TEL: 021/469-000 ; 021/506-863

www.zizic.hr

SKRIPTA

Turistička geografija

SVIJETA

Skriptu priredila: Ines Parlov Pelivan, prof.

2

SADRŽAJ

1. TURISTIČKA GEOGRAFIJA ..................................................................................................................... 3

2. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA ............................................................................................................... 4

3. GLAVNA TURISTIČKA PODRUČJA SVIJETA............................................................................................ 6

3.1 Regionalni pregled turizma ........................................................................................................... 6

3.1.1. Faktori razvoja turizma .......................................................................................................... 7

3.2 Turizam Angloamerike ................................................................................................................... 7

3.2.1 Turizam Sjedinjenih Američkih Država ................................................................................... 7

3.2.2 Turizam Kanade ..................................................................................................................... 9

3.3. Turizam Latinske Amerike .......................................................................................................... 10

3.3.1 Turizam Mexica .................................................................................................................... 10

3.3.2. Turizam Antilskog otočja ........................................................................................................ 11

3.3.3. Turizam Južne Amerike............................................................................................................ 11

3.4. Turizam Australije i Oceanije ...................................................................................................... 13

3.4.1. Turizam Australije ................................................................................................................ 13

3.4.2. Turizam Oceanije ................................................................................................................. 14

3.5. Turizam Azije .............................................................................................................................. 14

3.5.1. Japan .................................................................................................................................... 15

3.5.2. Kina ...................................................................................................................................... 15

3.5.3. Indija .................................................................................................................................... 15

3.6. Turizam Afrike ............................................................................................................................ 16

3.7 Turizam Europe ........................................................................................................................... 17

3.7.1.Španjolska ............................................................................................................................. 17

3.7.2. Francuska ............................................................................................................................. 19

3.7.3. Italija .................................................................................................................................... 20

3.7.4. Grčka .................................................................................................................................... 21

3.7.5. Njemačka ............................................................................................................................. 22

3.7.6 Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske ....................................................... 23

3

1. TURISTIČKA GEOGRAFIJA

je znanstvena disciplina koja proučava prostorna kretanja turista, utvrđuje elemente i faktore tih kretanja, izdvaja različite oblike tur. kretanja na bazi njihovih regionalnih, vremenskih i strukturnih vrijednosti, proučava prirodne i antropogene turističke resurse i daje ocjenu njihove vrijednosti, načine valorizacije prostora te predlaže metode i načine zaštite resursa i prostora u cjelini- ona definira tipove turističkih regija i zemalja. PREDMET: proučavanje turizma kao prostorne pojave, tj. geografske činitelje turističkog kretanja i utjecaj turizma na preobražaj stanovništva i kretanja ZADACI: - proučavanje faktora turističkog kretanja - upoznavanje vrsta turizma - diferenciranje turističkih objekata - uočavanje tokova kretanja turista - izdvajanje turističkih područja - utvrđivanje razlika u opsegu turističkog prometa Pojam turizma ime (naziv) turizam franc. TOUR = kružno putovanje (počinje i završava u istoj točki) franc. TOURISME [tourism] = izletništvo lat. TORNUS= točilo; grč. TORNOS = lončarsko kolo fenomen koji je prisutan od davnih vremena, no kao masovna pojava bilježi se od 1950.g.

Turizam stoji uz bok vodećim svjetskim industrijama (naftna, automobilska, vojna).

Definicija turizma prva definicija turizma (Švicarci Hunziker i Krapp) Turizam je skup odnosa i pojava koji proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, a da se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i da boravak nije povezan s gospodarskom djelatnošću. Roglić gospodarska djelatnost, trgovina u kojoj se vesele i oni koji kupuju i koji prodaju.

4

Turizam zadovoljava potrebe za: odmorom, razonodom, oporavkom, liječenjem, podizanjem kulturne razine stanovništva, upoznavanjem i zbližavanjem ljudi i naroda. O turizmu ovise i na turizam utječu brojne gospodarske djelatnosti: promet, hotelijerstvo, ugostiteljstvo,trgovina, kućna radinost, komunalna infrastruktura, industrija, poljoprivreda, itd. TURIST posjetitelj koji ostvari najmanje jedno noćenje u nekom smještajnom objektu u mjestu koje je posjetio. Motiv putovanja: odmor, razonoda, zdravstvene potrebe, obiteljski razlozi, znanstveni, športski i diplomatski skupovi, posjet prijateljima i rođacima, vjerske potrebe (hodočašća) i ostali razlozi (promjena životne i radne sredine). Značajke – dobrovoljnost i privremenost putovanja Tko nisu turisti? ♦ osobe koje dolaze u neko mjesto radi namještenja ili pokretanja vlastite djelatnosti ♦ osobe koje dolaze u neko mjesto radi stalnog prebivališta (preseljenje) ♦ studenti i učenici u domovima ♦ radnici koji rade izvan mjesta stalnog boravke ♦ pogranično stanovništvo koje živi u jednoj, a radi u drugoj državi ♦ putnici u tranzitu, ako se ne zadržavaju u zemlji kroz koju prolaze (makar taj tranzit može biti dulji od 24h)

2. POVIJESNI RAZVOJ TURIZMA

Iako je pojava turizma još starija, promatramo je od razdoblja Stare Grčke. putovanja iz športskih pobuda (Olimpijske igre od 778. pr. Kr. do 383.)

776. održane I. Olimpijske igre (prve moderne OI održane su 1896.) koje su okupile Grke i na neko vrijeme prekinule ratovanja putovanja iz vjerskih motiva (proročište Delfi) na Kreti i Mikeni pronađene su baždarene posude što svjedoči o organiziranom

prenoćištu i prehrani za putnike.

