51

UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

  • Upload
    doananh

  • View
    214

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU

PODRAVSKE BANKE D.D.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo troškova

Mentor: prof.dr.sc. Mira Dimitrić

Student: Marko Bulić

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0067338049

Rijeka, rujan 2013.

Page 2: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

2

SADRŽAJ

1. UVOD 3

1.1. Predmet i ciljevi rada 3

1.2. Metode istraživanja i struktura rada 3

2. OBRAČUN TROŠKOVA U BANKAMA 5

2.1. Definiranje i podjela troškova 5

2.2. Karakteristike troškova u bankama 7

2.3. Ciljevi i metode obračuna troškova 9

3. RAČUNOVODSTVENO IZVJEŠĆIVANJE 12

3.1. Eksterno izvješćivanje 13

3.4. Interno izvješćivanje 20

4. UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA U PODRAVSKOJ BANCI D.D. 22

4.1. Osnovni podaci o Podravskoj banci d.d. 26

4.2. Računovodstvene politike Podravske banke d.d. 28

4.3. Odgovornost rukovodstva Banke za izvještaje 28

4.4. Računovodstvene politike – rashodi 28

4.5. Financijski pokazatelji poslovanja i uspješnosti upravljanja troškovima 34

5. ZAKLJUČAK 48

Page 3: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

3

1. UVOD

1.1. Predmet i ciljevi rada

Troškovi su jedno od područja u kojem menadžment ima mogućnost da osigura prednost

poduzeća nad svojom konkurencijom u okruženju te tako osigurati tržišnu prednost i

povoljnije rezultate poslovanja. Menadžment mora poznavati, proučavati i znati upravljati

troškovima u poduzeću.

Upravljanje troškovima je konstantno nastojanje za smanjenje troškova, u svrhu postizanja što

boljeg poslovnog rezultata, tj. nastoji se da se uz što niže troškove, ostvari što bolji poslovni

rezultat, ali bez dugoročnih negativnih posljedica na poslovanje i tržišnu poziciju. S druge

strane, upravljanje troškovima ne znači smanjenje svih troškova, već se nastoji smanjiti ili

eliminirati nepotrebne troškove činitelja poslovnog procesa.

Predmet ovog istraživanja je poslovanje banke i način upravljanja troškovima na primjeru

Podravske banka d.d., tj. kako Banka evidentira, kontrolira i analizira troškove te učinkovito

upravlja istima i na taj način ostvaruje vrhunske poslovne rezultate.

Menadžment treba postaviti ciljeve poslovanja te uz najniže troškove osigurati organizaciju

rada, izbor tehnologije i kadrova koji se mogu uspješno nositi sa zahtjevima poslovanja. Osim

toga, potrebno je osigurati optimalno planiranje troškova po strukturi, dinamici, izvorima i

namjeni te uz pomoć informatičke tehnologije osigurati praćenje svih relevantnih informacija

koje utječu i mogu utjecati na sniženje i optimizaciju troškova. Računovodstveno praćenje

troškova treba osiguravati točne i kvalitetne informacije o stanju i kretanju troškova. Analize

trebaju pravovremeno utvrditi uzroke odstupanja od planiranih i ostvarenih troškova te njihov

utjecaj na poslovanje Banke.

1.2. Metode istraživanja i struktura rada

Pri izradi diplomskog rada korištene su znanstvene metode istraživanja: induktivna i

deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda generalizacije i specijalizacije, metoda

klasifikacije i deskripcije, statistička i matematička metoda te komparativna metoda.

Ovaj diplomski rad se sastoji od 5 međusobno povezanih dijelova koji proizlaze iz navedenog

i obrazloženog predmeta istraživanja te svrhe i ciljeva istraživanja.

Page 4: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

4

U prvom poglavlju, uvodnom dijelu diplomskog rada, predstavljeni su predmet, ciljevi,

metode i struktura istraživanja.

U drugom poglavlju s naslovom Obračun troškova u bankama dana je definicija i osnovne

značajke troškova, upravljanja troškovima te obračun troškova u funkciji poslovnog

odlučivanja u bankarstvu.

U trećem poglavlju s naslovom Računovodstveno izvješćivanje predstavljeno je interno

izvještavanje kroz teorijsko poimanje funkcija planiranja i upravljačkog računovodstva te

eksterno izvještavanje kroz prikaz poslovnih knjiga, knjigovodstvenih isprava i propisanog

kontnog plana za banke.

U četvrtom poglavlju s naslovom Upravljanje troškovima u Podravskoj banci d.d.

predstavljeno je poslovanje Podravske banke d.d. kroz osnovne informacije o istoj te

računovodstvene politike i pravila koja primjenjuje u svom poslovanju. U ovom je poglavlju

pojašnjeno na koji način Banka upravlja troškovima te je napravljena analiza troškova i

profitabilnost poslovanja Podravske banke d.d..

U petom poglavlju, završnom dijelu ovog diplomskog rada, dat je zaključak diplomskog rada.

Page 5: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

5

2. OBRAČUN TROŠKOVA U BANKAMA

U ovom poglavlju prezentiran je pojam troškova i upravljanja troškovima. Također je

prikazana podjela troškova prema različitim kriterijima te karakteristike obračuna troškova u

bankarstvu, ciljevi obračuna troškova u bankarstvu, metode upravljanja troškovima i obračun

troškova u funkciji poslovnog odlučivanja u bankama, s kojima ćemo doći do glavne

problematike ovog rada – Upravljanje troškovima banke.

2.1. Definiranje i podjela troškova

Postoje različite koncepcije i brojna pojmovna određenja troška, ali može se reći da troškovi

predstavljaju u novcu izraženu vrijednost utrošenih resursa u proizvodnji novih ili stvaranju

određenih učinaka.1

U užem smislu, troškovi se smatraju potrošnjom resursa sa svrhom izrade novih proizvoda.

Troškovi koji su shvaćeni na ovaj način imaju karakter prenesene vrijednosti. U najužem

smislu, troškovi predstavljaju svjesno uništavanje korisnih resursa u procesu proizvodnje s

ciljem dobivanja još korisnijih proizvoda, odnosno drugih učinaka. Možemo reći da troškovi

predstavljaju vrijednosno izražene utroške rada, materijala, trajne i tekuće imovine te tuđih

usluga zbog ostvarivanja određenih učinaka.

Navedenim pojmovnim određenjima troška zajedničko je da se u općem smislu troškovima

smatraju smanjivanje i nestanak postojećih resursa, ljudskih potencijala i ljudskog kapitala te

materijalnih i financijskih resursa. Jednako tako, za sva navedena pojmovna određenja troška

karakteristično je navođenje mogućnosti mjerenja, izračunavanja i izražavanja troškova u

novčanom iznosu. Ovo je vrlo značajno s aspekta planiranja, razvrstavanja, evidentiranja,

kontrole, analize i upravljanja troškovima.

Podjelu troškova moguće je izvršiti po raznim kriterijima. Podjela troškova evoluirala je s

razvojem ekonomske znanosti. Uobičajeni i najpoznatiji kriteriji podjele troškova su:2

- prema prirodnoj vrsti ili pojavnom obliku,

- prema poslovnim funkcijama,

- prema segmentu (centrima odgovornosti) i mjestima troška,

1 Drljača, M., Metode upravljanja troškovima, http://kvaliteta.inet.hr/t_Metode_%20Drljaca.pdf, 05.08.2012.

2 Majcen, Ž., Troškovi u teoriji i praksi, 2. izdanje, Informator, Zagreb, 1976., str. 38

Page 6: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

6

- prema načinu raspoređivanja na nositelje,

- prema reagiranju na stupanj zaposlenosti kapaciteta (dinamičnosti),

- prema načinu zaračunavanja pojedinom razdoblju,

- prema utjecaju na poslovni rezultat,

- prema ulaganju u poslovni proces,

- prema doprinosu kvaliteti.

Osnovna vrsta troškova, odnosno njihov osnovni oblik su prirodni troškovi. To znači da su svi

ostali troškovi prikazani u Tablici 1., u suštini i stvarno prirodni troškovi. U svakom od

ostalih troškova sadržani su i troškovi proizvodnih faktora, bilo da je riječ o svim

proizvodnim faktorima ili samo nekima od njih.

Tablica 1. Podjela troškova prema različitim kriterijima

R.B. Kriteriji Vrste troška

I. Troškovi prema prirodnoj

vrsti ili pojavnom obliku

(prirodni troškovi)

1. Troškovi trajne imovine

2. Troškovi tekuće imovine

3. Troškovi rada

4. Troškovi usluga

5. Ostali troškovi

II. Troškovi prema načinu

obuhvaćanja po poslovnim

funkcijama (funkcionalni

troškovi)

1. Troškovi planiranja, konstrukcije i projektiranja

2. Troškovi pripreme rada

3. Troškovi neposredne proizvodnje

4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije, uskladištenja

5. Troškovi financijskog poslovanja

6. Troškovi kontrole

III. Troškovi prema segmentu

(centrima odgovornosti) i

mjestima troška

1. Troškovi segmenta (proizvoda, organizacijske

jedinice, zemljopisnog segmenta)

2. Troškovi: profitnog centra, troškovnog centra,

prihodnog centra, investicijskog centra

3. Troškovi po mjestima troška

IV. Troškovi prema načinu

raspoređivanja na nositelje

1. Direktni (izravni) pojedinačni ili troškovi izrade

2. Indirektni (neizravni) opći ili režijski troškovi

V. Troškovi prema reagiranju 1. Fiksni troškovi (apsolutno fiksni i relativno fiksni)

Page 7: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

7

na stupanj zaposlenosti

kapaciteta (prema

dinamičnosti)

2. Varijabilni troškovi (progresivni, proporcionalni i

degresivni)

VI. Troškovi prema načinu

zaračunavanja pojedinom

razdoblju i mogućnosti

kontrole

1. Kontrolabilni (mogućnost kontrole znatna)

2. Nekontrolabilni (mogućnost kontrole ne znatna)

VII. Troškovi s obzirom na

utjecaj na poslovni rezultat

1. Pozitivni troškovi

2. Negativni troškovi

VIII. Troškovi prema ulaganju u

poslovni proces

1. Primarni troškovi (prvi put ulaze u proces)

2. Sekundarni troškovi (više puta ulaze u proces)

IX. Troškovi prema doprinosu

kvaliteti

1. Troškovi za kvalitetu (troškovi preventive i troškovi

ispitivanja)

2. Troškovi zbog (ne) kvalitete (troškovi unutarnjih

propusta i propusta uočenih nakon isporuke)

Izvor: Drljača, M., Metode upravljanja troškovima, Elektrika, broj 4, Zagreb, 2004., str. 3

U Tablici 1. prikazana podjela troškova u određenoj je mjeri uvjetovana propisima, njihovom

raspodjelom u računskom (kontnom) planu, ali i potrebama analize u organizaciji. Tako je

npr. za poslovno odlučivanje menadžmenta najviše hijerarhijske razine važna podjela

troškova po segmentu (centrima odgovornosti), dok je za niže hijerarhijske razine

menadžmenta važna podjela na fiksne i varijabilne, funkcionalna podjela i sl. Informacije o

troškovima značajne su za poslovno odlučivanje bez obzira o kojoj se menadžerskoj razini u

organizaciji radi.

2.2. Karakteristike troškova u bankama

Troškovi u bankama se po svom karakteru i prirodnoj vrsti značajno razlikuju od troškova

u proizvodnim poduzećima U bankama se ističu i promatraju: 1) prirodne vrste troškova –

troškovi amortizacije, troškovi usluga, materijalni troškovi, troškovi plaća, rezeviranja za

troškove i i rizike, i ostali troškovi poslovanja, 2) fiksni i varijabilni troškovi – fiksni troškovi

su troškovi čija je visina u određenom razdoblju nepromijenjena, primjerice troškovi poreza,

najma, kamata i dr. dok se varijablini troškovi mijenjaju prema promjeni aktivnosti

poslovanja i 3) direktni i indirektni troškovi – direktni troškovi Po svom karakteru, troškovi u

Page 8: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

8

bankama su najsličniji troškovima u uslužnim poduzećima što je s obzirom na djelatnost i

razumljivo.

Troškovi u bankarstvu se dijele na tri vrste troškova3:

a) troškovi pasivnih kamata

b) troškovi proizvodnih faktora i

c) oportunitetni troškovi.

U strukturi troškova banke dominira pasivna kamatna stopa koju banka plaća na pribavljene

depozite i druge izvore sredstava.

Obračun troškova pripada kritičnim faktorima uspjeha koji predstavljaju osnovu za efikasno i

efektivno poslovanje u suvremenom okruženju, koga odlikuju prije svega složenost i

dinamičnost. Općenito, kritični faktori uspjeha suvremenih banaka su: troškovi, kvaliteta i

vrijeme. Suština suvremenog bankarstva je u tome da su troškovi što niži, kvaliteta što veća, a

vrijeme izvršenja bankarske usluge što kraće, što direktno utječa na prihode i rezultat banke.

Troškovi kao bitna komponenta analize poslovanja odnose se na interno područje aktivnosti,

što daje vrlo širok prostor u mogućnosti djelovanja na njihovu visinu (u cilju poboljšanja

financijskog rezultata), u odnosu na prostor koji pruža povećanje prodajnih cijena, odnosno

cijena bankarskih usluga.

