Click here to load reader

Naš novi predmet: zemljopis - · PDF fileZemljopis ili geografija prikazuje Zemlju, bliže i dalje predjele, države i život ljudi koji tamo žive. Na satima upoznavanja prirode

  • View
    9

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Naš novi predmet: zemljopis - · PDF fileZemljopis ili geografija prikazuje Zemlju,...

  • 3

    Zna li? Geografija je strana rije za zemljopis.Naziv geografija potjee od rijei Zemlja Gea i opis grafija. Atlas je lik grkih legend koji je prema predaji sudjelovao u buni protiv olimpskih bogova. Njegovo su djelo bogovi kaznili tako da on na ramenima mora nositi nebeski svod. Po njemu su nazvali zemljovide svijeta i nebeskoga svoda. Taj naziv potjee od sveska zemljovida na ijoj se naslovnici nalazio Atlas prikazan kako na leima dri Zemlju, a koji je izdao Gerhardus Mercator 1585. godine. Ime tog poluboga ouvano je jo u nazivu planine Atlas u sjevernoj Africi i u imenu Atlantskog oceana.

    Na novi predmet: zemljopis

    O emu emo uiti na satima zemljopisa?Zemljopis ili geografija prikazuje Zemlju, blie i dalje predjele, drave i ivot ljudi koji tamo ive. Na satima upoznavanja prirode stekli ste ve mnoga znanja iz zemljopisa. To znanje e vam biti potrebno jer se nastavno gradivo 7. razreda nadovee na njega.

    Ove emo godine putovati u daleke, nepoznate krajeve svijeta i na podruja naega kontinenta Europe. Upoznat emo najtoplije i najhladnije krajeve Zemlje, najvie pla-nine i najdublja mora. U mati emo prolaziti kinom umom i pustinjom, po takvim krajevima gdje jedva ima ljudi, a i takvim predjelima gdje svaku stopu zemlje treba obra-diti da bi ljudi imali dovoljno hrane. Trait emo uzroke zato su se neke zemlje zadnjih desetljea veoma brzo razvijale, a zato su druge zemlje osiromaile. Dogovorit emo se to bismo trebali uraditi za zatitu naeg okolia. Na sva ta pitanja moemo odgovoriti ako upoznamo zemljopis kontinenata.

    U 7. razredu uit emo o podrujima i zemljama Afrike, Australije, Amerike, polar-nih predjela, Azije i Europe.

    1. Kontinenti i oceani

    foldrajz_07-cr.indb 3foldrajz_07-cr.indb 3 2008.03.11. 23:03:062008.03.11. 23:03:06

  • 4

    Kako moete stei znanja iz zemljopisa?Vaa najvanija sredstva za rad jesu atlas, udbenik i radna biljenica. Osim tih sred-stava na satima emo upotrebljavati jo globus, dijapozitive, filmove, slike koje moemo projicirati projektorom, magnetsku plou i stijene. Radit emo i na pjeanom stolu.

    Skupljajte slike i lanke iz novina i asopisa. Na radiju i televiziji pratite emisije i izvjea iz zemljopisa. itajte znanstveno-popularne knjige.

    Nakon upoznavanja nekoga kontinenta napravite zidne novine ili tablo od skupljenih slika i lanaka.

    Pri uenju prijeko vam je potreban atlas. Tko ga dobro poznaje, u mati moe obii itav svijet. Zbog toga upotrebljavajte ga stalno. Kada uite, neka se on otvoren nalazi pokraj udbenika.

    U udbeniku se nalaze tekstovi, fotografije, crtei. Na kraju udbenika je Mali lek-sikon i Dodatak koji sadrava informativne podatke. Podatke ne treba nauiti, ali je zanimljivo usporediti brojeve. Tumaenje rijei koje su u tekstu oznaene zvjezdicom (*) nai ete u Malom leksikonu.

    Tekst tiskan podebljanim slovima sadrava najvanije gradivo. To osobito dobro morate zapamtiti! Ostali tekst takoer je bitan, proitajte ga vie puta dok ga potpuno ne shvatite.

    U udbeniku se nalaze i reenice tiskane kosim slovima. To su razni zadaci. Istaknuti brojevi u tekstu vas upuuju kada koju sliku trebate pogledati.