U Rimskom razdoblju započinje gradnja prometnica, putovanja i posjete amfiteatrima postojale su arene (amfiteatri) koje u prvom redu služe za odmor i razonodu vojnika ("kruha i igara"), gladijatorske igre, te putovanja iz zdravstvenih razloga (terme) za okrijepu i liječenje. Ville rustice - svojevrsne vikendice, kuće na osami kako bi se odmaknulo od grada. U Srednjem vijeku kontrolu nad životom preuzima Crkva, organiziraju se brojna hodočašća u sveta mjesta (Rim – Italija, Santiago de Campostela – Španjolska,Lourdes – Francuska, Jeruzalem – Izrael, Meka i Medina – Saudijska Arabija, Varanasi – Indija) ta putovanja ponead traju i po mjesec dana, pa postoje organizirana prenoćišta i prehrana za hodočasnike te se omogućuje upoznavanje stranih kultura. Bogati slojevi stanovništva odlaze na viteške turnire i u lov. Korištenje toplica u potpunosti je zanemareno

5

U prijelaznom razdoblju(do 19. stoljeća) stvara se kulturna i socijalna podloga koja će omogućiti kasniju ekspanziju turizma, pisci reagiraju protiv izvještačenog načina života, javljaju se brojni kulturni pokreti (npr. romantizam), propagira se povratak prirodi (J.J. Rousseau 1712 - 1778) teškoće sa smještajem, prometnicama i nesigurne političke prilike u Europi buržoaske revolucije, procesi urbanizacije, bogaćenje građanske klase

1787. Jacques Balmat osvaja Mt Blanc

Talijani uređuju prva turistička naselja na Liburnskoj obali, te organiziraju masovne posjete Rimu i Veneciji (godišnje 15.000-20.000 putnika)

brojni pronalasci krajem 18. stoljeća 1825. prva željeznica Liverpool - Manchester; izum parobroda;

makadamske ceste (nazvane prema škotu McAdamu koji je vidio takve ceste na svojim putovanjima po Kini)

velik problem predstavljaju smještajne (ne)mogućnosti 1805. na Turskom jezeru u Švicarskoj organizirano je prvo masovno noćenje za posjetitelje iz Velike Britanije, pri čemu je ugošćeno 506 osoba smatra se pretečom modernog turizma

putuju samo povlašteni, tj. bogati slojevi stanovništva

19. st. stabilizacija prilika u Europi, početak razvoja željezničkog prometa U razdoblju modernog turizma najznačajnija osoba je engleski poduzetnik Thomas Cook: 1841. organizirao izlet za 500 osoba (prvo skupno putovanje vlakom) na relaciji Leicester –Loughborough (Velika Britanija) pri čemu dobiva popust kod kupovine karata, to je prvo masovno putovanje željeznicom (5.7.1841.) i taj događaj se uzima kao početak modernog turizma.

1845. osniva prvu turističku (putničku) agenciju "Cook and Son"

1851. uslugama njegove agencije za potrebe puta na EXPO u Londonu koristi se 160.000 osoba

1864. organizira prvo putovanje u inozemstvo (u Švicarsku)

1871. organizira prvo putovanje brodom oko svijeta

1890. organizira putovanje Nilom Cook ohrabruje ostale poduzetnike u razvijenom svijetu da se počnu baviti turizmom, pa se osnivaju i druge turističke agencije. Jačaju prometne veze:

željeznica apsolutno vlada do prve polovice 20. stoljeća (unapređuje se, rade se bolji vagoni –pullmanovi vagoni, WC kabine, brzi i ekspress vlakovi, uvodi se svjetlo u kabine, coucheti, vagon-restorani...)

nakon otkrića benzinskog motora i automobilske ere (nakon II. ww) željeznica dobiva jaku konkurenciju automobilizacija uvjetuje značajne promjene u prostoru koje utječu na njegovu turističku valorizaciju (ceste, parkirališta, moteli, autoceste – grade se od 1924.)

6

kao drugi konkurent pojavljuje se avion masovni razvoj nakon 1960., a u turističkom smislu naročito važan nakon pojave charter-letova (omogućuju turistički razvoj udaljenih dijelova svijeta i brojnih otoka)

brodski promet, unatoč unaprijeđenjima, ne postaje konkurent željeznici, jer se međusobno nadopunjuju; današnji vodeni promet u turističkom smislu svodi se na nautički turizam, a manifestira se preko trajekata, čamaca, glisera, jahti (zahtijevaju gradnju marina) i ostalih plovila

Prva putovanja i turistički vodiči

Alpe (St. Moritz (Švicarska), termalno i klimatsko lječilište)

Mediteran (Nice, Cannes na Azurnoj obali (Francuska), San remo (Italija), Opatija

(HR))

putovanja privilegiranih (aristokracija, tvorničari, trgovci,…)

o smještajni objekti visokog standarda

o probrani gosti

o dug prosječni boravak

o visoka potrošnja

Karl Bedecker – krajem 19. st. prvi turistički vodič

3. GLAVNA TURISTIČKA PODRUČJA SVIJETA

3.1 Regionalni pregled turizma

Turisti i primanja od međunarodnog turizma u 2010.

7

3.1.1. Faktori razvoja turizma pokretački faktori ("push faktori") ili faktori potražnje

o radna i životna sredina o slobodno vrijeme, slobodna sredstva o subjektivni (osobni) razlozi

privlačni faktori, faktori ponude ("pull" faktori) o prirodni (atraktivni) faktori (reljef, hidrološka osnova, klima, biljni pokrov i

životinjski svijet o društveni faktori ( kulturno-povijesna baština , kulturne ustanove i događanja)

komunikacijski faktori (sve vrste prometa i prometnih veza) receptivni faktori (prihvat turista)

3.2 Turizam Angloamerike Površina od oko 20 mil km2 (dvostruko više od Europe), drugo najrazvijenije turističko područje svijeta (nakon Europe). Golema prostranstva i raznolikost prostora s jedne, te visok stupanj razvijenosti omogućuju dobru turističku valorizaciju tog prostora. Angloamerika obuhvaća prostor SAD-a i Kanade.

3.2.1 Turizam Sjedinjenih Američkih Država

Jedno od najjače razvijenih turističkih područja svijeta. SAD trenutno ima pozitivnu turističku platnu bilancu,no ona pozitivan saldo bilježi tek od 80-tih godina, veliko receptivno ali i emitivno područje svijeta. Većinu turista čine stanovnici Kanade, Mexica iIstočnoazijskih zemalja (u prvom redu Japan).