Iako se obračun troškova u uslužnim djelatnostima znatno kasnije pojavio i razvio, njegove

osnove su postavljene kroz problematiku proučavanja obračuna troškova u

proizvodnim poduzećima. Obračun troškova u uslužnom sektoru, pa samim tim i u

bankarstvu, predstavlja posebnu problematiku, prvenstveno zbog toga što su banke pored

interno, značajno orijentirane i na eksterno financijsko izvještavanje. Najznačajniji korisnici

eksternih izvještaja su dioničari, vjerovnici banke i centralna banka kao glavni regulator

financijskog tržišta i jamac likvidnosti i solventnosti bankarskog sektora. Naravno, i pored

naglaska na eksterne izvještaje, interni izvještaji za potrebe menadžmenta banke imaju

ogroman značaj u suvremenom poslovanju i ostvarivanju zadataka i ciljeva banke.

3 Babić, A., Mikroekonomska analiza banaka i struktura bankarskog tržišta u Hrvatskoj, Privredna kretanja i

ekonomska politika, 1996. - hrcak.srce.hr

Page 9: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

9

2.3. Ciljevi i metode obračuna troškova

Menadžment banke periodično izvještava o stanju i uspjehu banke pred vlasnicima

(dioničarima), vjerovnicima, poreznim organima te drugim zainteresiranim eksternim

korisnicima informacija. Uobičajeno se radi o godišnjem financijskom izvještavanju.

Instrumenti izvještavanja o stanju i uspjehu banke su bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj

o novčanom toku, izvještaj o promjenama kapitala i bilješke uz financijske izvještaje.

Upravljačka aktivnost izvješćivanja je u nadležnosti financijskog računovodstva, koje je u

bankama prilagođeno specifičnostima bankarskog poslovanja. Za financijsko računovodstvo

se kaže da je eksterno orijentirano iz najmanje dva razloga:

1. Poslovno-financijski odnosi sa okruženjem su glavni predmeti kojima se bavi financijsko

računovodstvo i

2. Ono je jedini informativni izvor o financijskom stanju i uspjehu banke za eksterne

korisnike.

Upravljačko računovodstvo je drugi bitan dio računovodstvene funkcije kao zaokružene

cjeline. Oslanjajući se na analitička knjigovodstva i druge analitičke informativne izvore,

njegov je cilj da računski obuhvati vrijednosno izražene utroške u banci i njihovu

transformaciju u prodane učinke, odnosno pružene bankarske usluge.

Upravljanje troškovima (Cost Management) je poseban način upravljanja poduzećem i

vođenja poslovanja koji najveću važnost u postizanju organizacijskih ciljeva poklanja

optimalizaciji troškova.4 U nastojanju poboljšanja odnosa ukupnih ulaganja i ukupnih

učinaka, o čemu zapravo i ovisi dobar poslovni rezultat, želi se utjecati na ulazne veličine

(input) u poslovni proces. Imperativ poslovnog rezultata praktički prisiljava menadžment

organizacije na primjenu različitih metoda upravljanja troškovima. Za tu svrhu razvijene su

metode i postupci, odnosno brojni modeli, koji menadžmentu organizacije osiguravaju

kritičnu masu informacija nužnih za donošenje odluka u cilju optimizacije troškova, na

temelju činjenica. To su:

a) metoda tradicionalnog upravljanja proizvodnim troškovima,

b) model upravljanja troškovima temeljenih na procesima,

c) model upravljanja troškovima temeljem aktivnosti,

4 Ibidem, str. 20-25

Page 10: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

10

d) model ciljnih troškova,

e) budžetiranje temeljeno na aktivnostima,

f) model bilance postignuća,

g) Kaizen troškovi,

h) analiza vrijednosti,

i) model upravljanja troškovima kvalitete i

drugi menadžerski koncepti kao odrednice utjecaja na razvoj modela informacijskog sustava

za upravljanje poslovnim procesima, odnosno cjelokupnim sustavom upravljanja organizacije.

Model tradicionalnog upravljanja proizvodnim troškovima je najstariji model. Prema ovom

modelu, troškovi se dijele na tri skupine, i to: troškove izravnog materijala, troškove izravnog

rada, i troškove proizvodne režije.

Modeli upravljanja troškovima temeljenih na procesima prate i vrednuju troškove proizvodnje

sukladno toku procesa proizvodnje po fazama. Prema ovoj metodi troškovi materijala i rada

terete se i prate prema fazama procesa proizvodnje, a troškovi proizvodne režije dodaju se

izravnim troškovima na razini svake faze uz primjenu određenih tzv. “ključeva“ rasporeda.

Model upravljanja troškovima temeljem aktivnosti jedni su od popularnijih na području

upravljanja troškovima. Oblikuju se temeljem metodologije koja mjeri troškove aktivnosti,

resursa i troškovnih objekata, pri čemu se resursi priključuju aktivnostima, dok se aktivnosti

priključuju troškovnim objektima na temelju opsega korištenja.

Model ciljnih troškova je model koji predstavlja računovodstveni oblik obuhvaćanja i

mjerenja troškova. Ciljni troškovi se mogu definirati podijelom na sastavnice proizvoda. U

kasnijim fazama to omogućuje njihovo praćenje, utvrđivanje odstupanja kao i uzrok

odstupanja.

Model budžetiranja temeljenog na aktivnosti polazi od utvrđivanja zahtjeva kupca/korisnika, a

ne utvrđivanja troškova. Interes ovog modela usmjeren je na kapacitet opreme i stupanj njene

dostatnosti za ispunjavanje zahtjeva koje postavlja kupac. Analizirajući kapacitete važno je

utvrditi kapacitete opreme i broj zaposlenih. Po izradi početnih kalkulacija ova metoda

analizira troškove koji proizlaze iz korištenja materijalnih resursa i ljudskih potencijala.

Model bilance postignuća je model odabranog skupa pokazatelja i mjera izvedenih iz

strategije tvrtke pomoću kojeg se planiraju i usmjeravaju aktivnosti poduzeća. Ovaj model se

temelji se na spoznaji o nedostacima postupaka obuhvaćanja troškova i četiri temeljne

perspektive pomoću kojih menedžment ima mogućnost preoblikovanja vlastite vizije i

strategije u poslovne aktivnosti.

Page 11: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

11

Model Kaizen troškova je oblikovan u japanskim poduzećima, ponajviše u automobilskoj

industriji. Suština ovog modela je u kontinuiranom smanjivanju troškova tijekom odvijanja

procesa proizvodnje primjenom različitih postupaka. Model polazi od pretpostavke da se sve

uvijek može napraviti bolje.

Model analize vrijednosti razvijen je 40-tih godina 20. stoljeća u kompaniji General Electric

Company, a polazi od pretpostavke timskog rješavanja konkretnog problema primjenom

funkcijske analize. To je postupak kojim se nastoji djelovati na kontinuirano smanjivanje

troškova, što znači da daje odgovor na pitanje mogu li se troškovi još smanjiti.

Model upravljanja troškovima koji pored kvantitativnih uključuju i kvalitativne elemente

kontrole temeljeni su na posebnoj disciplini koja se naziva „Total Quality Management“. Ovaj

model u upravljanje troškovima unosi jednu novu dimenziju koja sve više dobiva na važnosti.

Model se temelji na upravljanju ukupnim troškovima u kontekstu ostvarivanja profita

uključivo i dimenziju korištenja kapitala. Model uključuje i statističku kontrolu kvalitete,

dobrobit kupaca, održavanje ukupne proizvodnosti itd. Troškovi kvalitete su troškovi koji

nastaju pri osiguranju zadovoljavajuće kvalitete i zadobivanju povjerenja u nju, kao i gubici

koji se trpe kada kvaliteta nije postignuta. U suštini se dijele na: troškove za kvalitetu (s

pojavnim oblicima troškova preventive i ispitivanja) i na troškove zbog nekvalitete (s

pojavnim oblicima unutarnjih i vanjskih troškova nedostataka).

Svaki od navedenih modela može se koristiti za upravljanje troškovima. Međutim, navedeni

modeli nisu isključivi. Najčešće se u organizacijama nailazi na slučajeve kombinirane

primjene više različitih modela upravljanja troškovima.

Obračun troškova u bankama, kao i u svakim drugim poslovnim subjektima, čini ključnu

komponentu u ostvarivanju primarnog cilja poslovanja – pozitivnog financijskog rezultata.

Page 12: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

12

3. RAČUNOVODSTVENO IZVJEŠĆIVANJE

U ovom poglavlju upoznajemo se sa internim izvještavanjem i korisnicima internog

izvještavanja. Funkcija planiranja, i upravljačkog računovodstva te međuovisnost navedenih

funkcija prikazuju najvažnije dijelove poslovne organizacije s aspekta menadžmenta i

poslovnog upravljanja bankom. Isto tako upoznajemo se sa eksternim izvještavanjem kroz

poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i kontni plan za banke.

Vidljivo je na prvi pogled da postoji u odnosu na ostale gospodarske subjekte postoje znatne

razlike u formi izvještaja. Izvještaji koje sastavljaju banke i izvještaji koje sastavljaju

poduzeća razlikuju se ponajprije iz prirode poslovanja banaka odnosno iz specifičnosti

poslova koje banka kao financijska institucija obavlja.

Opće je poznato da banke primaju novčane depozite od najšire javnosti. Banka je jedina

institucija koja ima ovlaštenje primati depozite od svih sektora. Svi depoziti su iskazani u

pasivi bilance. S obzirom na navedeno dolazimo do zaključka da u obvezama banaka

značajan udio u pasivi banke imaju depoziti na žiro i tekućim računima te oročeni depoziti od

svih sektora. Država strogo kontrolira banke koje u Republici Hrvatskoj regulira HNB.

Financijski izvještaji banaka su strogo propisani i kontrolirani. Prikupljanje depozita je

primarna izvor financiranja banaka međutim nije i jedini. Banka osim depozitnih sredstava

može prikupljati sredstva primljenim kreditima od drugih financijskih institucija i ostalim

kreditima. Također Banka može prikupiti sredstva emisijom kratkoročnih i dugoročnih

vrijednosnih papira.

Na temelju prikupljenih izvora sredstva banka odobrava kredite, iz čega se zaključuje da su

prikupljanje depozita i odobravanje kredita glavne karakteristike poslovanja banaka u

usporedbi s ostalim financijskim institucijama i ostalim poslovnim subjektima. Važno je

pritom napomenuti da banke nisu jedini subjekti koji odobravaju kredite jer je moguće da

jedno poduzeće može dati kredit drugom poduzeću, da poduzeće može dati kredit svom

zaposleniku i sl. Ipak je odobravanje kredita glavna karakteristika poslovanja banaka odnosno

njihov osnovni posao. S obzirom na navedeno aktivu bilance banke u najvećem i

najznačajnijem udjelu zauzimaju krediti klijentima i krediti financijskim instutucijama.

Shodno tome, u računu dobiti i gubitka banke su kamatni prihodi i prihodi od naknada na

odobrene kredite. Istovremeno banke imaju obveze prema klijentima za kamate na

Page 13: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

13

prikupljene depozite odistih iz čega se može zaključiti da su najznačajniji rashodi koje banke

iskazuju u financijskim izvještajima, rashodi od kamata.

Osim depozitnog i kreditnog poslovanja, treća karakteristika poslovanja banaka je obavljanje

platnog prometa. Od usluga obavljanja platnog prometa banka ostvaruje prihode od naknada i

provizija.

3.1. Eksterno izvješćivanje

S ciljem utvrđivanja stanja i uspješnosti poslovanja neophodna je priprema financijskih

izvještaja banaka za potrebe kontrole, analize i revizije. Računovodstveni izvještaji trebaju

eksternim korisnicima dati i pružiti maksimalnu moguću količinu podataka i informacija o

financijskom položaju i stanju banke, u promatranom razdoblju.

Poslovne knjige

Predmet knjigovodstvene evidencije u poslovnim knjigama banke su poslovne promjene koje

imaju utjecaja na stanje imovine, obveza, prihoda, rashoda i raspored rezultata poslovanja. Da

bi neka poslovna promjena bila predmet knjigovodstvene evidencije mora ispuniti slijedeće

uvjete:5

- da je stvarna i nastala

- da izaziva ili će izazvati promjene na ekonomskim kategorijama (imovini, izvorima

imovine, prihodima, rashodima i poslovnom rezultatu)

- da postoji vjerodostojni iskaz promjene ili mogućnosti nastanka promjene

Svaki poslovni događaj ima utjecaja ili na bilancu banke, ili račun dobiti i gubitka, ili

potencijalne obveze ili potencijalnu imovinu te se iz tih razloga mora evidentirati.

Prilikom evidentiranja poslovnih promjena u poslovnim knjigama potrebno je osigurati:

- kontrolu podataka prije unosa

- kontrolu i potvrdu unesenih podataka

- ispravnost unesenih podataka

- uvid u promet i stanje računa pomočnih knjiga i Glavne knjige

- podatke za izvještavanje

5 Pravilnik o računovodstvu, Podravska banka d.d., Koprivnica, 2007., str. 3

Page 14: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

14

- čuvanje i arhiviranje podataka.

Poslovne knjige vode se sukladno načelima sustava dvojnog knjigovodstva.

Poslovne knjige čine:

- dnevnik,

- glavna knjiga

- pomoćne knjige ili analitičke evidencije.

