INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK u Travniku

EKONOMSKI FAKULTET

Nastavni predmet: MIKROEKONOMIJA

Akademska godina: 2013./2014.

SEMINARSKI RAD TRŽIŠNA RAVNOTEŽA I POREZI

Mentor: Prof.dr . Hamid Alibašić Student: Almen Halilović

Asistent: Mr. Martina Križanovićić Br.indexa: E-73/13-I

Travnik, 2014.

SADRŽAJUVOD.........................................................................................................................................1

1. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA...................................................................................................2

1.1. Kombinovane krive ponude i potražnje.......................................................................3

2. UTIJECAJ PROMIJENE U CIJENAMA I KOLIČINAMA NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU............................................................................................................................4

2.1. Coweb model................................................................................................................4

2.2. Model smanjujuće oscilacije........................................................................................5

2.3. Model udaljavajuće oscilacije......................................................................................5

3. UTIJECAJ PROMIJENA U PONUDI I POTRAŽNJI NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU....6

3.1. Utijecaj promijena u necjenovnim faktorima...............................................................6

3.2. Utijecaj promijena u potražnji......................................................................................6

3.3. Utijecaj promjena u ponudi..........................................................................................7

4. UTIJECAJ DRŽAVE NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU........................................................7

4.1. Ustanovljavanje osnovnih pravila igre.........................................................................8

4.2. Plafoniranje cijena........................................................................................................8

4.3 Podržavanje viših cijena...................................................................................................9

4.3. Uvodjenje poreza na promet......................................................................................10

4.4. Sprečavanje ilegalnih dobara i usluga........................................................................11

5. POREZI..........................................................................................................................13

5.1. Elastičnost i poresko opterećenje............................................................................................14

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................16

Literatura...................................................................................................................................17

UVOD

U uslovima robne proizvodnje, razmjena robe predstavlja osnovni oblik povezivanja

samostalnih robnih proizvodjaca i ukljucivanja u drustvani proces reprodukcije. Proces robne

razmjene svodi se na kupovinu i prodaju iza kojih stoje odredjeni odnosi ponude i potraznje

datih vrsta roba. Da bismo bolje objasnili ravnotezu ponude i potraznje na trzistu pojedinacnih

roba koristicemo krivu ponude i krivu potraznje. Koristeci ta osnovna orudja vidjece se kako

se odredjuje trzisna cijena ili kako dolazi do njene konkurencijske ravnoteze, gdje se te dvije

krive sijeku ( gdje su snage potraznje i ponude tacno uravnotezi ).Kretanje cijena, cjenovni

mehanizam, ono je sto ponudu i potraznju dovodi do jednakostiili ravnoteze. Obim ponude i

potraznje za svakom vrstom robe igra znacajnu ulogu uformiranju visine njihovih cijena .

Ukoliko je ponuda pojedine vrste robe veca nego potraznja ,onda je njena cijena niza , a

ukoliko je traznja veca od ponude onda je njena cijena visa od nekog normalnog nivoa cijena.

Sve promjene ljudskih zelja i potreba, promjene tehnickog metoda, promjene prirodnih izvora

i drugih proizvodnih cinilaca trziste automatski registruje kroz promjene cijena i prodate

kolicine roba.Istrazivanje pojave ravnoteze ponude i potraznje je neophodno provoditi i

analizirati usvrhu lakseg i sve obuhvatnijeg savladavanja plana i programa nastavnog

predmeta.

3

1. TRŽIŠNA RAVNOTEŽA

Analiza potražnje pokazala je kako potrošači potražuju različite količine odredjene robe u

zavisnosti od nivoa njene cijene,a analiza ponude kako proizvodjači nude različite količine

neke robe u zavisnosti od nivoa njene cijene.U slučaju potražnje,zavisnost izmedju

pretraživačkih količina i niova cijena izvedba je iz potrošačeve težnje za maksimiziranjem

koristi,a u slučaju ponude,zavisnost izmedju ponudjene količine i nivoa tržišne cijene izvedba

je iz proizvodjačeve težnje za maksimiziranjem profita.Kosekventno tome izvedene su

individualne i tržišne skale i krive potražnje i ponude koje same za sebe pokazuju koje su

količine odredjene robe potrošači spremni kupiti, a proizvodjači prodati,pri odredjenom nivou

te cijene

Tržišna ravnoteža formira se na onom nivou cijene i količine na kome su snage ponude i

potražnje izjednačene.Na nivou ravnotežene cijene količina robe koju kupci žele da kupe je

jednaka količini količi koju su ponudjači voljni da prodaju

U tabeli 1 prikazan je pojednostavljen hipotetički primjer tržišne ponude i potražnje robe X.

