27
1. UVOD Jedan od najznačajnijih socijalno – ekonomskih problema svakog poduzeća je, a ujedno i najosjetljiviji, isplata i raspodjela osobnih dohodaka radnika tj. plaćanje rada. Upravo se kroz kriterije utvrđivanja raspodjele odražava pravednost ili nepravednost sistema raspodjele novostvorene vrijednosti u poduzeću ili društvu općenito. Djelovanjem ekonomskih i društvenih zakona određuje se u kojoj će mjeri stvaraoci novostvorene vrijednosti raspolagati njome. Po načinu raspodjele raspoznaju se i razlikuju proizvodni odnosi u bilo kojem društveno – ekonomskom uređenju. Treba razlikovati makroraspodjelu i mikroraspodjelu novostvorene vrijednosti. Makroraspodjela je raspodjela novostvorene vrijednosti unutar čitava društva i gospodarstva, na tržištu, posredstvom ekonomskih zakona i intervencija države, odražava se i na raspodjelu unutar poduzeća – posredno. Mikroraspodjela je raspodjela unutar samih poduzeća, u skladu s ekonomskim zakonima i mjerama u gospodarstvu, a regulirana je 1

TROŠKOVI OSOBLJA

  • Upload
    deva07

  • View
    225

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

TROŠKOVI OSOBLJA

Citation preview

Page 1: TROŠKOVI OSOBLJA

1. UVOD

Jedan od najznačajnijih socijalno – ekonomskih problema svakog poduzeća je, a ujedno i

najosjetljiviji, isplata i raspodjela osobnih dohodaka radnika tj. plaćanje rada.

Upravo se kroz kriterije utvrđivanja raspodjele odražava pravednost ili nepravednost sistema

raspodjele novostvorene vrijednosti u poduzeću ili društvu općenito.

Djelovanjem ekonomskih i društvenih zakona određuje se u kojoj će mjeri stvaraoci

novostvorene vrijednosti raspolagati njome. Po načinu raspodjele raspoznaju se i razlikuju

proizvodni odnosi u bilo kojem društveno – ekonomskom uređenju.

Treba razlikovati makroraspodjelu i mikroraspodjelu novostvorene vrijednosti.

Makroraspodjela je raspodjela novostvorene vrijednosti unutar čitava društva i gospodarstva,

na tržištu, posredstvom ekonomskih zakona i intervencija države, odražava se i na raspodjelu

unutar poduzeća – posredno.

Mikroraspodjela je raspodjela unutar samih poduzeća, u skladu s ekonomskim zakonima i

mjerama u gospodarstvu, a regulirana je odgovarajućim općim aktima poduzeća, ovisno o

vrsti i vlasničkoj strukturi poduzeća.

Tema ovog seminarskog rada je raspodjela – troškovi osoblja unutar samih poduzeća.

1

Page 2: TROŠKOVI OSOBLJA

2. POJAM I VRSTA TROŠKOVA

Troškovi su vrijednosno izraženi utrošci elemenata radnog procesa i usluga, te porezi i

doprinosi neovisni o poslovnom rezultatu, a koji su nastali i koji su uzrokovani ostvarivanjem

poslovnog učinka poduzeća.1

Treba razlikovati pojmove slične troškovima, ali nisu identični i to: izdatak, utrošak, isplata,

rashod i gubitak.

Utrošci su naturalni izrazi utrošenih elemenata radnog procesa.

Izdatak je smanjenje novčanih sredstava sa blagajne ili žiro – računa.

Izdaci i troškovi i ne moraju biti ekonomski međusobno povezani, vremenski se mogu i ne

motaju poklapati.

Rashodi su troškovi sadržani u prodanim proizvodima i troškovima i uslugama, nabavna

vrijednost prodane robe i materijala, izdaci vezani za financiranje i drugi izdaci koji nisu

uzrokovani ostvarivanjem poslovnog učinka.