Dnevnik je poslovna knjiga u kojoj su evidentirane sve knjigovodstvene promjene u jednom

danu. Knjigovodstvene promjene u Banci unose se u informatički sustav DABAR6 ili druge

aplikacije u skladu s ovlaštenjima zaposlenika. Osim knjiženja unesenih od strane ovlaštenih

osoba knjiženje generira i sam informatički sustav prema definiranim parametrima. Svi

prometi inicirani u analitičkom knjigovodstvu, evidentirani na dnevnicima analitičkog

knjigovodstva prenose se u glavnu knjigu u kojoj se formiraju dnevnici glavne knjige tzv.

Nalozi.

Nalozi sumiraju knjiženja iz analitika do konta Glavne knjige.

Nalog za glavnu knjigu sadrži slijedeće elemente i to:

- broj naloga

- datum knjiženja

- konto

- šifru valute

- poslovna jedinica

- promet u valuti (duguje)

- promet u valuti (potražuje)

- promet u kunama (duguje)

- promet u kunama (potražuje)

- ukupnan promet.

Dnevnik analitičkih knjiženja sadrži sve elemente kao i nalog za glavnu knjigu, ali dodatno

daje informaciju o svakom pojedinačnom klijentu, ili poslu sa tim klijentom za kojeg je

knjiženje napravljeno.

6 Dabar je bankarska aplikacija koja se sastoji se od nekoliko modula koji pokrivaju cjelokupni informacijski sustav

banke. Moduli su međusobno povezani te se kombiniraju i konfiguriraju prema potrebama korisnika.

Page 15: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

15

Glavna knjiga je osnovna knjigovodstvena evidencija promjena nastalih na imovini,

obvezama, kapitalu, rashodima, prihodima i rezultatu poslovanja, ali i na izvanbilančnim

zapisima. Glavnu knjigu čine dva međusobno autonomna dijela i to bilančni zapisi i

izvanbilančni zapisi. Raspored računa u Glavnoj knjizi temelji se na propisanom kontnom

planu.

Pomoćnim knjigama smatraju se analitičke evidencije o nastalim pojedinačnim poslovnim

promjenama koje se razvrstavaju po slijedećim skupinama:

- kreditno poslovanje

- depozitno poslovanje

- garantno i akreditivno poslovanje

- blagajničko i gotovinsko poslovanje

- vrijednosni papiri

- materijalna i nematerijalna imovina

- primanja zaposlenika

- kartično poslovanje

- kupci i dobavljači roba i usluga

- ulaganja u pridružena društva

- mandatni poslovi

- skrbnički poslovi

- derivatni financijski instrumenti

- izvanbilančna evidencija primljenih kolaterala

- izvanbilančne potencijalne obveze

- ostali izvanbilančni zapisi

Pomoćne knjige moraju po ukupnom prometu i stanju biti jednake prometu i stanju glavne

knjige. Pomoćne knjige, tj. analitička knjigovodstva se tjedno, mjesečno, kvartalno i godišnje

uspoređuju sa računima glavne knjige. Ta provjera se radi u službi računovodstva i

izvještavanja na temelju stanja analitike i usporedbom stanja glavne knjige Banke. Ukoliko se

prilikom provjere utvrde određene razlike u stanjima pomoćnih knjiga i glavne knjiga, tada

odgovorne osobe ručnim temeljnicama korigiraju stanja u glavnoj knjizi ili u analitičkom

knjigovodstvu.

Page 16: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

16

Knjigovodstvena isprava

Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, a koristi se kao

podloga pri unošenju podataka u poslovne knjige. Sadržaj knjigovodstvene isprave mora biti

takav da nedvojbeno i istinito predstavlja poslovnu promjenu i da obuhvaća sve podatke

potrebne za unos u poslovne knjige.

Evidentiranje podataka u poslovnim knjigama mora biti utemeljeno na ispravnim, urednim i

vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama. Navedeno mora biti iskontrolirano prije samog

unosa isprava u poslovne knjige banke. Ispravnost knjigovdstvenih isprava se kontrolira

provođenjem formalne i suštinske kontrole. Pod formalnom kontrolom podrazumijeva se

kontrola potpunosti sadržaja isprave (sadrži li isprava sve bitne elemente). Suštinska kontrola

obuhvaća kontrolu sa stajališta računske ispravnosti, logičnosti, istinitosti i usklađenosti sa

zakonskim propisima i aktima Banke.

Smatra se da je isprava za knjiženje uredna kad se iz nje nedvojbeno može utvrditi mjesto i

vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme

nastanka poslovne promjene u povodu koje je sastavljena. Najvažnije knjigovodstvene isprave

su:

blagajnička uplatnica – isprava koju blagajnik ispostavlja za svaku pojedinačnu uplatu

gotovog novca

blagajnička isplatnica – knjigovodstvena isprava koju blagajnik ispostavlja za svaku

pojedinačnu isplatu gotovog novca

Blagajnički dnevnik – isprava koja sadrži sve ispostavljene blagajničke uplatnice i

isplatnice

Nalog za plaćanje - Nalog za plaćanje namijenjen je prijenosu sredstava u zemlji i

inozemstvu i gotovinskom poslovanju sudionika platnog prometa. Obrazac naloga za

plaćanje sadržava sve potrebne podatke za plaćanje (bezgotovinski prijenos sredstava)

te za isplatu i uplatu gotovine

Ugovor o kreditu - ugovorom o kreditu banka se obvezuje korisniku kredita staviti na

raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vrijeme,

namjenski ili nenamjenski, a korisnik se obvezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i

dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je utvrđeno ugovorom.

Page 17: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

17

Kontni plan za banke

Banke su dužne voditi svoje poslovne knjige (glavnu knjigu) koristeći račune iz propisanog

kontnog plana za banke, na način propisan Uputom za primjenu kontnog plana.

Propisani kontni plan predstavlja osnovni organizacijski instrument računovodstvene funkcije,

putem kojeg se osigurava jednoobraznost u evidenciji, uporedivost, automatsko vođenje

bilančnih podataka na nivo poslovnog subjekta kao cjeline.

Imajući u vidu posebnosti za banke propisan je odgovarajući kontni plan za banke kako

slijedi:7

RASPORED RAZREDA:

Razred 0 Materijalna i nematerijalna imovina, trajna ulaganja i otkupljene vlastite dionice

Razred 1 Novčana sredstva, plemeniti metali, tekuća potraživanja i interni odnosi

Razred 2 Tekuće obveze i interni obračuni

Razred 3 Devizna sredstva

Razred 4 Plasmani u vrijednosne papire i slične financijske instrumente

Razred 5 Plasmani u kredite, depozite i financijski lizing

Razred 6 Rashodi i prihodi i financijski rezultat poslovanja

Razred 7 Obveze u devizama

Razred 8 Obveze u domaćoj valuti

Razred 9 Kapital i izvanbilančni zapisi

Svaki razred kontnog plana ima odgovarajuću ulogu i značaj. Promatrano sa aspekta obračuna

troškova ističe se značaj razreda 6 – Rashodi i prihodi i financijski rezultata poslovanja. Za

potrebe ovoga rada prikazan je rashodni dio:

60 KAMATNI TROŠKOVI

600 Kamatni troškovi na sredstva trgovačkih društava

601 Kamatni troškovi na sredstva financijskih institucija

602 Kamatni troškovi na sredstva državnih jedinica

603 Kamatni troškovi na sredstva neprofitnih institucija

7 Kontni plan za banke, Hrvatska Narodan Banka, http://www.hnb.hr/propisi/odluke-nadzor-kontrola/kontni-

plan/h-odluka-o-kontnom-planu-za-banke.pdf, 07.08.2012.

Page 18: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

18

604 Kamatni troškovi na sredstva stanovništva

605 Troškovi premija za osiguranje štednih uloga

606 Kamatni troškovi s osnove izdanih vlastitih dužničkih vrijednosnih papira i ugovora o

kamatnom SWAP-u

607 Neto tečajne razlike po obvezama na osnovi kamatnih troškova

608 Kamatni troškovi iz ranijih godina

609 Kamatni troškovi na sredstva stranih osoba

61 NEKAMATNI TROŠKOVI NA OSNOVI NAKNADA/PROVIZIJA ZA

BANKOVNE USLUGE

610 Troškovi naknada/provizija za bankovne usluge rezidenata

617 Neto tečajne razlike po obvezama za naknade/provizije u devizama

618 Neto tečajne razlike po obvezama za naknade/provizije s valutnom klauzulom

619 Troškovi naknada/provizija za bankovne usluge nerezidenata

62 OPĆI ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI I AMORTIZACIJA

620 Troškovi plaća i naknada plaća osoblju (bruto)

621 Troškovi doprinosa na plaće i naknade plaća

622 Troškovi naknada osoblju koje su predmet Općeg kolektivnog ugovora (osim dnevnica)

623 Troškovi materijala i slični troškovi

624 Troškovi usluga

625 Troškovi osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz

626 Troškovi službenog putovanja

627 Troškovi reprezentacije, reklame i propagande

628 Ostali administrativni troškovi

629 Amortizacija i vrijednosno usklađivanje materijalne i nematerijalne imovine

63 IZVANREDNI RASHODI, REZERVIRANJA ZA NEPREDVIĐENE OBVEZE I

OSTALI NEKAMATNI TROŠKOVI

630 Izvanredni rashodi

631 Troškovi rezerviranja za mirovine i druge obveze prema zaposlenicima

632 Troškovi rezerviranja za poreze i doprinose

633 Troškovi rezerviranja za sudske sporove pokrenute protiv banke

634 Porezi, doprinosi, članarine i druga davanja iz prihoda (osim poreza i doprinosa koji se

Page 19: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

19

odnose na plaće) (raspored ostalih računa ove skupine obavlja banka prema svojim

potrebama)

64 OSTALI NEKAMATNI PRIHODI/TROŠKOVI NA NETO OSNOVI

640 Neto tečajne razlike zbog svođenja deviznih pozicija bilance na srednji tečaj HNB-a

641 Neto tečajne razlike zbog svođenja pozicija bilance s valutnom klauzulom na ugovoreni

642 Vrijednosno usklađivanje ulaganja u zajedničke pothvate, pridružena društva i

podružnice koja se vrednuju po metodi troška

643 Dobitak/gubitak od aktivnosti trgovanja, vrijednosnog usklađivanja financijskih

instrumenta koji se vrednuju po fer vrijednosti i ugrađenih derivata

644 Dobitak/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine raspoložive za prodaju

645 Dobitak/gubitak od aktivnosti u kategoriji imovine koja se drži do dospijeća (u slučaju

prodaja prije roka dospijeća)

646 Dobitak/gubitak od transakcija zaštite

647 Troškovi vrijednosnog usklađivanja plasmana kod kojih su identificirani gubitci na

pojedinačnoj osnovi (rizična skupina “B” i “C”)

648 Troškovi vrijednosnog usklađivanja plasmana kod kojih nisu identificirani gubitci na

pojedinačnoj osnovi (plasmani skupine “A”)

649 Troškovi rezerviranja za gubitke na osnovi izvanbilančnih potencijalnih obveza

U zavisnosti od specifičnih poslova za koje su se pojedine banke specijalizirale, različiti

troškovi zauzimaju veći ili manji postotak u strukturi ukupnih rashoda banke. Ipak, u ukupnim

troškovima banke, zbog naglašeno financijske prirode poslova kojima se bave, dominantno

mjesto zauzimaju troškovi kamata, naknada i provizija.

Banka vodi poslovne knjige u skladu s kontnim planom za banke koji propisuje HNB, dok isti za

poduzeća nije propisan. Osim toga što je za banke propisan, razlika između kontnog plana za poduzeća i

kontnog plana za banke je i u rasporedu razreda.

Kontni plan za banke

Razred 0 Materijalna i nematerijalna imovina, trajna ulaganja i otkupljene vlastite dionice

Razred 1 Novčana sredstva, plemeniti metali, tekuća potraživanja i interni odnosi

Razred 2 Tekuće obveze i interni obračuni

Razred 3 Devizna sredstva

Razred 4 Plasmani u vrijednosne papire i slične financijske instrumente

Razred 5 Plasmani u kredite, depozite i financijski lizing

Page 20: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

20

Razred 6 Rashodi i prihodi i financijski rezultat poslovanja

Razred 7 Obveze u devizama

Razred 8 Obveze u domaćoj valuti

Razred 9 Kapital i izvanbilančni zapisi

Kontni plan za poduzeća8

razred 0 dugotrajna i dugoročna imovina

razred 1 kratkotrajna i kratkoročna imovina

razred 2 kratkoročne obveze

razred 3 zalihe

razred 4 troškovi

razred 5 (slobodan) interni obračuni

razred 6 proizvodnja, proizvodi i roba

razred 7 rashodi i prihodi

razred 8 rezultat poslovanja

razred 9 upisani kapital i pričuve, dugoročne obveze i izvanbilančni zapisi

3.2. Interno izvješćivanje

Interno izvještavanje i analizu godišnjih izvještaja označavamo kao skup metoda i postupaka

iz kojih se dobivaju informacije o stanju i uspjehu banke temeljem financijskih izvještaja.

Interno računovodstveno izvještavanje se bavi prikupljanjem, klasificiranjem i

sumiranjem poslovno-financijskih podataka te pripremanjem, podnošenjem i interpretacijom

izvještaja. Izvještavanje se čini samo za potrebe menadžmenta, s namjerom da se pomogne u

pri donošenju poslovnih odluka i upravljačkoj kontroli.

Interna analiza se koristi međubilančnim i kratkoročnim obračunima uspjeha za cijelu banku

kao i za njene filijale odnosno uže organizacijske cjeline različitog statusa (troškovne,

investicijske, prihodne i profitne centre) i druge aspekte promatranja.