USPOSTAVLJANJE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE

SITUACIJ

A

MOGUĆ

E CIJENE

PRETRAŽIVAN

A KOLIČINA U

000 KOM

PONUDJEN

A KOLIČINA

U 000

KOM/MJ

TRŽIŠNO

STANJE

PRITISAK NA

CIJENU

1 2 3 4 5 6

A 20 10 90 VIŠAK NANIŽE

B 16 25 70 VIŠAK NANIŽE

C 12 45 45 RAVNOTEŽA NEUTRALAN

D 8 80 30 OSKUDICA NAVIŠE

E 4 120 10 OSKUDICA NAVIŠE

Postoje 3 uvijeta koja moraju biti ispunjena za postizanje tržišne ravoteže:

4

1. Prvi uvijet je uvijet subjektivne prirode.Potrebno je da svi učesnici u datom

ekonomskom sistemu maksimiraju svoj položaj na osnovu uspostavljenih tržišnih

cijena

2. Drugi uvijet je subjektivne prirode.Potrebno je da se tržišna cijena svake robe formira

na nivou na kome se uspostavlja jednakost izmedju pretraživane i ponudjene količine

Q∗Px−Qd∗P=0

3. Treći uvijet zahtijeva uspostavljanje takvog sistema relativnih cijena u kome bi cijene

zaposlenih faktora proizvodnje bile jednake vrijednosti njihovog graničnog fizičkog

proizvoda

1.1. Kombinovane krive ponude i potražnje

Tržišnu ravnotežu možemo predstaviti i pomoću krive potražnje ako ih postavimo u isti

dijagram.Svako pomijeranje od tačke ravoteže aktivira tržišni mehanizam koji usmijerava

pritisak ka ravotežnoj tačci.Ako bi cijena robe X,na primjer,porasla od 12 na 20 eura po

komadu,ponudjena količina bi bila veća od potraživane.Na konkurentnom tržištu proizvodjači

bi bili prinudjeni da posebno snižavaju cijenu svoje robe kako bi privukli kupce i riješili se

viška zaliha.Tržišni mehanizam kao korigirajuća snaga prouzrokovao bi pritisak na cijenu na

niže sve dok se ne vrati na nivo uravnotežene cijene.U suporotnom slucaju,ako bi cijena pala

od 12 na 4 eura po komadu,potraživana količina bi bila veća od ponudjene.Nestašica robe na

tržištu izavzala bi pritisak na cijenu najvise dok se ona ne vrati u ravnotežen položaj.1

1 Dr Sveto P.," Makroekonomska politika ", Beograd, 1995 .

5

Slika 1 Grafiča ilustracija tržišne ravnoteže

2. UTIJECAJ PROMIJENE U CIJENAMA I KOLIČINAMA NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU

2.1. Coweb model

Za mnoge proizvode i usluge tržišne cijene i autputi ostvarju u drugom roku ciklusna

pomijeranja.Ako se tržište cijene kreću naviše i naniže u talasima,proizvedene količine će se

često kretati na više i na niže sa tim talasima.Ciklična kretanja u proizvodnji i prodaji posebno

su karekteristična za neke poljoprivredne proizvode kao što su:govdje meso,krompir,jagode i

drugi poljoprivredni proizvodi.

6

2.2. Model smanjujuće oscilacije

U realnom eknomskom zivotu postoje i slucajevi proizvodnje odredjenih roba sa smajujućim

oscilacijama cijena i proizvedenih količina,Radi se o smanjućima ascilacijama usmijerenim

prema uravnoteženom nivou cijena i količina umijesto kontinuiranog pomijeranja gore dole.

2.3. Model udaljavajuće oscilacije

Suprotno predhodno objašnjenom slučaju,ako je nagib krive potražnje u apsolutnoj vrijednosti

i veći od nagiba krive ponude,tada ćemo imati uvećavajuće oscilacije tržišnih cijena i

proizvedenih količina tzv. Eksplozivne asocilacije

2

2 Prof dr.dc. Fikret Dervišević,MIKROEKONOMIJA,Bihać.2008. str.174

7

3. UTIJECAJ PROMIJENA U PONUDI I POTRAŽNJI NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU

3.1. Utijecaj promijena u necjenovnim faktorima

Uvijek kada se promijeni bilo koji od cetris parabus uslova aponude i/ili potražnje doci ce do