Gubitak - kao gubitak predmeta rada (do dozvoljene granice je trošak, a iznad te granice

rashod), te gubitak kao negativni poslovni rezultat, kad je rashod veći od prihoda.

Vrte troškova mogu se razvrstati po raznim kriterijima:

1. po porijeklu (prirodi) troškova,

2. poslovnim funkcijama,

3. načinu obuhvaćanja po učincima,

4. po ovisnosti o promjenama iskorištenosti kapaciteta,

5. po količini učinaka.

1 A. Jelavić, P. Ravlić, A. Starčević,J. Šamanović: Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet Zagreb, 1993.g. str.184

2

Page 3: TROŠKOVI OSOBLJA

1. Troškovi po porijeklu (prirodi) troška:

- troškovi sredstva za rad,

- troškovi predmeta rada,

- troškovi radne snage (radnika)- bruto plaće i naknade plaće ,

- troškovi usluga,

- troškovi poreza i doprinosa neovisni o poslovnom rezultatu.

2. Troškovi po poslovnim funkcijama:

- troškovi upravljanja,

- troškovi nabave,

- troškovi proizvodnje – obavljanja usluga,

- troškovi prodaje,

- troškovi financiranja funkcije,

- troškovi računovodstva,

- troškovi opće i kadrovske funkcije.

3. Troškovi po načinu obuhvaćanja po učincima:

- neposredni troškovi (izravni, pojedinačni, troškovi izrade),

- opći troškovi (posredni, indirektni, zajednički, režijski).

4. Troškovi po ovisnosti o promjenama iskorištenosti kapaciteta:

- stalni (ne utiče na njih iskorištenost kapaciteta),

- promjenjivi troškovi (mijenjaju se promjenom iskorištenosti kapaciteta).

5. Troškovi po količini učinaka :

- troškovi ukupni i prosječni

- troškovi dopunski i prosječni i granični trošak.

Granični trošak je trošak posljednje proizvodne jedinice učinka.

3

Page 4: TROŠKOVI OSOBLJA

Opći troškovi ne mogu se neposredno utvrditi po nosiocima troškova.2 To su zajednički

troškovi za više nosilaca troška.

Radi pravilnije raspodjele općih troškova na nosioce troška razvrstani su u dvije grupe:

1. opći troškovi stvaranja učinka (izrada, proizvodnja) ili troškovi pogonske režije,

2.opći troškovi uprave i prometa ili troškovi upravno – prometne režije.

Opći troškovi stvaranja učinka ili troškovi pogonske režije su zajednički troškovi , nastaju na

samom mjestu troška u samom procesu stvaranja učinka i ne mogu se evidentirati po

nosiocima troška, to mogu biti sve prirodne vrste troška, kao; troškovi održavanja i

osiguravanja stalnih sredstava, sitnog inventara, rasvjete, grijanja, bruto plaće i naknade

rukovodioca pogona, bruto plaće i naknade radnika na održavanju, administrativno –

tehničkim poslovima i sl.

Opći troškovi uprave i prometa (troškovi upravno – prodajne režije) su zajednički troškovi

nastali na mjestima troška izvan procesa proizvodnje. To su: bruto plaće i naknade

rukovodioca, stručnih i drugih radnika u upravi, nabavi, prodaji, i drugim zajedničkim

službama poduzeća, troškovi rasvjete, grijanja i sl. u tim službama, reprezentacija,

propaganda, putni troškovi, dnevnice na službenim putovanjima i dr.

Raspored (alokacija) troškova

Svi se troškovi u konačnici raspoređuju na dvije razine:

- na nositelje troškova (učinke) – u obračunatom iznosu koji proizlazi iz propisa ili druge

odabrane metode,

- na rashode obračunskog razdoblja – u preostalome iznosu.3

IZVJEŠĆIVANJE O TROŠKOVIMA

Podaci i izvješća o troškovima imaju višestruku namjenu:

- služe vođenju politike upravljanja troškovima sa svim razinama upravljačke strukture,

- glavno su uporište za planiranje (budžetiranje) rashoda u financijskim planovima

poslovanja,2 A. Jelavić, P. Ravlić, A. Starčević,J. Šamanović: Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet Zagreb,1993.g. str. 194.3 www.efos.hr./nasatavnici/jmesarić (05.10.2007.)