Ako gledamo s pozicije menadžmenta, bilanca i račun dobiti i gubitka, nisu samo instrumenti

izvješćivanja o ostvarenjima banke pred eksternim korisnicima već su i bitan temelj za

8 http://www.racunovodstvo-porezi.hr/novosti/kontni-plan-za-poduzetnike-prilagodeno-propisima-s-

datumom-1-sijecnja-2013

Page 21: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

21

donošenje upravljačkih odluka, planiranje, obavljanje te kontrolu aktivnosti banke u narednim

poslovnim periodima.

Eksterno izvještavanje je usmjereno na pružanje informacija vanjskim korisnicima, kao što su

postojeći i potencijalni klijenti, investitori, potencijalni kupci obveznica, poslovni partneri,

vlada i njene agencije, javnost itd. Interna analiza godišnjih izvještaja služi informiranju

menadžmenta. Nju obično provode interni analitičari i koristeći godišnje izvještaje svoje

banke te izvještaje konkurenacije, grupacije, itd.

Najbitnija razlika između interng i eksternog izvješćivanja je ta da se u internom koristi veća

količina podataka i obrađuje se više problema, a time je i njen veći domet i uporabna

vrijednost dobivenih rezultata. Osnovni cilj interne analize godišnjih izvještaja banke je

ocjena prošlog poslovanja te predviđanje budućih ostvarenja u funkciji informacijske podrške

aktivnosti donošenja odluka, koje su najčešće financijskog karaktera. Najvažniji interni

izvještaji banke su: ukupna aktiva na dan, indeks kretanja bilančnih i izvanbilančnih stavki,

pregled potencijalnih obveza, tablica kreditnog portfelja, mjesečni prihodi i rashodi od

kamata, grafički omjer kredita i depozita, kreditna izloženost po rizičnim skupinama, izvještaj

o operativnim rizicima, izvještaj o administrativnim troškovima, izvješće dnevne i mjesečne

likvidnosti, kamatonosna aktiva i pasiva, graf koeficijenta likvidnosti do tjedan dana, graf

koeficijenta likvidnosti do mjesec dana, 50 najvećih izloženosti u gospodarstvu, ispis

plasmana banke s dospjelim dugom, ukupna izloženost po županijama, izvještaj o rashodima

od rezervi, prihodi i rashodi po kamatama, prihodi i rashodi po naknadama, cijene

obvezničkog portfelja, planovi dospjeća plasmana, ispis dospjeća depozita,

Financijska izvješća sastavljena su sukladno zakonskim zahtjevima za računovodstvo banaka u

Republici Hrvatskoj. Poslovanje bankarskog sektora u Republici Hrvatskoj provodi se u skladu sa

Zakonom o kreditnim institucijama, prema kojem financijsko izvješćivanje Banke propisuje Hrvatska

narodna banka. Ova financijska izvješća izrađena su sukladno računovodstvenim zahtjevima

sastavljenim od strane HNB-a.

Page 22: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

22

4. UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA U PODRAVSKOJ BANCI d.d.

U ovom poglavlju su prezentirane osnovne informacije o Podravskoj banci d.d. i osnovne

odredbe računovodstvenih politika Banke. U poglavlju će također biti prikazan način na koji

Podravska banka d.d. upravlja troškovima, kako ih prati, analizira i proučava u svrhu što

točnijih i upotrebljivijih informacija za potrebe rukovodstva. Osim navedenog, prikazana je

analiza bilance i računa dobiti i gubitka te grupe troškova kao i pokazatelji zaduženosti,

ekonomičnosti i uspješnosti poslovanja Podravske banke d.d.

4.1. Osnovni podaci o Podravskoj banci d.d.

Povijest i osnutak

Podravska banka d.d. je jedna od najstarijih banaka u Republici Hrvatskoj. Banka svoj

začetak ima u Koprivničkoj dioničkoj štedionici još daleke 1872. Godine. Banka posluje u 30

poslovnica u cijeloj Republici Hrvatskoj. Banka je registrirana kao dioničko društvo pri

Trgovačkom sudu u Bjelovaru, 12. srpnja 1995. Godine. Sjedište Banke je u Koprivnici,

Opatička 3.

Temeljne vrijednosti poslovanja Banke su povjerenje, brzina, prilagodljivost i osobni pristup

svakom klijentu. Stalnim ulaganjem u profesionalni razvoj zaposlenika, kao i dobro

usmjerenim investicijama, ostvaruje se kvaliteta primjerena rangu najboljih banaka.

U 2012. godini POBA je potvrdila svoj položaj vodeće male banke u Hrvatskoj te po aktivi

zauzima 11. mjesto od ukupno 32 banke u Hrvatskoj.

Osnovne djelatnosti Banke

Osnovne djelatnosti Banke su:

• primanje depozita od klijenata i plasiranje depozita,

• davanje kredita, izdavanje garancija i akreditiva stanovništvu, trgovačkim društvima, javnim

institucijama i drugim klijentima,

• poslovi riznice na međubankarskom tržištu,

• poslovi u ime i za račun trećih osoba i usluge investicijskog bankarstva,

• platni promet u zemlji i inozemstvu,

• pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže podružnica u Republici Hrvatskoj.

Page 23: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

23

ORGANI BANKE

Organi Banke su:

a) Glavna skupština,

b) Nadzorni odbor,

c) Uprava.

Glavna skupština

Dioničari Banke ostvaruju svoja prava na Glavnoj skupštini. Glavna skupština odlučuje o

svim pitanjima utvrđenima zakonom, a osobito o sljedećem:

1. izboru i razrješenju članova Nadzornog odbora,

2. godišnjim financijskim izvješćima i upotrebi dobiti,

3. davanju razrješnice članovima Uprave i Nadzornog odbora,

4. imenovanju revizora,

5. o izmjenama Statuta,

6. povećanju i smanjenju temeljnog kapitala,

7. o prestanku Banke;

Nadzorni odbor

Nadzorni odbor nadzire vođenje poslova Banke. Nadzorni odbor isto tako ima pravo

pregledavati poslovne knjige, svu dokumentaciju i imovinu Banke uključujući novac i

vrijednosne papire, koje i kada to bude smatrao potrebnim. Za tu svrhu može koristiti svoje

članove ili vanjske stručnjake. Nadzorni odbor podnosi Glavnoj skupštini pisano izvješće o

obavljenom nadzoru i nalazima.

Nadzorni odbor sukladno zakonskim propisima i Statutu Banke nadzire vođenje poslova

Banke, daje smjernice za poslovnu politiku te doprinosi realizaciji poslovne politike.

Sjednice Nadzornog odbora se održavaju u svakom tromjesečju, a po potrebi se mogu

održavati i češće.

Na sjednicama Nadzornog odbora su redovno nazočni članovi Uprave Banke, koji u okviru

poslovnih domena za koje su nadležni izvještavaju o pojedinim pitanjima Nadzorni odbor i

daju mu sve potrebne informacije kako bi Nadzorni odbor temeljito raspravio sve točke

dnevnog reda i o njima donio potrebne odluke. Nadzorni odbor može u svako doba zatražiti i

dobiti informacije od Uprave, o svim pitanjima u vezi poslovanja Banke, a osobito o onima

koja značajnije utječu ili bi mogla utjecati na poslovanje i položaj Banke.

Page 24: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

24

Članovi Nadzornog odbora Podravske banke d.d.:

Miljan Todorovic - predsjednik Nadzornog odbora,

Sigilfredo Montinari - zamjenik predsjednika,

Filippo Disertori - član,

Dolly Predovic - član,

Maurizio Dallocchio - član,

Dario Montinari - član,

Djuro Predovic - član

Uprava

Uprava je odgovorna za vođenje poslova Banke. Uprava Banke ima 3 člana koje imenuje i

opoziva Nadzorni odbor. Mandat članova Uprave može trajati najviše do pet godina, a postoji

mogućnost ponovnog imenovanja. Nadzorni odbor imenuje jednog člana Uprave za

predsjednika Uprave, a postoji mogućnost da se imenuje i zamjenik predsjednika Uprave, što

u Podravskoj banci d.d. nije slučaj. Članovi Uprave vode poslove Banke sa dužnom

pozornošću, a podatke o poslovima su obvezni čuvati kao povjerljive. Članovi Uprave koji

povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu Banci solidarno, osim ako ne dokažu da su

postupali sa dužnom pozornošću.

Članovi Uprave:

Julio Kuruc, Predsjednik Uprave

Marijan Marušić, Član Uprave

Davorka Jakir, Član Uprave

Banku zastupaju dva člana Uprave zajedno ili jedan član Uprave zajedno s jednim

prokuristom.

Prokuristi:

Moreno Marson – zastupa zajedno s jednim članom uprave

Sanda Fuček-Šanjić – zastupa s jednim članom uprave

Božana Kovačević – zastupa s jednim članom uprave

Snježana Pobi – zastupa s jednim članom uprave

Page 25: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

25

Na dan 31. prosinca 2012. godine dionički kapital iznosi 267,5 milijuna kuna a sastoji se od

668.749 redovnih dionica koje glase na ime, svaka nominalne vrijednosti 400,00 kuna. Grupa

dioničara, stranih fizičkih i pravnih osoba, koja zajednički djeluje, drži 85,5% dionica Banke.

Vlasnička struktura Banke:

Broj dionica Vlasništvo u %

Lorenzo Gorgoni 66.002 9,87

Antonia Gorgoni 65.336 9,77

Assicurazioni Generali S.p.A. 63.791 9,54

Cerere S.p.A. Trieste 63.735 9,53

Miljan Todorovic 55.731 8,33

Zagrebačka banka d.d. zbirni 39.863 5,96

Sigilfredo Montinari 38.529 5,76

Dario Montinari 38.526 5,76

Andrea Montinari 38.515 5,76

Piero Montinari 38.515 5,76

Giovanni Semeraro 27.494 4,11

Liaci Luigi 26.346 3,94

Ostali dioničari 181.227 27,1

(pojedinačno manje od 3%)

RUKOVODSTVO BANKE I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Poslovanje Banke nadzire Nadzorni odbor, dok Uprava vodi poslovanje.

Nadzorni odbor

Miljan Todorović, Predsjednik

Sigilfredo Montinari, Zamjenik Predsjednika

Maurizio Dallocchio, Član

Filippo Disertori, Član

Dario Montinari, Član

Djuro Predovic, Član

Dolly Predovic, Član

Page 26: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

26

Uprava Banke

Julio Kuruc, Predsjednik Uprave

Davorka Jakir, Član Uprave

Marijan Marušić, Član Uprave

Moreno Marson, Glavni izvršni direktor

Službe

Služba za operacije i organizaciju

Služba za upravljanje rizicima

Služba administracije / upravljanja ljudskim resursima

Služba računovodstva i izvještavanja

Služba podrške

Služba unutarnje revizije

Služba za praćenje usklađenosti poslovanja

Služba za kontrolu rizika

Voditelj sigurnosti informacijskog sustava

Sektori

Sektor riznice

Sektor poslova s poslovnim subjektima

Sektor poslova s građanima

Sektor platnog prometa i pozadinskih poslova

4.2. Računovodstvene politike Podravske banke d.d.

Podravska banka d.d. svoje poslovne knjige vodi u kunama, prema hrvatskim propisima,

računovodstvenim načelima i praksi koje se pridržavaju financijske institucije u Republici

Hrvatskoj.

Računovodstvene politike obuhvaćaju načela, osnove, pravila i postupke za evidentiranje

poslovnih događaja u poslovnim knjigama te sastavljanje i predočavanje financijskih

izvještaja.

Računovodstveni propisi HNB-a temelje se na Međunarodnim standardima financijskog

izvještavanja (“MSFI”). Osnovne razlike između računovodstvenih propisa HNB-a i

Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja su u procjenjivanju gubitaka od

umanjenja vrijednosti po skupnoj osnovi za bilančne i izvanbilančne stavke za koje nije

utvrđeno umanjenje na individualnoj osnovi.

Page 27: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

27

Financijski izvještaji podrazumjevaju godišnje izvještaje i izvještaje sastavljene za

međurazdoblja tijekom godine, po načelu povijesnog troška, izuzev određenih financijskih

instrumenata koji su iskazani po fer vrijednosti. Financijska izvješća Banke su iskazana u

tisućama kuna i svi iznosi su zaokruženi na najbližu tisućicu, jedino ako nije drugačije

navedeno.

Temeljni financijski izvještaji uključuju: Izvještaj o financijskom položaju (bilanca), Izvještaj

o sveobuhvatnoj dobiti koji uključuje račun dobiti i gubitka i ostaču sveobuhvatnu dobit,

Izvještaj o novčanom tijeku, Izvještaj o promjenama glavnice i bilješke.

Vrijednosno iskazivanje pozicija financijskih izvještaja temelji se na podacima iz poslovnih

knjiga, u kojima su evidentirani svi poslovni događaji koji su nastali. Poslovne knjige su

glavna knjiga, dnevnik i pomoćne knjige.

Kod sastavljanja financijskih izvješća, Uprava Banke daje procjene i pretpostavke koje utječu

na primjenu politika i iskazane iznose sredstava i obveza, te objavu potencijalnih i preuzetih

obveza na datum izvještavanja, kao i iznose prihoda i rashoda tijekom izvještajnog razdoblja.