pomijeranja krive ponude i potražnje u lijevo ili desno a time i pomijeranja ravnotežene tačke

i njenih parametara-ravnotežene cijene i ravotežene količine. Ako kombinujemo tržišnu

potražnju i tržišnu ponudu na istom diagramu mozemo analizirati efekte promijena u potražnji

ili ponudi

3.2. Utijecaj promijena u potražnji

Ako pri nepromjenjenoj tehnici i ostalim uvijetima dodje do promijena u potrebama i ukusu

potrošača,onda će doći do pomjeranja potražnje i do promijena u ponudjenoj količini. Na

primjer novi zahtijevi potrošača za zdravom hranom doprinose povećanju potražnje za

odredjenim proizvodima zdrave hrane i do povećanja količine te robe.Bez unapredjenja

tehnologije i organizacije,povećanje ponude doprinosi bržem rastu ukupnih troškova od

porasta obima proizvodnje.

Slika 2 povećanje potražnje pri rastućim troškovima proizvodnje

8

3.3. Utijecaj promjena u ponudi

Neka ekonomska dobra imaju potpuno fiksnu količinu ponude nezavisno od visine cijene.

Rijetka umjetnička dijela i prirodna dobra,nenarušeni prirodni kvalitet zelje i sl mogu se

korisiti u fiksnoj količini.Njihova količina se neće promijeniti sa promijenom nivoa njihove

cijene,Visko plaćeni umijetnik ili vrhunski stručnjak koji voli svoj posao nastaviće sa

istrajnim radom i pri niskoj plaći.U takvim i sličnim slučajevima kriva ponude je vertikalna u

dijelu koji je relevantan za analizu tržišne ravoteže

3

4. UTIJECAJ DRŽAVE NA TRŽIŠNU RAVNOTEŽU

Savremeno društvo ima potrebu da interveniše na mnogim tržištima pomoću instrumenta

direktnog utijecaja države ili pomoću zakona.Postoji veliki stepen nesaglasnosti medju

ekonomistima i političarima o poželjenosti utijecaja države na tržištu.Oni sa konzervativinim

pogledima smatraju da je tržište sposobno da se samo reguliše ili da postoji potreba samo za

neznatnom intervencijom na njemu.Oni sa liberalnijim stavovima smatraju da država mora

imati značajniju ulogu na tržištu.

Savremena država može utijecati na tržišnu ravnotežu na više načina od kojih su pet

osnovnih:

1. Ustanovljavanje osnovnih pravila igre

2. Plafoniranje cijena

3. Podržavanje viših cijena

4. Nametanje poreza na promet

5. Sprečavanje ilegalnih dobara i usluga

3 Prof dr.dc. Fikret Dervišević,MIKROEKONOMIJA,Bihać.2008. str. 178

9

4.1. Ustanovljavanje osnovnih pravila igre

Da bi tržište moglo normalno funkcionirati kupci i prodavci na njemu moraju poštovati

osnovna pravila. Jedno od temeljnih obaveza kupca da plate prodavcima cijenu za kupljena

dobra ili korištene usluge.Za mnogo ljude ovo je pravilo nije neophodno,ali je od nekih kupca

često ne moguće naplatiti dug bez pravnih akcija i kažnjavanja.

Drugi veoma važan zadatak države je osiguravanje korektnih informacija kupcima o

proizvodima,ili postavljanje zahtijeva da takve informacije moraju biti dostupne kupcima.Ako

informacije o proizvodima nisu dostupne,kupci neće biti u mogućnosti da uspredjuju

alternativne kupovine.

Država takodjer mora imati aktivnu ulogu u uvodjenju standarda i u testiranju proizvoda prije

nego oni budu iznijeti na tržište.

4.2. Plafoniranje cijena

Postoje situacije ili vremenski peridi kada društvo vjeruje da su cijene odredjenih proizvoda i

usluga suviše visoke. Takva vjerovanja proizilaze iz ideje da bi u proizvodnji i prodaji takvih

proizvoda mogao biti stvoren prevelik čisti profit. U takvim situacijama država može donijeti

propise kojima se odredjuje maksimum cijena odredjenih proizvoda i usluga. Na taj način

država čini ilegalnim svaku prodaju tih proizvoda po višim cijenama od plafoniranih

Plafoniranje cijene su ispod ravnoteženih cijena je drugačije da ne bi postojala potreba za

njihovim plafoniranjem. Posljedice plafoniranja cijena mogu se najlakše ilustrovati

korištenjem tradicionalnog diagrama ponude i potražnje.

