodi grada iza toga opet ugodno i toplo sunce. Vjetrovisu na Vlašiću veoma jaki. Oni navlače i nagoneguste proljetne i jesenske magle. Zimi se nizvlašićke obronke otiskuju usovi (lavine) samosrećom nijesu česti.

Na vlašićkoj visoravni dosta je raznovrsnaflora. U visokoj šumi najviše je proširena omo-rika. Kao nisko šiblje i grmovi raste: ljeska, smrd-ljikovina (Rhamnus), divlja ruža (R. pendulina),kupina (Rubus hirsutum i R. hipoglossum), divljegrožđe (Ribes alpinum). smreka, vriština (Callunavulgaris), borovice (Vaccinium myrtilus), iva (sa-lix caprea) itd. Ovo grmlje počinje u nižim po-ložajima planine ali se penje i do visinskih pa-šnjaka i livada. U predjelu ispaša dominira travažečiji brk (Nardus stricta), što nije najbolji znaksa stanje ovih pašnjaka. Brk se naime pojavljujeuvijek tamo, gdje je prejako iskorišćavanje pašai gdje se gube dobre pitome trave. Ali na Vla-šiću čine dobar dio paša i razni vijuci (Festuca),klasnjače, zvjezdani (Lotus) i samonikle djeteline.Pored toga raste i raznovrsno samoniklo bilje kojepopunjava busen i daje dobru pašu kao što i nalivadama daje dobro sijeno. Po livadama rastemnogo alpsko cvijeće kao; sirištare, sunovrati(zelen-kada), salep, trobojne ljubice, klinčići, zla-tani, čemerike, kamenike, planinčice (jablan),žabnjaci, ravent (Gentiana lutea), kitice (Kantan-

175

rion) i mnogovrsne glavočike, niske ružice (Rosabrandisia. Fauna je Vlašića također raznovrsna.Nju čine mnogobrojni insekti, a naročito skakavci.Ovih bude katkada u tolikom broju da obrstegotovo svu travu. Od ptica se ističu jarebice-kamenjarke, alpske vrane, kopči, orlovi i maleševe-vintulje. Srne žive u šumovitim predjelima,a u kozičkim vrletima, brlozima, borave i me-đedi. Vukova ima mnogo te nanose dosta štete

VRELO DEVEČANI nad Devečanskim Stijenama (17OO m) naVlašić pl.

Foto S. Suljagić.

Od Martinjdana u jesen, pa sve do Đurđevavlašićki pašnjaci su pusti, bez ljudskih naseljaIza Đurđeva dana, kada okopni veći dio snijegaVlašić oživi. Kolibe se otvaraju. Brojna stadaovaca izlaze na paše. Osim ovaca na Vlašić seistjera i dosta goveda i nešto konja. Samih ovacabude preko 10.000 komada. Ovce čuvaju čobani.Svaki čobanin upozna i dobro razlikuje stotineovaca svoga gazde od tuđih ovaca. Njihovi su

— 176 —

vjerni drugovi i čuvari stada kroz čitavo vrijemeovčarski psi. Bez njih bi bilo nemoguće stočare-nje na Vlašiću. U blizini svakoga tora nalaze seobično po dvije kolibe. U jednoj od njih boravistopanica (sirar) a u drugoj se siri i sprema sir.Čobani su po danu većinom na paši, a u noći kodtora. Kod nekih staja osim ovih dviju koliba na-lazi se još i treća koliba (baškaluk). U njoj možeprenoćiti vlasnik stada ovaca (dželepčija) ili straniputnik. Vlašićke su stopanice (sirari) težaci izobližnjih planinskih sela. Neobično su dobroćudnii gostoljubivi S draga srca nude sirom i crnomkavom. Najvole razgovarati o svom poslu. Svug-dje se na Vlašiću na isti način siri odlični masniovčiji sir, koji se prodaje u kacama od 10 do 50kilograma pod nazivom vlašićki sir Najbolji jeonaj sir koji se siri u kasno ljeto i pod jesen.Pošto je pred dvije godine sagrađena planinskakuća na Devečanima, vlasništvo Društvaplaninara u B. i H sekcije u Travniku, ona jedanas najbolje i najprijatnije sklonište za plani-nare koji preko ljeta i zime posjećuju Vlašić pla-ninu. Može konačiti 25 do 30 ljudi. U posljednjimgodinama razvija se povoljno zimski šport naVlašiću. Naročito je povoljan teren za skijanje.Stoga ovamo počinju dolaziti i strani skijaši.Zimi su upravo prekrasni predjeli na Vlašiću teosvježavaju tijelo i dušu.

Prilazi: Iz Travnika se može raznim putevima otići

na Vlašić. Najbliži je put preko Kajabaše. Naj-prije se valja popeti na Jarčišće, niži obronakKajabaše, koji je obrastao sitnom šumicom i nad-vio se nad sam grad. Vrhunac mu je zaravnjenaledina, do koje se može doći umjerenim ho-dom za 1 sat. Do Jarčišća se može doći ilipreko omanjeg brijega Kupila (uz muslimansko

--. 177 —

groblje) i Kamenog Dola ili preko Bunarbaše ise la Jankovića uz t zv . Vranu St inu. Ko-me je naporan i težak put uz Kameni Do, tajmože odmah skrenuti od njegova početka uz samobrdo Jarčišće, nogostupom kroz šumarak, samomora poznavati dobro taj put, da ne zađe. Odvisoravni na vrhu Jarčišća počinje put uz Kaja-bašuv Uspon je blag jer do samog vrha Kajabaše(Žigonjinih livada i Zida) ima 13 velikih inekoliko malih okuka. Štogod se više penje biva vidik sve širi i interesantniji. Negdje se ukažeskup seoskih kuća, livada i zlatonosnih njiva.Negdje proviruju novi brežuljci, ukazuju se kit-njasti dočići, visoki planinski vrhovi i čitavi gorski lanci. Nekako u polovini brda blizu jedneokuke nalazi se zaravnjeno travno mjestancekoje težaci nazivlju »Delin grob«. Od toga mjestanca pa do vrha Kajabaše uspon je malo teži,put neravan i dosta kamenit. Taj dio puta zovese »Probadala«. Od Probadala otvara nam sepogled na gornji tok rijeke Lašve i industrijskomjestance Turbe, koje je 8 km udaljeno od Travnika. Osim toga proširi nam se vidokrug uskomdolinom kuda vodi željeznička pruga sve do Go-leša. Tu se isprsila šumovita planina Komar.Pustimo li oko dolinom Lašve, zaustaviće namse na Karaulskoj Gori, odatle izvire Lašva. Kadse dođe iznad zida Kajabaše na čajire (livade)potrebno je da se sjedne i odmori. Osjeća seugodan miris vlašićke trave. Pogledi i nehoticelete na sve strane, da se ustave na divnim predjelima koji nam stvaraju ugodno duševno raspoloženje i izdižu nas iznad svakidašnjice. Široko-gruda, darežljiva i duboka majka priroda, u znaku vječite cjelishodne djelatnosti, otvara namdrukčije poglede na momentane prilike i stanjeu kojima živimo.

- 1 7 8 -

Od gorskih kosa, što su se nabrale na licuzemlje u ovoj okolini, koju možemo okom dapregledamo treba najprije spomenuti Vilenicu.Ona zagrađuje Travnik s južne strane. Iza njese malo podalje na jugu promolio čuveni Kalinza kojim je pitoma varošica Bugojno. Na Kalinse nižu prema Vranici omanji bregovi, dok setakođer i za Vilenicom zapažaju kose i kosiceprema Ratovskoj planini sastavljajući se sa o-broncima Kruščićke planine i Sebešića. Svijunjih je svojom visinom nadvisila i svojim moć-nim lancem opasala Vranica planina. Iza Vranicemalo na desno provirila je i Raduša sa svojimsimpatičnim vrhuncem Idovcem. Ova se planinaprodužuje na zapad susrećući se sa StožeromNa Stožer veže Plazenica, a oštro oko razabireu daljini ono mjesto, gdje se nalaze poznata Ku-preška Vrata. Vraničin vrhunac Rosinj kao daje sagnuo svoju ponosnu glavu prema istoku uznak skromnog priznanja što su ga seke »Loći-ka« i »Bijela Gromila« nadvisile u kršnom ivitkom rastu. Pogledamo li na lijevo od Vraniceu jugoistočnom pravcu, zaustavice nam se pogledna vrhuncima Zec planine. Dobro se vidi i ma-siv Matorca Između Vranice i Raduše na jugupomalja se svojim najvišim vrhuncima krševitaVran planina. Od Zec planine na lijevo iznaddrugih bregova izdigla se svojim vrhuncima Bje-lašnica više Sarajeva. Uteče li nam pogled s o-vog mjesta u lijevo i niže, zaustavice se na ma-loj zelenoj visoravni Bukovice interesantnoj radidviju pećina (velika i mala pećina) i nekolikoponora, gdje se je smjestilo istoimeno selo. Jošdublje je Travničko Polje kojim ide željezničkapruga prema Lašvi.

Kada prođemo kolibe na Kajabaši, do kojihse stigne iz Travnika za 2l½ do 3 sata vodi nas

— 179 —

put preko čajira najprije jednim dolom, a ondalijepo preko obronaka do t. zv. Razvale. Tu jeraskrsnica puteva. Jedan od njih ide desno, naniže, prema Konjskoj (staje i ispaše) i selu Bu-kovici. Drugi u pravcu Vlaške Gromile vodiprema vrelu Ormanu. Od ovog se potonjeg od-vaja put za Devečane. Od samoga mjesta Razvalemože se odmah prepriječiti u zapadnom pravcuuz kosu Ekića Brda prema Devečanima. I Or-

PASTIRSKE KOLIBE 1 TOROVI na Vlašič pl.

Foto: S. Suljagić

manski sjeverni put (glavni put preko planine) iDevečanski zapadni put vode preko livada, kojese kose u mjesecu avgustu. S Razvale se otvaralijep vidik niz veoma strmu kosu na crkvu u Ov-čarevu. Uz tu kosu vode serpetine također zaVlašić, t. zv. ovčarevskim putem. Idući iz Trav-nika taj se put odvaja u selu Orašju (Jankovići)od onog puta koji vodi preko Vrane Stine naJarčišće i Kajabašu. Ovčarevski put je naporniji

— 180 —

i krševitiji od onoga uz Kajabašu. Ova oba putadovode iz Travnika do Devečana za 4½ sataumjerena hoda. Teren od Razvale prema Gromilii Devečanima jeste zatalasana visoravan, kojase savladava gotovo bez imalo teškoće. Na De-večanima u krševitoj planinskoj dolini nalaze sečuvena Devečanska vrela. Napravljena su trikorita, pa voda preko drvenih žljebova izbija ujakom mlazu u korita. Devečanska su vrela jaka,nepresušiva a voda pitka i vrlo studena. Odmahiznad doline, gdje se nalaze vrela u sred zelenelivade sagrađena je planinska kuća Društvaplaninara u B, i H. Stog mjesta otvaraju se pre-krasni vidici na zapadne bosanske i hercego-vačke karsne gore. Za vedra dana vide se oveplanine: Klekovača, Srnetica, Lisina, Crna Gora,Vitorog, Šator, Cincar, Plazenica, Stožer, Radu-ša i Vran.

Od Devečana vodi puteljak sjeverno prekodevečanskih ravnica pokraj Oštrike u Kazane,koji su zagrađeni sa istoka kosama najvišeg vla-šićkog vrhunca Paljenika. Iza Kazana dolazeMujezinovci. To su omanji travni doci, prekokojih vodi put između vrhunaca Čavla (1817 m)na istoku i Pavla (1806 m) na zapadu. Na Mu-jezince se veže Preslica (paša). Do nje odmah udubokoj dolini što leži sa istočne strane CrnogVrha (1731 m) i neposredno na njegovompodnožju sagrađene su staje Sujoldžića i Alagića.Od njih je istočno Ljuljevac (paša) gdje se na-laze Budimirovića staje. Jugozapadno se diževrh Pavo. Predio na zapadu od Pavla nazivase Drinodolom. Tu su staje Grgića. Od Drino-dola na niže i zapadnije nalazi se ispaša Jezero,gdje su staje Krehića.

Nešto preko stotinu metara sjeverno od o-vih staja izvire na podnožju Crnog Vrha Kra-

181

ljičino Vrelo (Kraljica). Tu je glavna vlašićkaispaša Smiljevica, koja se poput prostrane dolinepruža od istoka prema zapadu. Na Smiljevici sustaje Šeškića i Alihodžine. Sjeverna strana tedoline obrasla je rijetkom šumom (Kraljevo Guv-no). Od Kraljeva Guvna lijevo su Poljica a iz-među Poljica i Crnog Vrha raširila se je pašaDuga Luka, na kojoj su staje Alaupovićeve, Baš-karadove i Mulićeve. Pokraj Kraljice, vodi put

Planinska kuća Društva Planinara B. H. „VLAŠIĆ" nadDevečanskim izvorima

Foto: S. Suljagić

uz Kraljevo Guvno, Ljutoj Gredi i vrelu Pašincu.Opisani put Devečani-Pašinac traje 4 do 4½sata. Prema tome od Travnika do Pašinca prekoKajabaše i Devečana pa dalje sjeveru izmeđuĆavla i Pavla preko Smiljevice, Duge Luke iDrinodola ima 7-8 sati hoda. Ali imade ivarianta puta preko Kajabaše. Ta ide poredvrela Ormana na Krmkov Do preko Dubskog Čaji-ra na Pašinac. On je kraći za 1-1½ sat hodaod onoga preko Devečana.

- 183 -

Osim opisanih puteva, glavna je prometna žila "Vlašićeva put preko Paklareva.Ide se iz Travnika putem u pravcu Jajca do Marijanovi-ća hana (oko 1 sat). Odatleje na Paklarske Stijene 3 sata do kote 1469 m. Od kote 1469 preko livada idesvako kuda mu se čini bolje ali ima jasan utrt put desno, na Devečane i plani-narsku kuću. Na sjever vodi put prema torovima, naročito Baškaradovu toru, asjeverozapadno na Harambašinu Vodu i u selo Korićane. Ovo selo leži na visini od1281 m pa će biti svakako među onim selima Bosne, čiji je visinski položaj nazadnjoj granici stalnih ljudskih naselja.

Treći put, kojim se je artilerija izvlačila, ide iz Travnika kolskim putem uGučju Goru, a otale blagim usponom udara preko Konjske na Razvalu.

Četvrti je put na Vlašić veoma lagan, ali dosta zaobilazan. Polazi se pokrajstarog grada serpentinama na selo Bukovicu. Odatle se ide preko Konjske, pa ispodKrmkova Brda na vrelo Stublić, a dalje brdu uz čajire na vrelo Or man, koje je naglavnom Vlašićevu putu od Ka-jabaše u pravcu ispod Gromile prema torovimaOrmanski put, kad zaobiđe Gromilsku kosu, skreće lijevo preko Vrtača vreluPreočice, a odavde na ispaše Smiljevice. To su glavni putevi koji vode prekoVlašića. Silaz sa planine istim pu-tevima prema Travniku. Sa Vlašića su vanrednolijepi prizori i vidici pri izlasku i zalasku sunca pa se preporučuje pri posjetiplanine iskoristiti tu zgodu.

- 1 8 4 -

Visoravan sjeverno, sjeveroi-stočno i sjeverozapadno od Sa-

rajeva (Od Saraјeva do Olova,Vareša i Zavidovića).

Od Saraјeva ravno prema sјeveru sve doOlova, zatim prema sјeveroistoku sve do HanPiјeska i Kladnja, a prema sјeverozapadu doplanine Zviјezde i do Vareša, te dolinom Krivaјedo Zavidovića prostire se pitoma visoravan, bogatasvim dobrima zemaljskim.

