Click here to load reader

Turisticki zemljopis Hrvatske

  • View
    290

  • Download
    5

Embed Size (px)

Text of Turisticki zemljopis Hrvatske

GOSPODARSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE

ODJEL ZA EKONOMIJU I TURIZAM

DR. MIJO MIRKOVI SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI

SEMINAR ZA TURISTIKE VODIE

TURISTIKI ZEMLJOPIS

Predava: Dejan Tibinac, prof.

Izdava:

Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

Odjel ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirkovi"

Uredila:

doc.dr.sc. Kristina Afri Rakitovac

Pula, 2009.

TURISTIKI ZEMLJOPISRepublika Hrvatska ima povrinu od 56 542 km2 i prema tome spada meu srednje velike zemlje Europe u skupinu sa Nizozemskom, Portugalom. Hrvatskoj pripada i dio morske povrine 31 067 km2, ali i 23 870 km2 ZERP-a. Hrvatska je viestranaka republika kojoj je glano zakonodavno tijelo Sabor Republike Hrvatske. Potpunu samostalnost i neovisnost je proglasila 1991. godine, a meunarodno priznanje je stekla 1992. godine. Podijeljena je na 20 administrativnih jedinica tj. upanija i grad Zagreb koji je ujedno i glavni grad Hrvatske.

Geografska podjela Hrvatske uvjetovana je ispreplitanjem nekoliko kulturno civilizacijskih krugova, od koji je najvei znaaj imao sredozemni kulturni krug koji je uveo i katolicizam. Veliko i mono rimsko carstvo se najdue zadralo na naoj obali pa je i njihov trag i najdublji. Iznimo bogato kulturno nasljee, veliki broj spomenika iznimne vrijednosti, nain ivota tj. drutvena i socijalna homogenost prostora, sve se to moe smatrati batinom romanskih naroda. Takoer je uvjetovao i izgled naselja na prostoru Primorske Hrvatske, dok je na prostoru kontinentalnog dijela bio slabiji. Srednjoeuropski civilizacijski krug daje dodatni znaaj poloaja Hrvatske na razmei i kao posljedica je veliki kuturni utjecaji pojedinih grmanskih naroda, a ostavili su znaajan peat na prostoru sjevernim dijelovima Hrvatske. Jugoistoni ili balkanski civilizacijski krug je imao najmanji utjecaj. Glavni nositelji promjena na naim prostorima su bili Osmanlije i Srbi koji su sa sobom prenijeli utjecaj islama odnosno pravoslavlja. Osmanlije nisu ostavili dubljih tragova na naim prostorima

Ukupna duljina granica iznosi 2 958 km od kojih su najvei dio ine kopnene granice, a najmanji dio morske granice. Granice su veinom prirodne tj. prate pruanje reljefa i tokove rijeka dok su samo na pojedim dijelovima nastale dogovorom. Najvei dio granica je uspostavljen nakon drugog svjetskog rata. Hrvatska granii sa ukupno est drava (BiH, Slovenijom, Crnom Gorom, Srbijom, Maarskom i Italijom). Najduu granicu imamo sa Bosnom i Hercegovinom, a najkrau sa Crnom Gorom. Potpuno morsku granicu imamo sa Italijom, a mjeovite (kopnena i morska) granice sa Slovenijom, BiH i Crnom Gorom. Sastavni dio hrvaskog dijela Jadrana se smatra i teritorijalno more, a to je pojas irine 12 Nm ili 22,2 km od granice unutarnjeg mora. Sporeva oko granica za sada imamo jedino sa Slovenijom oko Piranskog zaljeva. Ragranienje po sredini zaljeva znai izravan pristup odnosno izravnu granicu sa Italijom, dok pomaknuta granica prema jugu daje Sloveniji izlaz na otvoreno more. Obje vlade pokuavaju dogovorom rijeiti pitanje razgranienja, ali je velika vjerojatnost da e se prikloniti meunarodnoj arbitrai.