Procjene i pretpostavke se temelje na povijesnom iskustvu i raznim ostalim čimbenicima koji

se smatraju razumnim s obzirom na okolnosti i informacije koje su dostupne na datum

sastavljanja financijskih izvješća, rezultat kojih čini polazište za stvaranje prosudbi o

vrijednosti imovine i obveza koje se ne mogu dobiti jednostavno iz drugih izvora. Stvarni

rezultati se mogu razlikovati od ovakvih procjena.

Financijski izvještaji podrazumjevaju godišnje izvještaje i izvještaje sastavljene za kvartalna

razdoblja u toku godine, po načelu povijesnog troška, osim određenih financijskih

instrumenata koji su iskazani po fer vrijednosti.

Osnovna polazišta pri odabiru računovodstvenih politika su načela razboritosti, značajnosti i

prevage suštine nad formom. Politike se primjenjuju dosljedno iz razdoblja u razdoblje,

neutralne su i osiguravaju vjerno predočavanje rezultata i financijskog položaja Banke.

Promjene računovodstvenih politika mogu nastupiti jedino u slučajevima kada je usvajanje

drugačije politike zakonski propisano.

Danom bilance u smislu računovodstvenog izvješštavanja smatra se dan sastavaljanja

godišnjeg izvještaja te dan sastavljanja kvartalnih izvještaja. Imovina i obveze, kapital,

prihodi i rashodi se iskazuju u poslovnim knjigama sukladno propisima o kontnom planu za

banke, a raspoređuju se na dugotrajnu imovinu i obveze.

Page 28: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

28

4.3. Odgovornost rukovodstva Banke za izvještaje

Sukladno Zakonu o računovodstvu Republike Hrvatske (NN 109/07), Uprava Banke dužna je

osigurati da financijska izvješća za svaku financijsku godinu budu pripremljena u skladu s

primjenjivim zakonodavstvom i regulatornim zahtjevima, tako da daju istinitu i objektivnu

sliku financijskog stanja, rezultata poslovanja, promjena na kapitalu i novčanom toku

Podravske banke d.d. za to razdoblje.

Uprava razumno očekuje da Banka ima odgovarajuća sredstva za nastavak poslovanja u

doglednoj budućnosti. Iz navedenog razloga, Uprava i dalje prihvaća načelo trajnosti

poslovanja pri izradi financijskih izvješća.

Pri izradi financijskih izvješća Uprava je odgovorna:

• za odabir i potom dosljednu primjenu odgovarajućih računovodstvenih politika;

• za razumne i oprezne prosudbe i procjene;

• za primjenu važećih računovodstvenih standarda, i za obznanjivanje i objašnjavanje svakog

značajnog odstupanja u financijskim izvješćima; te

• za pripremanje financijskih izvješća po načelu trajnosti poslovanja, osim ako je

neprimjereno pretpostaviti da će Banka nastaviti svoje poslovne aktivnosti.

Uprava je odgovorna za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija, koje će u bilo koje

doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj Banke, kao i usklađenost

financijskih izvješća s važećim Zakonom o računovodstvu. Uprava je također odgovorna za

čuvanje imovine Banke, te stoga i za poduzimanje razumnih mjera radi sprječavanja i

otkrivanja pronevjera i ostalih nezakonitosti.

4.4. Računovodstvene politike - rashodi

Banka iskazuje sve stavke rashoda u izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti, u kojem su prikazane

sve nevlasničke promjene glavnice. Rashodi se iskazuju u 2 odvojena izvještaja kao izvještaj

koji prikazuje sastavne dijelove računa dobiti i gubitka i izvještaj koji započinje s dobiti ili

gubitkom, u kojem su prikazani dijelovi ostale sveobuhvatne dobiti.

Osnovne skupine rashoda uključuju:

rashode za kamate i slične troškove

rashode za naknade i provizije

gubitke po zajmovima i ostalim plasmanima

Page 29: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

29

opće administrativne troškove i

ostale rashode iz poslovanja

Kamatni troškovi podrazumijevaju pasivnu kamatu na obveze Banke. Kamatni troškovi

obuhvaćaju i provizije i naknade čija osnovica za obračun predstavlja obveze Banke iskazane

u pasivi bilance. Kamatni troškovi se iskazuju prema sektorskoj pripadnosti klijenata, čija

sredstva Banka koristi u poslovnaju i vrsti instrumenata koji čine izvore sredstava Banke.

Sektorska pripadnost klijenata dijeli se na građanski sektor, poduzeća, banke, javni sektor i

ostale sektore. Kamate na izvore sredstava se obračunavaju mjesečno bez obzira na to da li je

ugovorom utvrđena drugačija obveza obračunavanja. Tako obračunate kamate se iskazuju u

rashodima i pasivnim vremenskim razgraničenjima. Visina kamatnih stopa i metode njenog

obračuna se primjenjuju sukladno Odluci o kamatnim stopama Banke.

Tablica 2. Kamatni troškovi (u tisućama kuna)

KAMATNI TROŠKOVI 2012. 2011. 2010.

Građani 55.847 50.272 63.176

Poduzeća 11.816 12.572 11.583

Banke 6.559 4.155 3.341

Javni sektor i ostali sektori 3.590 3.379 1.598

Ukupno kamatni troškovi 77.452 70.378 79.698

Izvor: Godišnje izvješće Podravske banke d.d. za 2011. i 2012. godinu

Iz podataka navedenih u gornjoj tablici, uspoređujući 2011. sa 2010. godinom, vidljivo je da

su se ukupni kamatni troškovi smanjili u 2011. godini u odnosu na prethodnu godinu za 13%

što ukazuje na smanjenje cijena zaduživanja, što je bilo izrazito u građanskom sektoru. Ako

detaljnije analiziramo tablicu dolazimo do zaključka da su se smanjile kamate na depozite

građana. Kamatni troškovi u ostalim sektorima su povećani što ukazuje na smanjenje

depozitnih sredstava od strane navedenih sektora. Do smanjenja je dovela trenutna

gospodarska situacija u zemlji i regiji te potreba za likvidnosti. U 2012. godini kamatni

troškovi su se povećali za 10%, što ukazuje na povećanje cijene zaduživanja, najviše u

građanskom sektoru. U ostalim sektorima, osim u sektoru poduzeća je također došlo do rasta

kamatnih troškova, zbog smanjenja depozitnih sredstava.

Page 30: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

30

Nekamatni troškovi

U nekamatne troškove uključene su provizije, tj. naknade za usluge domaćih i stranih pravnih

osoba. U troškove se priznaju nekamatni troškovi nastali u obračunskom razdoblju. U ovoj

skupini troškova iskazuju se neto troškovi/prihodi od tečajnih razlika što se odnose na obveze

po osnovi provizija/naknada u devizama, čime se korigira nekamatni trošak na više ili niže

(ovisno o smjeru kretanja tečaja).

Tablica 3. Rashodi od naknada i provizija (u tisućama kuna)

RASHODI PROVIZIJA I NAKNADA 2012. 2011. 2010.

Naknade za usluge platnog prometa 2.698 2.868 3.504

Naknade za poslovanje s gotovinom 5.433 5.280 5.020

Naknade za međubankovne usluge 499 537 720

Ostali rashodi od naknada i provizija 2.102 2.563 2.563

UKUPNO 10.732 11.248 11.807

Izvor: Godišnje izvješće Podravske banke d.d. za 2011. i 2012. godinu

Prema podacima iz tablice 3, vidljivo je da su ukupni rashodi od provizija i naknada u 2011.

godini smanjeni za 4% i to prvenstveno zbog smanjenja naknada usluga platnog prometa za

18% u usporedbi sa 2010. godinom. Naknade za poslovanje s gotovinom su porasle, naknade

za međubankovne usluge su smanjene, dok su ostali rashodi od naknada i provizija na razini

prethodne godine. U 2012. godini se nastavio trend smanjenja nekamatnih troškova za 4%.

Administrativni troškovi poslovanja

Administrativni troškovi poslovanja Banke obuhvaćaju:

troškove zaposlenika (neto plaće, troškovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, porez,

prirez i sl.),

Materijalni troškovi i usluge

Najamnine

Troškovi premija osiguranja štednih uloga

Porezi i doprinosi

ostali troškovi (u ostale troškove su uključeni troškovi propagande, sponzorstva, donacija i

dr.).

Page 31: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

31

Tablica 4. Administrativni troškovi poslovanja

ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

POSLOVANJA

2012. 2011. 2010.

Troškovi zaposlenika 52.804 51.039 48.435

Materijalni troškovi i usluge 33.141 30.808 30.003

Najamnine 9.288 11.182 11.303

Troškovi premija osiguranja štednih uloga 4.461 4.364 4.408

Porezi i doprinosi 1.258 1.147 1.276

Ostali troškovi 4.924 991 1.226

UKUPNO ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI

POSLOVANJA

105.876 99.531 96.651

Izvor: Godišnje izvješće Podravske banke d.d. za 2011. i 2012. godinu

Iz gornje tablice je vidljivo da su se administrativni troškovi troškovi poslovanja povećali za

oko 3% u odnosu na 2010. godinu. Vidi se povećanje troškova zaposlenika te materijalnih

troškova i usluga u odnosu na prethodnu 2010. godinu. Ostali navedeni troškovi u tabeli su

smanjeni. Budući da su ukupni prihodi porasli za oko 6% u odnosu na prethodnu godinu,

može se zaključiti da povećanje troškova zaposlenih i ostalih administrativnih troškova

poslovanja od 3% nije imalo negativan utjevaj na efikasnost poslovanja Banke. U 2012.

godini su ukupni administrativni troškovi poslovanja povećani za oko 6% u odnosu na

prethodnu godinu. Vidljivo je povećanje svih vrsta administrativnih troškova, osim troškova

najamnina, koji su smanjeni za oko 16%, budući da je Banka kupila dio poslovnih prostora

koje je imala u najmu. Ukupni prihodi u 2012. godini su pali za oko 5% u odnosu na

prethodnu godinu, tako a se može zaključiti da je povećanje administrativnih troškova

utjecalo na efikasnost poslovanja.

Amortizacija

Banka obračunava amortizaciju prema procijenjenom vijeku upotrebe materijalne imovine,

sukladno Računovodstvenim politikama Banke. Amortizacija se obračunava proporcionalnom

metodom.

Vrijednost nekretnina i opreme je iskazana prema trošku nabave. Troškovi nabave nekretnina

i opreme obuhvaćaju nabavnu cijenu, carinske pristojbe te sve ostale nastale troškove, koji su

bili potrebni da bi se imovina mogla upotrebljavati za svrhu za koju je namijenjena. Troškovi

koji nastaju nakon početka upotrebe nekretnina i opreme, primjerice troškovi popravaka i

održavanja, terete račun dobiti i gubitka u onom razdoblju u kojem su nastali.

Page 32: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

32

Imovina u pripremi obuhvaća one nekretnine i opremu koja se priprema za upotrebu i iskazuje

se prema trošku nabave. Imovina u pripremi se ne amortizira sve dok nije i prenesena iz

pripreme u upotrebu.

Vrijednost zemljišta se ne amortizira. Ostatak vrijednosti imovine, vijek upotrebe i metode

amortizacije preispituju se barem na kraju svakog razdoblja izvješćivanja i po potrebi

mijenjaju.

Početna vrijednost nematerijalne imovine Banke se iskazuje po njenom trošku nabave.

Nematerijalna imovina se priznaje ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koristi koje se

mogu pripisati imovini biti u korist Banke i ako se pouzdano može procijeniti trošak te

imovine. Amortizacija nematerijalne imovine obračunava se proporcionalnom metodom,

korištenjem procjene očekivanog vijeka upotrebe. Nematerijalna imovina se amortizira kroz

razdoblje od 4 godine. Barem jednom, po završetku svake godine Banka obavlja kontrolu

razdoblja amortizacije i metoda amortizacije.

Tablica 5. Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine

AMORTIZACIJA 2012. 2011. 2010.

Amortizacija nekretnina i opreme 7.650 8.311 10.588

Amortizacija ulaganja na tuđim nekretninama 990 1.034 1.432

Amortizacija nematerijalne imovine 830 755 836

UKUPNO: 9.470 10.100 12.826

Izvor: Godišnje izvješće Podravske banke d.d. za 2011. i 2012. godinu

Prema podacima iz tablice 5, vidljivo je da su ukupni troškovi amortizacije u 2011. godini

smanjeni za 26%, a u 2012. godini su manji za 6% zbog smanjenja vrijednosti imovine, za

koju se obračunava amortizacija.

Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja

Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja uključuju:

rezerviranja po zajmovima i predujmovima klijentima

Umanjenje vrijednosti vlasničkih vrijednosnica

troškovi ostale imovine (naknade i provizije, preuzeta imovina u zamjenu za nenaplativa

potraživanja, potraživanja za porez na dobit, plaćeni troškovi budućeg razdoblja, ostala

imovina i ostali predujmovi)

naplatu suspendiranih kamata,

Page 33: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

33

rezerviranja po garancijama i potencijalnim obvezama

Banka iskazuje rezervacije kada postoji zakonska ili ugovorna obvezu koja je rezultat prošlih

događaja, kada je vjerojatnost da će odljev sredstava vezanih uz ekonomske koristi biti

potreban kako bi se podmirile obveze i kad je moguće pouzdano procijeniti visinu obveze.