Јužnu granicu toga predјela čini samoSaraјevo sa Miljackom i Saraјevskim Poljem.Istočnu granicu čine planina Romaniјa, Kuštravica iЈavor sve do varošica Kladnja i Vlasenice. Sasјevera zagrađuјu taј predio planine Smolin,Mladoševac i Koljuh. Od Konjuh planine premasјeverozapadu omeđava ga dolina riјeke Krivaјe asa zapada ga obuhvata dolina riјeke Bosne.Administrativno podiјeljen јe taј predio međusrezove saraјevski, visočki, žepački i kladanjski,banovine Drinske. Poprečna nadmorska visina tevisoravni kreće se između 800 -1000 m. Ali nanjoј ima i viših brda sa lokalnom oznakomplanine kao što su; Crepoljsko (1525 m), CrniVrh (1503 m), Bukovik (1532 m), Ozrenplanina (1452 m), Palež (1183 m), Žitna Hrpa (1199m), Biјela Stiјena (1190 m), Zečiјi Vrat (1275 m),Zviјezda (1350 m), Lipnica (1458 m), Klopačna(1044 m) i dr.

Sva јe ta visoravan naseljena. Na njoј subroјna sela razasuta između prostranih i velikihšuma. Tu ima terena za zemljoradnju, sgočarstvo ivoćarstvo. Pored toga stanovnici se bave sјečomšume a dјelomično rade i kao rudari u rudarskimpreduzećima.

- 1 8 5 -

Naselja su muslimanska i pravoslavna i to ili izmiјešana t.j. u istom selu žive i pravoslavni i muslimani ilizasebna t. ј. sa čisto muslimanskim ili čisto pravoslavnim stanovništvom.

Život i rad njihov јe vrlo јednostavan, skoro primitivan. Kuće su ponaјviše od dr-

CREPOLJSKO sa planinskom kućom društva „Priјatelja Prirode". Nadmorska visina 1390 m.

vene građe, ali su redovno obliјepljene i okrečene. Građene su većinom tako, da se u prizemlju nalazi velikaprostoriјa (kuća) sa ognjištem. Taј prostor otvoren јe do pod krov. Do toga prostora u prizemlju nalazi se

obično po јedna veća soba. Poviše nje izgrađuјe se na sprat јoš po јedna do dviјe sobe. Kuće su

- 186 -

građene na dumu t. ј. s krovom na sve četiristrane. Oko kuće ima obično io nekoliko manjihzgradica (staјe, hambari (žitnice), koševi, udžere,baškaluci i dr) razmјeštenih bez reda i obzira napoložaј prema glavnoj zgradi (kući).

Život јe kućni na patriјarhalnoј osnovi. Postoјedјelomično јoš kućne zadruge, ali pretežniјa јeinokoština.

Visoravan ima pretežno planinsko-stočarskikarakter. Pretežniјi dio ziratne zemlje činepašnjaci, travnjaci i kosanice. Sliјedeći samuprirodu trebalo bi u istinu 2/3 zirata pretvoriti ulivade i pored njih glavnu brigu obratiti stočarstvu.

Velike površine pokrivene su divnimčetinastim šumama. Glavno drvo јe omorika(smrča), ali imade dosta i јele i biјeloga bora, apogdјegdјe bukve, breze i јavora Šume suvećinom mlade, u dobi od 40 —100 godina. Naјvećidio šuma spada u područјe sјeče velikogaindustriјskog preduzeća »Krivaјe« d. d. (preduzećene radi ima već 3 godine). Položaј šuma vanrednoјe povoljan za intenzivno iskorišćavanje, јer јemoguće lako provesti puteve i provoze sve doglavnoga transportnoga bila, krivaјske šumskeželjezničke pruge: Han Piјesak, Olovo, Zavidović.Pored Krivaјe znatniјa su šumska preduzeća«Ozren» d d., Marko Babunović, Saraјevo; BraćaŠišić, Ljubo Crvenković, Braća Zloušić, Adler-Operman svi u Varešu; Todorović i Dohanj, Iliјaš;Јamaković Mustafa, Olovo; „Romaniјa" d. d.,Mokro; Todorović i Dohanj, Mokro.

Ovaј liјepi planinski kraј Srednje Bosne, koјi ustvari pripada bližoј i daljoј okolini Saraјeva,veoma јe složen po svoјoј geološkoј

- 187 -

građi. Raznovrsne geološke tvorevine, od koјih јesastavljen i koјe se pokazuјu u raznovrsnostipeјsaža i morfoloških oblika tla, razuđene sumnogobroјnim vodenim tokovima, koјi pripadaјunaјvećim diјelom slivu Bosne, a samo neznatnimdiјelom na istočnoј strani — slivu Drine.

Razvođe između ova dva sliva dviјu naј-većih bosanskih riјeka gradi na јugoistočnoј straniЈahorina, na istočnoј Romaniјa i Јavor, koјi su uovom smislu vezani prostranom

CREPOLJSKO u zimi (1525 m) Foto: S. Suljagić

karsnom visoravni preko Glasinca i Han Piјeska,zatim na sјevernoј strani planine Smolin i Konjuh,u čiјem područјu izvire Drinjača. Od pritoka Drinenaјvažniјe su u ovoј vododјelnici: Prača, zatimŽepa i Drinjača s Јadrom. Slivu Bosne pripadaјumnogobroјni vodeni tokovi zapadne i sјevernestrane vododјelnice Romaniјa-Јavor, koјi veomamnogo brazdaјu ciјeli ovaј predio sјeverno odSaraјeva. Na njegovoј јužnoј strani јe Miljacka,koјa

protiče kroz samo Saraјevo. Zatim od važniјih јoš iVogošća koјa utiče neposredno u Bosnu. UVogošću pada naјljepši vodopad ovoga kraјaSkakavac, udaljen od Saraјeva oko 4 sata hoda.Idući na Skakavac mimoilazi se predio Crepoljsko(nadmorska visina 1200-1500) gdјe јe veomapodesan teren za zimski šport osobito za skiјanje.Tu se јoš od raniјe nalazi planinarska kuća PriјateljaPrirode. Pred kratko vriјeme sagradio јe SkiјaškiKlub Saraјevo veoma liјep i udoban dom za skiјašekao i druge priјatelje zimskog športa. Skorouporedo sa Vogošćom teče rјečica Ljubina, uzkoјu ide željeznička pruga do rudnika Čevljanovića,odakle i ona ističe. Uporedo s njom silazi, izsrednjeg diјela planine Zviјezde, Misoča, a zatimStavnja, koјa protiče kroz Vareš i preko velikihvareških rudišta željezne rude utiče u Bosnu kodPodlugova. Dalje nizvodno u neiosrednoј okolinirudnika Kaknja, sada nažalost zloglasnočuvenog po teškoј rudarskoј nesreći, koјa sedogodila s proljeća 1934, utiču јoš tri važniјerјečice. čiјa se izvorišta nalaze u šumovitim viso-kim predјelima ovoga kraјa, sјeverozapadno odVareša. To јe naјpriјe Trstionica koјa odKraljevske Sutјeske do Ćatića protiče vrlo liјepomi pitomom dolinom. Zatim Zgošća, koјa se doistoimenog sela više rudnika Kaknja probiјa krozdivnu i duboku klisuru. i napošljetku Ribnica, koјautiče u Bosnu kod sela Kaknja.

Naјvažniјi vodeni tok, koјi presјeca skorosredinom ovaј planinski predio, pravcem. ЈI-SZ,јeste Krivaјa. Krivaјu čine dviјe rјečice Bioštica iStupčanica. Bioštica izvire u neposrednoј blizinisela Knežine i teče od

- 1 8 9 -

nje sјeverozapadu prema varošici Olovu. Usvom toku prolazi kroz krševite, brdovite išumovite predјele te prima mnoge gorske potoke(Blatnica, Kalina) tako da do Olova po-

VODOPAD SKAKAVAC, visinavodopada 08 m Foto; S. Pečl.

stane dosta јaka. Stupčanica počinje ispod selaŽeravice i Nevačke. Probiјa se od istoka pravoprema zapadu kroz veoma vrletan i kamenit teren,primaјući također mnoge gorske

— 190 —

pritoke i vode. Sјeveroistočno pod Olovom sastaјuse obјe rјečice i odatle čine riјeku Krivaјu. Ciјelomnjenom dužinom ide poznata šumsko industriјskaželjeznica, koјa omogućava da se bez naporamože da uživa u posmatranju јednog odnaјljepših planinskih predјela Srednje Bosne.

Ostale pritoke, iako niјedna niјe veća odBioštice, prima Krivaјa u svom srednjem to-ku.Tu su među naјvažniјim Tribiјa, Duboštica iRibnica, koјe se nalaze u naјšumovitiјim predјelimaKrivaјina sliva.

Napošljetku treba spomenuti јoš i potokGostovac, čiјe se izvorište nalazi u šumskompredјelu Čauševca i Brnjića, istočno od Nemile. Onutiče u Bosnu između Žepča i Zavidovića.

Zahvaljuјući raznovrsnosti geoloških tvo-revina ovaј kraј јe srazmјerno veoma bogatrudnim i mineralnim blagom, radi čega Saraјevo spunim pravom treba smatrati rudarskim središtem.Nekoliko rudnika, među koјima u prvom reduVareš, dovoljno dokazuјu koliko veliko rudnobogatstvo skriva podzemlje ovoga planinskogpredјela.

Nabraјaјući letimice naјvažniјa rudišta ipoјave ruda i minerala u sјevernoј i sјeve-rozapadnoј okolini Saraјeva, treba naglasiti da sumnogi od njih već odavna vrlo uspјešno inapredno rudarski eksploatisani. Sva ta rudišta irudne poјave su u raznim geološkim tvorevinamakoјe po svoјoј starosti uglavnom pripadaјu samoјednom geološkom dobu, mezozoikumu, bez obzirada li su sastav ljene od taložnih ili eruptivnihstiјena.

Naјbliža Saraјevu јesu veoma znatna i opštepoziaga rudišta manganovih ruda

- 391 -

kod Čevljanovića, gdјe postoјi prilično razgranatdržavni rudnik. Manganove rude koјe se namnogo mјesta nalaze tu, kao i dalje sјeverno uZviјezdi planini, vezane su u glavnom

PLANINARSKA KUĆA društva «Kozmos» naSkakavcu 1136 m Foto: Dvoržak

za triaske i јurske sedimente, Sјeverno odČevljanovića u blizini Olova, a kod sela Prgoševana Bioštici, znatno su razviјene u triaskimkrečnjacima olovne rude. Tu јe olo-

— 192 —

vo vađeno јoš u starim vremenima i po tome јe imјesto Olovo dobilo svoјe ime. Zapadno odatle suogromna rudišta željeznih ruda kod Vareša, odkoјih se i danas iskorišćavaјu četiri: Smreka,Droškovac, Pržići i Brezik. Na njima se razvioјedan od naših naјvećih rudnika željeza. Tu sudviјe visoke peći, koјe proizvode sirovo željezo, ilivnica za razne željezne predmete. Zapadno odVareša, a donekle u geološkoј vezi s njegovimrudištima, nalazi se Borovica, gdјe također imaželjeznih ruda, koјe su raniјe vađene.

Sјeverno od Vareša izdiže se vanredno liјepa išumovita visoravan, koјa se sastoјi skoroisključivo od eruptivnih stiјena, naročito odserpentina a zatim od melafira, gabra i drugih. Utom predјelu leži Duboštica, rudnik hromovihruda, koјe su na nekoliko mјesta bile vađeneosobito za vriјeme rata. Pored hromovih ruda uovome kraјu ima i znatniјih poјava magnezita,kao kod sela Јelaške, na liјevoј strani Krivaјe. Napoјedinim mјestima, na pr. kod Ribnice, ovog ser-pentinskog područјa Srednje Bosne, ima i bakra aponegdјe i željeza. Dalje sјeverozapadno, uokolini Žepča, za serpentin su vezanemnogobroјne poјave magnezita. Ima također imineralnih vrela na pr. čuveni žepački Kiseljaci.

Skoro ciјela zapadna strana ovoga planinskogpredјela veoma јe bogata ugljem, koјi se nalazi uslatkovodnim tvorevinama mlađega terciјera.Okolina samog Žepča јe uglavnom јedan znatanugljonosni basen, koјi se naročito proširuјe kodNovog Šehera. Ipak naјveće bogatstvo ugljaSrednje Bosne sadrži ugljonosna kotlina Zenica—Saraјevo, čiјom sre-

193 —

dinom teče rijeka Bosna. Tri ugljenokopa, Ze-nica, Kakanj i Breza vade dnevno oko 250 va-gona uglja. Ali na područјu Zeničko-Saraјevskekotline moglo bi biti јoš mnogo takvih ugljenokopa,koji bi stotinama godinama imali šta da rade.

Tako, pored vanredne prirodne ljepoteovoga planinskog kraјa Srednje, Bosne, bliža idalja okolina Saraјeva obiluјe raznovrsno-

Krivajevićke špilje Foto: Cvitković

šću geoloških tvorevina i u vezi s njima velikim ibogatim šumama i rudokopima. U privredi ciјelogaovoga kraјa to, prirodno bogatstvo igra važnu ulogupo životno održavanje i po prosperitet veomagustih naselja. Putevi koјi vode od Saraјeva usјeverne, sjeveroistočne i sјeverozapadne gorskepredjele vrlo su razgranjeni i broјni, јer su tipredjeli prilično naseljeni i ziratni. Za

_ 194 —

naše planinare su od važnosti samo oni, koјi vode upredјele bliže Saraјevu kao na Vučiјu Luku, Ozren,Šić, Vukasoviće, Ivančiće, Crepoljsko, Močioce,Bukovik, Skakavac, Nebešinu, Srednje, Motku,Vogošću itd. Neke od tih izleta možemo pravitineposredno od Saraјeva do željenog mјesta pјeškeili s konjem a neke i pomoću željezničke veze.Tako se izleti do Semizovca, Ljubine, Srednjeg,Ivančića i dalje do Nišića, Olova ili izleti prekoVareša, Kraljevske Sutјeske, Kaknja i dr. moguu jednom danu obaviti samo posredstvomželjeznice. Zato ćemo podiјeliti puteve koјi vode uove predјele — u direktne — pјešačke i puteveposrestvom željeznice.

1.) Direktni putevi. Saraјevo (gradskaviјećnica). Vratnik, Višegradska vrata, Vasinhan-Hreša, (ovde na desno odvaјa se put naSumbulovac i Mokro) Drljevac, Vučiјa Luka (3sata hoda). Od Vučiјe Luke vodi put u zapadnompravcu na izvor Biјelu Vodu pod Crepoljskim; padalje do novo sagrađenog skiјaškog doma naCrepoljskom 1486 m (1 sat hoda) a odatlesјeverozapadno do planinarske kuće PriјateljaPrirode) na Gornjim Močiocima 1390 m (1/2 satahoda).

Odavde pozratak u Saraјevo ili prekoGoropeća, Čavljaka, Pašina Brda, Sedrenika iPanjine Kule (3 sata hoda) ili preko vodopadaSkakavca pokraј planinske kuće (Kosmos),Nahoreva (kod Kule odvoјak gornjim putem)Radave i Koševa (4½ sata hoda) Nešto kraći put naSkakavac јe preko Pašina Brda, Čavljaka (česmazapadno ispod Goropeća), Košare. DonjihMočioca i Bukovika (3 sata hoda). Ovi su puteviobilježeni (markirani) crveno-biјelom boјom. Imaјoš neobilježenih

— 195 —

puteva u ovom predјelu kao: put preko Sedrenika,voјnog strelišta, Donjeg i Gornjeg Bioskog naCrepoljsko a odavde povratak na mјesto Goropeć.Kao što јe gore rečeno može da bude prekoGornjih i Donjih Močioca na Kulu Nahorevo idalje kao što јe označeno, ili preko Radave, iligornjim putem u Koševo pa u Saraјevo.

KRALJEV. SUTЈESKA sa okolinom

foto: S. Suljagić

Od Vučiјe Luke u sјevernom pravcu vodi put naHan Toplicu a ovdјe se odvaјa: liјevo ispodVјetrene Glave, Vukinjače, Kleka u potok Raču paniz njega prugom šumske željeznice u Srednje (2½sata hoda); ili pravo sјeverno od Hana Toplice naOzren, Šić, Vukasoviće do želj. st. Ivančići (4½sata hoda); ili od Šića prugom šumske željeznice doželjezničke stanice Srednje (2 sata hoda). Kod selaVukinjače (zapadno od Karića Čaјra ispod vrha

- 196 -

Ozrena 1452 m) odvaјa se put preko Nebešine(1416 m) na Motku (1253 m), te s Motke nizastranu u selo Vogošću i otale preko Kobilje Glaveu Saraјevo (6 sati hoda).