10

Slika 3 Plafoniranje cijena na tržištu

Drugi način riješavanja problema alokacije raspoloživog autputa je korištenje više ili manje

jednake raspodjele medju populacijom. Iako mnogo ljudi ne mogu kupiti onoliko koliko

žele,ovo riješenje osigurava za svakoga po malo i uklanja u velikoj mjeri štetan efekat koji

smo pomenuli u vezi sa prvim riješenjem. I uvom slucaju bitno je imati na umu da plafonirana

cijena stvara nestašicu na i čini nepohodnom primjenu neke sheme rascionalisanja.4

4.3 Podržavanje viših cijena

U nekim situacijma društvo može doći do zaključka da su tržišne cijene odredjenih artikala

suviše niske i da bi trebalo akcijama države povećati njihove cijene iznad ravnoteženih.Postoji

samo jedan način na koji država može u sistemu mješovite eknomije zadržati podržane više

cijene. To je kupovina viška proizvoda na tržištu.

4 M.Sekulović, D.Kitanović, S. Cvetković, “Makroekonomija”, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Begrad, 1997.

11

Slika 4 Podržavanje više cijene na tržištu

Kao najbolji primjer podržanih cijena mogu se poslužiti cijene poljoprivrednih proizvoda u

razvijenim zemljama,posebno u SAD. Smjestaj i cuvanje otkupljenih zitarica u silose

najvidviji je dokaz postojanja trzisnih viskova ovih proizvoda,

Podrzavanje visih cijena odredjenih proizvoda ima osnovni zadatak da poveća dohodatk

njihovim proizvodjačima ali ne i proizvedene količine

4.3. Uvodjenje poreza na promet

Najsigurniji način za osiguravanje prihoda države su porezi na promet ili porezi na prodaje

proizvoda i usluga. Ovi porezi su nametnuti kao procenat od prodajne cijene dobara i suluga.

Neki artikli,naročito oni koje je društvo označilo kao luksuzne ili ne bitne,kao što su

alkoholna pića ili zlato,mogu biti opterećeni sa više takvih poreza. Drugi artikli kao što su

hrana i dojevni predmeti mogu biti oporezovani na nižim poreskim stopama ili neoporezovani

12

Efekat uvodjenja poreza na promet može biti takodjer prikazan jednostavnim diagramamom

ponude i potražnje.Drugim riječima porez na promet smanjuje ponudu pomjerajući krivu

tržišne ponude ulijevo i naviše.On povećava troškove kupovine date količine robe za

potrošače i istovremeno smanjuje cijenu koju dobijaju proizvodjači nakon isplate poreza.

Porezi na promet često su predmet kritike zbog toga što su po svojoj prirodi restriktvini i što

donose veće troškove ljudima sa nižim dohodkom. Posmatrano u dužem vremenskom peridou

ljudi sa manjim prosječnim dohotkom troše veći dio svog dohotka na oporezivanje proizvoda

od ljudi sa većim dohodtom.

Slika 5 Efekat uvodjenja poreza

4.4. Sprečavanje ilegalnih dobara i usluga

Mnoge države donose zakone koja se zabranjuju korištenje odredjenih dobara i usluga.

Zakoni ovakve vrste proizilaze iz vjerovanja da je ptrošnja ilegalnih artikala škodiljiva i štetna

za pojedinca koji ih konzumira ili za ljude koji sa njima dolaze u kontakt. Primjer ilegalnih

13

dobara i usluga mogu biti artikli kao što su opojne droge,pornografska literatura,prostitucija i

druga zabranjena dobra i usluge. Nažalost donošenje zakona protiv korištenje ilegalnih dobara

i usluga ne eliminiše potražnu za takvim artiklima. U stvari ne bi postojala potreba za

donošenjem takvog zakona kad potražnja nebi postojala za tim proizvodima.

Slika 6 Utijecaj kazne na tržište legalnih dobara i usluga

Općenito posmatrano uvodjenje odredjenih kazni ili njihovo pooštravanje uticeat će na

smajenje potražnje ,ponude ili i jedne i druge. Na primjer,propisivanje lake kazne neće smajiti

potražnju za marihuanom kao kažnjavanje zatvorom u trajanju od pet godina. Prema tome,mi

možemo očekivati da će pooštravanje kazne kupcima ilegalnih dobara i usluga promijeniti

potražnju ulijevo,smanjiti tržišnu cijenu i razmijenu količina ilegalnih dobara i usluga kao u

segmentu na slici.