4

Page 5: TROŠKOVI OSOBLJA

- materijalni su dokaz i pomoć prilikom kontrole ostvarenja planiranih troškova prema

mjestima, odnosno centrima odgovornosti,

- služe vrednovanju zaliha,

- koriste se za izradu kalkulacija cijena,

- služe obračunu poslovanja i utvrđivanju financijskog rezultata,

- glavna su podloga za financijske analize poslovanja.4

3. TROŠKOVI OSOBLJA

4www.efos.hr./nasatavnici/jmesarić (05.10.2007.)

5

Page 6: TROŠKOVI OSOBLJA

3.1. Opće značajke troškova osoblja

Da se plaćanje rada i raspodjela osobnih dohodaka unaprijede i učine što pouzdanijim, uputno

je služiti se znanstvenim metodama kao što su procjena rada, procjena radnog doprinosa,

norme rada i normativi predmeta rada.5

Temeljna načela procjene rada su :

1. procjenjuje se posao, a ne njegov izvršitelj,

2. procjena se rada mora prilagoditi potrebama svakog poduzeća (organizacije),

3. za jednak rad treba procjenom priznati jednaku težinu, bez obzira na individualne

razlike između izvršitelja.

Metode procjene rada:

1. rangiranje,

2. klasifikacija radova u radne grupe,

3. usporedba zahtjeva ili izravna novčana metoda,

4. bodovni postupak.

Procjena radnog doprinosa je ocjena koliki su i kakvi rezultati radnikova rada, efikasnost

radnika, pomoću sumarnih metoda (rangiranje, uspoređivanje u parovima) ili analitičkih

metoda (izbor tvrdnji, skale sudova).

Norme rada (pojedinačne ili grupne, vremenske norme ili norme izrade) i normativi predmeta

rada (materijala, energije itd.) pogodna su mjerila i za plaćanje rada odnosno za raspodjelu

osobnih dohodaka utoliko što se usporedbom normiranih i ostvarenih učinaka i utrošaka može

u odgovarajućoj mjeri diferencirati radnikova ostvarena plaća prema normiranoj ili

planiranoj.6

Plaćanje rada u modernom društvu, a osobito u tržišnom gospodarstvu, višestruko je

utemeljeno: institucionalno, teorijski i empirijski.

5 A. Jelavić, P. Ravlić, A. Starčević,J. Šamanović: Ekonomika poduzeća, Ekonomski fakultet Zagreb, 1993.g. str. 384.6 Ibid.op.cit. str.387.

6

Page 7: TROŠKOVI OSOBLJA

Institucionalna utemeljenost plaća ogleda se u obveznoj primjeni pozitivnih zakonskih propisa

na ovom području (Ustav republike Hrvatske, Zakon o radu, Opći kolektivni ugovor i dr.).

Teorijska utemeljenost plaćanja rada odražava se u prihvaćanju provjerenih znanstvenih

spoznaja u ovom problemu (teorija egzistencijalnog minimuma, teorija ponude i potražnje

rada, teorija raspodjele prema radu, teorija raspodjele prema potrebama, teorija pregovaračke

moći poslodavca i radnika, teorija kupovne moći, teorija participacije radnika u dobiti

poduzeća).

Empirijska utemeljenost plaćanja rada manifestira se u uvažavanju vlastitih i tuđih iskustava u

ovoj sferi usklađivanja interesa između poslodavca i posloprimca (na osnovi rezultata

empirijskih istraživanja na tome području).

Troškovi rada mogu biti direktni i indirektni.