Ko želi poći od Vučiјe Luke na želj. stanicuPale, onda ide u јugoistočnom pravcu na seloCrni Vrh, Mrazoviće, Brezovice pa na glavnucestu Saraјavo-Višegrad kod hana Sumbulovca. Odovog hana na selo Јelovci, Polje, Јasen, Pale (4sata hoda). Ovo su јoš za sad neobilježeniprolazi.

2.) Putevi posredstvom željeznice: Že-ljeznicom od Saraјeva do Semizovca. U Semi-zovcu prelaz na drž. rudarsku željeznicu i njompreko Ljubine, Srednjeg, Čevljanovića u Ivančiće.Ovdјe se može dobiti konak i opskrba OdIvančića pјeške u selo Nišiće (1 sat hoda), papreko Biјam Bara do Krivaјevićkih špilja (2 satahoda). Špilja je vanredne ljepote i duga nekolikostotina metara. Ovaј јe put obilježen. Ili od Nišićasјeveroistočno do sela Krivaјevića, a otale sјever-nim pravcem kroz Konjsku planinu na bunarKamenicu (pokraј ruševine stare crkve i starihbogumilskih i muslimanskih grobova, zapadnood sela Brkića) niz Dolove u Olovo na stanicušum. željeznice (4 sata hoda). U Olovu se možekonačiti i dobiti što putniku treba. Iz Olovapovratak istim putem na Ivančiće, ili prekoKozјaka, Boganozića, Križevaca (na potoku Orlji)uz Očevlje riјeku u mјesto starih maјdana(primitivnih kovačnica željeza) Očevlje. Dalje uzbrdo preko Јasala (sјeverni obronak Zviјezde) došumarske kuće na Zviјezdi, a otale niz brdocestom u Vareš (7 sati hoda). U Varešu i okolinivriјedno јe poglrdati stare maјdane, rudokope

- 197 -

i talionicu gvožđa u Kralupima. Iz Varešaželjeznicom u Saraјevo.

Ovom prilikom napomenućemo put koјi vodiiz Vareša do ruševina nekadašnje znamenitesredovјečne tvrđave bosanskih vladara Bobovca injihove priјestonice Kraljevske Sutјeske. Јužnoispod mјesta Vareša odvaјa se put prema zapadu,prolazi kroz željezni rudokop i penje se laganimusponom do na viso-

RUŠEVINE kralj. grada Vobovca

foto: X. Rap

ravan Planinicu. Prolazi preko kosanica i spušta seblago putem niz Јusin potok u selo Miјokoviće (2sata hoda). Od ovog sela do ruševina Bobovca stižese za ¼ sata. Sa ruševina Bobovca spušta se put udolinu potoka Bukovice i vodi prodorom togpotoka istočno ispod stiјena Hrida i prelazi posliјe1 sata hoda ispod Riјečnjaka na desnu obaludotoka Bukovice, pa laganim prelazom preko

- 1 9 8 -kose slazi u Kraljevsku Sutјesku na Trstionici za ½sata hoda. (Ovaј јe put obilježen). U Kr. Sutјescinalazi se znameniti stari franjevački samostan sabibliotekom iz prošlih vremena. Vriјedno ga јeposјetiti. U Kr. Sutјesci može se konačiti i dobitisve što јe putniku potrebno. Iz Kr. Sutјeske vodicesta niz plodnu ravnicu Trogionice do željezničkestanice Ćatići na riјeci Bosni (2½ sata hoda) idalje željeznicom u Saraјevo.

Za planinare јe vrlo interesantan put, koјivodi iz Nišića preko divne planinske visoravni usјeverozapadnom pravcu prolazaći sela: Naniće,Hasiće, Kamenicu, Elezovike, Šehoviće, Mačak,Balenovac, Ravne, Zubeta i odavde na naјvišivrh Zviјezde planine Zviјezdu (1350 m) za 5 satihoda. Sa Zviјezde ili sјeverno na šumarsku kuću,koјa leži na već opisanom putu Očevlje-Vareš uVareš (2½ sata hoda), ili јužno preko straneBiјelo Kamenje na sela: Brgule, Šikulje, Karići,Kraljevići pa niz Blažu potok (Misoča) šumskoјželjezničkoј stanici na Okruglici. Ovdјe se dobiјehrana i konak. Od Okruglice šumskomželjeznicom niz interesantni prodor Misočepotoka do željezničke stanice Iliјaš na riјeciBosni a odavde u Saraјevo.

Iz Vareša јe liјep planinski izlet sјevernopreko Pogara na vrh Igrišća (1302 m) i TeferičBrdo (1190 m). Traјanje hoda 5 sati. Isto takoliјep јe izlet u zapadnom pravcu od Vareša ustaro selo Borovicu i odavde na vrh Lipnicu(1456 m) za 4 sata hoda. Natrag ili u Vareš ilipreko Radakovice te sela Kopjara i Ratnja u Kr.Sutјesku i dalje kako јe već opisano.

Od želj. stan. Ljubine, na rudarskoј pru-

~ 199 -

zi Semizovac—Ivančići, vriјedno јe poći do ruševinasredovјečnog grada Tisovika. Ide se uza stranu usјeverozapadnom pravcu od sela Ljubine prekoSolakovića, Taračina Dola, Kopošića te ispod brdaKicelja i Huma na Tisovik (5 sati hoda) Povratakistim putem do Ljubine. Od Ljubine u јužnompravcu s liјeve strane Ljubinskog potoka uzhrastovu kosu Dubovo na Počivala, GrabljivuNjivu pa laganim silazom u dolinu Јošanicu na putVogošća - Kobilja Glava - Saraјevo (Od Ljubine doSaraјeva 6 sati hoda).

Od mјesta Kaknja na desnoј obali riјekeBosne, 1 sat hoda udaljenog od željezničkestanice Kakanj, liјep јe izlet preko sela Mramor nabrdo Kičevo (975 m) sјeverno od Kaknja odaklese pruža divan pogled na okolinu s liјeve idesne obale Bosne. Traјanje hoda od selaKaknja 2 sata.

Isto tako liјep јe izlet za zeničke planinare naplaninu Klopačnu (1044 m). Ide se od Zenicedesnom obalom riјeke Bosne u kstočnom pravcudo sela Јosipovića i Klotačkog Vrha na vrhKlopačnu, Traјanje hoda 2½ sata.

Vrlo su interesantni i liјepi planinski kraјevi usјevernom kutu riјeke Bosne i Krivaјe, t. ј. upredјelu: Nemila sa naјvišim vrhom Hotan {1029m) Babina sa naјvišim vrhom Tvrtkovac (1304 m),Brnjić sa naјvišim vrhom Crni Vrh (1087 m), teŽeleć planina јužno od Žepča. Od svih sunaјljepši Tvrtkovac јugoistočno od Begov Hana naBosni i Taјan istočno od ovog, a јužno odželjezničke stanice Zavidovići. Put na Tvrtkovacvodi od želj. stan. Begov Han uz Pepelarski potokispod Grebena u selo Pepelare, a odavdesјeveroistoč-

- 200 -

no pod Otežnu i dalje u јužnbm pravcu prekoCarišnice na vrh Tvrtkbvac (1304 m). Traјanje 3sata hoda. Na vrh Taјan, u predјelu Brnjića, vodiput od Zavidovića šumskom prugom (Gregerson) uzGostović potok preko Luknjivica, istočno pod vrhČukure, a odavde na Vresinu Kosu i prekoVresina na vrh Taјan (1278 m). Traјanje hoda 6sati. Na ovom vrhu kani podružnica Društvaplaninara u Bosni i Hercegovini Usora da naproljeće 1935 podigne planinsku kuću. Ovo su јošza sad neobilježeni planinski putevi.

Svi opisani predјeli obiluјu dobrim planinskimizvorima. I vodić sa konjem se može svugdјe lahkopribaviti.

Konjuh planina (1328 m)Konjuh planina je gorski masiv, koji se u

srezu kladanjskom prostire između rijeka Krivaje,Spreče i Drinjače. Najviši je vrh Konjuh 1328 mIspod vrha 15 minuta sa zapadne strane nalazise planinska kuća Društva planinara u B. i H.u kojoj imade mjesta za 10—15 ljudi.

Geološku podlogu ove planine kao i ostalihokolnih planina čini serpentin. On stvara karak-teristične forme visokih zaobljenih glavica, kojase svaka za sebe izdiže i s jedne i s druge stranestrmo obara u doline. Glavice su međusobno po-vezane uskim isto tako zaobljenim grebenimakojima se jedino može prelaziti, kada se ispnena najviše položaje planine. U nižim položajima na-lazi se dosta rastove šume, ali slabe, dok u višimpoložajima prevlađuje crni i bijeli bor.

Flora je dosta oskudna jer serpentin dajevrlo slabu naslagu plodne zemlje, a isto tako bo-rove četine loš materijal za stvaranje humusa-

- 2 0 2 -

Ali valja istaknuti, da je flora interesantna. Karakteristična je za Konjuh biljka vrijesak(Erica carnea) koja pokriva velike površine. Osobito u rano proljeće (za vrijemepjevanja velikog oroza) pruža ugodnu sliku svojim sitnim crvenim cvjetićima. Izmeđuvrijeska upadljivo je sa svojom krem bojom i mirisavim cvijetom smilje (DaphneBlagajana, Konigsblume) i Viola Beckiana (jedna vrsta cvijeća dan i noć).

Konjuh kao i okolne planine : Smolin i Mla-doševac čine velike skupineserpentinskoga gorja, kakve se osim u Bosni nalaze još samo u Sjevernoj Albaniji.

Planina Konjuh ima dosta vode. Po planini se nalaze brojni izvori, a s nje seslijevaju mnogobrojni potoci. Jedni teku prema sjeveru u Spre-ču kao Mala i VelikaZlačva, te Krabanja. Ova tri potoka sačinjavaju Oskovu, koja je poznata po pastrmamakojih imade u njoj u velikoj množini. Prema jugozapadu teku u Krivaju DonjaMaoča, Župeljevo, Ribnica i Gornja Maoča koje su također bogate pastrmom. Premajugu ističe Drinjača Po planini imade raštrkano nekoliko koliba, koje su ljetinastanjene čobanima, koji čuvaju volove na paši. Najbliža seoska kuća udaljena je odplaninske kuće 2¼ sata hoda. Oko naselja na obroncima Konjuha ima dosta ruševinasredovječnih starina kao: pravoslavni manastir Lovnica (blizu Kladnja), franjevačkimanastir |bli-zu Olova) i mnogi bogumilski stećci, za koje se interesuju u novije doba,ne samo naši, nego i engleski arheolozi.

Zimski šport ovdje ne dolazi u obzir radi nepodesnog terena, pošto su svi obronciobrasli šumom i jako strmeniti.

Sa Konjuha, a naročito sa mjesta, gdje se nalazi planinska kuća pruža seosobito lijep

- 203 -

Vidik na sve strane sve do Drine, Sarajeva i Posavine.

Svatovac (576 m).Svatovac јe velika i liјepa šuma, sa naјvišim

vrhom 576 m i umјerenim obroncima.Udaljena јeod Tuzle 22 km ili od želj. stanice Lukavca 11 km.Imade vrlo dobre pitke vode. Kroz istu šumu vodidobra cesta koјa spaјa Spreču i Krivaјu t. ј. odLukavca do Ribnice.

Planinska kuća Društva Planinara u B. i H. na Svatovcu 338 mnad morem

Liјepa planinska kuća Društva planinara uB. i X. nalazi se usred šume na liјepompoložaјu 338 m nad morem. U ovoј kući možekonačiti do 30 osoba. Od ove pla-ninske kućemogu se poduzimati izleti na sve strane. Јedanod naјinteresantniјih јe izlet u špilju Borovac,koјa јe preko 150 m duboka. Udaljena je od plan.kuće 2 sata hoda.

- 2 0 5 -

Iako visina terena ne prelazi 600 m svuda se prostire visoka i liјepacrnogorična šuma. Pretežno biјeli bor (Pinus silvestris) ali ima i crnoga bora, јele iomore. Od listača ima ponaјviše bukve a zatim hrasta.

Kamena podloga sva јe serpentinska, I ovdјe kao i na Konjuhu raste u množinivriјesak (Erica carnea). Divljač јe u ovom kraјu skoro istriјebljena, Stanovništvo činevećim diјelom muslimani, koјi su dobroćudni i predusretljivi,

Na Svatovcu i u njegovoј neposrednoј blizini teren јe vrlo podesan za zimski šport,kako za rodlanje tako i za skiјanje.

I Prozor - Rama II Jajce

Silazeći sa planine Vranice niz njezine jugozapadne kose dolazimo u malo mjestoGornji Vakuf (sreska ispostava) Odatle je vrijedno u-činiti u dva pravca dva veomalijepa izleta.

Jedan pravac vodi južno preko sedla Ma-kljena u varošicu Prozor. Drugi vodipreko Bugojna u Jajce.

I. Gornji Vakuf - Makljen - Prozor - Ramaiz Gornjeg Vakufa vodi umjetna cesta sa mnogobrojnim serpentinama ispod

šumovitih kosa Rosina, jednog od glavnih grebena pl. Vranice. Put se posteneno dižeod 673 m do 1123 m najviše kote na Makljenu. Odatle se ukazuju divni vidici premavisokom planinskom lancu hercegovačkih planina Raduše, Ljubuše i Vrana. Iza njihdalje prema jugu vide se vrhovi Čvrsnice (2228 m), i nešto istočnije majestetičnivrhovi Prenja. U prostranoj dolini, koju zatvaraju ovi

— 206 —

planinski gorostasi nalaze se plodne oranice ibujne livade, kroz koje protiče u svom najgor-njem toku rijeka Rama Medu brojnim seljačkimnaseljima razbacanim po toj dolini pada u očivelika i_ lijepa novogradnja franjevačkog samo-stana u Šćitu, i pod samim Makljenom skup va-roških kuća i zgrada sa jasno crvenim krovovimaubavoga mjesta Prozora. Iako je Prozor staro na-selje, svakako još iz srednjega vijeka, nema u

NA IZVORU RAME („Var vara izvor")

Fofo: S Suijagić

njemu nikakvih historiskih spomenika. Nalazese samo ruševine stare tvrđave. Iz Prozora trebanovom cestom nastaviti put prema Šćitu a oda-tle prema selu Kopčiću i izvorima rijeke Rame.Ispod golih kosa planine Raduše izbijaju tri jakavrela: Bukovi, Varvara i Gradina iz kojih nastajerijeka Rama. Najinteresantniji su izvori Bukovipo svom položaju kao i po brojnim mlinicamanačičkanim na slapovima što se nalaze odmahispod izvora. Poslije pregleda izvora vraća se

- 2 0 7 -

istim putem u Prozor. Zatim se nastavlja put, kojivodi cestom pored rijeke Rame. Ovaj dio putaveoma je interesantan zbog same rijeke Rame,zbog njezinih brzica, slapova i prodora krosdivlji i vrletni predio. Rama je puna vanredno uku-snih pastrmki stoga je turisti (ribari) rado posje-ćuju. Put od Gor. Vakufa preko Makljena doProzora autom traje 1 sat, kolima 2 i po sata apješe 3 i po do 4 sata. Od Prozora do Šćita

SAMOSTAN SĆIT u pozadini Raduša pl.

Foto: S. Suljagić

autom 1 2 sata, kolima 1 sat. Od Šćita do izvoraRame (samo pješački put) treba 1 sat. Od Prozorado željezničke stanice Rame imade 24 km- Saželj. stanice Rame može se okrenuti u pravcuprema Sarajevu ili u pravcu prema Mostaru.

II. Gornji Vakuf - Bugojno-Jajce.Iz Gor. Vakufa do Bugojna prolazi dolinom

Vrbasa, kroz plodno Skoplje Polje, lijepa cesta(24 km). U Bugojnu se može prenoćiti ili inače

- 2 0 8 -

odmoriti i podmiriti u hotelima kod Grofa ili kodFreškure. Oba hotela nalaze se u neposrednojblizini željezničke stanice. Željeznicom dolazi seiz Bugojna za 1/2 sata u mjesto Donji Vakuf i o-datle dalje vozom u Jajce (1½ sat vožnje).