Faktori razvoja turizma : povoljan geografski položaj između Atlantika i Pacifika velika površina (jedna od najvećih zemalja svijeta 9,4 mil km2) teritorij se prostire većinom u umjerenoj klimatskoj zoni zanimljive prirodne raznolikosti rano se počinje voditi briga o zaštiti prostora zanimljivi proizvodi ljudskog rada visoka urbaniziranost i ekonomska razvijenost visok životni standard (stvaranje viška sredstava)

Turističke regije : (1) Atlantska obala područje nastanka prvih gradova (kolonizatori), danas najurbaniziranije područje

svijeta povijesni nacionalni parkovi i spomenici Jamestown (Virginia), Plimouth Boston povijesna jezgra, sveučilišni centar (Harvard, Cambridge) New York svjetsko poslovno i političko središte (sjedište UN), kulturna

(Metropoliten Opera) i zabavljačka metropola

8

Washington planska gradnja i administrativno središte Philadelphia (Independance Hall) Atlantic City najveće kupalište istočne obale SAD, jedini grad-kockarnica na

istočnoj obali Florida suptropska klima omogućuje turizam tijekom cijele godine; najveći priljev

turista zimi;značajna turistička mjesta Daytona Beach, Palm Beach, Miami Beach; NP Everglades (močvare),NP Biscane (koraljno podmorje) i NP Tartugas (velike kornjače); godišnje bilježi promet od oko 30mil turista

(2) Appalachian gorje omogućuje bijeg iz bučnih i smogom zagađenih gradskih središta istočne obale brojna zimsko-sportska turistička središta NP Shenandoah i Great Smoky Mountain Mammoth Cave System najduži špiljski sustav na svijetu

(3) Središnje nizine najmanje atraktivan turistički prostor SAD Velika Jezera brojne plaže, hoteli i gradovi

(Chichago, Detroit) Slapovi Niagare lječilišni izvori Hot Springs, Eureka Springs,

Mammoth Springs New Orleans kolijevka jazza Mount Rushmore isklesane glave 4

predsjednika (jedno od 18 modernih svjetskih čuda)

(4) Planinski zapad i zapadna obala turistički najatraktivniji dio SAD prirodna osnova je receptivni faktor

(planinski grebeni, vulkani, ledenjaci,ledenjačka jezera, rijeke...) brojni NP Yellowstone (prvi svjetski NP zaštićen još1872.); Yosemitee (gejziri i vrući

izvori); Sequoia; MontRainer (ugasli vulkan); Crater Lake, Rocky Mountain;Grand Canyon (kanjon rijeke Colorado)...

kockarnice u pustinji Las Vegas i Reno kupališni turizam zbog hladne kalifornijske struje moguć je tek južnije od rta

Concepcion niz turističkih mjesta (Santa Barbara,Santa Monica, LongBeach, Laguna Beach,Oceanside, PacificBeach, San Diego, Imperial Beach); za razliku od Floride ovdje je većinski priljev turista ljeti

gradovi privlače prometnim položajem, kozmopolitizmom i arhitekturom San Francisco (Golden Gate Bridge, Alcatraz),Los Angeles (uz koji se vežu zabavni parkovi Disneyland, Marineland, te centar filmske industrije Holywood)

Hawaii zanimljivi zbog povoljne klime, prirodnih obilježja(vulkani Kilauea, Mauna Loa i Mauna Kea), te gostoljubivosti domaćina i originalnog folklora; najpoznatija plaža Waikiki (u glavnom gradu Honoluluu)

slika 1. Mount Rushmore

9

(5) Aljaska u novije vrijeme sva značajnija u turističkom smislu turistički privlačna zbog egzotične prirode i kulture i običaja starosjedilačkog

stanovništva Eskima i Aleuta 8 NP, najznačajniji Mt McKinley (najviši vrh SAD – 6194 m nm/v)

3.2.2 Turizam Kanade

Velika površina (oko 10 mil km2), no slabo naseljen prostor. Veličina prostora i raznolikost pružaju značajnu prirodnu osnovu za razvoj turizma, no on nije razvijen u skladu s mogućnostima i očekivanjima. Kanada ima negativnu turističku platnu bilancu, a značajno je emitivno turističko žarište. Većina turista su stanovnici SAD.

Faktori razvoja turizma :

prirodne raznolikosti tundre, crnogorične šume, glacijalna jezera... društvene raznolikosti 'suživot britanskog i francuskog stanovništva, starosjedioci

(Eskimi i Aleuti) velika površina (10 mil km2) blizina SAD, važnog emitivnog turističkog područja visoka urbaniziranost i ekonomska razvijenost visok životni standard (stvaranje

viška sredstava)

Faktori koji nepovoljno utječu na turizam : mali broj stanovnika, uglavnom koncentracija uz Velika Jezera i granicu sa SAD u

tom i nešto širem okolnom prostoru smještena je većina turističke ponude nepovoljna (hladna) klima

Turističke regije : (1) Atlantska regija gruba kamena obala, nema plaža ni pristupačnih luka šumovito područje (crveni javor – "goruće šume") uglavnom sportsko-rekreativni centri

(2) Quebec i Ontario tzv. Kanadska rivijera zbog brojnih hotela na Velikim

Jezerima slapovi Niagare najposjećeniji turistički objekt Kanade

(jedno od 12 prirodnih svjetskih čuda) gradovi Montreal (nakon Pariza najveći grad na svijetu

u kojem se govori francuski; 1967.g. održan EXPO, Olimpijske igre 1976.), Otawa (glavni grad, arhitektura), Toronto (najveći grad Kanade, CV toranj-jedno od 18 modernih svjetskih čuda) slika 2. Slapovi Niagare

10

(3) prostor od prerije do Stijenjaka (od Manitobe do Alberte) jezera Winnipeg, Winnipegosis, Manitoba, Reindeer, Athabasca, Great Slave Lake,

GreatBear Lake NP Wood Buffalo gradovi: Winnipeg, Edmonton, Calgary

(4) Planinski zapad turistički najatraktivniji dio Kanade visoki vrhovi, ugasli vulkani, ledenjaci, rijeke,

kanjoni u ovom je području smještena većina kanadskih NP najvažniji su Banff, Waterton,

Glacier, Jasper, Robson, Joho, Radium Springs, Ravalstock...