Mjerenje direktnog troška rada ima dva aspekta:

1) mjerenje količine utrošenog radnog vremena i

2) utvrđivanje cijene po jedinici radnog vremena.7

Mjerenje količine radnog vremena je relativno jednostavno. Za svakog direktnog radnika vodi

se dnevna vremenska kartica ili druga usporediva evidencija koja služi kao osnovica za

obračun plaća. Općenito je teže odlučiti se za najbolji način vrednovanja radnog vremena,

nego mjeriti količinu utrošenog vremena.

Neka poduzeća na temeljnu cijenu rada dodaju druge troškove vezane uz rad radnika (regres,

osiguranje i sl.). Neka čak uključuju i dio troškova kadrovskog odjela i i program za socijalnu

skrb zaposlenih kao dio direktnog troška rada, te kao dio općih troškova proizvodnje.

Standardni troškovi direktnog rada predstavljaju očekivane troškove plaća direktnih radnika

na samoj proizvodnoj liniji u budućem razdoblju pod normalnim uvjetima.

Standardni trošak direktnog rada utvrđuje se na slijedeći način:

7 Anthonv- Reece : Računovodstvo – Financijsko i upravljačko računovodstvo, RRIF, Zagreb,2004.g. str.396.

7

Page 8: TROŠKOVI OSOBLJA

Standardni trošak direktnog rada = standardna količina dir. rada x standardna cijena rada8

Pri utvrđivanju standardnog troška direktnog rada potrebno je odrediti:

- standardno radno vrijeme ( količinski standard),

- standardnu cijenu rada po satu ( cjenovni standard).

Usporedbom standardnog troška rada sa stvarnim troškovima, utvrđuju se odstupanja koja su

dalje predmet analize koja će utvrditi razloge odstupanja i odgovornost za njih.Odstupanje

može biti pozitivno i negativno, te količinsko odstupanje direktnog rada. Odstupanje od

standardnih količina rada naziva se odstupanje od učinkovitosti. Standardna količina

direktnog rada smatra se granicom učinkovitosti direktnog rada. Putem standardnih troškova

direktnog rada i odstupanja utvrđuje se efikasnost proizvodnog procesa. Odgovornost za

količinska odstupanja direktnog rada leži na menadžeru proizvodnje.

Troškovi osoblja (ljudskih potencijala) sadrži sve mjere u području zaposlenika, isplate

zaposlenicima , uvećane za zakonska i dobrovoljna davanja. Troškovi se dijele na:

- troškove primanja zaposlenika (oglašavanje, testove, premještaj, uvođenje u posao,

opremanje i dr.),

- troškove razvoja zaposlenika (obrazovanje, unapređenja te prekvalifikacija),

- troškove naknada i plaća.

Tabela: Elementi troškova rada

Br.

Zaposlenih

Iznos u kn

PLAĆE - osnovna plaća

8 Računovodstvo i financije, stručni članak UDK 657.2, BR. 9/2007.g.

8

Page 9: TROŠKOVI OSOBLJA

ZA IZVRŠENI RAD - dodaci na plaću:

- dodatak za radni staž

- dodatak za prekovremeni rad

- dodatak za noćni rad

- dodatak za rad u

dane blagdana

- dodatak za smjenski rad

- dodatak za otežane

radne uvjete

- dodatak za troškove prehrane

tijekom rada

- stimulativni dio plaće

NADOKNADE

PLAĆE NA TERET

POSLODAVCA

- nadoknada plaće za godišnji

odmor

- nadoknada plaće za

dane blagdana

- nadoknada plaće za

plaćeni dopust

- nadoknada plaće za zastoj u

poslu

- nadoknada

plaće povjerenicima sindikata

- nadoknada plaće povjereniku

zaštite na radu

NADOKNADE I

TROŠKOVI U VEZI

S RADOM

- troškovi prijevoza na posao i

s posla

- dnevnice za službeni put

- troškovi prijevoza

na službenom putu

- upotreba

privatnog automobila

- troškovi zaštite na radu

- osiguranje od nesreće

9

Page 10: TROŠKOVI OSOBLJA

na poslu

- troškovi obrazovanja

za potrebe posla

- troškovi obrazovanja

za zaštitu na radu

- obvezni preventivni

i liječnički pregledi

NAGRADE,

POTPORE,

OTPREMNINE I

DRUGI SOCIJALNI

PRIMICI

ZAPOSLENIH

- jubilarne nagrade

- otpremnine za odlazak

u mirovinu

- otpremnine za

poslovno uvjetovani otkaz

- potpore zbog

invalidnosti zaposlenika

- potpore obitelji zbog

smrti zaposlenika

- potpore zbog

bolovanja zaposlenika

- prigodne godišnje nagrade

- prigodne nagrade

djeci zaposlenika

Izvor: Zuber M.: Planiranje troškova rada, u: Spajić, F.(ur.): Planiranje u funkciji

upravljanja, RIF , Zagreb,1999., p.129.

Plaća za obavljeni rad može biti:

1. osnovna plaća po vremenu,

2. osnovna plaća po učinku,

3. plaća za iznadprosječne učinke (stimulacija).

Treba razlikovati pojmove:

- bruto plaća (obračunati iznos koji obuhvaća dohodak zaposlenika sa obveznim

doprinosima za mirovinsko – socijalno osiguranje),

10

Page 11: TROŠKOVI OSOBLJA

- dohodak (bruto prihod zaposlenika ostvaren radom ili po osnovi radnog odnosa, iz

kojeg on plaća porez i prirez),

- neto plaća (dio dohotka koji ostaje nakon obustave i i uplate poreza i prireza),

- doprinosi na bruto plaću (obveza poslodavca, osnovica im je bruto plaća).

Člankom 90. Zakona o radu (Narodne novine br. 137/04 – pročišćeni tekst i 68/05 – Odluka

ustavnog suda) propisano je da se plaća radniku isplaćuje u novcu, te da se pod plaćom smatra

plaća u bruto iznosu što predstavlja temeljno pravo radnika.9

Međutim, poreznim propisima primici radnika u naravi također se smatraju plaćom odnosno

dohotkom od nesamostalnog rada.

Pod plaćom u naravi smatraju se primici radnika po osnovi radnog odnosa koji su određeni u

naravi, a ne u novcu i koji su u pravilu određeni ugovorom o radu između radnika i

poslodavca, ili nekim drugim izvorom radnog prava (kolektivnim ugovorom, pravilnikom o

radu.) .10

Sukladno Pravilniku o porezu na dohodak (N. N. 95/05) primicima u naravi smatra se:

- korištenje poslovnih zgrada, odmarališta, stambenih zgrada i stanova,

- korištenje kredita uz kamate ispod 4%,

- primici ostvareni u dobrima i uslugama bez ili uz djelomičnu naknadu, darovima i

ugošćenjima,

- primici po osnovi manjkova na imovini,primici u dobrima i uslugama koji se daju

radnicima bez naknade ili uz djelomičnu naknadu čija je pojedinačna vrijednost iznad

400,00 kuna i dr.

Navedene vrste primitaka u naravi misu zaključene jer to mogu biti i svi drugi primici u svezi

i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, a koji nisu izravne ili neizravne novčane

isplate i doznake.

3.2. Knjigovodstvene isprave

9 M. Friganović, Računovodstvo i porezi u praksi, Plaće i naknade, časopis br.11/2006.g., str.132.10 .op.cit. str.132.

11

Page 12: TROŠKOVI OSOBLJA

Knjigovodstvene isprave o plaćama radnika možemo podijeliti u dvije skupine:

1. isprave na temelju kojih se obračunavaju plaće,

2. isprave za knjiženje plaća..

Glavna podloga za knjiženje plaća je platna lista - isplatna lista - poimenični obračun plaće

svakog zaposlenika na temelju kojeg se obavljaju knjiženja u analitičkoj knjizi.