Ispravak vrijednosti kredita zbog umanjenja knjiži se ako postoji objektivan dokaz da Banka

neće moći naplatiti svoje cijelokupno potraživanje po njegvom dospijeću. Ispravak vrijednosti

predstavlja razliku između knjigovodstvenog i nadoknadivog iznosa uključujući nadoknadive

iznose po garancijama i kolateralima. Ispravak vrijednosti za gubitke od umanjenja po

pojedinačnim kreditima procjenjuje se temeljem kreditne sposobnosti i rezultata poslovanja

klijenta, uzimajući u obzir vrijednost instrumenta osiguranja za naplatu potraživanja Banke.

Kada Banka potraživanje smatra nenaplativim, otpisuje ga na teret odgovarajućeg rezerviranja

za smanjenje vrijednosti. Ukoliko se u nadolazećem razdoblju iznos gubitka smanji, a

smanjenje gubitka se može objektivno povezati s događajem koji je nastao nakon priznavanja

vrijednosnog usklađenja (primjerice, poboljšanje kreditnog rejtinga dužnika), prethodno

priznati gubitak po vrijednosnom usklađenju se otpušta na teren računa ispravka vrijednosti.

Iznos otpuštenih rezervi priznaje se u računu dobiti i gubitka u stavci rezerviranja za kreditne

gubitke.

Tablica 6. Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja

TROŠKOVI UMANJENJA VRIJEDNOSTI I

REZERVIRANJA

2012. 2011. 2010.

Rezerviranja po zajmovima i predujmovima

klijentima

3.546 19.446 13.459

Umanjenje vrijednosti vlasničkih vrijednosnica 3.073 - -

Ostala imovina 530 423 46

Naplata suspendiranih kamata 1.235 304 526

Rezerviranja po garancijama i potencijalnim

obvezama

369 1.557 769

UKUPNI TROŠKOVI UMANJENJA

VRIJEDNOSTI I REZERVIRANJA

6.283 21.122 13.748

Izvor: Godišnje izvješće Podravske banke d.d. za 2011. i 2012. godinu

U tablici 6. vidimo značajno povećanje troškova troškova umanjenja vrijednosti i rezerviranja

od 54% što ukazuje da je kriza u nacionalnom gospodarstvu utjecala na poslovanje Banke,

Page 34: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

34

odnosno povećao se obujam nenaplaćenih potraživanja u odnosu na prethodnu godinu zbog

čega je Banka morala povećati troškove rezervacija. Izrazito je povećanje troškova rezervacija

po zajmovima i predujmovima klijentima. Jedan od glavnih razloga su poteškoće u otplati

izdanih kredita, radi čega Banka mora knjižiti troškove rezervacija. U 2012. godini troškovi

su smanjeni za oko 70%, zbog nekoliko razloga: pojačanih aktivnosti naplate potraživanja,

reprogramiranja kredita klijentima u poteškoćama, naplate rizičnih kredita prodajom

nekretnina, pristupanjem dugu i sl. Banka upravlja svojom izloženošću prema kreditnom

riziku primjenom mnogih kontrolnih mjera: redovitom procjenom utemeljenoj na prihvaćenim

kreditnim kriterijima, razvrstavanjem sektorskog rizika kako bi se izbjegla koncentracija u

jednoj vrsti poslovnog područja. Ako je potrebno, Banka pribavlja prihvatljive instrumente

osiguranja da bi smanjila razinu kreditnog rizika.

U 2012. dobit banaka smanjila se za više od četvrtine, a pokazatelji profitabilnosti zamjetno

su se smanjili. S gubicima je poslovalo 13 banaka, četiri više nego u 2011. Pad profitabilnosti

ponajviše je bio rezultat rasta troškova rezerviranja za gubitke u kreditnim portfeljima.

Troškovi rezerviranja za gubitke porasli su u 2012. za 7,7%, na 4,0 mlrd. kuna, ponajviše pod

utjecajem kretanja u posljednjem tromjesečju godine. Tada banke uobičajeno rigoroznije

procjenjuju kvalitetu svoje kreditne izloženosti, a dodatan utjecaj imali su i nadzori HNB-a

kojima su utvrđena dodatna rezerviranja. Pritisak kamatnih troškova tijekom godine je slabio,

na što je utjecalo smanjivanje inozemnih izvora financiranja, kao i kretanje premija za rizik i

referentnih kamatnih stopa9.

Pritisak na kamatnu maržu su banke probale umanjiti kontrolom i optimizacijom troškova

poslovanja. Unatoč tome neto prihod iz poslovanja znatno se smanjio, dok su troškovi

rezerviranja, odnesli više od pola njegova iznosa. Tako su, unatoč usporavanju rasta rizičnih

kredita troškovi rezerviranja i dalje snažno opterećivali neto prihod iz poslovanja i bili

osnovni uzrok osjetno slabije profitabilnosti u odnosu na razdoblja prije krize.

4.5. Financijski pokazatelji poslovanja i uspješnosti upravljanja troškovima

U nastavku rada prikazana je bilanca te račun dobiti i gubitka Podravske banke d.d. za 2012.

godinu. Prikazani podaci u bilanci i računu dobiti i gubitka su korišteni iz javno dostupnih

izvještaja koje Podravska banka d.d., kao i svaka druga banka koja posluje u Republici

Hrvatskoj dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci.

9 Bilten o bankama br. 26, HNB, Zagreb, kolovoz 2013., str. 2

Page 35: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

35

Tablica 7. Bilanca - stanje na dan 31.12.2010., 31.12.2011., 31.12.2012.

Naziv pozicije 2010. godina

u tisućama kuna

2011. godina

u tisućama

kuna

2012. godina

u tisućama

kuna

IMOVINA

1. GOTOVINA I DEPOZITI KOD HNB-a 343.726 340.226 420.161 1.1. Gotovina 35.027 36.072 41.374 1.2. Depoziti kod HNB-a 308.699 304.154 378.787 2. DEPOZITI KOD BANKARSKIH INSTITUCIJA 289.039 213.394 308.061 3. TREZORSKI ZAPISI MF-a I BLAGAJNIČKI ZAPISI HNB-a

- 495 29.563

4. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI

INSTRUMENTI KOJI SE DRŽE RADI TRGOVANJA

- - -

5. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI

INSTRUMENTI

RASPOLOŽIVI ZA PRODAJU

417.682 405.955 443.974

6. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI

INSTRUMENTI KOJI

SE DRŽE DO DOSPIJEĆA

97.319 94.071 57.680

7. VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJI

SE AKTIVNO NE TRGUJE A VREDNUJU SE PREMA FER

VRIJEDNOSTI KROZ RDG

- - -

8. DERIVATNA FINANCIJSKA IMOVINA - - - 9. KREDITI FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA 20.000 19.600 18.925 10. KREDITI OSTALIM KOMITENTIMA 1.517.672 1.707.494 1.620.530 11. ULAGANJA U PODRUŽNICE, PRIDRUŽENA

DRUŠTVA I ZAJEDNIČKE POTHVATE

3.570 3.570 4.770

12. PREUZETA IMOVINA 8.605 6.692 6.748 13. MATERIJALNA IMOVINA (MINUS

AMORTIZACIJA) 88.194 93.612 93.185

14. KAMATE, NAKNADE I OSTALA IMOVINA 23.216 3.954 64.082 A) UKUPNO IMOVINA 2.809.023 2.922.063 3.068.680 OBVEZE

1. KREDITI OD FINANCIJSKIH INSTITUCIJA 135.734 133.830 208.156 1.1. Kratkoročni krediti 52.200 46.000 33.600 1.2. Dugoročni krediti 85.534 87.830 174.556 2. DEPOZITI 2.220.235 2.256.955 2.296.674 2.1. Depoziti na žiroračunima i tekućim računima 352.390 403.541 372.017 2.2. Štedni depoziti 259.983 240.156 202.989 2.3. Oročeni depoziti 1.607.862 1.613.258 1.721.668 3. OSTALI KREDITI - - - 3.1. Kratkoročni krediti - - - 3.2. Dugoročni krediti - - - 4. DERIVATIVNE FINANCIJSKE OBVEZE I OSTALE FINANCIJSKE

OBVEZE KOJIMA SE TRGUJE

- - -

5. IZDANI DUŽNIČKI VRIJEDNOSNI PAPIRI - - - 5.1. Kratkoročni izdani dužnički vrijednosni papiri - - - 5.2. Dugoročni izdani dužnički vrijednosni papiri - - - 6. IZDANI PODREĐENI INSTRUMENTI - - - 7. IZDANI HIBRIDNI INSTRUMENTI - 75.304 75.456 8. KAMATE, NAKNADE I OSTALE OBVEZE 78.430 87.516 93.934 B) UKUPNO OBVEZE 2.434.399 2.553.605 2.674.220 KAPITAL

1. DIONIČKI KAPITAL 259.433 259.433 259.433 2. DOBITAK (GUBITAK) TEKUĆE GODINE 12.974 12.466 8.129

Page 36: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

36

3. ZADRŽANA DOBITI (GUBITAK) - - - 4. ZAKONSKE REZERVE 84.065 97.039 109.505 5. STATUTARNE I OSTALE KAPITALNE REZERVE 29.793 34.436 30.204 6. NEREALIZIRANI DOBITAK (GUBITAK) S OSNOVE VRIJEDNOSNOG

USKLAĐIVANJA FIN. IMOVINE RASPOLOŽIVE

ZA PRODAJU

(11.641) (34.916) (13.811)

C) UKUPNO KAPITAL 374.624 368.458 393.460 D) UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 2.809.023 2.922.063 3.067.680

Izvor: Revidirani financijski izvještaji Podravske banke d.d. za razdoblje 01.01.2011. - 31.12.2012.

Podravska banka d.d. nastavila je i u 2011. godini sa kontinuitetom ostvarivanja kvalitetnih

financijskih rezultata te povećanje tržišnih udjela u svim najvažnijim segmentima poslovanja,

unatoč zahtjevnim tržišnim okolnostima. Bilanca Banke je veća za 4% što znači da se imovina

Banke povećala, ali također i obveze, budući da je kapital Banke u istoj visini kao što je bio i

prethodne godine.

U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti porasli su za 2% i iznose 2,15 mlrd kuna. U

strukturi ukupnih depozita, na depozite stanovništva otpada 74,9%, a na depozite poslovnih

subjekata 25,1%. Pri tome su depoziti stanovništva pali za 1,7%, a depoziti poslovnih

subjekata porasli za 15,1%.

Na području kreditnog poslovanja, Banka je u 2011. godini nastavila intenzivnije kreditirati

poslovne subjekte, što je rezultiralo porastom plasmana poslovnim subjektima za 34,2% u

odnosu na prethodnu godinu i njihov je udjel povećan sa 62,8% u 2010. godini na 70,3% na

kraju 2011. godine. Krediti stanovništvu smanjeni su u odnosu na prethodnu godinu za 4,3%

što je posljedica relativno visoke zaduženosti sektora stanovništva i smanjene sklonosti

zaduživanju.

Prihod iz redovnog poslovanja Banke iznosi 146,4 mil kuna, a u strukturi poslovnih prihoda

neto prihod od kamata ima udio 74,8%, neto prihod od naknada i provizija 17,4%, a neto

prihod od kupoprodaje deviza i ostali prihodi 7,8%.

Ukupni krediti Banke krajem 2011. godine iznosili su 1,9 milijardi kuna, što je 20% više u

odnosu na kraj 2010. godine, kada su iznosili 1,6 milijardi kuna. Najveće povećanje u aktivi

se odnosi na kredite ostalim komitentima u visini od 12%, odnosno ili 189 milijuna kuna.

Povećanje se najviše odnosi na kreditiranje poslovnih subjekata. Depoziti kod bankarskih

institucija su smanjeni za 76 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, zbog potreba za

likvidnosti banke ua zadnjem kvartalu godine. Vrijednosni papiri i drugi financijski

instrumenti koji se drže radi trgovanja su pali za 15 milijuna kuna. Od ostalih stavaka u aktivi

potrebno je istaknuti povećanje stavke kamata, naknada i ostale imovine za 14 mil kn.

Page 37: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

37

Najveći utjecaj na povećanje pasive Banke su imali depozita i krediti od financijskih

institucija.

Depoziti su porasli za 2% i iznosili su 2,2 milijarde kuna. Unutar depozita najznačajnije

povećanje se odnosi na depozite na žiroračunima i tekućim računima koji su povećani za 14%

i iznosili su 404 milijuna kuna.

Zaduženje kod financijskih institucija je smanjeno za 2 milijuna kuna i iznosilo je 133,8

milijuna kuna. U zaduženjima kod financijskih institucija najveća stavka su dugoročni krediti

koji su iznosili od 87,8 milijuna kuna, iz čega se može zaključiti da je 65% zaduženja Banke

dugoročno. Što se tiče kratkoročnih kredita, oni su smanjeni za 11% ili 6 milijuna kuna u

odnosu na 2010. godinu. Krediti od financijskih institucija i depoziti čine 87% pasive Banke.

Od ostalih stavki pasive bitno je napomenuti da je Banka sredinom 2011. Godine izdala

hibridne obveznice u iznosu 10.000.000,00 eura, s dospijećem u 2018. godini. Obveznice su

iskazane u pasivi po srednjem tečaju HNB – a na dan 31.12.2011. godine. Ostale stavke

obveza nisu doživjele veće i značajnije promjene u pasivi tako da nisu detaljnije analizirane.

Dionički kapital iznosi 259,4 milijuna kuna i čini 9% ukupne pasive. Visina dioničkog

kapitala je na istoj razini kao i prethodne godine. Zakonske rezerve su povećane 15% odnosno

za 13 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Razlog povećanja zakonskih rezervi je

promjena propisa HNB – a o povećanji stope obvezne rezerve.

