TROŠKOVI PROIZVODNJE

SVAKI PROIZVODNI FAKTOR IMA SVOJ PRINOS:-NAJAMNINA – PRINOS NNA RADNU SNAGU-KAMATA –PRINOS NA KAPITAL-PROFIT – PRINOS NA FAKTORE PROIZVODNJE

EKSPLICITNI TROŠKOVI SU TROŠK. KOJE PREDUZ. PLAĆA TREĆIM LICIMA ZA NOVČANE IZDATKE ZA:-NAJAMNINU RADNICIMA-SIROVINE DOBAVLJAČIMA /DIO AMORTIZACIJE.../-ENERGIJU – EDB...

UKUPNI TROŠKOVI PREDUZEĆA

SADRŽE:-EKSPLICITNE TROŠKOVE PLUS-PREUZETE OBAVEZE ILI IMPLICITNE TROŠKOVE ILI TROŠKOVI OPORTUNITETA (prinos na rad vlasnika, kamata na prinos na kapital vlasnika, renta na prinos na zemlju vlasnika...)

FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI

• TROŠKOVI SU NOVČANI IZRAZ UTROŠAKA FAKTORA PROIZVODNJE, I TO:– RADNE SNAGE– PREDMETA RADA I – SREDSTAVA ZA RAD

• OSNOVNA PODJELA TROŠKOVA JE:– PREMA DUŽINI TRAJANJA:

a)NA TROŠKOVE U DUGOM ROKU I

b)TROŠKOVE U KRATKOM ROKU

FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI

• UKUPNI TROŠKOVI SE DIJELE NA FIKSNE I VARIJABILNE

• FIKSNI TROŠKOVI SU NEPROMJENLJIVI U UKUPNOM IZNOSU BEZ OBZIRA NA PROMJENE OBIMA PROIZVODNJE, ALI SE STALNO SMANJUJU PO JEDINICI PROIZVODA AKO SE POVEĆAVA PROIZVODNJA

ZAKONITOSTI FIKSNIH TROŠKOVA

A) U KRATKOM ROKU UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI SU UVIJEK KONSTANTNI

B) STEPEN REAGIBILNOSTI UKUPNIH FIKSNIH TROŠKOVA RAVAN JE NULI

C) PROSJEČNI FIKSNI TROŠKOVI SU STALNO OPADAJUĆI

VARIJABILNI TROŠKOVI

• VARIJABILNI TROŠKOVI U UKUPNOM IZNOSU SE MIJENJAJU SE PREMA PROMJENAMA OBIMA PROIZVODNJE

• ONI SE POVEĆAVAJU KADA SE POVEĆAVA PROIZVODNJA I OBRNUTO

• SMANJUJU SE KADA SE SMANJUJE PROIZVODNJA• TIOPIČAN PRIMJER JE RADNI UČINAK RADNIKA

PROSJEČNI VARIJABILNI TROŠKOVI

• VARIJABILNOST JEDNOG TROŠKA POJMOBNO SE NE ODREĐUJE NA BAZI POSMATRANJA PROSJEČNOG, VEĆ UKUPNOG TROŠKA.

• DOK UKUPNI TROŠAK DATE VRSTE (VARIJABILNOG KARAKRETA) VARIRA PREMA PROMJENAMA OBIMA PROIZVODNJE, DOTLE JE NJEGOV PROSJEČNI TROŠAK U JEDNOJ VEOMA ŠIROKOJ GRANICI KRETANJA PROIZVODNJE, UGLAVNOM, KONSTANTAN.

PROSJEČNI I MARGINALNI TROŠKOVI

• PROSJEČNE TROŠKOVE DOBIJEMO KADA UKUPNE TROŠKOVE PODIJELIMO SA ODGOVARAJUĆIM OBIMOM PROIZVODNJE.

Ukupni troškovi

Prosječni troškovi= ----------------------------------

Obim proizvodnje

• KADA SE PODIJELI PRIRAŠTAJ TROŠKOVA SA PRIRAŠTAJEM OBIMA PROIZVODNJE DOBIJAMO MARGINALNE TROŠKOVE

Priraštaj troškova

Marginalni troškovi=----------------------------------------------

Priraštaj proizvodnje

ODNOS IZMEĐU UKUPNIH, PROSJEČNIH I MARGINALNIH TROŠKOVA

• KADA SU POZNATE CIJENE INPUTA I NJIHOVE UTROŠENE KOLIČINE U PROIZVODNJI ODREĐENOG OTPUTA, JEDNOSTAVNA JE ARITMETIKA UTVRDITI SVE UKUPNE TROŠKOVE.

• IZ NJIH JE LAKO IZVESTI GRANIČNE I PROSJEČNE TROŠKOVE.

TRŽIŠTE I KONKURENCIJA

• SVOJINA I TRŽIŠTE SU DVIJE OSNOVNE INSTITUCIJE EKONOMSKOG SISTEMA

• SVOJINA ODREĐUJE KO ĆE BITI NA TRŽIŠTU DOK TRŽIŠTE PREDSTAVLJA UREĐENI I USTALJENI POSTUPAK ODVIJANJA RAZMJENE (uz odgovarajuću pravnu zaštitu države)

• Tržište podrazumjeva postojanje određenog mehanizma na osnovu koga se povezuju kupci i prodavci.