Kada se plaće obračunavaju na računalu prijenos u troškovno knjigovodstvo ili temeljnica za

knjiženje ispostavlja se automatski (ako to dozvoljava baza podataka).

3.3. Poslovne knjige i evidencije

"Četiri najznačajnija kriterija koja se primjenjuju jednako u financijskom računovodstvu svih

vrsta poduzetnika su:

- primjena sustava dvojnog knjigovodstva,

- primjena načela nastanka događaja,

- obveza vođenja poslovnih knjiga koje čine : dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige,

- obveza izrade temeljnih financijskih izvještaja tj.: bilance , računa dobiti i gubitka,

izvještaja o novčanom toku, izvještaja o promjenama kapitala i bilješki uz financijske

izvještaje."11

Analitiku plaća potrebno je uskladiti na nekoliko razina:

- s troškovnim knjigovodstvom,

- s glavnim (financijskim) knjigovodstvom,

- s kadrovskom službom,

- sa službama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i poreznom upravom.

Pomoćne knjige i evidencije

11 Belak: Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & Partneri d.o.o. Zagreb 2006.g. str.16

12

Page 13: TROŠKOVI OSOBLJA

Isplatna lista je pojedinačni obračun plaće za svakog pojedinog radnika na temelju kojeg se

obavljaju knjiženja u analitičkoj knjizi, u sintetičkom - financijskom knjigovodstvu knjiži se

skupna isplatna lista za sve radnike.

Porezna kartica (obrazac PK- 1 tj. IP obrazac) - vodi je poslodavac mjesečno prema bruto

plaći, obračunatim i uplaćenim doprinosima iz plaće, poreznim olakšicama i obračunatom i

uplaćenom porezu i prirezu.

Porezna kartica (PK-2) – vodi je poslodavac za one koji rade kod dva ili više poslodavaca (ne

priznaju se porezne olakšice jer ih zaposlenik ostvaruje kod onog poslodavca koji vodi

obrazac PK -1).

Izvještaj o dohotku (obrazac ID) – mjesečni izvještaj koji poslodavac dostavlja Poreznoj

upravi o ukupno obračunatim i plaćenim porezima i prirezima iz dohotka.

Obrazac RS – popunjava poslodavac sa zbrojnim i poimeničnim podacima o obračunatim

doprinosima, porezu, prirezu i neto plaći zaposlenika, te ga dostavlja Registru osiguranika

(REGOS). Na temelju njega utvrđuje se staž mirovinskog osiguranja i osnovica za utvrđivanje

mirovine.

Kartoteka obustava plaća- evidencija administrativnih i sudskih rješenja o obustavama iz

plaće zaposlenika (krediti i sl.).

"Učinak koji zarada i isplata plaća ima na računovodstvenu evidenciju zamršeniji je od

jednostavnog povećanja rashoda za plaće i smanjenja novca. Razlog tomu leži u činjenici da

se, pri zaradi ili isplati plaća, gotovo automatski javljaju i neke druge transakcije."12

Od bruto zarade moraju se oduzeti doprinosi za socijalno i zdravstveno osiguranje u skladu sa

zakonom, porez na dohodak, razne sindikalne članarine i sl. Ta izdvajanja nisu trošak

poslodavca. Poslodavac djeluje kao posrednik pri naplati za državu. Zadržavanje tih svota i

kasnije prenošenje državi ne utječe na čisti dobitak ili vlasnički kapital poslodavca.

Zadržavanje stvara obvezu, a prijenos sredstava državi plaćanje te obveze. Nakon svih

izdvajanja radniku se isplaćuje neto dohodak.

12 Anthonv- Reece : Računovodstvo – Financijsko i upravljačko računovodstvo, RRIF, Zagreb,2004.g. str.215

13

Page 14: TROŠKOVI OSOBLJA

Poslodavac mora platiti davanja jednaka svoti zaposlenikova doprinosa za socijalno i

zdravstveno, doprinos za zapošljavanje nezaposlenih. Udio poslodavca u ovim izdvajanjima

je element troška.