Iz svega navedenog može se zaključiti da se Banka za rast plasiranih kredita prema ostalim

komitentima kreditira iz izvora iz sredstava depozita, što je jeftinije nego iz sredstava kredita.

U 2012. godini Banka je nastojala je ojačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području

Hrvatske, a ponajviše aktivnosti usmjerene na sektor poduzetništva. Pored navedenog, Banka

je nastavila s aktivnostima unaprjeđenja informacijskog sustava, konstantno poduzimala

mjere za optimizaciju troškova te intenzivirala kreditne aktivnosti uključujući monitoring

plasmana u cilju optimiziranja kreditnog rizika.

Po veličini aktive na kraju 2012. godine Banka zauzima 11. mjesto od ukupno 31 banke u

Hrvatskoj. Ukupna aktiva Banke porasla je za 5% i na kraju 2012. godine iznosila je 3,06

milijardi kuna. U odnosu na prethodnu godinu, ukupni depoziti porasli su za 2,26% i iznose

2,3 milijarde kuna. U strukturi ukupnih depozita, depoziti stanovništva čine 76,56%, a

depoziti pravnih osoba 23,44%. Pri tome su depoziti stanovništva porasli za 4,58%, dok su se

depoziti pravnih osoba smanjili za 4,65%. Na području kreditnog poslovanja u prošloj godini,

krediti poslovnim subjektima manji su oko 6,1% u odnosu na prethodnu godinu, i njihov je

Page 38: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

38

udio u ukupnim plasmanima neznatno smanjen sa 70,3% u 2011. godini na 70,1% na kraju

2012. godine.

Krediti stanovništvu smanjeni su u odnosu na prethodnu godinu za 5,3% što je posljedica

relativno visoke zaduženosti sektora stanovništva i smanjene sklonosti zaduživanju. Za

razliku od prijašnjih godina, kada je Banka gotovo isključivo imala viškove likvidnosti,

prethodnu se godinu na novčanom tržištu pojavljivala kako na strani ponude, tako i na strani

potražnje. U cilju osiguranja stabilne likvidnosti i minimiziranja tržišnih rizika, Banka je

tijekom 2012. godine dijelom restrukturirala svoj portfelj financijske imovine formiran u

prethodnim godinama.

Banka je dobro kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena. Jamstveni kapital banke

povećao se sa 401,9 milijuna kuna na 429,9 milijuna kuna krajem 2012 godine, što je

povećanje za 7%. Zahvaljujući tom rastu stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na kraju

2012. godine iznosila je 17,00%.

Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 131,8 milijuna kuna, a u strukturi poslovnih

prihoda neto prihod od kamata ima udio 71,7%, neto prihod od naknada i provizija 17,9%,

dok ostali prihodi sudjeluju sa 10,4%.

Neto dobit tekućeg razdoblja smanjena je u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 8,13 milijuna

kuna, dok sveobuhvatna dobit Banke na dan 31.12.2012 iznosi 25,0 milijuna kuna.

Tablica 8. Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01.2012. do 31.12.2012.

Naziv pozicije 2010. godina

u tisućama

kuna

2011. godina

u tisućama

kuna

2012. godina

u tisućama

kuna

1. KAMATNI PRIHODI 167.110 179.738 169.708 2. KAMATNI TROŠKOVI 84.317 75.126 81.698 3. NETO KAMATNI PRIHODI 82.794 104.613 88.010 4. PRIHODI OD PROVIZIJA I NAKNADA 38.530 36.749 34.377 5. TROŠKOVI PROVIZIJA I NAKNADA 11.806 11.244 10.732 6. NETO PRIHOD OD PROVIZIJA I NAKNADA 26.723 25.505 23.645 7. DOBIT / GUBITAK OD ULAGANJA U ZAJEDNIČKE

PODRUŽNICE, PRIDRUŽENA DRUŠTVA I

ZAJEDNIČKE PODUHVATE 0 0

0

8. DOBIT / GUBITAK OD AKTIVNOSTI TRGOVANJA 11.529 9.169 7.581 9. DOBIT / GUBITAK OD UGRAĐENIH DERIVATA -5 0 0 10. DOBIT / GUBITAK OD IMOVINE KOJOM SE

AKTIVNO NE TRGUJE, A KOJA SE VREDNUJE PREMA FER VRIJEDNOSTI KROZ RDG

0 0

0

11. DOBIT / GUBITAK OD AKTIVNOSTI U

KATEGORIJI IMOVINE RASPOLOŽIVE ZA PRODAJU 10.155 -3.660 -1.489

12. DOBIT / GUBITAK OD AKTIVNOSTI U KATEGORIJI IMOVINE KOJA SE DRŽI DO DOSPJEĆA

0 0 0

13. DOBIT / GUBITAK PROIZAŠAO IZ TRANSAKCIJE

ZAŠTITE 0 0 0

14. PRIHODI OD ULAGANJA U PODRUŽNICE, PRIDRUŽENA DRUŠTVA I ZAJEDNIČKE POTHVATE

0 0 0

15. PRIHODI OD OSTALIH VLASNIČKIH ULAGANJA 1.491 1.280 1.236

Page 39: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

39

16. DOBIT / GUBITAK OD OBRAČUNATIH TEČAJNIH RAZLIKA

1.043 1.247 2.207

17. OSTALI PRIHODI 1.969 4.250 3.329 18. OSTALI TROŠKOVI 5.904 5.765 11.915 19. OPĆI ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI I

AMORTIZACIJA 100.046 99.893 99.215

20. NETO PRIHOD OD POSLOVANJA PRIJE

VRIJEDNOSNIH USKLAĐIVANJA I

REZERVIRANJA ZA GUBITKE

29.754 36.745 13.387

21. TROŠKOVI VRIJEDNOSNIH USKLAĐIVANJA I REZERVIRANJA ZA GUBITKE

13.689 21.110 3.174

22. DOBIT / GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA 16.065 15.635 10.214 23. POREZ NA DOBIT 3.091 3.170 2.084 24. DOBIT / GUBITAK TEKUĆE GODINE 12.974 12.466 8.129 25. ZARADA PO DIONICI 19,40 18,64 12,16

Izvor: Revidirani financijski izvještaji Podravske banke d.d. za razdoblje 01.01.2010. – 31.12.20110.,

01.01.2011. - 31.12.2011. i za razdoblje od 01.01.2012. – 31.12.2012. godine

Iz računa dobiti i gubitka vidimo da su kamatni prihodi rasli 8%, odnosno za 12,6 mil. kn.

Najveća stavka su kamate na kredite poduzećima koje iznose 99,7 milijuna kuna ili 55,4% od

ukupnih kamatnih prihoda koje je ostvarila Banka u 2011. godini. Ukupni kamatni prihodi

čine 81% ukupnih ostvarenih prihoda, što znači da je toliki udjel kamatnih prihoda ostvaren

od primarne djelatnosti Banke, a to je davanje kredita. Što se tiče kamatnih troškova, oni su

manji 11% ili za 9 milijuna kuna. Najznačajnije stavke u kamatnim troškovima su kamate na

depozite građanskog i poduzetničkog sektora koje čine 88% kamatnih troškova. Smanjenje

kamatnih troškova uzrokovao je pad kamatnih stopa na oročene depozite klijenata u drugoj

polovici godine, čime je Banka znatno smanjila troškove kamata. Obzirom na rast kamatnih

prihoda od 8% i pad kamatnih troškova od 11% možemo zaključiti da se profitabilnost

poslovanja povećala. Neto prihod od provizija i naknada iznosi 25,5 milijuna kuna te su se isti

smanjili za 5% u odnosu na prethodnu godinu.

Dobit nakon oporezivanja u 2011. godini iznosi 12,5 milijun kuna, što je 3% manje u odnosu

na 2010. godinu.

Banka je u 2012. godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu 10,2 milijuna kuna, dok je

neto dobit ostvarena u iznosu 8,1 milijuna kuna. Prihodi iz redovnog poslovanja Banke u

2012. godini ostvareni su u iznosu 131,8 milijuna kuna, što je pad od 9,9% u odnosu na

ostvarenje prethodne godine. Neto kamatni prihodi pali su za 13,7% u odnosu na 2011.

godinu, kao rezultat smanjene kreditne aktivnosti i prosječno ostvarenih aktivnih kamatnih

stopa, uz niske referentne stope i zadržavanje stabilnih kamatnih stopa na depozitima

klijenata.

Page 40: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

40

U strukturi poslovnih prihoda udjel neto prihoda od kamata je 71,7%, neto prihoda od

naknada i provizija 17,9%, dok su neto prihodi od kupoprodaje deviza i ostali prihodi porasli i

sudjeluju s 10,4% u ukupno ostvarenim poslovnim prihodima.

Troškovi redovnog poslovanja, uključujući amortizaciju, iznose 121,6 milijuna kuna i u

odnosu na prethodnu godinu smanjeni su za 9 milijuna kuna, odnosno za 7%. Zahvaljujući

stalnim aktivnostima na optimiziranju troškova, troškovi poslovanja dobro su kontrolirani,

tako da udio troškova poslovanja u ukupnim poslovnim prihodima iznosi 55,5%, te je

poboljšan u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio 56,9%.

Procjena kreditnih rizika i formiranje rezervi za rizične plasmane i potencijalne obveze,

temelji se na primjeni načela konzervativne politike i primjene važećih propisa, pa je udio

rezervi u bruto plasmanima povećan sa 8,06% u 2011. godini na 8,51% u 2012. godini. Na

kraju 2012. godine ukupne rezerve po kreditima iznose 165 milijuna kuna.

Kapital Banke bez dobiti ostvarene u 2012. godini iznosi 384,6 milijuna kuna. U odnosu na

prethodnu godinu, kapital je povećan za 8,3% i to s osnove povećanja rezervi fer vrijednosti

financijskih instrumenata raspoloživih za prodaju. Pri tome je važno napomenuti da je dobit

ostvarena u 2011. godini u cijelosti raspoređena u rezerve Banke. Kapital Banke sudjeluje s

12,8% u ukupnim izvorima financiranja.

Jamstveni kapital Banke na kraju 2012. godine povećao se 28,0 milijuna kuna ili 7% te iznosi

429,9 milijuna kuna, a stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala povećala se na 17,0%.

Tablica 9. Odnos danih kredita i primljenih depozita u kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Dani krediti 1.537.671.804 1.727.094.688 1.639.455.518

Primljeni depoziti 2.220.234.977 2.256.955.627 2.296.673.623

Odnos danih kredita i primljenih

depozita

0,69 0,77 0,71

U tablici 9. prikazan je odnos danih kredita i primljenih depozita što se smatra jednostavnom

mjerom likvidnosti banke. Na temelju izračunatog pokazatelja likvidnosti vidimo da su dani

krediti manji od primljenih depozita u svakoj promatranoj godini. Navedeno ukazuje da se

Banka financira iz depozita. Dani krediti su porasli u 2011. godini ponajviše zbog kreditiranja

poslovnih subjekata i javnog sektora. Izračunati koeficjent ukazuje da se likvidnost Banke

smanjuje, odnosno da je sve veća razlika između danih kredita i primljenih depozita. U 2012.

godini se smanjilo stanje kredita, dok su depoziti veći u odnosu na prethodnu godinu. Ovakva

Page 41: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

41

kretanja su posljedica smanjene sklonosti zaduživanju u uvjetima gospodarske krize i

povećanja nezaposlenosti.

Tablica 10. Odnos kapitala i ukupne aktive u kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Kapital 374.623.525 368.457.097 393.459.742

Ukupna aktiva 2.809.022.616 2.922.062.741 3.067.680.123

Odnos kapitala i ukupne aktive 0,13 0,12 0,13

Na temelju kapitala i ukupne aktive ocjenjuje se statička zaduženost Banke. U tablici 10. je

vidljivo da se zaduženost Banke u promatranom razdoblju povećava. Kapital Banke je

umanjen i to zbog gubitka s osnove nerealiziranog vrijednosnog usklađivanja financijske

imovine raspoložive za prodaju. Aktiva Banke je povećana ponajviše zbog povećanja kredita.

Iz prikazanog se vidi mali odnos kapitala i imovine, što je i za očekivati zbog načina

poslovanja banaka (prikupljanje depozita i plasiranje u obliku kredita).

Kapital Banke u 2012. godini iznosi 393,5 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu,

kapital je povećan za 6,8% i to s osnove povećanja rezervi fer vrijednosti financijskih

instrumenata raspoloživih za prodaju. Pri tome je važno napomenuti da je dobit ostvarena u

2011. godini u cijelosti raspoređena u rezerve Banke. Iz tablice je vidljivo kako se zaduženost

Banke u 2012. godini smanjila u odnosu na prethodnu godinu.

Tablica 11. Odnos obveza i ukupne aktive u kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Ukupne obveze 2.434.399.091 2.553.605.644 2.674.220.381

Ukupna aktiva 2.809.022.616 2.922.062.741 3.067.680.123

Odnos obveza i ukupne aktive 0,86 0,87 0,87

Iz tablice 11. je vidljivo povećanja koeficjenta zaduženosti u 2011. godini, u odnosu na 2010.

godinu. Kao i u slučaju odnosa kapitala i ukupne aktive i ovdje je to očekivano. Ali valja

napomenuti da koeficjent zaduženosti se ne povećava drastično. Povećanjem zaduženja

(dugoročnih kredita) prema financijskim institucijama financirano je povećano kreditiranje

trgovačkih društava i javnog sektora. U 2012. godini koeficijent zaduženosti je na istoj razini

kao i u prethodnoj godini.