(5) obala s otocima strma, fjordovska, nepristupačna Vancouver luka, najrazvijeniji grad kanadskog zapada (razvoj nakon završetka

gradnje kanadske transkontinentalne željeznice 1885.); istoimeni otok je najveći kanadski otok

3.3. Turizam Latinske Amerike

Obzirom na stanje i razvoj turizma uvelike se razlikuje od angloameričkog prostora. To je prostor uglavnom slabo i slabije razvijenih zemalja, koje još nisu dosegle stadij tercijarnih (i kvartarnih) društava, pa samim time imaju manje sredstava potrebnih za ulaganje u turizam. Zajednička osobina svih zemalja ovog prostora jest pomanjkanje privatnih turističkih kapaciteta većina hotela u vlasništvu je SADa; taj problem se pokušava riješiti nacionalizacijom postojećih hotela, te ulaganjem domaćeg kapitala u izgradnju novih prihvatnih kapaciteta. Najvažniji atraktivni turistički faktori ovog područja su prirodne ljepote (flora i fauna, hidrološka osnova), bogata kulturna baština Indijanskih starosjedilaca, te gostoljubivost stanovništva. U svim dijelovima Latinske Amerike turizam nije jednako razvijen, pa se u turističkom smislu izdvajaju tri regije: Mexico, Antilsko otočje i Južna Amerika.

3.3.1 Turizam Mexica

Razvijen turizam, koji je u daljnjem porastu. Mexico ima negativnu/0-pozitivnu turističku platnu bilancu. Većinu turista čine stanovnici SAD (3/4 ukupnog broja posjetitelja). Faktori razvoja turizma : duga obala dinamičan reljef značajni kulturni spomenici (povijesne starosti više od 3 tisućljeća)

11

Turističke regije : (1) Istočna obala (obala Meksičkog zaljeva) najmanje privlačan turistički prostor zbog nepovoljne klime

(pasati donose vlagu i kišu) turizam razvijen samo na poluotoku Yucatanu spomenici

kulture Maya (glavni grad Maya Chitzen Itza – piramida, hram ratnika, zvjezdarnica; grad Uxmal – lijepe palače)

(2) Meksička visoravan smještena između planinskih lanaca Sierra MadreOriental i Sierra Madre Occidental brojni prirodni kontrasti i zanimljivosti okosnica države koncentracija većine gospodarskih djelatnosti i stanovništva Ciudad de Mexico glavni grad, turistički vrlo privlačan zbog povoljnog položaja

i ugodne klime (iako u tropskom pojasu,smješten je na nm/vod 2300 m, pa ima tzv. 'klimu vječnog proljeća')

jezero Texcoco nedaleko Ciudad de Mexica, tu je smješten Tenochititlán (prijestolnica Asteka koji u 14. Stoljeću pokoravaju Tosteke)

vulkani Popocatapetl (5452 nm/v), Paricutin (jedno od 12 prirodnih svjetskih čuda) Teotihuacán glavni grad kulture Tosteka (piramida Sunca i piramida Mjeseca,

hram s karijatidama) (3) Pacifički obalni pojas suha obala (pasati na putu do pacifičkog primorja izgube svu vlagu, utjecaj hladne

kalifornijske struje) mala količina padalina omogućila je razvoj kupališnog turizma kupališna mjesta

Acapulco (nekad pacifička trgovačka luka Mexica,danas mondeno ljetovalište Amerikanaca), Manzanillo, Mazatlan, Puerto Vallarta, La Paz

3.3.2. Turizam Antilskog otočja

turistički jako valoriziran prostor, no velik je problem nedostatak domaćeg kapitala faktori razvoja turizma : klima 'vječnog ljeta' temperatura mora ni zimi ne pada ispod 25°C omogućuje

neprekidnu turističku sezonu tijekom cijele godine pješčane plaže, egzotični krajolik flora tropske vegetacije lak pristup zahvaljujući brojnim aerodromima turistički je najrazvijenije Bahamsko otočje (zbog blizine SAD) turistički centri

Nassau (Bahami), Montego Bay (Jamaica), te Portof Spain (Trinidad)

3.3.3. Turizam Južne Amerike

turizam slabije razvijen nego u zemljama prevlake i na otocima Srednje Amerike, turistička ponuda koncentrirana je u nekoliko točaka.

slika 3. Chitzen Itza

12

faktori razvoja turizma : reljef, klima, voda drevni spomenici Indijanske kulture Inka odlično sačuvan folklor i tradicionalni način života Indijanaca arhitektura i kulturna događanja modernih gradova

turističke regije : (1) Istočna obala obuhvaća prostor zemalja koje izlaze na Atlantik Venezuela, Brazil, Argentina i

Urugvaj turistički najrazvijeniji prostor brojne uvale (bahie) s pješčanim plažama

Brazil odnosi ¼ ukupnih turističkih noćenja Južne Amerike turistički su najprivlačniji gradovi Rio de Janeiro

(karnevali,festivali sambe, plaža Copacabana, statua Cristo Redentor – jedno od 18 modernih svjetskih čuda), Sao Paolo, Santos, BeloHorizonte, Recife, Brasilia (prijestolnica poznata po planskoj gradnji i modernoj arhitekturi)

planinska turistička mjesta Petropolis i Teresopolis uzaleđu Rio de Janeira

jezero Patos turističko središte je grad Porto Alegre vodopadi Iguassu slapovi visine 72 m, vrlo bogati vodom, jedno od 12 prirodnih

čuda svijeta Argentina najveća prepreka turizmu Argentine je velika udaljenost odglavnih svjetskih emitivnih turističkih područja gradovi Buenos Aires (prijestolnica, brojni kulturno-povijesni spomenici iz

kolonijalnog razdoblja, moderna arhitektura), Mar Del Plata (kupalište i najveće turističko središte)

Ande planinski masiv u kojem je smješteno 11 NP najpoznatiji NP je Nahuel Huapi (prema istoimenom jezeru) uz koji je smješteno turističko središte Bariloche.