Knjiženja u dnevniku: 13

1) Kad se plaće zarađuju

Trošak plaća - D

Obveze za plaće - P

Trošak izdvajanja za zaposlene - D

Obveze izdvajanja za zaposlene - P

2) Kad se plaća zaposleniku

Obveze za plaće - D

Novac - P

Obveze izdvajanja za zaposlene - P

3) Kad se plaća državi

Obveze izdvajanja za zaposlene

- za socijalno i zdravstveno osiguranje - D

- za osiguranje nezaposlenih - D

- obveza poreza na dohodak - D

Novac - P

Navedena knjiženja mogu se provesti za sve zaposlenike zajedno, ali zakon zahtijeva vođenje

evidencije o izdvajanjima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i porez na dohodak za

svakog zaposlenika posebno.

Osim plaća u novcu poduzeća za svoje zaposlenike osiguravaju i dodatne materijalne

pogodnosti koje mogu iznositi i do 40% plaće. Te svote su trošak razdoblja u kojem je

zaposlenik radio, isto kao i novčane naknade.

13 Ibid.str.216

14

Page 15: TROŠKOVI OSOBLJA

Vrsta troškova koju poslodavci nadoknađuju najvećem broju radnika su troškovi prijevoza za

dolazak na posao i s posla.14

U izvorima radnog prava ugovara se – određuje koje troškove i u kojem opsegu radniku

nadoknađuje poslodavac. To su troškovi : izdaci za radnu odjeću i obuću, prijevoz na

službenom putu, izdaci za stručnu literaturu i sl. U Republici Hrvatskoj je proširena primjena

šest granskih kolektivnih ugovora: trgovina, graditeljstvo, ugostiteljstvo, putničke agencije,

drvna i papirna industrija te obrtništvo. U svima je propisana obveza poslodavca da radnicima

nadoknađuje troškove prijevoza. Sve osobe zaposlene u državnim i javnim službama imaju

pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao.

Vjerodostojna dokumentacija za priznavanje izdataka za prijevoz je ona koja sadrži dva

podatka:

- relaciju prijevoza koju priznaje određenom radniku kao nužnu za dolazak na posao i

- cijenu javnog prijevoza na toj relaciji, po tarifi po kojoj nadoknađuje troškove

prijevoza (pojedinačna vožnja, mjesečna ili godišnja karta).

Dokumentacija kojom se dokazuju uvjeti za neoporezivu isplatu naknade troškova prijevoza

je slijedeća:

- karta za prijevoz, koju radnik uručuje poslodavcu, nakon iskorištenja,

- potvrda o cijeni prijevoza na određenoj lokaciji koju izdaje javni prijevoznik , a koja

vrijedi sve dok se ne promijeni cijena prijevoza na odnosnoj relaciji,

- račun javnog prijevoznika (u slučaju kad poslodavac kupuje karte i uručuje ih

radnicima).

Tijekom službenog putovanja, radniku nastaju određeni izdaci koje mu poslodavac

nadoknađuje u skladu s izvorima radnog prava koji ga obvezuju. Visinu nastalih izdataka

radnik dokazuje ispravama i obračunima koje prilaže uz putni nalog.15

Prije početka službenog putovanja poslodavac izdaje radniku nalog za službeno putovanje, u

kojem navodi razloge upućivanja na putovanje, očekivano trajanje, uvjete i način nadoknade

troškova. Poslodavac može radniku unaprijed isplatiti određenu akontaciju za troškove

putovanja.14 Zuber: Naknada troškova dolaska na posao ,Računovodstvo i financije, časopis br. 8/2007.g str.2415 Sirovica: Dokumenti kojima se dokazuju izdaci za službena putovanja, računovodstvo i financije, časopis br. 8/2007, str.31