Najsjevernija toka Republike Hrvatske je abnik kod mjesta Sv. Matin na Muri u Meimurskoj upaniji, a najjunija Rt Otra u Dubrovako neretvanskoj upaniji. Na istoku je krajnja toka kod grada Iloka i Vukovarsko srijemskoj upaniji, a na zapadu Rt Lako u Istarskoj upaniji. Zbog svojeg neobinog izgleda teritorija, kao ptica rairenih krila, Hrvatska ima velike tekoe u povezivanju svojih sjevernih i junih krajeva. Teritorij Hrvatske nije u potpunosti jedinstven ve je kod grada Neuma prekinut,a razlog tomu su povijesna zbivanja na tim prostorima.

Kretanje broja stanovnika Hrvatske moe se pratiti kroz 150 godina kada se sustavno biljeio. Kada se promatra kretanje stanovnitva kroz povijest moe se zakljuiti da e se broj stanovnika jo vie mijenjati. Prema ukupnom broju stanovnika Hrvatska je na 25. mjestu u Europi, a promatrajui iz prizme gustoe naseljenosti, koja iznosi 78 stan/km2, je na 30. mjestu. Prema tim pokazateljima Hrvatska bi mogla primiti jo vei broj stanovnika i imati znatno veu gustou naseljenosti. Prirodni prirast stanovnitva je u Hrvatskoj danas vrlo nizak i prema zadnjem slubenom popisu iznosi -2,9 i predstavlja vrlo veliki problem sada, ali i u budunosti e biti jo i vei.

Porast stanovnitva je konstantan, ali kao i u veini drava Europe zabiljeena su tri pada broja stanovnika. Pad broja stanovnika uzrokovan je prvim i drugim svjetskim ratom, ali je u Hrvatskoj je bio jo jedan pad i to nakon Domovinskog rata. Osim ratnih zbivanja uzrok pada broja stanovnika su i iseljavanja i veliki broj izbjeglica. Migracijska kretanja stanovnitva su u prolosti bile dosta znaajne, ali su uglavnom bile usmjerene prema drugim dravama. Unutarnje migracije su se dosta kasno javile kao potreba za boljim uvijetima ivota i bile su usmjerene prema kontinentalnim dijelovima, naroito nakon drugog svjetskog rata. Danas su migracijska kretanja obrnuta tj. iz kontinentalnih dijelova prema primorju. Vanjske migracije danas su poznate kao odlijev mozgova to je veliki problem dananjeg drutva. Hrvatska ima velikih problema kako zaustaviti ovaj ili barem usporiti ovaj negativan proces.

Nacionalna struktura stanovnitva je vrlo homogena to znai da najvei udio ine Hrvati sa oko 89,6%, a zatim Srbi 4,5%, Bonjaci 0,5%, Talijani 0,4% ali je i vrlo znakovit i postotak neizjanjenih koji iznasi 1,8%. Za Istarsku upaniju je takoer vezana jedna zanimljivost, a ta je da u njoj ivi najmanje Hrvata i to samo 72% dok je u ostalim upanijama negdje oko prosjeka za cijelu Hrvatsku. Osim brojnijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj ivi veliki broj drugin naroda pa se moe rei da je Hrvatska multinacionalno i samim time i multikulturalno drutvo.

Vjerska struktura stanovnitva je stanoviti preslik nacionalne strukture, koja nam govori da najvei udio ine rimokatolici, preko 87%. Pravoslavna vjera je druga po zastupljenosti u Hrvatskoj i njoj uglavnom pripada oko 4,4% stanovnitva. Trea po udjelu je Islam kojoj pripada negdje oko 1,3% od ukupne populacije stanovnitva Hrvatske.osim ovih velikih vjerskih skupina na prostoru Hrvatske prisutne su jo i brojne druge vjere.