Urugvaj najmanja južnoamerička zemlja gospodarstvo je orijentirano naizvoznu poljoprivredu, razvoj turizmabilježi se tek u

novije vrijeme Montevideo glavni grad kupališni centri Piriapolis, Punta del Este

slika 4. Cristo Redentor

13

Venezuela smještena u pojasu vruće tropske klime, pa jeturizam vezan uz klimatski ugodnije obaleKaripskog mora, te na područjima viših nm/v Caracas prijestolnica slap Angel Salto (u Gvajanskom visočju) voda rijeke

Karone (koja je pritok Orinoca) ruši se s visine oko 1000 m, jedno od 12prirodnih čuda svijeta

(2) Zapadna obala turistička valorizacija vezana uz obale Pacifika, te Ande turizam slabije razvijen zbog lošije prirodne osnove (strma i slabo razvedena obala),

ali i zbogslabije gospodarske razvijenosti zemalja tog prostora Guayaquil jedini veći zaljev na pacifičkoj obali s nekoliko kupališnih mjesta Čile turistička mjesta Vina del Mar i La Serena Ande oduvijek središte života i naseljenosti, zbog klimatskih pogodnosti koje

proizlaze iz smještaja na višim nm/v nekadašnje carstvo Inka danas je turistički značajan prostor Cuzco (glavni grad Inka, današnji Peru) i Machu Picchu, jezero Titicaca (Bolivija, poznate građevine Vrata Sunca, te hram Kopakabana)

suvremeni gradovi privlače modernom arhitekturom i muzejima Quito (grad u Andama, prijestolnica Ekvadora), Bogota (Kolumbija, slap Tequendama), Lima (prijestolnica Perua), La Paz (prijestolnica Bolivije), Santiago de Chile, Valparaiso

3.4. Turizam Australije i Oceanije

turistički slabo razvijeno područje izoliranost, tj.udaljenost od glavnih emitivnih turističkih žarišta(13.000 km od Sueskog kanala i isto toliko od San Francisca) prostor površine 7,7 mil. km2 brojni prirodni kontrasti(potencijalni faktor razvoja

turizma) u turističkom smislu razlikuju se Australija i Oceanija

3.4.1. Turizam Australije

nerazvijen turizam (izoliranost) turisti dolaze pretežno avionom (96%) godišnji promet oko 9 mil. turista, većina turista su Novozelanđani, Britanci, Japanci i

Amerikanci negativna turistička bilanca

slika 5. Angel Salto

14

faktori (potencijali) razvoja turizma :

endemična flora i fauna (živi fosili) brojni NP i sanktuariji raznolikost klime i reljefa suvremena arhitektura

turističke regije : (1) Obala Sydney najveći grad Australije, kupališni turizam (plaže

Bondii Manly), parkovi, Opera House (jedno od 18 modernih svjetskih čuda)

Brisbane na obali Tihog oceana, kupališni turizam (GoldenCoast i Sun Coast), Veliki koraljni greben (sjeverno od grada,važna turistička destinacija)

(2) otok Tasmanija glavno naselje Hobart (3) Australske Alpe Kosciusko najviši vrh Australije (2235 m nm/v) i NP gradovi Canberra (glavni grad), Melbourne

3.4.2. Turizam Oceanije

sve više dobiva turistički značaj, najmaritimniji dio svijeta, prostor goleme prometne i strateške važnosti sastoji se od tri glavne otočne skupine: Melanezija, Mikronezija i Polinezija; najveći

otok je Novi Zeland faktori (potencijali) razvoja turizma: endemična flora i fauna (živi fosili) raznolikost klime i reljefa vulkanski otoci, postvulkanske pojave (gejziri, topli

izvori), koraljni grebeni, slikovite pješčane plaže, ledenjaci, glacijalna jezera visok narodni dohodak stanovništva turistička područja vezana su uz Novi Zeland Mt Cook (3764 mnm/v), Tasmanov

ledenjak

3.5. Turizam Azije

turistički slabo razvijeno područje izoliranost, tj. udaljenost od glavnih emitivnih turističkih žarišta. prostor površine 44,4 mil km2

gotovo neograničene mogućnosti turističkog razvoja zbog prirodnih(netaknuta priroda, specifična flora i fauna, vulkanizam, reljefna i klimatska raznolikost...) i kulturnih sadržaja (ishodišta sve 4 religije svijeta, brojni povijesni spomenici i arhitektonska remek-djela) kojima raspolaže

slika 6. Opera House

15

3.5.1. Japan otočna zemlja, 4 velika (Honšu, Šikoku, Hokaido i Kyušu) i oko 3000 malih otoka. gospodarski najrazvijenija zemlja Azije standard se odražava i na stupanj

turističkog razvoja većina stranih turista su gosti iz SAD (1/3) ima izrazito negativnu turističku platnu bilancu prihod 3,6mlrd $, a rashod čak

24,9 mlrd $ (1990) vulkanski reljef turistički najvaloriziranija planina-svetište Fujijama (3776 m

nm/v) termalni izvori lječilišni turzam i izvor geotermalne energije izražen osjećaj za zaštitu prirode 23 NP, 1150 prirodnih rezervata, te 300

sanktuarija turistička privlačnost gradova Tokio (glavni grad, Ginza-trgovačka ulica, političko,

gospodarsko i kulturno središte), Kyoto (nekadašnja carska prijestolnica , brojni hramovi) ,Hirošima (ratni turizam), Kagošima (obalni grad sa lijepim pješčanim plažama i toplim morem zahvaljujući toploj Kuroshio struji), Saporo (Zimske OI 1972., skijaške planine Teine i Okura)

3.5.2. Kina

Najmnogoljudnija zemlja svijeta, ima velik turistički potencijal, no nije turistički razvijena.

turističke destinacije Peking (nebeski hram i Carska palača, te u okolici carska grobnica Tien Shushan), Kineski zid (jedina građevina koja se vidi s Mjeseca!), Šantung (Konfucijev hram), Šangaj (Pagoda zmijske ljepote)

3.5.3. Indija Zemlja s najbrže rastućim turizmom. Većinu turista čine Amerikanci i Britanci. Turizam vezan uz gradove New Delhi (glavni grad), Agra (mauzolej Taj Mahal), Varanasi (sveti grad Hindusa), Hyderabad, luke Bombay, Madras i Calcutta faktori (potencijali) razvoja turizma:

sektor medicinskog turizma

bogata povijest i kultura

geografska raznolikost

slika 7. Nebeski hram

slika 7. Taj Mahal

16

3.6. Turizam Afrike

prostor površine oko 30 mil. km2, a broji oko 600 mil. stanovnika blizina Europe i Azije povoljan je faktor razvoja turizma, no turizam nije značajno

razvijen prirodna sredina osnovni je faktor turističkog razvoja, ali i uvjet regionalizacije

kontinenta u četiri pojasa: Afrički Mediteran, Istočna Afrika, Južna Afrika i Tropsko-ekvatorijalna Afrika