Jajce je sresko mjesto, u vrbaskoj banovini.U samome mjestu, imadu 2 hotela sa udobnimsobama, Osim sreskog- načelstva, sreskog suda idrugih državnih ustanova ovdje se nalazi i tvor-nica karbida sa električnom centralom, koja dajerasvjetu gradu. Samo Jajce kao i njegova okolinapružaju dovoljno zanimanja svakome turisti.

Kao nekadašnji kraljevski grad bosanskihkraljeva Jajce nosi i dan danas mnoge znakovesvoje prošlosti. Tu su snažne gradske ulvrde,čije se zidine i danas održaju i kroz svoje ka-pije puštaju putnike u unulrinu grada. Posebnose odvaja iz tih zidina Medved Kula sazidanaizvan platna gradskih utvrda na nepristupnoj sti-jeni.

Odmah do Medved Kule izdiže se zvoniksv. Luke kao jedini preostali dio nekadanje cr-kve. U samome gradu nalazi se velika franje-vačka crkva u čijem se oltaru čuvaju mošti, navod-no, zadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.Po narodnom predanju kralja Stjepana na vjeruje pozvao sultan Mehmed Fatih osvajač Bosne.A kada mu je kralj povjerovao i došao, sultanga je pogubio i na sakrivenom mjestu dao po-kopati. U jednoj šumici koja se nalazi više sa-moga vodopada Plive (na desnoj obali Vrbasa)leži pored puta kamena ploča bez ikakvog nat-pisa. Ploča je od prilike 1 m široka i 1.80 duga,tek za nuždu otesana, bez tragova ikakvog orna-namenta. Samo se na gornjoj strani ploče, ne sa-svim u sredini, opaža jednostavni krst nevještomrukom uklesan u kamen. Ploča je kojih 20

— 209 —

cm utonula u zemlju Uz ovaj neugledni, prostinadgrobni kamen veže se narodna predaja, da jeto grob zadnjeg bosanskog kralja Stjepana To-maševića.

Između Medved Kule i zvonika sv. Luke na-lazi se u stijeni ulaz u jednu zanimljivu podzemnugrađevinu. Taj ulaz danas je proviđen kamenim

VODOPAD PLIVE kod Jajca

Folo- J. Cvitković

trijemom, kroz koji se ulazi u predvorje podzem-ne izbe istesane sa golemom mukom iz sa-me stijene. Ovaj prostor, proizvoljno prozvat ka-takombama, narod u Jajcu zove »halvatom«*. Tra-dicija o postanju ove gradnje izgubljena je i upovjesnim spomenicima nema joj nigdje spomena.Osim ovih historiskih spomenika, grad Jajce

*) „Halvat" znači osamljena soba.

— 210 —

ima vanredne prirodne ljepote na rijeci Plivi sanjezinim jezerima i vodopadom.

Pliva izvire ispod brda Smiljevca u dva ja-ka vrela, koja se nalaze 470 i 477 m nad mor-skom površinom i teče kroz plodna polja sjeve-roistočnim smjerom. Tek kod sela Jezera, uda-ljenog 10 km od Jajca, naglo mijenja svoj pravaci zavija prema istoku. Ovdje je rijeka stvorilaprostranu jezersku kotlinu u kojoj je danas ve-liko Jezero Plive (494 m nad morem). Dalje seopet sužuje, te brza svome ušću. gdje se silnim,25 m visokim, slapom ruši u Vrbas. Široka, svjetlozelena, blistava rijeka ruši se niz veliku, maho-vinom i vodenim biljem obraslu, sedrenu gredu25 m u dubinu. Silna množina vode padajući ra-spršuje se u nebrojene tisuće kapljica, koje jurešumeći i vrijući u ponor, iz kojeg se uzdižu raz-mrskani atomi vode kao gusta magla. Sa obalePlive vodi tijesan put niz stepenice ispod strmestijene do podnožja vodopada i pod sam slap.

U samoj Plivi kao i u Jezerima imade mno-go pastrme, klijenova i rakova, koji su na glasu. Ujesenje i zimsko doba dolaze na Jezera velikajata divljih pataka i gusaka.

Kako god kroz dolinu Plive, isto je tako za-zanimljiv i krasan put dolinom Vrbasa. Najbližeizletište dolinom Vrbasa je do ruševina starogutvrđenja Vijenca, koji je 12 km udaljen od Jajca,Na desnoj strani je kolski a na lijevoj je put že-ljeznicom. Kada se prođe tvornica pred samimJajcem u dolini Biokovice, koja se spušta nizkrezluk u Vrbas, vodi preko Karaule, pune gor-ske romantičnosti i šumskog čarai stara cesta uTravnik.

Dolinom Vrbasa niže Jajca, koja se odlikujesvojom prirodnom krasotom, te odlično održava-nom cestom stiže se u Carevo Polje, koje je dobilo

ime odatle, što je sultan Mehmed Fatih u god. 1463 tulogorovao sa svojom vojskom. Dalje vodi put uPodmilačje, gdje je glasovita crkva sv. Ive, kuda mnoginarod hodočasti na 24. juna svake godine. Kroz Vrbasoveklance, idući dalje prema Banjoj Luci, dolazi se u starutvrđavu Bočac i dalje preko sela Krove u Banju Luku.Između Jajca i Banje Luke saobraća dnevno autobus.Vožnja traje 2½ sata.

Planine Zapadne Bosne (Šator,Vitorozi i dr.).

Grupa visokih i prostranih planina u Zapadnoј Bosni,od Grmeča na S, do Liјevanjskog i Glamočkog Polja naЈ., podrazumiјevaјući tu Dinaru na Z. i Vitoroge na I.,sastoјi se isključivo od mezozoјskih tvorevina, među koјimaјe naјrazviјeniјa kretaceјska, To su prvenstveno krečnjačkeplanine, koјe imaјu vrlo veliki značaј u peјsaškom,morfološkom i tektonskom pogledu, utoliko više što suraznovrsnog izgleda. Istina, uopšte uzev, one pretstavljaјunaјtipičniјi dinarski karst, često sa nedogledno pustim,golim, neprohodnim i bezvodnim predјelima, u koјima sena daleko ne vidi ništa drugo do gromade i liticekrečnjačkih sloјeva. Ti krečnjački sloјevi su poredani јednina druge skoro redovno u određenom odnosu, koјima danasoznačavaјu tipične pravce, kao što јe dinarsko pružanje.Za opštu morfologiјu i topografiјu ovaј dinarski pravacpružanja planina ima ogroman značaј, a pored togauslovljava i način života stanovništva.

Ipak, uz sve to, planine Zapadne Bosne, od koјihćemo se ovdјe letimice zadržati sa-

— 214 —

mo na poјedinim, kao što su Crvljivica, Klekovača,Šator i Vitorozi, ne pokazuјu nikakvu osobitugeološku raznovrsnost u smislu njihovog sastava.One su više zanimljive u peјsaškom pogledu.Ponekad one obiluјu veoma prostranim prostoneprohodnim šumama, koјe čine izvor velikogabogastva i mnogostruke ljudske dјelatnosti, dok nadrugoј strani isto tako često pokazuјu karsnuјednolikost i suru јednostavnost mora odkamenja.

Ove planine pripadaјu visokim planinamaZapadne Bosne, јer nadmorska visina njihovihglavnih vrhova premašava 1800 m, izuzev kodCrvljivice, koјa u stvari sačinjava јednu karsnuvisoravan između Srnetice i Klekovače. SaKlekovače na Ј. ili sa Srnetice (Miljakuša) na SI.,Crvljivica izgleda kao neko veliko prodolje sabezbroјnim vrtačama i drugim karsnim oblicima.Samo poјedini visovi kao Kozice, Јavornjača,Јasikovac, koјi se izdižu preko 1200 m, narušavaјuјednolikost ove karsne visoravni. Ovima se u tomsmislu pridružuјu i prilično česta vrela, što niјeslučaј sa ostalim pomenutim planinama. Poјavavrela zavisi od geološke građe Crvljivice. Naime,istočni i srednji dio Crvljivice sastoјi se oddolomita i naročito sviјetlih, laporovitih krečnjakagornje Јure, dok u zapadnom diјelu prevlađuјukrečnjaci gornje Krede, koјi su u stvara tip karsnihkrečnjaka. Iako mala, ova raznolikost u geološkomsastavu, čini da se Crvljivica ipak razlikuјe odostalih pomenutih planina, naročito u peјsanšompogledu.

Јužno od Crvljivice, nadovezuјući se ne-posredno na nju, izdiže se krečnjački grebenKlekovače, koјi pravcem svoga pružanja SZ-ЈI.,ima oko 8 km dužine u pravoј liniјi. On po-

— 215 —

činje na sјeverozapadnoј strani vrhom od 1871 mnadmorske visine, da ubrzo dostigne naјvišutačku od 1961 m. Odatle opada postepeno premaЈI preko vrhova 1782, 1761, 1562 i 1500 mnadmorske visine, koјim se završava. Od ovihvrhova grebena Klekovače spuštaјu se često vrlostrme, većinom šumovite strane.

Do Klekovače i njenih vrhova niјe ni teškoni naporno doći, ali uglavnom su naјpodesniјa dvapristupa. Prvi od Drvara, preko Tasovca, a drugi odSrnetice, preko Uvale i Crvljivice. Do obјe polaznetačke vodi zapadno-bosanska šumska željeznica.Zbog čestih i velikih vrtača a naročito zbogvelikih šuma i vјešt planinar može ovdјe lako dazaluta. Stoga se preporučuјe, da se pri prolazu krozplaninu uzme siguran vođa.

Izuzev malih pitomiјih oaza duž Unca, kaoDrvara, Mokronoga, Prekaјe i naposljetku Preodca,ciјeli prostrani kraј јužno od Klekovače pripadaizrazitom dinarskom karstu. Skoro isključivo unjima i njihovoј neposrednoј okolini ima gustih izbiјeniјih naseobina, čiјe јe stanovništvo prirasloza ono nešto malo njive i zelene livade, što oveoaze pružaјu. Јedino Drvar sa D. i G. Vrtočemčini donekle izuzetak, јer, kao јedan od važnihindustriјskih centara, pruža druge izvore i usloveza život. Stočarstvo, gorštačko i idilično,prevlađuјe u ciјelom ovom kraјu.

Јužno od Preodca i kao neka džinovskaoreola nad njim izdiže se planina Šator, naјljepša uZapadnoј Bosni. Pod njenim samim vrhom od 1872m nadmorske visine leži nadaleko čuveno ovećeјezero, glečerskog poriјekla, koјe јe s donje stranezagaćeno glečerskim nanosom — morenama.Od njegovog nivoa do

— 216 —

vrha Šatora, čiјe se litice u obliku luka vјečitoogledaјu u njemu, ima skoro 400 m visinskerazlike, ali se ipak liјepo i lako iziđe za malovremena na sam vrh јednom viјugavom stazom,usјečenom u dolomite i krečnjake, od koјih sesastoјi ciјelo područјe Šatora.

Sa njegovog vrha ukazuјe se širok vidik nasve strane. Prema S. pogled se gubi preko Preodca,Prekaјe, Lunjevače, Klekovače, Јavora i Srnetice.Prema z. se zaustavlja na Dinari, na јužnu stranu seu izmaglici naziru donji diјelovi Liјevanjskog Polja,a na istočnu i јugoistočnu, preko Glamočkog Polja iStaretine vide se Slovini sa Hrbljinama, Vitorozima iCincarom. Riјetko koјa planina Zapadne Bosnemože da pruži ovako prostran raznolik i divanvidik, a pored toga, kao planina, niјedna niјe ljepšai romantičniјa od Šatora. Gledan iz Preodca, onzaista pruža krasnu sliku, koјa se ne zaboravlja.Od preodačkih zelenih livada do јezera, sјeverna,prilično blaga padina Šatora, obrasla јe gustomcrnogoricom, kroz koјu se ide dobra dva časa (doBulina vrela pod Јezerom). Odatle ističe Mlinipotok, koјi sa paralelnim Šatorskim potokom, sakoјim se sastaјe više Preodca, i preodačkimpotocima daјe Vrelo potok, što protiče ispodromantičnih razvalina grada Voјvode Momčila.Tamošnji živalj, po predanju, tvrdi da јe Voјvodabio brat Maјke Јevrosime.

Јoš јedna od impozantnih planina ZapadneBosne јeste nesumnjivo Vitorog, ili bolje Vitorozi,kako i sam narod kaže. Oni se izdižu izmeđuGlamočkog Polja i izvorne oblasti Јanja do visine od1907 m, te tako sačinjavaјu naјvišu planinu uovom kraјu. Vitorozi se sastoјe isključivo odkretaceјskih krečnjaka

- 2 1 7 -

koјi u njima dostižu ogromnu moćnost, ocrtavaјućitipičan dinarski pravac pružanja.

Poput Šatora i sa Vitoroga se pruža neopisivvidik skoro na sve strane, a naročito na zapadnu isјeverozapadnu, gdјe se vide Staretina sa sјevernimdiјelom Glamočkog Polja, Šator i Dinara. Ali onošto ostavlja nezaboravan utisak јeste gola Hrbljinasa bezbroјnim karsnim vrtačama, koјa sa vrha Vi-toroga izgleda kao kakvo džinovsko rešeto, te takopretstavlja tip predјela t. zv. boginjavog karsta. Potome se Hrbljina razlikuјe, kako od Vitoroga takoi od Slovina, Kuјače i Cincara, koјi opet čini јednuzasebnu planinsku cјelinu,

Istočne i sјeverozapadne strane Vitorogaodudaraјu od zapadnih u mnogome, јer sa Crnim iŽdraovačkim Vrhom, Đuledom i Smiljevačomčine šumska područјa između Јanja i GlamočkogPolja, koјa su u isto vriјeme kraјnji јugoistočnidiјelovi šumsko-industriјske dјelatnosti Srnetice iČardaka.

Divlja i romantična priroda ovih planinaZapadne Bosne čini ih veoma privlačnim. One suutoliko privlačniјe što na prvi pogled izgledaјunepristupačne, a što u stvari niјesu. Od svihpomenutih planina јedina Vitorozi nisu lakopristupačni, samo sa istočne strane, dok sve ostaleza iole uvјežbanog planinara u tom pogledu nepretstavljaјu nikakvu osobitu teškoću.

- 221 -

Obilježavanie (markiranje)planinskih puteva.

Savez planinarskih društava Kraljevine Ju-goslavije uveo je zajednički znak (marku, biljeg)za obilježavanje svih planinskih puteva.

Taj znak je bijeli kolutić (boja; Zinksweiss)okružen crvenim kolutićem (boja: Minium). Znakje stavljen u visini ravnog pogleda, stojećeg čov-jeka na razne dobro vidljive predmete: stabla,drvene direke, kuće i stijene, već prema okoliniu kojoj je obilježavanje provođeno, kao i na ta-blice na raskšćima i na odvojcima obilježenihputeva. Staze i pravci za zimski sport po pla-ninama obilježeni su drvenim stupovima (direci-ma) sa znakom crveno-bijele boje i strijelicom,.koja označuje smjer puta.

Ako je obilježeni put neznatna, mala šumskastaza, znakovi su češći, dočim su na utrtim iširokim planinskim putevima, šumskim prugamaili cestama znakovi puno rjeđi. Na svakom ra-skršću ili odvojku obilježenog puta stavljena jena stablu ili na direku tablica sa napisom smjeraputa označenog strijelicom.

Novo zajedničko izdanje tablica je crvenaželjezna ploča (jednake veličine) sa bijelim na-pisom, dočim su tablice starog izdanja, ili oddrveta ili od metala (bijelo obojenog) sa crnimnapisom (razne veličine). Ove potonje će se vre-menom zamijeniti onim prvim, zajedničkog iz-danja.

Izvor koji se nalazi u blizini obilježenog putaoznačen je sa slovom V (vrelo) i strijelicom(V-------->). Špilja je označena znakom =l=l=U svakom opisu pojedine planine navedeno je, dali je ta planina obilježena ili ne.

— 222 —

Prpisplaninarskih kuća i sklovišta na teri-tori]i Bosne i

Hercegovine.I. DRUŠTVENE KUĆE.