15

Page 16: TROŠKOVI OSOBLJA

Isprave kojim se dokazuju troškovi službenog putovanja, a koje se prilažu uz putni nalog,

smatraju se urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, ako se iz njih može

nedvosmisleno utvrditi mjesto i vrijeme njihova sastavljanja i njihov materijalni sadržaj, što

znači da nedvojbeno i istinito predstavljaju poslovni događaj, odnosno vrijednost i vrijeme

nastanka poslovne promjene povodom koje su sastavljene (sukladno Zakonu o računovodstvu

N. N 146/05 čl. 3.-7.). Tijekom službenog putovanja nastaju izdaci: za smještaj, prijevoz,

prehranu (nadoknađuju se iz dnevnice), ostali izdaci.

Dnevnica za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu služi za pokriće izdataka prehrane,

pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.

4. ZAKLJUČAK

Ljudski potencijali su ukupna znanja, vještine, sposobnosti, kreativne mogućnosti, motivacija

i odanost kojom raspolaže neka organizacija (ili društvo). To je intelektualna i psihiička

energijakoju organizacija može oragnizirati na ostvarivanju ciljeva i razvoja poslovanja .

( Bahtijarević Šiber, 1999.)16

16 www.asterix.fthm.hr – Planiranje ljudskih potencijala -Doc.Dr. sc. Helga Maškarin ( 05.10.2007.)

16

Page 17: TROŠKOVI OSOBLJA

Došlo je do promjene u pristupu ljudskoj dimenziji organizacijske uspješnosti; ljudi se ne

tretiraju kao sredstvo ili proizvodni faktor već kao kapital i razvojni resurs, te temeljna

strategijska prednost.

Prema Analizi financijskih rezultata poduzetnika Republike Hrvatske u 2006.g.- prema

obrađenim podacima godišnjih financijskih izvještaja zaprimljenih u Registru godišnjih

financijskih izvještaja u 2006.g. porasle su plaće, nominalni porast bruto plaća bio je 6,2%,

prema 4,4% u 2005.g.

U strukturi ukupnih rashoda u posljednjih pet godina udio troškova osoblja u ukupnim

rashodima poduzetnika obveznika poreza na dobit kretao se oko 12%. Tako se u 2001. godini

11,8% ukupnih rashoda odnosilo se na troškove osoblja da bi se u 2002.g. povećalo na

12,4% i smanjilo na 12,2% u 2006.g. (izvadak iz teksta).

LITERATURA

1. Knjige:1. Anthonv- Reece: Računovodstvo – Financijsko i upravljačko računovodstvo, RRIF,

Zagreb, 2004. g.

2. Belak: Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima,

Zgombić & Partneri d.o.o. Zagreb 2006. g.

17

Page 18: TROŠKOVI OSOBLJA

3. Jelavić, P. Ravlić, A. Starčević, J. Šamanović: Ekonomika poduzeća, Ekonomski

fakultet Zagreb, 1993.g.

4. Zuber M.: Planiranje troškova rada, u: Spajić, F.(ur.): Planiranje u funkciji upravljanja,

RIF , Zagreb,1999., p.129.

2. Časopisi:1. Friganović M., Računovodstvo i porezi u praksi, Plaće i naknade, časopis

br.11/2006.g., str.132.

2. Sirovica: Dokumenti kojima se dokazuju izdaci za službena putovanja, računovodstvo

i financije, časopis br. 8/2007, str. 31.

3. Zuber: Naknada troškova dolaska na posao, Računovodstvo i financije, časopis br.

8/2007.g str. 24.

3. Internet stranice:1. www.asterix.fthm.hr – Planiranje ljudskih potencijala -Doc.Dr. sc. Helga Maškarin

( 05.10.2007.)

2. www.efos.hr./nasatavnici/jmesarić ( 05.10.2007.)

POPIS PRILOGA:

Tabela: Elementi troškova rada

Izvor: Zuber M.: Planiranje troškova rada, u: Spajić, F.( ur.): Planiranje u funkciji upravljanja,

RIF , Zagreb,1999., p.129 str.

18