(1) Turizam Afričkog Mediterana turistički najrazvijenije područje zbog blizine Europe (velikog emitivnog žarišta) turizam se temelji na povoljnoj klimi (temperature u siječnju ne padaju ispod 11°C, a

prosječna insolacija je između 2850 i 3250 sati godišnje), te na autohtonoj i orijentalnoj kulturnoj baštini

podrazumijeva zemlje Magreba (Alžir, Tunis, Maroko), Libiju i Egipta Egipat sve do arapsko-izraelskog rata (1967) vodeća turistička

zemlja Afrike, danas na 3. mjestu (iza Maroka i Tunisa) uglavnom pustinja život je vezan uz dolinu Nila važan prometno-geografski položaj između

Sredozemnog i Crnog mora (od 1869.g. spojena Sueskim kanalom) turizam se bazira na kulturnim spomenicima, a ne na kupališnom turizmu

gradovi Memfis (političko središte drevnog Egipta),Gizeh (piramide – Keopsova, Kefrenova, Mikerinosova), Aleksandrija (luka), Kairo (glavni grad)

hramovi Abu Simbel (na Naserovom jezeru),hramovi u Luksoru, Karnaku i Tebi (2) Turizam Istočne Afrike iako spada u tropsko-ekvatorski prostor, prosječna nm/v od 1200 m osigurava zaštitu

od negativnosti tropske klime povoljno za razvoj turizma osnovu turizma čini autohtona flora i fauna (safari-turizam, brojni NP), te prirodne

ljepote (Kenija, Tanzanija, Sejšeli, Uganda) (3) Turizam Južne Afrike bazira se na istim atraktivnostima kao i Istočna Afrika prirodne ljepote i safari-

turizam Južnoafrička Republika 6 NP najpoznatiji Krüger (u pokrajini Transvaal), Addo

Elephant (slonovi)

slika 8. Abu Simbel

17

(4) Turizam Tropsko-ekvatorijalne Afrike turizam slabo razvijen unatoč golemim potencijalima (plaže, more, flora i fauna,

sačuvan folklor) u turističkim investicijama tih zemalja (Senegambija, Gvineja, Sierra Leone, Obala

Bjelokosti, Gana,Togo, Benin, Zair) prevladava zapadnoeuropski i američki kapital Senegambija jedina bilježi značajniji turistički razvoj, Dakar sjedište brojnih

Međunarodnih turističkih kompanija

3.7 Turizam Europe

ima žarišnu ulogu u turističkom životu svijeta apsorbira više od 70% ukupnih

turističkih kretanja, te više od 50% dobiti iz turističkih kretanja glavni razlozi takvog razvoja su: strateški položaj u središtu Zemljine kopnene polutke pejsažna zanimljivost povoljna klimatska osnova politička rascjepkanost bogata kulturna tradicija prometna razvijenost visok životni standard stanovništva turistička aktivnost koncentrirana ja na dva najveća područja: Mediteran i Alpe

Turizam Europskog Mediterana najrazvijenije turističko područje svijeta turizam je obilježje razdoblja Mediterana u Novom vijeku (nakon starih kultura i

civilizacija u Starom vijeku, te trgovine i pomorstva u Srednjem vijeku) i bitno utječe ne gospodarsku strukturu i izgled tog prostora

u Mediteranske zemlja ubrajaju se:Španjolska, Francuska, Italija, Slovenija, Hrvatska Crna Gora,Grčka, Turska (europski dio), Bugarska i Rumunjska; tu se ubraja i Portugal (iako nema izravan izlazna Mediteran, funkcionalno je s njim vrlo povezan), a Ukrajina, Rusija, Gruzija i Albanija iako posjeduju izlaz na Mediteran nisu uključene u ovu regiju

3.7.1.Španjolska

danas vodeća turistička zemlja Europe iako je značajniji razvoj turizma započeo tek nakon 1960. (u svrhu kompenzacija gubitaka trgovačke bilance) razvoju znatno pridonosi fleksibilna i poticajna državna politika turizam se temelji na prirodnim raznolikostima, te na maurskoj gradskoj arhitekturi

18

dijeli se u nekoliko turističkih regija: (1) visoravan Meseta Kastiljsko gorje dijeli ovu regiju na Staru Kastilju i Novu Kastilju sveučilišna središta (Stara Kastilja) Burgos i Salamanca gradovi Toledo (stara prijestolnica na rijeci Tajo, palača Alcazar,memorijalni muzej

El Greco), Madrid (glavni grad, kraljevski dvorac Escorial), Cordoba (nekadašnja zapadna Meka Arapa), Sevilla(gotička katedrala), Granada (palača Alhambra)

(2) Mediteransko primorje niz obala (costa) koje se nadovezuju jedna na drugu Costa Brava (Vjetrovita obala) od Francuske granice do Barcelone, najposjećenija

španjolska obala Costa Dorada (Zlatna obala) od Barcelone do ušća rijeke Ebro; Barcelona (luka,

katedrala Pueblo Espanol, Kolumbov spomenik) Costa del Azahar (Obala narančina cvijeta) od ušća Ebra do rta Nao; plantaže

agruma; turistička središta Benicarlo i El Perello Costa Blanca (Bijela obala) od rta Nao do rta Gat; palme datulje; turističko mjesto

Alicante Costa del Sol (Sunčana obala) između rta Gata i Gibraltara; najsunčaniji dio

Španjolske; turističko središte Torremolinos; blizina Sierra Nevade pruža mogućnost skijališnog turizma (skijanje i kupanje u istom danu)

(3) Atlantsko primorje Costa de la Luz (Obala svjetla) od Gibraltara do Portugalske granice, razvija se

kasnije od Mediteranskog dijela, zbog veće udaljenosti od emitivnih turističkih žarišta Costa Verde (Zelena obala) puno kiše no ona ne sprečava razvoj turizma (blizina

emitivnih žarišta); turistička središta Santader (polazište za špilju Altamira), Santiago de Compostela (religiozni turizam)

(4) Baleari mala otočna skupina (otoci Mallorca, Menorca

Ibiza) u Mediteranu, površine 5000 km2 1/100 površine Španjolske a sadrži 1/3 smještajnih kapaciteta te zemlje

imaju vodeću ulogu u španjolskom turizmu putnici dolaze uglavnom aerodromima(sagrađeni na svim

otocima) Palma de Mallorca najstarije turističko središte (prvi

hotel još 1902.) (5) Kanarski otoci skupina otoka u Atlantiku blizina Afričke obale osnovni privlačni faktor je vulkanski reljef,suptropska vegetacija i povoljna klima