A. Društva Planinara u Bosni i Hercegovini:1.„Aleksandrov Dom" na Trebeviću pl., vi-sina 1609 m, želj. stan. Saraјevo i Bistrik,opskrbljena,1 "20 kreveta i 15 zaјedničkihležaјa. Preko ljeta pansion uz umјereneciјene.2.„Vukelina Voda" na Јahorini pl., visina1704 m, želj. stan. Pale, Koran, Stambul-čić, neopskrbljena2, 15 ležaјa.3.„Trnovo" pod Treskavicom pl., visika844 m., autostanica Trnovo, neopskrbljena,15 ležaјa.4.„Јablan Dolovi" na Treskavici pl., sјe-verno ispod vrha Oblika, visina 1631 m.auto stanica Trnovo, neopskrbljena, 10ležaјa.5. „Stini Do" pod Bјelašnicom pl., visina 1567 m,

želj. stan. Ilidža, Plandište, Blažuј, Hadžići,Pazarić, neopskrbljena, 15 ležaјa.

6.„Hrasnički Stan" na Igman pl., visina1311 m, želj. stan. Ilidža, neopskrbljena,20 ležaјa.7.„Borci" (Pairatine) poviše Boračkog Јe-zera visina 720 m, želj. stan. Konjic, neop-skrbljena, 15 ležaјa.

') Opskrbljen znači, da se osim konaka možedobiti јelo i piće.

2) neopskrbljen znači, da u kući ima samo konak(ležište). Ležišta su bez prostirke i pokrivača stoga trebaimati vlastnti pokrivač. U svima kućama ima ognjište(šparherd) sa naјpotrebniјim posuđem i drvima.

- 2 2 3 -

8.„Bitovnja" (Šćavnje) na Bitovnji.pl , vi-sina 1662 m, želj. stan. Bradina, neopskrb-ljena, 10 ležaјa.9.„Pogorelica" istočno pod Zec pl., visina1222 m,, želj. stan. Bradina i auto stanicaFoјnica, neopskrbljena, 15 ležaјa.

10. „Devečani" na Vlašić pl., visina 1700 m, želj.stan. Travnik i Turbe, neopskrbljena 25 ležaјa.

Aleksandrov dom na Trebeviću

Foto; S. Suljagić

11.„Svatovac" na Svatovcu, visina 338 m,želj. stan. Lukavac kraј Tuzle, neopskrb-ljena, 30 ležaјa.12.„Konjuh" na Konjuh pl., visina 1300 m, želj.stan. Bukinje i Olovo, neopskrbljena, 10ležaјa.13: „Obratović" kod Teslića, visina 972 m, želj.

stan. Teslić-Pribinić, neopskrbljena, 10 ležaјa.

- 2 2 4 -

14.„Blatnica" na јezerima kod Blatnice, vi-sina 300 m, želj. stan. Teslić, neopskrb-ljena, 10 ležaјa.15.„Taјan" na planini Taјan, visina 1278 m,želj. stan. Zavidović, neopskrbljena, 10ležaјa.16.U gradnji јe kuća na Semeru.

B. Društvo Planinara „Romaniјa"-1.„Dom Kralja Petra" na Ravnama naTrebe-viću, visina 1030 m, želj. stan. Saraјevoi Bistrik. opskrbljena, 50 kreveta.2.„Dom Prestolonasljednika Petra" (Vuke-lina Voda) na Јahorini pl., visina 1704 m,želj. stan. Pale i Koran, Stambulčić, Sјe-tlina. Opskrbljen sa 60 kreveta i 80 le-žaјa. Preko ljeta pansion uz umјereneciјene.

C. Društvo za unapređenje planinarstva„Kosmos".

1. „Skakavac" pod Bukovik pl., visina 1136 m,želj. stan. Saraјevo, neopskrbljena, 4 kreveta i30 ležaјa (sa pokrivačima).

D. Turističko društvo „Priјatelj prirode".1.„Boračko Јezero" na Boračkom Јezeru, vi-sina 426 m, želj. stan. Konjic, opskrbljena40 ležaјa.2.„Crepoljsko" na Gornjim Močiocima, vi-sina 1390 m, želj. stan. Saraјevo, neops-krbljena, ležaјi za 40 osoba (sa pokriva-čima).3.„Јezerce" na Prenj pl. ispod Taraša, vi-sina 1750" m, želj stan. Konjic, neopskrb-ljena, 10 ležaјa (sa pokrivačima).

- 2 2 5 -

E. Hrv. planinar. društvo „Bјelašnica".1. „Bukovik" planinska kuća pod Bukovik

plan. 1520 m , u gradnji.

F. Športski Klub „Slaviјa".1. „Pod Gradinom" (Mrtvanje) na Bјelašnici pl,

visina 1650 m, želj. stan. Pazarić,neopskrbljena, 15 ležaјa (sa prostirkom ipokrivačima).

G. Zimsko-sportski podsavez, Saraјevo.1. „Crepoljsko" na Crepoljskom visina 1486 m,

opskrbljena.

H. Lovačko društvo „Igman" Saraјevo.„Koziјa Luka" na Treskavici pl., 1600 m,

P. DRŽAVNE KUĆE.1. Državne kuće, na Bјelašnici pl.:

a) „Meteorološki opservatoriј" na vrhuBјelašnice pl., visina 2067 m, želj. stan.Ilidža, Plandište, Blažuј, Hadžići, ops-krbljena 15 kreveta;

b) „Veliko Polje" pod Bјelašnicom pl., vi-sina 1200 m, drž. lov. kuća, želj. stan.Ilidža, Plandište, Blažuј, Hadžići, ops-krbljena, 2 kreveta i 10 ležaјa. (Samo uzpismeno odobrenje šumske uprave Ilidža,ili šumske direkciјe Saraјevo).

2 Državne lovačke kuće i skloništa na Prenj pl.:a) na Glogovu Gvozdu, želj. stan. Prenj, 10

ležaјa.b) Na Zelenim Glavicama ispod Cvitinja,

želj. stan, Prenj, 10 ležaјa.

— 226 —

c) na Tisovici (niјe podesna za konačenje, alise može u njoј skloniti za nevolju);

d) na Crnom Polju (isto kao i na Tisovici);e) Idbar — lugarska kuća u koјoј se može

prenoćiti i dobiti јelo (naјpotrebniјe).

8. Državne lovačke kuNe i sklonitta na Plasi iČvrsnici pl.:

a) Na Driјenču ispod Velikog Sljemena,želj. stan. Јablanica, 12 ležaјa.

b) u Bilom Potoku kod Bačvuna, želj. stan.Јablanica, 6 ležaјa;

c) na Muharnici, želj. stan. Јablanica, 6ležaјa

d) ispod Pešti Brda (Medјed), želj. stan.Јablanica i Grabovica. 4 ležaјa.

e) na Žliјebu (Diva Grabovica) želj. stan.Grabovica, 10 ležaјa.

f) u Radavi (Diva Grabovica) želj. stan.Grabovica, 6 ležaјa.

4. Državne kule i skloništa.:a) na Treskavici pl.: sklonište na Spaso-

vači ispod Vratla, auto stanica Trnovo,5 ležaјa (samo za nevolju).

b) na Bјelašnici pl; lugarska kuća u Ću-hovićima;

c) Lugarska kuća na Vučiјoј Luci, na Šiću (podOzren plan) i u Nišićima.

5. Žandarmeriјske ljetne stanice (uz irethodnoodobrenje nadležne komande).

a) na Zelengori: Јablan Vrelo, Borilovac,Grab, Јeleč i Tјentišta;

b) na Bјelašnici: Umoljani;c) na Treskavici: u selu Ledićima; d) na Visočici: u selu Bјelemiću i Glava-tičevu.

— 2 2 7 —

6. Privatne kuće (hoteli gostione i prenoćišta) uIvančićima (Podrol) rudarska kasina sa svomopskrbom;u Olovu imadu dva hotela na samoј želj. stan, sasvom. opskrbom; u Trnovu (za Treskavicu) gostiona kod Opata saprenoćištem i opskrbom; u Kalinoviku (za Zelengoru) ima više gostiona ihotela;u Palama (za Romaniјu i Јahorinu) hotelKočozić; u Sјetlini (za Ravnu planinu, Јahorinu i Klek) hotelЈahorina; u Јablanici (za Plasu, Čvrsnicu i Prenj) velikidržavni hotel (u zakupu), na Romaniјi (u neposrednoј blizini lugarske

kuće) gostiona Vase Todorovića sa preno-ćištem.,

u Gor. Tušilima (pod Visočicom pl.) han DerveHadžića sa prenoćištem; na željezničkoј stanici Drežnici (za Čabulju

pl., i Čvrsnicu (Blidinje Јezero) gostionakod Krešića sa svom opskrbom.

Planinarska oprema.Za pohađanje planina treba biti tako oprem-

ljen, da se mogu svladati sve zapreke, na kojeplaninar na planini naiđe, i da bez opasnosti poživot i zdravlje izbjegne sve neugodnosti, kojega na planini mogu zadesiti. Kako su uzroci te-škoća na planini različiti (klimatski, terenski,prehranbeni itd.) treba i oprema da bude pode-šena za svaku pojedinu turu. Dužim iskustvomdoći će svaki planinar do istih zaključaka, kojećemo ovdje ukratko spomenuti.

Sadržaj

Predgovor 3 Vran 151

Trebević 7 Vel.Ivan-Bitovnja

Jahorina 15 Pogorelica-Zec

Romanija 24 Vranica-Matorac

Klek 33 Šćit 156

Treskavica 38 Vlašić 172

Zelengora i Lelija 54 Visoravan sjeverno,

Maglić 67 Sjeveroistočno i

Bjelašnica 78 sjeverozapadno od

Visočica 94 Sarajeva 184

Prenj 106 Konjuh 200

Crvanj 124 Svatovac 203

Čvrsnica, Plasa i Prozor-Rama- Jajce 205

Muharnica 130 Planine Zapadne

145 Bosne 213

- 2 3 7 -Index imena

Agića Ravan 72* Alačići 71, 72Alaupovića Ćupriјa 159Alpe 117

B — BBabići (selo) 32 Babin Do 80, 84, 86, 120Babina (brdo) 199Badanj Vrelo 58 Backo-Uloško Jezero 126Badnje 131 Bak (selo) 127 Bakotići (selo) 158, 168Balenovac (selo) 198Baltići (selo) 26Bahtijevica (pl) 97, 125Banja Ilidža (Ž. S.) 85Banja Luka (varoš) 213Banja Stijena 24Bare (katun) 74Bare (na Čvrsnici) 140Bare Donje 43Bare Gornje 43Barice 25Barice (vrh) 39, 42, 46,49, 50Barni Do 108 Bastasi (selo) 72 Bazin Kamen 90

*) Pr. Broj označava stranicuna kojoj se riječ nalazi

Beganovići (selo) 91,92 Beganovina (kosa) 91Begov Han (Ž.S.) 199Begovina 21 Beleni (selo) 66 Beograd 29 Bezistan (prolaz) 87Biberni Do 102 Bijam Bare 196 Bijela (potok) 106, 107,.

109, 116, 118Bijela Glavica 152, 154Bijela Gromila (vrh) 178Bijela Gruda 132 Bijela Gruda (vis) 140Bijela Lijeska (livada) 89,

102 Bijela Piska (izvori) 126,129Bijela Stijena 14 Bijela Stijena (vis) 184Bijela Voda (izvor) 194Bijele Stijene 150 Bijele Vode 89 Bijele Vode (stanovi) 110,124Bijeli Potok 144 Bijelo Jezero 49, 50, 51 r

52, 57, 63, 64 Bijelo Kamenje (kosa) 198Bijelo Polje (predio) 135Bila (Bijela [potok]) 172,.173

— 238 —Bila Vrila 144 Bileće 70Bioč (plan) 70, 73, 74, 76Bioča (potok) 92, 94Bioča (selo) 92 Bioča (vrelo) 80Biokovica (potok) 210Bioštica (potok) 188,-191Bistrica (potok) 21, 38,58168Bistrica (rijeka) 42, 56Bistrica (vodovod-rezer-voar) 10, 12, 21 Bistrica Jelečka 40Bistrički Potok a 9!Bistrik 8, 9, 12, 14Bistročaj (selo) 43Bitovnja (pl.) 8, 78, 156.157, 162, 164, 166, 168Bivolje (naselje) 80Bjelašnica (pl.) 8, 10, 16,18, 46, 50 78,79, 81,82, 83,84, 91, 96, 104,121, 166, 178 Bjelava (potok) 58Bjelemić (selo) 97, 100,102, 103Bjelogorci (selo) 28Bjelosalići (selo) 28 Blaca (selo) 81, 90, 100,103Blačina planina 137, 138Blagaj (selo) 125Blatačko Jezero 80, 90Blatnica (potok) 189Blaža potok-Misoča po-tok 198

Blažuj (selo) 87 Blidinje148 Blidinje (stanovi)153 Blidinjsko Jezero132,134, 136, 139, 140, 141,153Blizanci (selo) 9Bobotov Kuk (vis) 64Bobovac (grad)ruševina197Bobovica (selo) 100Bogodol (selo) 146, 147,148, 150Bogodolski Gvozd 146Bogodolska Uvala 146Bogovići (selo) 24, 28, 30Bogovićka planina 24Bogovićke Stijene 24, 25Bojišta 7 Boljun (katun)62 Bokševica planina138 Bor (predio 89Borac (predio) 61Boračka Draga 107 118,

119 Boračko Jezero83, 90,

104, 110, 112,119, 129Borački Potok 107, 110.

111, 112 Borašnicapl. 97, 107,109, 119Borci (selo) 104, 119, 120Borićevac (stanovi) 153Borićevac (brdo) 135Borija (selo) 61Borilovac (katun) 61, 62,63, 64, 66

- 2 3 9Borilovačko Jezero 56, 63Borova Glava 15Borova Glava (vis) 63Borovac 16, 17, 33Borovac 'špilja) 203Borovica (selo) 198Borovica (rudnik) 192Bosna (pokrajina) 80, 117,

171, 172, 183, 208Bosna (rijeka) 157, 159,184, 187, 188, 190,

192, 198, 199, 202Bradina (selo) 156Bradina (Ž. S.) 156, 164Bregoč (vis) 56, 63Brestovsko (selo) 160Breza (rudnik) 192Breza (selo i rudnik) 192Brezik (rudnik) 192Brezjak (selo) 30 Brezje(selo) 30 Brezovača(predio) 83,85, 87Brezovice (predio) 30, 32Brezovice (selo) 196Brgulje (selo) 198 Brkići(selo) 196 Brložnjak(potok) 258 Brod (prelazna Drini) 66,71Brnjica (potok) 26Brnjić pl. 190, 199, 200Brus 10Bubanj (mahala) 43Budžak 14 Buce Glavice51 Bugarka (vrelo) 45

Bugojno (varoš) 178, 205,207, 208 Bukova

Glava (terasa)133, 141, 144 Bukova

Ravan (šuma) 166 BukovDo (katun) 62 Bukovi(izvor Rame) 206Bukovik (vis) 184, 194Bukovica (potok) 58, 197Bukovica (selo) 178, 179.183Bulozi (selo) 25 Buna(rijeka) 125 I unarbaša177 Bundići (selo) 69Busovača (stanovi) 126Busovača (varošica) 156,

160 Buško Blato 154V — V

Vaganj 7, 8Vala (dolina) 131, 135,

144 Valentinov Bunar88,89Varage (proplanak) 30Varda (potok) 15 Vareš(rudnik) 190, 192 Vareš(varošica) ind.željeza 162, 184, 186,

188, 194 196, 197, 198Varvara (izvor Rame)206Vasin Han 194 Velež(planina) 50,' 64,97, 106, 125, 140

- 2 4 0 -Velika Bara-Veliko Јe-

zero 95, 101 VelikaČvrsnica (pl)132, 133, 134, 136, 139,140, 145Velika Gradina (vis) 125Velika Kapa (vis) 106,