    Na kraju poglavlja je tekst u plavom polju, s naslovom Dobro zapamti! On sadra-va bitna nova znanja na koja se nadograuje kasnije uenje. Zato ne moemo rei drugo nego zapamti dobro!

    Takoer na kraju poglavlja su Pitanja i zadaci. Na njih moete odgovoriti ve i na satu. Gradivo i doma treba ponoviti, jer to ste jednom proitali, to jo ne znate! Udbe-nik i atlas nemojte zatvoriti sve dok ne znate lako i tono odgovoriti na pitanja.

    Iza Pitanja i zadataka nai ete dulja ili kraa, ali uvijek zanimljiva dopunska tiva. U udbeniku ima i itavih poglavlja koja su dopunska tiva. Ne treba ih nauiti, ali ih je dobro proitati jer sadravaju korisna znanja.

    Na satima zemljopisa radit ete u radnoj biljenici za zemljopis: skupljat ete podatke, rjeavati zadatke, bojiti karte. Tu ete se uvjeriti jeste li vjeti u itanju zem-ljovida i znate li svoje znanje primijeniti u praksi. Radnu biljenicu upotrebljavajte zajedno s udbenikom i atlasom. Kada doma uite, pogledajte kakve ste zadatke rije-ili u koli.

    Sada pak uzmite u ruke svoja radna sredstva i krenite na istraivako putovanje! eli-mo vam uspjeno uenje!

    Autori udbenika

    foldrajz_07-cr.indb 4foldrajz_07-cr.indb 4 2008.03.11. 23:03:062008.03.11. 23:03:06

  • 5

    ekvator

    Zna li jo?

    Orijentiranje na zemljovidu i globusuZemlja je nebesko tijelo priblino kuglastog oblika. To svjedoe i snimci iz svemira. Mjerenja pokazuju da je taj kuglasti oblik kod Sjevernog i Junog pola malo sploten. Takav, malo sploteni kuglasti oblik nazivamo geoidom.

    Na Zemljinoj povrini nalazimo i goleme stajaice sa slanom vodom: to su oceani. Tri Zemljina oceana jesu: Atlantski ocean, Tihi ocean, Indijski ocean. S oceanima su povezana mora koja su takoer stajaice s manjom povrinom i slanom vodom.

    Kopna velikoga prostranstva koja se nalaze izmeu oceana i mora jesu kontinenti. Kontinenti Zemlje su: Europa, Azija, Afrika, Australija i Oceanija, Sjeverna i Juna Amerika i juno polarno podruje, Antarktika.

    Tono geografsko mjesto na Zemlji kuglastog oblika moemo odrediti pomou geo-grafskoga koordinatnog sustava. Geografski koordinatni sustav sastoji se od usporednica (paralela) i podnevnika ili meridijana.

    Usporednice su meusobno usporedne (paralelne). Najvea usporednica je ekva-tor koji Zemlju dijeli na sjevernu i junu polutku. Ekvator je poetna usporednica od 0 stupnjeva (0). Sjeverno od ekvatora pro stiru se usporednice sjeverne irine (skraeno: s. .), a juno usporednice june irine (skrae-no: j. .). Njihovo numeriranje poinje kod ekvatora s 0 stupnjeva i traje do 90 stupnjeva. Broj stupnja Sjevernog pola je 90 s. ., a ju-nog pola 90 j. . 2.

    Neke su usporednice dobile i posebno ime. Vane usporednice su: Sjeverna obratni-ca, Juna obratnica, Sjeverna polarnica i Juna polarnica.

    S karte svijeta u atlasu proitaj stupanj vanih usporednica.