(jedina godišnja doba su proljeće i ljeto; lječilišni turizam za plućne bolesnike)

slika 8. Palma de Mallorca

19

glavna središta Las Palmas (na otoku Gran Canaria) i Puerto de la Cruz (otok Tenerife)

turizam je u ovom području uspio zaustaviti emigraciju stanovništva i potaknuti gospodarski rast

3.7.2. Francuska

druga najveća Europska zemlja (nakon Ukrajine) bogato kulturno nasljeđe i lijepi gradovi

izvajamo 6 turističkih regija: (1) Mediteranska obala turistički najbolje iskorištena u svomistočnom dijelu (od St. tropeza do

talijanske granice) Azurna obala(najstarija i najpoznatija primorska turistička regija na svijetu)

turizam se bazira na ugodnoj klimi,slikovitim plažama, a velik značaj ima dobra prometna povezanost s Parizom

turistički centri Nice, Cannes (flimski festival), St. Tropez, St. Rafael , Antibes, Monte Carlo (u kneževini Monaco), Menton

razvoj ove regije odvija se u nekoliko faza: I.) u prvoj polovici 18. st. ova regija je karakteristična po gostima iz 'visokog društva', a među turistima dominiraju Britanci; ima funkciju zimovališta II.)nakon izgradnje željeznice Paris Nica (1864) započinje razdoblje pojačane izgradnje hotela, a uz aristokraciju ovdje se počinje okupljati i buržoazija ,u turizmu prevladava i dalje zimski turizam III.) posljednje razdoblje započinje nakon II. ww i značajno se razlikuje od prethodnih naglasak se stavlja na ljetni turizam, a socijalni zakoni o plaćenom godišnjem odmoru i gradnja jeftinijih hotela omogućuju širokim slojevima stanovništva da ovdje provedu svoj godišnji odmor

osim na Azurnoj obali, turizam se razvija i na Korzici, te zapadno od Azurne obale (gradovi Toulon, Arles, Tarascon, Avignon, Montpelier...)

(2) Atlantska obala zaostaje za Azurnom obalom turistička središta Biaritz, Arcachon, La Rochelle, Brest, Mt St. Michelle (do

izgradnje ceste, dva puta dnevno je bio otok, a dva puta poluotok zbog velike razlike između plime i oseke), te Trouville i Deauville (plaže Pariza)

(3) Francuske Alpe najstarija turistička regija zemlje gostionica Grande Chartreuseu datira iz 13.

stoljeća u 18. st postaju popularne J.J.Rousseau – 'Povratak prirodi' 1787. Jacques Balmat osvaja Mt.Blanc (4810 m nm/v), najviši vrh Europe, osnivaju se

prvi alpinistički klubovi, pristižu strani planinari(Britanci)... toplice Evian, Aix-les-Bains

20

gradovi (većinom ishodišni centri za Alpe) Grenoble (Zimske OI 1968.), Chamonix, Chamberry

NP Venoise (4) Pirineji važno turističko područje Francuske velik broj termalnih izvora toplice Luchon, Ax-les-Thermes, Bagneres-de-Bigorre utvrde u obliku kriza koje datiraju iz 8. stoljeća koje su nastale kako bi spriječile

prodor Arapa i Islama s juga Lourdes nakon Rima najveće katoličko hodočasničko mjesto

(5) Centralni masiv kupe ugaslih vulkana, vulkanska jezera, termalni izvori, krš i krški fenomeni Vichy toplice Clermond Ferrrand grad poznat po građevinama od crnog vulkanskog tufa

(6) Pariški bazen zauzima ¼ teritorija Francuske u porječju Seine

i Loire raskršće važnih prometnih putova Pariz glavni grad, sveučilište Sorbonne,

muzeji, umjetnički saloni, dvorci Louvre i Versailles, Eiffelov toranj (visok 320 m), crkve Sainte Chapelle i Notre Dame, Arc de Triomphe; godišnje gaposjeti 3 mil stranih turista

katedrale u Reimsu i Rouenu

3.7.3. Italija

jedan od turističkih divova Europe primjer kako je uz organizirana i planska ulaganja gospodarski moguće valorizirati i

prostore koji nemaju naročito atraktivnu prirodnu osnovu velik značaj ima dobro razvijena mreža prometnica ima pozirivnu turističku bilancu koja je značajna jer popravlja lošu platnu bilancu

talijanske međunarodne trgovine dijeli se u 4 turističke regije (1) Ligursko primorje Riviera di Ponente od Francuske granice do Genove, blaga klima, uzgoj

mediteranskog bilja i cvijeća (karanfili); turizam se razvija od 19. stoljeća, slično kao i Azurna obala u Francuskoj; glavna turistička žarišta su San Remo (glazbeni festival), Ventimiglia i Imperia

Riviera di Levante istočno od Genove; glavna središta Portofino, Santa Margherita, Sestri i Rapallo

Riviera Versiliese na području pokrajine Toscana, najveći centar Viareggio; Pisa (kosi toranj),Firenza (djela Boccacia i Leonadrda da Vincia)

slika 9. Versailles

21

(2) Tirensko primorje regijom dominira Rim glavni grad, grad-muzej (brojni antički spomenici) Vatikan Crkva Sv. Petra, Papinska palača u okolici Rima ugasli vulkani i vulkanska jezera pokrajina Campagnie Napulj (vulkan Vezuv iskopine zatrpanih gradova

Herkulanej i Pompei) gradići na obali Sorrento, Salerno, Amalfi otoci Ischia (rimske terme), Capri (Modra špilja) Sicilija Costa Aranci (Obala Naranči) sa centrom Palermom Sardinija Costa Smeralda

(3) Jadransko primorje bilježi značajniji turistički razvoj samo na sjeverozapadnom dijelu zbog prostranih

plaža i povoljnog položaja u odnosu na emitivna središta Europe najznačajnija naselja Rimini, Riccone i Catollica (zbirni naziv Riviera Romagnola) u zaleđu državica San Marino gradovi Ravenna, Bologna, Ancona, Venezia

(mletačke građevine, karneval, filmski biennale,kupalište Lido) terme Salsomaggiore

(4) Alpsko-predalpski prostor bitno različit od ostalih regija ledenjačka jezera (Lago) Maggiore, Como, Iseo, Garda (Gardaland)

rekreacijsko vikend-područje industrijskog sjevera Italije razvoj zimskih sportova (oko 340 skijališta) čime su omogućene dvije turističke

sezone turistička mjesta Sestriere (nedaleko Torina), Cervini, Cortina d'Ampezzo (Zimske

OI 1956.)