107, 109, 116, 120Velika Kosa (vis) 132,

140 Velika Stiјena(vis) 24,

32 Velika Težovnica140,

144 Velika Vlahinja85, 145,

146, 148 150 VelikaVrata, 151, 152,

154 Velika Zlačva(potok)202Veliki Divić (vis) 152Veliki Do 88 VelikiGradac (vis) 125,

129 Veliki Ivan pl.156,

157, 164 Veliki Preš(pl.) 121,

124 Veliki Vilinac (vis)132, 139, 144 Veliki

Vis 152, 156 Veliki Vran(vis) 152,154Veliki Do 124 Veliko(vrelo) 41 Veliko Јezero40, 46,49, 52, 54, 95, 98, 102

Veliko Ruјište 125 VelikoPolje 80, 82, 84„

85, 87, 88, 90, 154Veliko Sljeme (vis) 131,

136, 137, 138 Videš(katun) 61 Videš (vis) 56Vidovo (vis) 108Vidovski Gvozd (stano-

vi) 108, 124 Vidrići(selo) 26, 28 Vihor (vis)29 Viјenac 7Viјenac (ruševine) 210Vilenica pl. 178 VilinaKosa (vis) 146,

147 Vilinac (gorskilanac)

132, 144 Vilino Polje146, 148,150Vilišta 16 Visin (vrelo) 81Visočica (plan.) 38, 50,64, 94, 95, 96, 99, 101,

125, 166 Visočica (pl.foјnička)168Visoko (varoš) 159Višegrad (varoš) 29Višegradska vrata 194Višestika (vis) 168Višnjevica (selo) 168VitaBara (katun)61, 64Vitez (brdo) 32 Vitogorski greben)96,98, 100, 102, 103

- 241 -Vitorog pl. 180 Vitoroziplan. 213, 214,216, 217Vitovlje (visoravan) 172Vitrnjača (greben) 139,

141, 145, VјetrenaBrda (greben)

108 Vјetrena Glava(brdo)195Vјeveričin Prodor 73Vlahinja (vis) 79, 89, 91Vlahovići (selo) 12, 21,61Vlaolje (selo) 54 Vlasnica(varoš 28, 29,

184 Vlasni Do107,110, 118,

124 Vtašik pl. 8, 16,140,172,173, 174, 176, 179,

183 Vlaška Gromila172,

173, 179, 183 Vogošća(potok) 188 Vogošća(selo) 194, 196,199Voјnovići (selo) 66Voјkovići (selo) 88Voluјačko Јezero-Trno-

vičko Јezero 70Voluјak 7, 16, 58, 64, 66,

67, 68, 70, 72, 74, 76Voluјsko Ždriјelo 46,49, 90Voјno (Ž. S.) 124 Vraca12

Vraјski Do 51 VranaStina 177, 179Vranblatačke strane 81Vranička Vrata 168Vranica pl. 8, 16, 140,154, 156, 158, 160, 161,162, 164, 168, 170, 178,205Vranica (selo) 100Vranica (stanovi) 170Vrankamen (vis) 170Vran planina 130, 134,140,151,152,154, 178,

180, 205 Vranovina118 Vransko Točilo148,150 Vrapče (sedlo)104 Vratanjska Riјeka 40,51 Vratar (na Prosјečeni-ci) 76Vratlo (sedlo) 38, 51, 52Vratlo Malo 52 Vratlo(poljana) 85, 90 VratloVeliko 40 Vratnice (naMagliću)

74, 75 Vratnik (kvartSaraјe-va) 194Vrba (selo) 67 Vrbanja(riјečica) 172,

173 Vrbas (riјeka) 158,173,207, 210Vrbnica (potok) 58., 66Vrde 148, 150 VreloBosne 85, 86, 104 Vrelopotok. 216

16*

Vrelo pod Vel. Sljeme-nom 135Vresina Kosa 200 Vresina(selo) 200 Vrharski(potok) 36 Vrhgorac (vis)129 Vrnjački Put 150Vrtače (pašnjadi) 173,183Vruci (vrelo) 109 Vučevo68 Vučјa pl. 172 VučјaLuka (predio) 194,

195, 196 Vučјi Do 86Vukasov Do 18Vukasovići (selo) 194,

195 Vukelina voda(izvor)

16, 18 Vukinjača (selo)195e ~ gGacko 67Galič (greben) 106, 108,150Gargar (vis) 132 Gavranić(vis) 132, 135,140, 141Geruše (vrelo) 26 GladnaRavan 90 Glamočko Polje213, 216,217Glasi nac 24, 150, 189Glasinačko Polje 29Glatko (gorski greben) 96Glavatičevo (selo) 100,

^ 103, 104, 113, 129Glavica (vis) 52Glogošnica (vrelo) 108Glogošnica (selo) 108,121 Glogovo (planina)108,121, 150Gluvača (šuma) 99Godijevo Vrelo 18Godinje (selo) 43Godinjski Potok 38, 40,48Gojevići (selo) 158,168 Gola Kosa (mahala)81 Goleš pl. 177 Goražda(varoš) 30, 34 Gorčevicapl. 172 Gornji Badnji(poljana)152Gornje Bare (Poljica) 21Gornje Bare (katun) 61,

64, 67 Gornje Bare (naČvrsnici)140Gornja Bijela (selo) 120Gornja Bijelina (selo) 127Gornje Biosko (selo) 195Gornji Crnjac (selo) 147Gornji Vakuf (varošica)

156, 205, 207 GornjiDoći (selo) 147 GornjaGrgarica 88 Gornja Ljuta(selo) 100 Gornja Maoča(potok) 202 GornjiMočioci (selo) 114,-, 195

Gornja Tušila (selo) 100,102, 104,

- 243 -Goropeć (položaj) 194,

195 Gostjenjača(naselje) 17,103Gostović (potok) 190, 200Govza (selo) 61, 62Govza (potok) 58, 59, 66Grab (sedlo) 55, 58, 67Grabljiva Njiva 199Grabovica (Ž. S.) 136,138, 139Grabovica (potok) 15, 131Grabovica (selo) 139Grabovica (dolina) 133Grabovsko (pašnjak) 133,Gračanica (potok) 25Gradina (vis) 30, 54, 82,89, 92, 150Gradina (izvor Rame) 206Gradnići (selo) 61Grebenac (potok) 58Gredelj (sedlo) 60Grgalići (selo) 64Grgarica (sjenokosi) 84,85Grgarica (vrelo) 80 GrloDo 151 Gr meč pl. 213Gr<ynile (selo) 28 Gruca(stanovi) 108Grušćanska Gora 96, 98,103Grušća ''selo) 100Gvozd (Plasa) 136, 137Gvoznica (potok) 126Gvozno (polje) 52, 54

Gvožđanska Rijeka-Že-ljeznica 158, 168

Gvožđanski Stanovi 166.171Gučja Gora (selo) 183Guzni put 64, 67, 78d- »

(gorјe) 117 •Davidovića Stan 135Dedina Luka (klanac)

168 Delića Stan(stanovi)

135, 141Delingrob 177Derala (kosanice. 166Dernečište (poljana)

166 Devečani (stiјene)172

173 Devečani (vrela)173,

179, 180, 181, 183Diјeva vis) 24 Dikalj(naselje) 29, 30 Dinarapl. 213, 216, 217 DivaGrabovica (doli-na) 130. 133, 134, 135,

136, 138, 139, 144Dјevoјački Kuk 51Dјevoјačka Stiјena 39,

49, 50 Dobra Voda 9,21, 30,36, 58Dobri Do 120 DobroPolje 17, 40, 88Dobropoljska Riјeka 38,60

Dachstein

- 2 4 4Dobruška pl, 158 Dolovi(mahala) 43, 52,

54, 100, 103 Dolovi14, 146, 147, 148,

196 Doljani ^selo) 135,136,

137, 144, 154 .Doljanka (potok) 130,131, 136,137,138, 144,154Dom Kralja Petra 7Dom Prestolonasljedni-

ka Petra 16 DomAleksandrov 7 DonjeBare (na Čvrsni-

ci) 140 Donje Bare(katun) 61,

64, 67 Donja Biјelina(selo)

127 Donje Badnje(poljani-

ca) 152, 154 DonjiBadnji (stanovi)153Donje Biosko (selo) 195Donji Doci (selo) 146,147Donja Grkarica 88, 90Donja Kamenica (selo)36Donja LJuta (selo) 100Donja Maoča (potok) 202Donji Močioci (selo)

194, 195 DonjaPresјenica (selo)

88 Donje Selo 34

Donja Tušila (selo) 100Donji Vakuf (varoši-

ca) 168, 208 Dovlići(selo) 9, 10,

12,21 Draga Kosa(vis) 132,140Dragaјce (visoravan 151Drageš Sedlo 68, 72Dragi Greb 45 Draguljac7, 8 Drbran (vis) 56Doevsanka (aotok) 130,133, 134, 139, 141, 144,145, 146, 150Drežnica |Ž. S.) 130,136,139, 141, 144,145,148Drežnica (selo) 135, 141Driјenač (dolinica) 135,

136, 137, 139 Drina(riјeka) 17, 24,56, 67, 71, 72, 187,203Drinodo 180, 181Drinjača (riјeka) 187,

200, 202 Drinjača(greben) 131,134. 137, 138, 139,141. 144, 149Drljevac 194 Droškovac(rudnik) 192 Drvar (ind.naselje) 215 Duboštica(potok) 190 Duboštica(rudnik) 192 Dubovo(kosa) 199 Dubrovnik76

Dubski Čaјir 181 DudinHrid 10, ),8 Dudle (selo)100, 103 Duga Luka(paša) 18! Dugo Polje19, 84, 90,130, 131, 141 151, 152,154Duga Ravan 90Duјmovići (selo) 40, 90Dumoš (greben) 56 97,!25Durić (potok) 58Durmitor 16, 64, 70Dusina (selo) 158, 168Duvanjsko Polje 151,

154 Dužani (selo) 100Đ - T»Đurđevica (selo) 70Đulbašići (selo) 100, 102Đuled (plan. predio) 217Đuraš (mahala) - Poljana126, 127E - EEkića Brdo 172, 179Elezovići (selo) 1982f - SKŽagrića ul. 14 Želećplan. 199 Željeznica(rijeka) 9, 15, 40, 42,44, 48. 78, 84, „ 88, 158Željuša (selo) 124

Žepa (potok) 187 Žepče(varošica) 190, „ 192,199 Žeravica (selo) 189Ždrijelo (visinski prolaz)^ 72, 91, 92 ŽdrimačkiStanovi 168 Ždraovačkivrh 217 Žigonjinelivade 177 Žitna Hrpa(vis) 184 Žitina (potok)26 Živanj (potok) 124,125,126Živanj (selo) 126, 127Živi Potok 58 Žljeb(dolinica) 135, 138,„ 139, 144, 145 Žljebovi(potok) 26 ŽunovičkiStan (mahala)v 84

Župa predio) 112Župeljevo (potok) 202ЈS - 3Zagon (vrelo) 109Zagorјe (visoravan) 56Zagorјe 38, 63 Zakmur(selo) 61, 66 ZalomskaRiјeka 125 ZapadiaBosna (oblast)

213, 214, 216 Zasјeda(vis) 146 Zavideš (katun)61 Zavideš planina 66Zavido&ići (varošica)

184, 186, 190, 199Zgošća (potok) 188,

- 2 4 6 -Zec pl. 8, 140, 156, 157,

158, 162, 178 ZečevaGlava (vis) 166,168, 171Zečiki (selo) 28 ZečiјiVrat (vds) 184 ZelenaGlava (vis), ili ZeleneGlavice 106, 103

118 Zelengora 16, 18,54, 62,63, 66, 67, 68, 78, 96,

125 Zelene njive(mahala) 81,

82 Zeleni Strug (vis)51,52, 54Zeleni Strug (vrelo) 41 ZelinaVoda 30 Zenica (varoš. rudnik,ind. željeza) 168, 192,

199 Zid (straneKaјabaše)

177 Ziјemlja(visoravan)

106, 125 Zimomor (vis125, 126,129Zlatan Potok 170 Zlatar16 Zlatibor 16 Zlatište 8Zoranovići (selo) 88Zubeta (selo) 198Zubovi (stiјene) 48Zuјevina (riјečica) 78Zurovići (selo) 61Zviјezda pl. 8, 16, 184,

188, 191. 196, 198Zvornik (varoš) 28, 29I - HIvan Do 80, 82, 84, 90Ivan Dolac 131, 134, 14C

151. 152, 153 IvanDolac (stanovi i 153 IvanSedlo 94 Ivan planina78, 92 Ivančici (selo)194. 195 Ivančici (Ž. S.)195 Ivica (šuma) 96. 98Igaštica (potok) 58Igman (planina) 78, 81

82, 83, 84, 85. 104Igoč (selo) 70, 71, 72Igrište 33, 35 Igrišće(vrh) 198 Idovac (vrh)178 Idbar (potok) 109,121 Idbar (selo) 107Ilijaš (greben) 44, 46Ilijaš (Ž. S.) 198 Ilijaš(selo) 186 Ilijaško vrelo40, 46 llijina Gruda 144Ilidže (banja) 104Ј - Ј

Јablan vrelo 58, 62, 144Јablan Dolovi 44, 45,

90 Јablan dolovi(vrelo)

40, 89 Јablanica (Ž,S.) 107,124, 130, 136,138,139,

- 247 -141, 144, 154 Јabuka planina

30, 34 Јabuka (poljana) 152, 153Јabuka (sedlo) 55, 63 Јabučnicapotok) 58 Јavor planina 16, 184,187, 216Јavorak (brdo) 104Јavorak (vrelsI 135Јavorak (katun 61, 64Јavorak planina) 172Јavorovača (šuma) 170Јavornik planina 16Јavornik (brdo) 80, 88,89Јavornjača (vis) 214Јavorska voda (vrelo)81Јadar (potok) 187Јadransko More 79, 108,

157 Јaјce (varoš) 183,205,

207, 208, 210 ЈakšinDo 30 Јankovići (selo)177 Јanj (predio) 216,2!7 Јarčišće (brdo) 176,177, 179Јasen (mahala) 82 Јasen (selo) 32,88, 196 Јasenova (selo) 32 ЈasenskiGvozd (stano-

vi) 108, 124 Јasle (brdo) 196Јasika (selo) 12, 21 Јasikovac (vis)214 Јastreb (česma) 41

Јahorina planina 7, 8,14, 15, 24, 28, 33, 46,64, 187Јahorina Gola 7, 15Јahorina (hotel) 36Јežeprasina (selo) 100Јezeračka planina 172Јezernica (vrelo) 58Јezernica (potok) 126,

158 Јezero naGornjim Ba-

rama 56 Јezero naŠator pla-

nini 216 Јezero Plive210 Јezero (pašnjaci)173,

180 Јezero (selo)112, 126,127, 210Јezerca (potok) 58Јezerce (izvori) 110,118, 119, 120, 121,124Јelaška (selo) 192Јelašca (selo) 61, 63,

67 Јelenak (vis) 132, 134,140Јelen potok 51 Јeleč (selo) 61,62,63,64, 66, 67Јeličići (selo) 136Јelova prosјeka 66Јelovci (selo) 28, 30,

32, 196 Јečmeni Do(mahala) 43,54

- 2 4 8 -Јosipošći (selo) 199Јošanica (dolina) 199Јužna Hercegovina (o-

blast) 125, 139Јunakov Do (katun) 61Јulske Alpe 160 Јusinpotok 197K ~ KKadin Han 32 KadinoSelo 30 Kadin Grob 112Kazani (riječni virovi) 48Kazani (paše) 173, 180Kazinica (katun) 61Kajabaša (greben) 172,173, 176, 177,179, 181,

183 Kakanj (rudnik)162, 188.

192 Kakanj (selo)188, 194,199Kakanj (Ž. S.) 199Kalajli Jezero 81Kalajdžina Stijena 22Kalelija (greben) 56, 63Kalina (potok i 24, 26,189Kalin pl. 178 Kalinovik44, 54, 61, 63,

64, 67, 129 Kamenac(greben) 108 Kamenica(potok) 37 Kamenica(bunar) 196 Kamenica(selo) 198 Kameni Do177 Kamenički potok 35

Kameno (katun) 68, 72,74Kamešnica pl. 154Kantar (greben) 109Kaoci (greben) 96, 98,100, 102Kaoci (mahala) 100Kapa (vis) 97 KapidžinDo (katun) 61,

64 KaramustafiniČairi 81,82, 89Karaula (selo) 210Karaulska Gora 177Karića Čairi 195 Karici(selo) 198 Karovići(selo) 24 Kacelj (vis) 33Kasido (selo) 9, 14, 21Kasidolska Rijeka 7, 9,18Kekuše (mahala) 82Kelići (selo) 72 Kiseljak(varošica i lječilište)159, 160, 164 Kiceljbrdo 199 Kičevo brdo199 Kladanj (varoš) 184Kladovo Polje ikatun) 61Kladopoljsko Jezero 57,

62 Klanac 139, 140,141,

145, 148, 150 Klanac(mahala) 43 Klek pl. 16,17, 33 Klek Mali (vis)33 Klek (brdo) 195

249Klekovo Brdo (vidi Lok-

vanjsko Brdo) 16Klekovača pl. 180, 214,215, 216Klinja (selo) 61, 62Klistica (potok) 58Klisura (selo) 170Klokoti (ljekovita vrela)160Klopača (vis) 184Klopačna pl. 199Knežina (selo) 28, 188Knjeginjac (vrelo) 9, 10Kobilja Glava 7

, (brdo )196199Kobiljača 52 Kobiljdo(selo) 9, 12 KovačevoBrdo 87 Kovački Stan84, 86 Kovačići (selo)127 Kovačići (dio gradaSarajeva) 12Koveljača (lednica) 135Kozarevići (selo) 12Kozija Luka 45, 48, 49,51, 52Kozije Padine 46 Kozica(greben) 172 Kozograd(ruševina) 170 Kozjak196 Kozice (vis) 214Kolač (potok) 58Kolijevka (klanac) 95,101, 102

Koluna (potok) 15, 18,34, 35

Kolun (vis) 33 Komgorski greben^ 96 Komarpl. 177 Koinatin vrelo)10

„ (ulica) 14 Konjic(varoš) 7889, 104, 106, 118, 119,

120, 121, 129 Konjic(vis) 103 KonjičkaBjelašnica pl.