    Podnevnici (meridijani) jednake su dulji-ne, a sijeku se u Zemljinim polovima. Budu-i da su jednako dugaki, izmeu njih su samo sporazumom mogli odrediti poetni podnevnik od 0 stupnjeva. Kartografi su s 0 stupnjeva oznaili podnevnicu koja prelazi

    3. Zgrada zvjezdarnice u Greenwichu

    2. Geografski koordinatni sustav

    sjeverna irina

    juna

    iri

    na

    LondonBudimpeta

    90

    8060

    40

    20

    0

    20

    40

    60

    90

    zapadna duina

    60 40 20 0 40 6

    0 80

    istona du

    ina

    foldrajz_07-cr.indb 5foldrajz_07-cr.indb 5 2008.03.11. 23:03:072008.03.11. 23:03:07

  • 6

    preko kupole zvjezdarnice u Greenwichu. Greenwich je predgrae Londona, glav-noga grada Velike Britanije. 3. Poetni podnevnik od 0 Zemlju dijeli na zapadnu i istonu polutku. Istono od Greenwicha nalaze se stupnjevi istone duine (i. d.), a zapadno stupnjevi zapadne duine (z. d.). Toan geografski poloaj daje sjecite uspo-rednica i podnevnica.

    Na zemljovidu osim odreivanja mjesta moemo obavljati i mjerenja. Za odreiva-nje zrane udaljenosti geografskih mjesta upotrebljavamo linearno mjerilo.

    Kako moemo mjeriti udaljenost linearnim mjerilom?

    Udaljenost dvaju gradova ili nekih dvaju geografskih mjesta moemo odrediti tako da na zemljovid stavimo papirnu vrpcu i na njoj oznaimo te dvije toke. Nakon toga papirnu vrpcu stavimo na linearno mjerilo koje se nalazi na donjem dijelu zemljovida, i tako dobijemo udaljenost dvaju mjesta u zranoj liniji.

    Vrijeme i klimaNabrojite elemente vremena i klime.

    Promjenu insolacije, vjetra i padalina nazivamo vre-menom. Klima je sveukupnost vremena nekog pod-ruja. 4.

    Temperaturu jednog dana moemo okarakterizirati sa srednjom dnevnom temperaturom i dnevnom amplitudom temperature.

    Srednja dnevna temperatura je prosjek jutarnje, pod-nevne i veernje temperature. Dnevna amplituda tempe-rature je razlika izmeu najvie i najnie temperature nekog dana.

    Srednja mjesena temperatura je prosjek dnevnih temperatura.Srednja godinja amplituda temperature je razlika izmeu najniih i najviih srednjih

    mjesenih temperatura.

    Proitaj sa crtea klimatske pojasove Zemlje. 5.

    4. Elementi vremenai klime

    5. imbenici (faktori) koji utjeu na klimu

    Utjecaj udaljenosti od ekvatora Utjecaj mora Utjecaj reljefa

    Hladan

    Umjeren

    arki

    Su

    n

    an

    e

    zr

    ak

    e

    arki

    Umjeren

    Srednja godinja

    amplitudatemperature

    Ocean Kontinent Nizinatopla, suhaPlaninska oblastsvjea, kiovita

    I. VII. I. I. VII. I.

    foldrajz_07-cr.indb 6foldrajz_07-cr.indb 6 2008.03.11. 23:03:072008.03.11. 23:03:07

  • 7

    Povrinu Zemlje kuglastog oblika sunane zrake ne zagrijavaju u istoj mjeri. Najtopli-je je u okolici ekvatora, a najhladnije u podruju Sjevernog i Junog pola. Zbog razliitog zagrijavanja oblikovali su se razliiti klimatski pojasovi.

    arki ili tropski klimatski pojas oblikovao se u prostoru ekvatora izmeu Sjeverne i June obratnice. U tom je pojasu temperatura cijele godine visoka.

    Poljoprivreda

    Biljnaproizvodnja Stoarstvo umarstvo

    Industrija

    Teka industrija Laka industrija Prehrambena industrija

    Usluge

    Promet Trgovina Ostalo

    6. Grane gospodarskog ivota

    Umjereni klimatski pojas obli-kovao se sjeverno i juno od ar-koga klimatskog pojasa, izmeu ob ratnica i polarnica. Za umjere-nu klimu karakteristina je izmjena etiriju godinjih doba. Maarska se pro stire u umjerenome klimatskom pojasu.

    Hladni klimatski pojas pro stire se izmeu Sjeverne polarnice i Sje-vernog pola, odnosno izmeu June polarnice i Junog pola. Tu se iz-mjenjuju dva godinja doba: duga hladna zima i kratko svjee ljeto.

    Proitaj sa 5. slike koji imbenici (faktori) utjeu na k