3.7.4. Grčka

najjužnija, najmaritimnija, najrazvedenija i najtoplija europska zemlja izvanredna prirodna osnova turizma kojoj pridonose brojni antički i bizantski spomenici .

turizam se razvija nakon 1950.g. snažan razvoj zbog ogromnog ulaganja kapitala pozitivan saldo turističke bilance popravlja gubitke koji proizlaze iz negativnog neto-

izvoza razlikujemo 6 turističkih regija (1) Poluotok Atika najznačajnija turistička regija Grčke Delfi proročište sa Apolonovim hramom Teba iskopine starog grada Maraton poznato bojno polje, sjeverno od Atene Atena glavni grad i turističko žarište; brgo Akropola sa hramom Partenonom na

vrhu i Dionizijevim kazalištem i olimpijskim stadionom u podnožju

22

(2) Poluotok Peloponez od Atike odvojen umjetno porkopanim Korintskim kanalom koji je turistička atrakcija

zbog kanjonskog izgleda antički spomenici Olimpija, Sparta, Argolidi (lječilište), Epidaurus, Mikena, Tirinz

(3) Otok Kreta

jedan od najvećih europskih otoka središte egejske kulture (3000-2200 g BC) ostaci u gradu Knososu

(4) Sporadsko-kikladsko otočje razvoj zahvaljujući nautičkom turizmu otoci Rodos, Kos, Lamos, Lesbos

(5) Krf u Jonskom moru najveće grčko zimovalište najveće središte yachting-turizma u Jugoistočnoj Europi

(6) Poluotok Halkidika grad Solun teokratska republika na gori Atos brojni pravoslavni manastir

3.7.5. Njemačka

najemitivnija turistička zemlja Europe (2. u svijetu nakon SAD), razlozi: velik broj stanovnika velik broj zaposlenih u industriji i rudarstvu visok stupanj urbanizacije i ugroženosti okoliša visok životni standard i BNP per capita istovremeno je i jaka receptivna turistička zemlja, zbog brojnih prirodnih i društvenih

zanimljivosti(prihod od turizma premašuje prihode nekih izrazito turističkih zemalja) izdvajamo pet turističkih regija: (1) Bavarska vrlo kontrastan krajolik obuhvaća područje Alpa turistički privlačno područje zbog brojnih glacijalnih

jezera (Amersee,Wurmsee, Tegernsee, Konigsee i Chiemsee) najviši vrh Njemačke Zugspitze (2963 m nm/v) skijališni centri Garmisch-Partenkirschen (OI 1936.) i Oberstdorf klimatsko lječilište Berchtesgaden Munchen glavni grad regije; dvorac Nymphenburg, dvorska pivovara, pinakoteka... ostali gradovi: Augsburg, Regensburg, Nurnberg, Bayreuth (rodni

grad Richarda Wagnera,danas domaćin ljetnih igara u njegovu čast)

slika 10. Partenon

23

(2) Baden-Wurtenberg turistički su najprivlačniji Bodensko jezero, rijeka Rajna, šumovita gorja Švapska Jura i

Schvartzwald, toplice Baden-Baden gradovi: Stuttgart, Heidelberg (sveučilišno središte)

(3) Njemačko Sredogorje (Mittelgebirge) najautentičniji turistički prostor Njemačke područje niskog starog gorja, s brojnim šumama, mineralnih izvora i starih gradova u ovo su područje smještene radnje mnogih priča braće Grimm, a tu su stvarali i

umjetnici poput Goethea i Beethovena turistička atrakcija je klisura Lorelei uz Rajnu gradovi: Frankfurt, Koln, Dusseldorf, Bonn, Osnabruck, Fulda

(4) Sjeverna Njemačka turistički su najprivlačnije pješčane plaže i uređena kupališta na Frizijskim otocima u

Sjevernom i Baltičkom moru hanzeatski gradovi: Kiel, Lubeck, Hamburg, Bremen i Emden najposjećeniji turistički prostor u unutrašnjosti je Luneburger Heide (Luneburška

pustara) (5) Istočna Njemačka pjeskovita obala Baltika kupališta na otoku Rugen (Sassnitz, Warnemunde,

Wismar),hanzeatski grad Rostock pojas glacijalnih jezera dijeli se u dva dijela: Mecklenburg (sjeverniji) i

Brandenburg (Južnije,oko Berlina) južni dio regije smještene je na geološki staroj sredo

gorskoj podlozi (niske gore Harz,Thuringerwald, Erzgebirge); turistički su atraktivni bizarni pješčani oblici istočno od Dresdena podnazivom Saksonska Švicarska

gradovi: Berlin (građevine i ustanove, Brandenburška vrata, muzej Pergamon), Dresden, Leipzig (velesajmovi), Weimar

3.7.6 Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

jedna od najrazvijenijih turističkih zemalja, s nizom specifičnosti koji imaju važnu turističko-receptivnu funkciju

glavni razlog dolaska stranih turista su kulturno-povijesni spomenici, naročito u Londonu, dok prirodna osnova ne igra važnu ulogu (izuzev glacijalnih jezera Ulstera i Sjeverozapadne Engleske)zbog nepovoljne klime i čestih kiša

NP Lake District na obali tzv. Engleskog kanala razvijaju se kupališna mjesta Brighton, Eastbourne,

Hastings, Dover, te otok Wight

slika 11. Branderburška vrata

24

zanimljive lokacije su prethistorijski Stonehedge i Hadrijanov zid podignut u doba Rima

London gotička crkva Westminster Abbey (tu se krune britanski kraljevi), Parlament, katedrala Sv.Pavla, The Tower i Tower Bridge, Buckingham Palace, British Museum, National Gallery...

ostale turističke lokacije su dvorac Windsor, sveučilišni gradovi Cambridge i Oxford, te škotski Edinburgh (tzv. sjeverna Atena)