106, 107, 118, 121, 124Konjički Do 82, 90Konjska planina 196Konjska Ipaše) 179, 183Konjska Voda (vrelo) 58,60Konjsko (vrelo) 40Konjuh pl. 16, 184, 187„ 200, 202, 205 Kopito(planina1 24 Kopjari(selo) 198 KopnenaStrana 90 Kopošići(selo) 199 Kopčići (selo)206 Koran (selo) 20Koran (potok) 26

„ (Z. S.) 32 Korijen(potok) 15 Korita(katun) 62 Korita (plan.stanovi) 97

„ (mahala) 100, 103Korita (vrelo) 108, 121Korita (stanovi) 168Korićani (selo) 183Korča (vrelo) 80Kosmaji (selo) 71Kotlanice (katun) 61

- 2 5 0 -Kotlaničko Jezero 57, 63Kotlovi 85, 88Kotlov Do (stanovi) 166Košara (selo) 194Koševo (selo) 194, 195

Košuta (vrh) ]6 (vrelo) 18Košutica (selo) 26, 28Krabanja (potok) 202

Kradenik (vrelo) 80, 91, 92Kralupi 197

Kraljevo Guvno (vis) 166,181Kraljevići (selo) 198,

Kraljevska Sutjeska (va-rošica 188, 194, 197, 198

Kraljica - Kraljičino vrelo173, 181Kraljičino Guvno 16Kramari (selo) 81Kratelj planina 24Kratina (selo) 34Kračul Polje 30Kračule (selo) 30Krbljina (selo) 42, 54

Krbljinska Zvijezda (greben)39Krbljinski Krš 39Krvavac vis 79, 82, 84Krekovi (selo) 127Kremnik (vrelo) 81

Kreševo (varošica) 168, 171Krivaja (rijeka) 184, 188,

190, 192,200,202, 203

Krivajevići (selo) 196Krivaca (selo) 32 Križ(strana) 170 Križevci(selo) 196 Krkaća 144Krmkov Do (pašnjaci)173, 181Krmkovo Brdo 183Krova (selo) 213 Krošnje(mahala) 81 Krstac (vis)158, 160, 168(sedlo) 129Krajina Navala 146, 150Krupa (vrelo) 80 Krupac(vrelo) 80 Krupac(potok) 88 Krupica(potok) 58 Krči 102Kruševo (selo) 100Kruševsko Polje 125Kruševljani (selo) 127, 129Kniščićka plan. 178Kršne Glavice 152Kršulje (selo) 30 Kuvija(špilja 80 Kujača pl. 217Kuk 127 Kuk (vis) 140Kulidžanov Stan 135, 140,Kunića 15 Kupila (brdo)176 Kupres (naselje) 154Kupreška Vrata 178Kurtin Sokak ]4 Kusače(selo) 26 Kutlovići(stanovi) 126,129

- 2 5 1 -Kibkstsa (r1ašpa) 24, 184

L — E,Ladila 22 Ladina 146Lađenice (selo) 100 Laz(kosanice) 66 Lalovina(selo) 72 Lanište (dolina)80,

81, 91, 92, 94 Latica(sјenokosi) 102 Lasica(vrelo) 80 Lasički Stan84 Lašva (riјeka) 172,177 Lašva (Ž. S.) 178Ledenice 49, 50, 90Ledenice (vis) 125Ledenice (stanovi) 126,

127 Ledići (selo) 86,90.102Leletva (vrelo) 18 Leliјa54, 56, 125 Lepenica(riјeka) 159 LiјepaRavan 14 Liјešće (selo)129 Liјevanjsko Polje213,216Lipnica (vis) 184, 198Lipovac 'strane) 138Lisac (vis) 125, 153Lisac pl. 172 Lisin(brdo) 156, 164 Lisina 7Lisina (vis) 29, 30 Lisinapl. 180

Lisovački Potok 15Lisičine (katun) 62 Lice76Lovnica (pl.) 79, 81,90Lovnica (ruševina ma-

nastira) 202 Lovnica(mahala1! 82 Loznica(potsž) 26 Loznica(varoš) 29 LokavskoЈezero 81 LokvanjskoBrdo 16 Lokve 138, 139,144, 145 Lokve (stanovi)153 Lokve Dernečište(kv-

tun) 68, 72 LokveDolovi 150 Lokvica,(vrelo) 110 Loćike (vrh)178 Lukavac (mahala)43 Luka Donja (selo) 61Luka Gornja (selo) 61Lukavica (potok) 9Lukavica (kosanice) 67Lukavac (selo) 81, 104Luka selo) 95, 97, 100,129Luka (vis) 158 Luka (pašnjak)163 Luka (stanovi) 166Lukavačko Sedlo 89 Lukavac(Ž. S.) 203 Luknjivice 200Lukomir (selo) 81, 90 Lupoglava88, 90 Lupoglav (treben i vis) 106,108, 121, 124, 148

Lunjevača pl. 216 Lupoč(kamen) 48, 51, 52 LučkaGora (gorski gre-

ben) 96 Lučine (stanovi) 108,121, 124LJ - JI*Ljeljen (vis) 39, 46, 63,

96, 97, 98, 100, 103Ljeljenača (čajiri) 102Ljeskovik (brdo) 158, )66Ljubovčica (vrelo) 80Ljubovčica ^potok) 89Ljubičnja planina 16, 64Ljubina (selo) 61, 66, 194,196, 199Ljubina (potok) 188Ljubina (Ž. S.) 198Ljubuša pl 154, 205Ljuljevac (pašnjaci) 173,

180 Ljuta (potok) 38,51,94,100Ljuta (predio) 81 LjutaGreda (greben) 173,181m - mMaglaј (vis) 52, 125Maglaј pl. 58Maglić 16. 58, 67, 68,70, 74, 76Makaze (sedlo) 68, 76Makljen (sedlo) 205, 207Mala Vlahinja (vis) 85,146, 148

Mala Čvrsnica (pl.)132, 133, 134, 135, 137,141, 150Mala Zlačva (potok) 202Mali Јavić (vrelo) 58Mali Igman 87 MaliPrenj (pl.) 124 MaliGradac (vis) ]25 MaliVilinac (vis) 132 MaliVran (vis) 152 MaloPolje 84, 86, 87,89Malo Sljeme (vis 131Mandin Do (mahala) 95,

100, 102 MandinaČesma (izvor)97Maluša (planina) 24Marinkovići (selo) 71,72Martinovo (vrelo) 58Marјanovića han 183Masna Luka (polje) 139,

140, 141,145, 153,154Masna Luka (stanovi)

153 Matorac (pl.) 156,162,

166, 168, 170, 178Mačak (selo) 198Međuša 9 MeđušeGornje 15 Međuplanina15 Međeđa Bara 66Mehina Luka 83, 91,92,94Meki Do (mahala1 97, 100Merića Stiјene ili

— 253 —MerićaKukovi 133, 139,

144 Megdani (podMalim

Vilincem) 135Medvedkula (utvrda)208, 209Međed (vis) 146, 148Međedi (brdo) 133, 135Međeđi Do 152, 156Metković (varoš) 157Miјatovci (selo) 127Miјatova Kaldrma 170Miјatova Јama 152, 154,

156 Miljacka (riјeka)7, 9,

15, 184 MiljackaPaljanska 18,

26 Miljacka Mokranjska24,26Miljevići 9, 15 Milišići(selo) 81 Mila Gora 89Miokovići (selo) 197Misoča (potok) 188Mјedeničko Ždriјelo30Mјešaјići (selo) 61Mliјečni Do 120Mliјečnica 50Mladoševacpl. 184,202Mlini potok 216 ModriDo 18 Modro Polje 34Moјstrana (selo) 160Mokranjske Stiјene 24Mokro(selo 24,28, 186,

Mokro 194 MokreStiјene 50 Mokronoge(selo) 215 Morine(visoravan) 56,

97, 125, 129 Močila(stanovi) 126 Mostar(varoš) 127, 130,136, 207Močioci (selo) 194Motka (vis) 194, 196Mratinjska Uvala 67,68, 72Mrkalj Klade (katun) 72Mrazovići (selo) 196Mramor (selo) 199Mrkodo 66Mračaјske Kolibe 64Mrčin plan. 60, 64, 66Mrtvanje (predio) 81, 84,

89, 91, 92 Mrtvanje(mahala) 81,

82, 89 MrtvanjskiStan81, 82,

89 Muharnica (pl.) 130,131,132, 134. 135, 136, 137,138, 144Muharnica (vis) 131Muјezinovci (pašnjaci)173, 180N - HNabojna (katun) 61Nadići (seloi 26 Nadkuk(vis) 140 Nanići (selo)198 Nahorevo (selo) 194,195

- 2 5 4 -Na Čadom (vis) 166Nevesinjsko Polje 106,

125, 127Nevesinje (Kasaba) 127,129Nevačka (selo) 189Nebešina (vis) 194, .196Nemila (selo) 190, 199Neretva (rijeka) 56, 78,80, 90, 94, 98, 104,306, 107,116,121,125,

126, 130, 146, 157, 158Neretvica (potok) 158,162, 168Nikoline Stijene 47Nikolino Ždrijelo 47, 49,51, 54Ninkovci (mahala) 43, 54Nišići (selo) 194, 196, 198Novakova Pećina 25, 30,32Novoseoci (selo) 28Novak (vrelo) 109 NoviŠeher (varošica) 192o ̂ - oObalj (vrelo) 81 ObleGlavice (vis) 146 Oboјak(selo) 170 Oblik (vrh)39, 44, 45,

46 Obrlin (gorskigreben)97Obrnja (naselje) 129Ovčerevo (selo) 179Ovčiјe Ždriјelo 45Ogorјelica 16

Ogorјeli Kuk 50, 89, 90Ozime [selo] 100 Ozrenpl. 8, 10, 16, 24,

184, 194, 195, 196Oklanica [brdo] 137, 144Okruglica [Ž. S.] 198Olovo [varošica] 184,186, 188, 189, 190 191,

«92 194, 196 Omar 36Opančak (predio) 81Opančak (mahala) 81, 82Orašјe (selo) 179Orlovac (vis) 34, 56Orman [vrelo] 173, 179,181, 183Orlov Kuk [vis[ 131Orlica [stiјena] 40Orlovac 144 Orlovina[vis] 24 Orlovine[strane] 136,144Orlovača 57, 63, 64Orufa 56, 64 Osanica[potok] 35 Osenik [selo]92, 94 Osobac [vis] 97,107,

109, 116, 120 OslićDo 127 Oslji Do 58Osoј [terasa] 133Osokova [potok] 202Ostrožac[selo] 158, 168Ostrovača plan. 131,

137, 138 Otežna 200Otiјeša [potok] 58, 59,

— 255 —64 Otiš-Ortiš [vis] 97,106, 108, 118, 124

Oštrik Veliki 7 Ošljar[vis] 146, 148,150Oštra Glavica [vis] 131Oštrika [vis] 180Očevlje [potok] 196Očevlje [selo] 196p - oPavlovac (selo) str. 12Paklarevo (selo) 183Paklarske Stijene 183Pakliješ (vrh) 39, 51Paklenjače 50 Pale(naselje) 12, 20, 28,30Pale (Ž. S.) 196 Palež7, 8 Palež (vis) 184Paljenik (vis) 172, 173,180Papratni Do (mahala) 100Paljike (stijene) 134, 139Paljike (kosa) 170 Pavo(vis) 173, 180, 181Panjina Kula 194 Paoci(naselje) 32 Pasje Doline(stanovi) 108 Pastorak(brdo) 36 Pazarićki Stan(mahala)-PazarićkiKonak 81, 82,

91, 92 Pazarić (selo)89, 91, 92,94

Pašinac (vrelo) 173, 181Pašino Brdo 194 PašinaPlanina 64 PašinaPoljana 64 Perovići(selo) 66, 72 Perućica(potok) 78 Petuljače(vrelo) 81 Pervizi-GornjaTušila (selo) 100Perov Stan (stanovi) 132,135, 139, 140, 141, 145Petralj (potok) 134, 141Pepelari (selo) 199Pepelarski potok 199Perčin 8Petrovići (selo) 9, 12, 15Pešter (vrh) 45Peštibrdo (vis) 132 Piva(rijeka) 67 PivskaPlanina 64 Piskavica166 Pištet (vrelo) 81Pisci (potok) 134, 141Plan (vis) 16 Plan (selo)90 Planinica [visoravan]197 Planinica [greben]58 Plazenica pl. 178,180 Plasa (planina) 55,130, 13!, 134, 135, 136,139, 141, 145, 166Platno Jezero 46 Pleće(vis) 56 Ploča (vis) 132Pliva (rijeka) 210 Ploče(stanovi) 108 Ploča(vrh Vel. Čvrsni-

— 256 —ce) 140Pločnik (vrelo) 81Podromanija 26, 30Podkatnen 34 Podrinje36 Pogari (naselje) 198Pogledine 15, 16Pogorelica pl. 156, 158,

162, 164, 168 PodPetkovcem (vrelo) 66Poda (visoravan) 60, 63Pođi 131, 138, 139, 144Podlugovi [selo] 188Podmilačje [selo] 213Podorlovcem [katun] 61Podotiš [vis] 120 Police[mahala] 100, 101,102Polje [selo] 196 Poljice[paše] 191 Poljice 50Poljica [stanovi] 108Poljana [stanovi]—Đuraš126Poljana 149 Ponor [selo]25 Ponor 4LPopova Pećina 25Popovići [selo] 26 PopovMost [selo] 61, 66,

72 Posavina [ravnica]172,203Postoljani [selo] 127Počivala 199 PošćenPolje 30 Prača [vrelo]10, 12

Prača [potok] 18,24, 26,34, 36, 187 Prgića

Stan 135 Prgoševo [selo]191 Prenj 8, 55, 64, 91,97,106, 107,108,112, 117,118, 134,137,138,140,

150, 166,205 Prenj[vis] 108 Prenj [t S]121, 124 Prenj[mahala, stanovi]126, 129Presedlina [prelaz] 30Presjeka [plan. prelaz] 35,36Prezida [sedlo] 50 Prešlo[sedlo] 64 Prepelica 69Predjel [selo] 71Preslica pl. 79, 82, 91Preslica [vis] 133Preslica [pašnjaci] 173Preslica [paše] 180Previja [livada] 94Presjeka [selo] 127Prelovo [kosa] 168Preočka [vrelo] 173, 183Prekaja [naselje] 215, 216Preodac [selo] 215, 2!6Probadala 177 Prijevor[greben] 68, 76Pridvoričko Vrelo 58Prosječenica 59,66,72,76Prutača [katun] 61Prozor [varošica] 205,