Dobno spolna struktura stanovnitva je malo poremeena, a uzroci su uglavnom povijesni. Nakon drugog svjetskog rata dobno spola struktura se poela popravljati i taj trend je nastavljen sve do Domovinskog rata kada je opet naruena. Danas prevladava starija skupina stanovnitva i prevladavaju ene u odnosu na mukarce. Ovakva pojava se zove senilizacija stanovnitva i veliki je problem kada se javi u nekoj zemlji. Potrebna su velika ulaganja i snana populacijska politika koja bi potakla stanovnitvo, pogotovo zrelu dobnu skupinu, da ostane u Hrvatskoj i da planiraju obitelji to ranije, a ne da karijera ima prioritet. Ostarjela populacijska struktura se i negativno odraava i na gospodarsku strukturu, gdje se broj radno aktivnog stanovnitva gotovo ne mijenja,a broj uzdravanog stanovnitva raste i dolazi do velikog nesrazmjera izmeu uzdravanog i aktivnog stanovnitva. Veliki problem ini i vrlo veliki porast broja umirovljenika koji se za period od 40 godina poveao pet puta. Vrlo slikovito nam govori i injenica da na svakog zaposlenog u Hrvatskoj dolazi po jedan umirovljenik, a cijelu situaciju dodatno pogorava i sve vei broj nezaposlenih kojih danas u Hvatskoj ima preko 390 000 to je jedna od najvei stopa u Europi.

Udio stanovnitva prema sektorima djelatnosti je pravilan i prati trendove koji su se odvijali i u Europi. Poetkom 20. st. prevladavalo je poljoprivredno stanovnitvo. Kako se razvijala industrija u Hrvatskoj je broj zaposlenih u sekundarnom sektoru je rastao. Danas je najvei dio stanovnitva zaposlen u tercijarnom sektoru djelatnosti (usluge, turizam, bankarstvo). Broj zaposlenih u Hrvatskoj je uglavnom rastao sve do poetka Domovinskog rata kada dolazi do znaajnijeg pada broja zaposlenih. Stopa nezaposlenosti i dalje raste, ali u pojedinim dijelovima godine dolazi do veeg broja sezonskog zapoljavanja. Struktura stanovnitva prema sektorima djelatnosti prati Europske i svjetske trendove i povijesne promjene. Sve promjene koje su se desile tijekom povijesti imale su veliki odraz i na gospodarsku strukturu. Tome su najvie pridonijele promjene u industrijskoj proizvodnji, koja je najvei zamah imala tokom 20. stoljea. Broj zaposlenih u primarnom sektoru ima daljnju tendenciju opadanja koja je zapoela snanom industrijalizacijom nakon drugog svjetskog rata odnosno 1961. godine oko 44% ukupnog radno sposobnog stanivnitva je bilo zaposleno u poljoprivredi. Broj poljoprivrednog stanovnitva nastavio je i dalje opadati da bi, prema popisu iz 2001. godine, broj poljoprivrednog stanovnitva iznosio oko 11%. Projekcije su da bi se i na slijedeem popisu 2011. godine nastavila tendencija pada zaposlenih u primranom sektoru. Naravno, postoje regionalne razlike i razlike prema upanijama, tako je sasvim logino da je na prostoru Nizinske Hrvatske vei broj poljoprivrednika i to pogotovo u ruralnim sredinama. Sekundarni sektor djelatnosti obuhvaa zaposlene u industriji i rudarstvu. Zahvaljujui ve ranije spomenutoj industrijalizaciji broj zaposlenih u ovom sektoru je rasao i to moemo pratiti prema popisnim godinama, 1961. godine 15% i taj postotak nastavlja rasti sve do 1991. Godine kada je zaustavljen i poinje opadati i prije svega zahvaljujui sve veem porastu zaposlenih u tercijarnom sektoru. Sektor uslunih djelatnosti je najbre rastui dio gospodarstva jer ovaj sektor prua najveu dobit uz najmanja ulaganja. Ovaj sektor djelatnosti je 1961. godine imao udio zaposlenih oko 40%, a posototak nastavlja rasti, a 2001. godine postotak zaposlenika je iznosio je oko 55%. U strukturi tercijarnog sektora najveu vanost ima turizam koji je naa najperspektivnija djelatnost, zahvaljujui znaajnim prirodnim potencijalima. Danas broj zaposlenih u te