• OVO POVEZIVANJE ODVIJA SE PUTEM ZAKLJUČIVANJA VRLO RAZLIČITIH UGOVORA IZMEĐU

KUPACA I PRODAVACA.

VRSTE TRŽIŠTA

• PIJACE, SAMOPOSLUGE, DRUGE VRSTE PRODAVNICA• NACIONALNI SAJMOVI I (PRODUKTNE) IBERZE• SA PLAĆANJEM ODMAH ILI NA KREDIT• ZAVISNO OD PREDMETA TRGOVINE POSTOJE:

a) Tržište robe i usluga

b) Tržište faktora proizvodnje (rad, kapital i zemljište)

c) Tržište novca, HoV i dr. finan. instrumenata.

d) ZA TRŽIŠTE JE KARAKTERISTIČNO DECENTRALIZOVANO ODLUČIVANJE uz neizvjesnost

FUNKCIJE TRŽIŠTA

• OSNOVNA FUNKCIJA JE DA POVEZUJE PROIZVODNJU I POTROŠNJU UZ DECENTRALIZOVANO ODLUČIVANJE.

• POSTOJE 4 OSNOVNE FUNKCIJE TRŽIŠTA:

1) INFORMATIVNA FUNKCIJA-pruža podatke o stanju ponude i tražnje robama i uslugama

2) SELEKTIVNA FUNKCIJA, tržište vrši selekciju privrednih subjekata-nagrađuje uspješne-kažnjava neuspješne,

3)ALOKATIVNA -Odgovarajuća raspodjela resursa zemlje

4) DISTRIBUTIVNA, Primarna raspodjela BDP predstavlja određ.cijena faktora proizvodnje-prim. raspodj.dohodaka

KLASIFIKACIJA TRŽIŠTA

• PREMA PROSTORNOJ KOMPONENTI• LOKALNO• REGIONALNO• NACIONALNO I• MEĐUNARODNO (SVJETSKO) TRŽIŠTE

• PREMA VRSTI PROIZVODA:– TRŽITE PROIZVODNIH DOBARA,– TRŽIŠTE USLUGA– TRŽIŠTE NOVCA– TRŽIŠTE RADNE SNAGE...

KLASIFIKACIJA - NASTAVAK

• PREMA USLOVIMA RAZMJENE– SLOBODNO TRŽIŠTE– VEZANO TRŽIŠTE (držvne ceijene, standard, kvalitet...)

• PREMA KARAKTERU DOMINIRAJUĆIH ODNOSA UČESNIKA– MONOPOLSKO– OLIGOPOLSKO I– KONKURENTNO...

KLASIFIKACIJA - NASTAVAK

• PREMA PRAVNIM PROPISIMA KOJIMA SE REGULIŠE KUPOVINA I PRODAJA– OTVORENO– ZATVOTENO TRŽIŠTE

• PREMA KARAKTERU PROIZVODA– HOMOGENA (ista vrsta robe)– HETEROGENA (nije ista vrsta robe)

OSNOVNA OBILJEŽJA SAVREMENE TRŽIŠNE KONKURENCIJE

• TRŽIŠTE POTPUNE KONKURENCIJE KARAKTERIŠE:

a) Veliki broj učesnika (kupaca i prodavaca)

b) Visok stepen homogenosti (standardna roba)

c) Potpuna sloboda ulaženja i izlaženja sa tzržišta

d) Savrčena informisanost o tržišnim kretanjima,

e) Pokretljivost inputa u dužem vremenskom periodu.• U USLOVIMA POTPUNE KONKURENCIJE NI JEDNO

PREDUZEĆE NE SMIJE IMATI DOMINANTNA POLOŽAJ NA TRŽIŠTU...

NEPOTPUNA KONKURENCIJA

• MONOPOL: (mono-jedan, polis-prodavac)• TO JE OSNOVNI OBLIK NEPOTPUNE TRŽIŠNE

KONKURENCIJE-PREDSTAVLJA TRŽIŠNU MOĆ• Postoji samo jedan prodavac s potpunom kontrolom nad

cijelim privrednim sektorom (el.energija,nafta, gas,voda)• MONOPOLSKA POZICIJA U PRAKSI NAJČEŠĆE JE

REZULTAT EKSKLUZIVNE KONTROLE NAD ULAZNIM SIROVINAMA KOJE SE NE MOGU DUPLIRATI, UKLJUČUJUĆI TU I PREFERENCE I UKUSE POTROŠAČA.

OLIGOPOL

• STANJE NA TRŽIŠTU KADA SAMO NEKOLIKO PRODAVACA NUDI PROIZVOD KOJI JE SLIČAN ILI IDENTIČAN DRUGIM PROIZVODIMA

• KARAKTERISTIKA- SKORO SVA PROIZVODNJA OTPADA NA SAMO NEKOLIKO PREDUZEĆA

• OLIG PREDUZEĆA MORAJU DA DONOSE STRATEŠKE ODLUKE. O VISINI CIJENE, OBIMU PROIZVODNJE, INVESTICIJAMA, MENADŽMENT MORA DA PREDUZME STRATEŠ. RAZMATRANJE IMAJUĆI U VIDU PONAŠANJE KONKURENCIJE