206, 207 Prstenak 15

— 257 —Progriženica [livada] 45Prostrto [gorski greben]49, 90Priboj [varoš] 29 Priboj[naselje] 78 Pribanj[selo] 28 Prijevorac[sedlo] 110,119, 124Prokos [predio] 170Prokoško Jezero 158, 162,

164, 168, 170 ProhinSmet 40, 50, 90 Pržići[rudnik] 192 PuhovaRavan 21 Puhovo Brdo15 Puzim [greben] 50, 96,99,102R - K

Ravna Planina 15, 18Ravna Gora-Borašnicapl. 107Ravne 7, 12, 21 Ravne[eelo] 198 Ravno Brdo89 Radakovica [selo] 198Radava [vrelo] 84, 87Radava [dubodolina] 13',

139 Radava [predio]166, 194,195Radovan pl. 166, 171Radobolje [visoravan] 79Radolššlje [planina] 60Radušapl. 154, 178, 180,

205, 206 Razvođe[predio] 87

Razvale [paše] 179, 180,183Razval [uvala] 140Razošlje [mahala] 80, 82Rakitnica [selo] 81Rakitnica [riјeka] 78,

90 94 95, 96, 104Rakov Laz [prolaz] 118,120Rakovice [selo] 32 Rama[predio] 205 Rama[riјeka] 206, 207 Rama[Ž. S.] 207 RaminaKosa 150 Ramov Greb89 Rankovića Trg 14Rapte [stanovi] 108Raskršće 33 Rasumovci[selo] 81 Ratovska pl,178 Rača [potok] 195Raulja [vis] 131 Razići[selo[ 100, 103RaškaGora[predio] 135146Raški Do [mahala] 82Raštelica [Ž. S.] 156,164Repašnica [potok] 26Repišće 64 Rešetnica[potok] 26 Ribnica[potok] 188,

190, 202, 203 Ribnica[selo] 192 Riјečica[šuma] 109 Riјečnjak 197Rvsovac 153

— 258 —Rična Voda 154Rogatica [varoš] 29Rogoј [brdo] 42, 44Romaniјa planina 8,' 10,16, 18,24, 33, 184, 187Rosin [vrh] 178, 205Rosna Poljaia 150' RudoPolje 130, 153 Ruјevac[gora] 68 Runjeva Glava148 Runjevica [šuma]170S - C

Sava (rijeka) 58, 157Sadići (selo) 6lSandžak 64

Sarajevo 7, 8, 9, 10, 11,12, 18, 20, 21, 22,24, 25,29, 30, 32, 44,50, 63, 64,67, 72, 78, 88, 89, 102,104, 129, 130,136,162,164, 168, 178,184,186, 187, 188, 190,192,193, 194, 195, 196,^ 198, 199, 203, 207

Sarajevsko Polje 7, 10,78, 84, 184

Sarajevska Vrata, 166, 170Saračevo Polje 19Sastavci (vis) 146, 150Svatovac pl. 203, 205Svištica 66Svržnica (stanovi) 153

Sedlo (prelaz) 146, 148, 150Sedrenik (kvart Sarajeva1

194Seljani, (selo) 127 Semeč(naselje) 29 Semizovac(selo) 194, 196 Seonica(selo) 168 Sivadija(greben) 1]9 Sijerci(selo) 26 SijeračkeStijene 42 Sijerča, (selo)42 Sikira (vis) 166Siljevica 51 Sinanovići(Gornja Tušila)selo 100Sipčić Vrelo 144 SiroviGvozd (mahala) . 100Sjeverna Albanija 202Sjetlina (selo) 30. 36Sjetlina iŽi S.) 30Skakavac (vodopad) 188,, 194Škarica Save ul. 14Skok 120Skoplje Polje 158, 207Slovini pl. 216 SmajinaČesma izvor) 97Smiljeva Kosa 166Smiljevac (brdo) 210Smiljevača [plan. predio]

217 Smiljevica[pašnjaci] 173,181, 183Smolin pl. 184, 187, 202Smrčeva Glava [vis] 141Smreka [rudnik] 192Sniježnica [gora] 68, 72,76

- 2 5 9 —Sovici [selo] 135, 154Soderi [selo] 61 Sokolac[selo] 26, 28, Sokoline[stijene] 60 Solakovićiselo 199 Souk Bunar 9Sofe 7Spasin Kuk 150Spasovača [pašnjak] 42,

44, 48, 51, 52Spasovačko [vrelo] 40Spreča [rijeka] 200, 202,

203 bpionik [gorskigreben]96, 97Spasov Stan [stanovi] 135Srede [mahala] 100, 103Srednja Bosna [oblast] 80,171, 172,186, 190, 192,

193 Srednje [selo] 36,194,195Srednje [Ž. S.] 195, 196Srneticapl. 180, 214, 215,216, 217Stavnja [potok] 188Stajski Gvozd [stanovi]

108, 121, 124Stambolčić [Ž S.] 22, 32Stambolčić [selo] 30Stan pod Bjelašnicom 103Stanine [mahala] 81Staretina pl. 216, 217Stari Katun 61, 64 StariKlanac 134, 141 StaroSelo [naselje] 170 StiniDo 50, 82, 86, 88,

^ 89, 90Stinidolska Lokva-Stina

Lokva 86, 89 104Stog [vis] 56, 63 Stog138Stožer pl. 178, 180.Stožić pl. 66 Stolac[vis] 33, 34 Striževo145, 148 Strijela 24Strmenica [gorski greben]

134, 13*, 139.144, 145Strmi Gvozd 127Strmica [prolaz] 129Strmo Polje 131, 153Strop [vis] 131, 144Strug [stijena] 47Strugotić [potok] 58Stublina-Stubo [vrelo] 80,104Stublić [vrelo] 183Studenac pod Bijelim Sti-jenama 9 Studenac[vrelo] 41, 80,81Studene Vode 63, 66Studenica [potok] 41, 54Studenci 72 StudenoBrdo 8, 14 Studenkovići9 Stupanj [selo] 9, 21SNpanj Veliki [vis] 7, 13Stupanj Mali [vis] 7Stupčanica [potok] 188,

189 Sumbulovac [selo]194,196

- 2 6 0 -Sumbulovo [vrelo] 36Sutjeska [riječica] 56, 66,

67, 70, 71, 72 SuljinaVoda [vrelo] 84Susječno [selo] 127Sustavac [vrelo] 48 49Suva Lastva 50, 51-Suha [naselje] 59, 61,67,76, 78Suvi Do 166 SuvoJezero [kotlina] 98Suvodol [predio] 168Šuški Potok 67, 74t - tTaјan [vis] 199, 200Taraš [vis] 110, 116,Taračin Do 199 Tarčin[selo] 83, 91, 92,156Tasovac 215 Tagarica[šuma] 124,129 Tvrdinići[selo] 9. 12 Tvrtkovac[vis] 199, 200 Težovnica[pašnjak]

133. 135. 144 TeferičBrdo 198 Tikva [vis]166 Tilava [potok] 9Tisovica [dolina] 106,

107, 108. 109, 118, 121Tisovica [stanovi] 108

121. 124 Tisovik[utvrđenje, ru-

ševineј 199 Tјentišta[selo] 59, 61,6.3, 66, 70, 72, 78

Tmorac [vis] 145. 146,148. 150Tobići [selo] 61Tovarnica [gora] 55, 56,76, 78Todora [vis] 56, 66Todor [vis] 56 Todјevac61 Totengebirge 117Toholj [gorski grebei]96, 103Tošići [selo] 43, 51, 52Travnik [varoš] 157,160, 172, 176,177, 178,

179, 180,181,183,210Travničko Polje 178Trbušće [selo] 66 Trebac[vrelo] 168 Trebević pl.7, 14, 18,46Trebević [vis] 170Trebiševo 151 Tremošnik[potok] 148 Treskavica 8,10, 16. 38,

64, 96, 125Treskavica Turovska-Treskavica Bosanska

38 TreskavicaKalinovič-ka-Treskavisa Hum-njačka 38Treskovac [potok] 58Treskovac [vis] 72Trešnjevica [selo] 168Trešnjevo Brdo 87Tribiјa [potok] 190Triјesak Veliki 39, 41,

- 2 6 1 —51, 52Triјesak Mali 52 Triјeska[brdo] 15,16, 18 Trnavica[selo] 61 Trnovo 17,35,44,49,51,

88, 102, 104, 129Trnovičko Јezero 70, 73,74Trokutsko [vrelo] 40, 46Trošanj [selo] 66TrstiOnica [potok] 188198Tuzla [varoš] 203 Tumba[brdo] 132, 135 Tumiškipotok 58 Turbe [Ž. S.]157, 177 Turovi [selo]43, 49 Turovski Stan44, 45 Turska Karaula66 Tušilački potok 94,

100, 102 Tušnica pl,154V - yUvala str. 215Ugar [potok] 173Udes 7Uzice [varoš] 29Uzriječje [selo] 127Ulobić 68Ulog [selo] 60, 126, 129Ulovi [potok] 58Uloško Jezero - Bačko

Jezero 126 Umoljani[selo] 81 Unac [potok]215 Urdeni Do [naZelengori]

60 Urdeni Dolovi [naMag*licu] 74Urdenske Stijene 58Usora [industr. naselje]200Ustikolina [selo] 35, 36Ustiprača 64, 71 Utori[stanovi] 168 UšljivaVrela 40f - r

Feratliјe [selo] str. 89Foјnica [varoš] 158,

159, 160. 164, 168, 171Foјnička Riјeka 158,

159, 170 Foča [varoš]34 35, 63,

64, 66, 67, 71, 72, 76Francuska 159 FratarskaLopata [stan]

168 Fratarske Staјe170H — XHajvazi [mahala] 81, 82,90Hajdučka Voda 32Hajdučki Do 66Hajdučka Poljana 32Hasići fselo] ] 98 Haluge[šuma] 72 Ham binaCarina 10, 12 Hamzići[selo] 24 Han Ljubogošta[naselje]

30 Han Obhođaš[naselje]

- 2 6 2 -29, 30, 33 Han Pijesak

[naselje] 29,184, 186, 187 Han

Toplica 195Harambašino vrelo 173,183Hadži Abdinica 9 Herać[greben] 108Hercegovina [pokrajina]

36 J17. 127 171 Hojta[planina] 46, 50,78, 89, 96 102 Hotan[brdo] 199 Hotani vrelo-Turisova voda 97Hotičina [selo] 28 Hodža[vis] 15 Hranisava [pl.]79, 81, 83,89, 91Hrasnica [vrelo] 80Hrasnička Dolina 44, 49,51, 52Hrasnička Lokva 85Hrasnički Potok 40, 44,48Hrasnički Stan 82, 84Hrasnički Čajir 85Hrasno 44, 55 Hrbljinapl, 216, 217 Hreša [selo]30. 32, 194 Hrupe[mahala] 82 Hrčava[potok] 58 Hum 144,199 Humčani [selo] 127Husad [pl] 56, 60, 66Husein Kapetana ul. 12,14

Careve Vode 32 CarevaGora [šuma] 64 CarevDo 68, 73 74 Ca voPolje 210 Carššgaca 200Cetinj-Cvitinje [vis]

108 Cincarpl.154,180,216217Cmiljevo Polje 30 Crvanj[pl.] 50, 64, 97,106 124 125,127, 129,140Crveni Kuk 96Crvljivica pl, 214.215Crvena StiЈena 29, 33Crepulja lokva [јezero]131, 135 136, 137 138

144 Crepulje-Šćavnje[sta-

novi] 164, 166, 168Crepoljsko [predio] 10,

184. 188, 194, 195Crkvine [selo] 100 CrniVrh 15.33. 68, 84,86, 88, 134, Š, 158.180, 181,184,196, 199

217 Crna Gora [plan.]97,

119. 125. 180 CrnaGora [pokraјina] 36 CrnoЈezero 44, 46, 57,

63, 64 66 Crno More79 Crno Polje [dolina] 107,118, 119

- 2 6 3 -Crno Polje [stanovi] 108110Crna Riјeka 14, Ј8 34Curine NJive 10. 14Ć -Ti

Ćabenske Stijene 38, 40,43, 50, 54 Ćatići

[selo] 188 Ćatići [želj •stan.] 198 Ćemanovići[selo] 32 Ćuhovići [selo]81, 90 Ćorića Stan 135,141 Ćurevo [selo] 72Čabulja [pl.] 131, 140,

141. 145, 146, 147Čavo [vrh] 180, 181Čavčevo Polje 29Čavčiјe Јame 24 Čavljak"[brežuljak] 194 Čaјniče[varoš] 34 Čardak[planina] 217 Čauševac[pl.] 190 Čvrsnica ]vrh]132, 134,

136, 140, 141, 145Čvrsnica [pl.] 130,132,151, 152,153, 154 166,205Čeverski Do 30Čevljanović [rudnik]

188. 191, 196 Čelebić[selo] 121 Čelina 12. 21Čelinac 51, 52 Čemerno[sedlo] 67

Čemernica [selo] 170Čengića Bara 57 vidi

Kazinica 61 Čepa [pl.]90 Česma na Mrtvanju81 Česma na CrnomPolju110Česma kod Lukavca 41Čehotina [potok] 17Čolina Kapa [vis] 14Čukure [vrh] 200D Ž - 1 fDžabrina [pećina] 75Džamija [vrh] 50, 96, 98,103Džafer Potok 58. 63, 66Džeka [ul ] 9, 10, 12Džidžine Stijene 58Š - 8

Šabići [selo] 102, 104Šanac [vis] 32 Šantić[vrelo] 173 Šator [vis naЈahori-

ni] 16 Šator planina 214,215,216, 217Šatorski potok 216Šahbegovići [selo] 28Šebešić [naselje] 170Šebešić [šuma] 157,170, 178Šehovići [selo] 198Šikulji [selo] 198Šilovica 133, 141Šiljevo Brdo 7

- 2 6 4 -Šipovica [potok] 32Šipovica [žand. stan.]63Širokača ul. 12, 14Široki Briјeg 147 ŠirokiDo [draga] 44,45Šić [predio] 194, Ј95Šišan [brdo] 46, 48Šištica [potok] 90,110,

112 ŠpanjolskoGroblje 15

Špiljani [selo] 80 Štirine[mahala] 57, 66 ŠtirinskoЈezero 56,

62, 63, 66 Štitar 131Šćit pl. 156, 157, 161,

162, 168, 170 Šćit[franjev. samo-stan] 206Šćit [selo] 206, 207Šumić [potokЈ 58Ščikovo [visЈ 152

Treba ispraniti:Str, 8 i 14 mјeeto Vel. i Mala Ćolina Kapa treba Vel. iMala Čolina Kapa etr. 40 mјeeto Koziјe Poljane trebaKoziјe Luke 1 a 40 „ na јužnoј Strani Vel.Јezera treba na zapadnoј strani V. [. I , 44 „ 6km. treba 36 km. „ 45 l dugi Greb„ Dragi Greb „ 50 „ s Barice „ sBarica

: . 6 4 „ zpapјse p z4ašse. 68 „ visaravan » visoravan

1 ° " auguet „ avgust„ 72 . od Studanaca p od Studenaca< 79 „ zјeuogoЈzЈoki p zјeuego1z(oki. 87 „ ri1au1 ri4euј* 92 , gavkgzSa gazkgzsa„ 1061108 , OaIe r OaIS« P4 „ S. seo1a{iv S. soe1a4iz, 120 , zat g\A zKјepa p zate zNјepe

1 2 0 CNse uos1e Ri(: \od\. 124 „ 2e1јize p 2e1јi§e

! » 144 „ MićagЈsa Mićagšsa. 144 , SŠasZšsi Ok1apЈsi

„ 144 ueSЈ &\o pa uesј sLo„ 160 „ јulskim Alpama p Јulskim Alpama. 174 „ za z^apјe p ga z(apјe

! „ 190 „ Gostovac p Gostović« 210 .. šg kgeg!ik p!g Kgeg1ik