5

5 Prof dr.dc. Fikret Dervišević,MIKROEKONOMIJA,Bihać.2008. str.187/189

14

5.5

5

4.5Cena koju ostvaruju prodavci

Cena bez poreza

Cena koju plaćaju kupci

D1D2

Ponuda

Ravnoteža bez poreza

Ravnoteža sa porezom

5. POREZI

Porezi jesu jedan od načina prikupljanja javnih prihoda. Osnovna svrha ubiranja poreza je finansiranje budžeta i propisanih nadležnosti države i njenih jedinica. Porezi su najvažniji izvor budžeta i bez njih država ne bi mogla da funkcioniše i finansira javna dobra i zajedničke potrebe, kao što su odbrana, zaštita svojine i prava građana, javni red i mir, obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i slično.

Pored glavnog cilja, drugi ciljevi oporezivanja su: a) reditribucija dohotka ili imovine, gde se neki građani opterećuju porezom više, a drugi

manje,b) destimulisanje neželjenog ponašanja, c) ugradnja stabilizatora ukupnog dohotka zemlje kroz progresivno oporezivanje, kako

veruju neki ekonomisti.

Važna osobina pojedinih poreza je vrsta poreske stope. Ona može biti proporcionalna, kada stopa ostaje ista bez obzira na rast dohotka, progresivna, kada stopa raste sa povećanjem doohotka, i regresivna, kada se stopa smanjuje sa povećanjem dohotka. Osnovna podela poreza je na neposredne i posredne. Neposredni porezi su oni koje plaćaju poreski obveznici koji ih i snose, dok se kod posrednih poreza unapred zna da će ih poreski obveznik prebaciti na nekog drugog. Podela je ipak nepotpuna i nejasna, budući da postoji prevaljivanje i neposrednih poreza, pa nije uvek jasno ko ih snosi.6

Poresko opterećenje je način na koji se teret poreza deli među učesnicima, prodavcima i kupcima. Porezi destimulišu tržišnu aktivnost.

Kad se oporezuje neko dobro prodata količina tog dobra je u novoj ravnoteži manja. Kupci i prodavci zajednički snose poresko opterećenje.

6 Veselinović P., “Ekonomija”, Beograd 2009.

15

Cena

Količina

Cena koju ostvaruju prodavci

Cena bez poreza

Cena koju plaćaju kupci

porez

Cena

Količina

Grafik 7. Uticaj poreza nametnutog kupcima na tržišne ishode

Grafik 8. Uticaj poreza nametnutog prodavcima na tržišne ishode

5.1. Elastičnost i poresko opterećenje

Kada je ponuda elastičnija od tražnje, porez pada većim delom na teret potrošača.

Grafik 9. Ponuda elastična, tražnja neelastična

16

5.5

5

4.5Cena koju ostvaruju

Cena bez poreza

Cena koju plaćaju kupci

S1

S2

Ravnoteža bez poreza

Ravnoteža sa porezom

Cena

Količina

Kada je tražnja elastičnija od ponude, porez pada većim delom na teret proizvođača

Grafik 10. Tražnja elastična, ponuda neelastična

17

Cena koju ostvaruju

Cena bez poreza

Cena koju plaćaju kupci

Cena

Količina

ZAKLJUČAK

Razmijena robe je naša svakodnevnica i jedan način povezivanja i komuniciranja sa

društvom. Sve to svodi se na kupovinu i prodaju odredjenih vrsta dobara.Zbog toga nam je

jako bitno da znamo osnove ponude i potražnje,jer sa tim možemo doci do cilja kojeg želimo

ostvariti,a ako ne poznajemo možemo čak i do zatvora.

Za dinamičniji industrijski razvoj, potrebna je ukupna transformacija. Država treba da

omogući prevazilaženje nedovoljnog delovanja tržišnog mehanizma u oblasti poslovanja

industrije i preuzme ulogu inicijatora i koordinatora aktivnosti industrijskih preduzeća u cilju

uspešnijeg nastupa na tržištu.

18

Literatura

Fikret Dervišević,Mikroekonomija,Bihać 2008

http://hr.wikipedia.org/wiki/Proizvodnja

Dr Sveto P.," Makroekonomska politika ", Beograd, 1995 .

M.Sekulović, D.Kitanović, S. Cvetković, “Makroekonomija”, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Begrad, 1997. Veselinović P., “Ekonomija”, Beograd 2009.

19