Page 42: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

42

Tablica 12. Ekonomičnost ukupnog poslovanja u kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Ukupni prihodi 209.100.542 222.017.654 220.564.864

Ukupni rashodi 193.035.518 206.382.183 207.034.664

Ekonomičnost ukupnog poslovanja 1,08 1,07 1,07

Iz tablice 12. Vidljivo je da je ekonomičnost ukupnog poslovanja Banke dobra, odnosno da su

prihodi veći od rashoda što rezultira pozitivnim poslovnim rezultatom nakon odbitka poreza

na dobit.

Tablica 13. Odnos kamatnih prihoda i rashoda u kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Kamatni prihodi 167.110.487 179.738.489 169.707.542

Kamatni rashodi 84.316.919 75.125.754 81.697.779

Odnos kamatnih prihoda i rashoda 1,98 2,39 2,08

Iz tablice 13. vidljivo je da se ekonomičnost kamatnih prihoda povećava u 2011. Godini u

odnosu na prethodnu godinu što ukazuje na rast kamatnih marži. Glavni razlog povećanja

ekonomičnosti je taj što se Banka tekuće godine više financirala iz izvora depozita, nego iz

izvora drugih financijskih institucija (što je jeftinije). Ekonomičnost je u 2012. godini manja u

odnosu na 2011. godinu, zbog pada kamatnih marži. Za razliku od prijašnjih godina, kada je

Banka gotovo isključivo imala viškove likvidnosti, prethodnu se godinu na novčanom tržištu

pojavljivala kako na strani ponude, tako i na strani potražnje.

Tablica 14. Odnos ukupnog prihoda i troškova zaposlenih u tis kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Ukupan prihod 209.101 222.018 220.565

Trošak zaposlenih 48.435 51.039 52.804

Odnos ukupnog prihoda i i troškova

zaposlenih

4,32 4,35 4,17

Na temelju pokazatelja izračunatih u tablici 14. zaključujemo da je Banka u 2011. godini

povećala svoju učinkovitost na teret zaposlenika, u odnosu na prethodnu godinu. Na temelju

Page 43: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

43

recipročnih pokazatelja može se zaključiti da su u 2010. godini troškovi zaposlenika u

strukturi ukupnog prihoda iznosili 23,2%, u 2011. godini troškovi zaposlenika iznose 22,9% u

strukturi ukupnog prihoda, a u 2012. godini su iznosili 23,9%. Navedeno ukazuje da

povećanje prihoda nije rezultiralo povećanjem zaposlenih odnosno da broj zaposlenih u 2011.

godini ostvaruje bolje rezultate nego u prethodnoj godini, a u 2012. godini se učinkovitost

smanjila, s obzirom na to da su ostvareni prihodi manji.

Tablica 15. Odnos ukupnog prihoda i operativnih troškova u tis kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Ukupan prihod 209.101 222.018 220.565

Opći administrativni troškovi i

amortizacija

100.046 99.893 99.215

Odnos ukupnog prihoda i operativnih

troškova

2,09 2,22 2,22

Na temelju pokazatelja u tablici 15. vidljivo je povećanje odnosa ukupnih prihoda i

operativnih troškova (opći administrativni troškovi i amortizacija), odnosno povećanje

efikasnosti Banke. Odnos ukupnih prihoda i općih administrativnih troškova u 2012. Godini

je na razini prethodne godine, što znači da se efikasnost nije povećala.

Tablica 16. Neto rentabilnost imovine (ROA) u tis kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Neto dobit 12.974 12.466 8.129

Ukupna imovina 2.809.023 2.922.063 3.067.680

Neto rentabilnost imovine 0,46% 0,42% 0,26%

Temeljem pokazatelja profitabilnosti u tablici 16. pokazano je da se prinos na aktivu smanjuje

odnosno da uspješnost poslovanja u promatranom razdoblju ima tendenciju pada.

Page 44: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

44

Tablica 17. Rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) u tis kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Neto dobit 12.974 12.466 8.129

Glavnica 374.624 368.457 393.460

Rentabilnost vlastitog kapitala 3,46% 3,38% 2,06%

Izračunati pokazatelji profitabilnosti u tablici 17. pokazuju da se prinos na kapital smanjio,

odnosno da uspješnost poslovanja ima tendenciju pada.

Tablica 18. Dobit po dionici (EPS) u kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Neto dobit 12.974.311 12.465.831 8.129.109

Broj dionica 659.546 668.749 668.749

EPS 19,67 18,64 12,16

Izračunati pokazatelji ukazuju na smanjenje dobiti po dionici, zbog smanjenja neto dobiti

Banke u promatranom razdoblju od 2010. do 2012. godine.

Tablica 19. Dividenda po dionici u kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Dio neto dobiti za dividende - - -

Broj dionica 659.546 668.749 668.749

Dividenda po dionici - - -

U promatranom razdoblju od 2010. do 2012. godine Banka nije isplaćivala dividende svojim

dioničarima, već je dobit raspoređena u rezerve Banke.

Tablica 20. Odnos cijene i dobiti po dionici u kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Tržišna cijena dionice 400,00 360,00 290,00

Dobit po dionici 19,67 18,64 12,16

20,34 19,31 23,85

Page 45: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

45

Odnos cijene i dobiti po dionici bilježi pad u 2011. godini, dok u 2012. godini raste, ali zbog pada

cijene dionice na tržištu.

Tablica 21. Ukupna rentabilnost dionice u kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Dobit po dionici 19,67 18,64 12,16

Tržišna cijena dionice 400,00 360,00 290,00

4,91% 5,18% 4,19%

Ukupna rentabilnost dionice bilježi rast u 2011. godini, dok u 2012. godini pada, zbog pada cijene

dionice na tržištu i dobiti po dionici.

Tablica 22. Dividendna rentabilnost dionice u kn

2010. godina 2011. godina 2012. godina

Dividenda po dionici - - -

Tržišna cijena dionice 400,00 360,00 290,00

- - -

Kao što je navedeno u tablici 17., u promatranom razdoblju od 2010. do 2012. godine Banka

nije isplaćivala dividende svojim dioničarima, već je dobit raspoređena u rezerve Banke.

Tablica 23. Struktura ukupnih troškova za razdoblje 01.01.2012. do 31.12.2012.

GRUPE TROŠKOVA IZNOS (tis kn) TROŠAK / UK.

TROŠAK (%)

Kamatni troškovi 81.698 40

Troškovi provizija i naknada 10.732 5

Ostali troškovi 11.915 6

Opći administrativni troškovi i amortizacija 99.215 47

Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke 3.174 2

UKUPNI TROŠKOVI 206.734 100

U strukturi troškova Banke prevladavaju opći administrativni troškovi i amortizacija, koji čine

47% ukupnih troškova. Troškovi amortizacije su iznosili oko 9,5 mil. kn, dok su ostalo opći

administrativni troškovi. U administrativnim troškovima su najveća stavka troškovi

zaposlenih, koji su iznosili 52,8 mil kn, odnosno 25% ukupnih troškova Banke.

Page 46: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

46

Kamatni troškovi, tj. troškovi koje Banka ima za pribavljene depozite i druge izvore sredstava

čine 40% ukupnih troškova. U kamatnim troškovima su najveća stavka kamate na depozite

građana koje iznose 55,6 milijuna kn i tako čine 27% ukupnih kamatnih troškova.

Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja za gubitke u strukturi ukupnih troškova

imaju udio od 2%. Navedeni troškovi pokazuju kvalitetu plasmana Banke. Banke koje imaju

kvalitetan kreditni portfelj imaju manje troškove rezerviranja. Navedeni troškovi su zadnjih

nekoliko godina u porastu, na što utječe situacija u gospodarstvu, koja ima direktan utjecaj na

kvalitetu portfelja Banke.

Troškovi provizija i naknada te ostali troškovi čine oko 5% ukupnih troškova, a to su

uglavnom troškovi platnog prometa i usluge izdavanja bankovnih kartica.

Tablica 24. Dinamika kretanja osnovnih grupa troškova

GRUPE TROŠKOVA TROŠAK / UK. TROŠAK (%)

2010. 2011. 2012.

Kamatni troškovi 39 35 40

Troškovi provizija i naknada 5 5 5

Ostali troškovi 3 3 6

Opći administrativni troškovi i amortizacija 46 47 47

Troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja

za gubitke

7 10 2

UKUPNO 100 100 100

Analizom dinamike kretanja osnovnih grupa troškova vidljivo je da nema većih i značajnijih

odstupanja u 2011. godini u usporedbi sa prethodnom 2010. godinom. Dinamika kretanja

kamatnih troškova je padajuća, zbog smanjenja pasivnih kamatnih stopa.

Troškovi provizija i naknada te ostali troškovi su na razini prethodne godine te je dinamika

kretanja tih troškova nepromjenjena.

Opći administrativni troškovi i amortizacija imaju dinamiku pada. Upravljanje ovim

troškovima se pokazuje uspješno jer nisu pratili dinamiku rasta prihoda već su rasli sporije što

ukazuje na veću efikasnost Banke (što je prikazano u tablici 15.). Ovim troškovima Banka

učinkovito upravlja, s obzirom da je kriza u državi i okruženju dosegla jednu novu razinu

(veliki pad zaposlenosti, gašenje poduzeća, pad BDP-a, velika nelikvidnost, prodaja državne

Page 47: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

47

imovine...). Banka je uspjela racionalnim poslovanjem smanjiti ove troškove (jedine koje je

mogla obzirom da sada na većinu drugih teško može utjecati). Troškovi vrijednosnih

usklađivanja i rezerviranja za gubitke imaju dinamiku rasta što ukazuje na probleme u naplati

potraživanja odnosno na kvalitetu portfelja klijenata Banke koja je lošija zbog gospodarske

situacije u zemlji koja utječe na gospodarske subjekte i stanovništvo, a koji čine većinu

kreditnog portfelja Banke.

Analizom kretanja osnovnih grupa troškova u 2012. godini u usporedbi sa prethodnom 2011.

godinom vidljivo je da kamatni troškovi rastu što je i očekivano s obzirom da su izvori

sredstava Banke sve više od drugih drugih banaka te pozajmljena sredstva. Takvo zaduživanje

je dosta skuplje nego što je financiranje od depozita klijenata.

Troškovi provizija i naknada te ostali troškovi su na razini prethodne godine te je dinamika

kretanja tih troškova nepromjenjena.

Opći administrativni troškovi i amortizacije imaju dinamiku pada. Upravljanje ovim

troškovima se pokazalo uspješno i u 2012. godini, kao što je to bio slučaj i prethodnih godina.

U 2012. godini troškovi su značajno smanjeni, zbog nekoliko razloga: pojačanih aktivnosti

naplate potraživanja, monitorring plasmana u cilju optimiziranja rizika, reprogramiranja

kredita klijentima u poteškoćama, naplate rizičnih kredita prodajom nekretnina, pristupanjem

dugu i sl.

Banka nije u mogućnosti brzo promjeniti portfelj. Zbog toga Banka konstantno prati portfelj,

kako bi na vrijeme uočila potencijalne poteškoće kod svojih klijenata i kako bi pomogla

takvim klijentima da što duže prežive, a po mogućnosti da se i spase. Iako je dinamika ovih

troškova rastuća, s obzirom na sve navedeno, ovdje je također vidljivo učinkovito upravljanje

troškovima jer bez napora koje Banka radi u kontroli ovih troškova, dinamika rasta ove vrste

troškova bi bila još veća.

Page 48: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

48

5. ZAKLJUČAK

Razvojem postojećih bankarskih poslova te uvođenjem novih poslova i bankarskih proizvoda,

koji u današnje vrijeme imaju sve veći i veći udio u ukupnim aktivnostima Banke,

računovodstvo ima niz zadataka koje je ono sa većim ili manjim uspjehom uspijelo obaviti.

Banke su razvile nove tehnike obračuna troškova kao i veliki broj tehnika koje su stavljene u

službu analize poslovanja banke. Uz pomoć istih, bankama je omogućeno, ne samo da

sagledaju i analiziraju svoje poslovanje u prethodnim obračunskim periodima, nego i da

planiraju i analiziraju svoje poslovanje u budućnosti. Unatoč tome, interni i eksterni utjecaji,

koji u ogromnoj mjeri utječu na poslovni rezultat banke, međutim i dalje je vrlo komplicirano.

Turbulentno poslovno okruženje i konstantan razvoj novih tehnologija ne dozvoljavaju da se

menadžment opusti u planiranju nego zahtijeva konstantnu pažnju i analizu.

Upravljanje troškovima je moguće na razne načine i s primjenom raznih modela. Kako bi bilo

moguće očekivati pozitivan rezultat procesa upravljanja troškovima organizacije potrebno je

detaljno poznavati postojeću strukturu ukupnih troškova organizacije. Upravljanje troškovima

ne znači da u poslovanju treba štedjeti, već da poslovanje treba voditi na poseban način

upravljanja organizacijom i vođenja poslovanja koji najveću važnost u postizanju

organizacijskih ciljeva poklanja optimizaciji troškova. Optimizacija troškova je proces

uravnoteženja količine utrošaka resursa u procesu ostvarenja koji osiguravaju postizanje

razine kvalitete učinaka koja znači ispunjenje zahtjeva kupca/korisnika, a može se tumačiti

kao: maksimalizacija količine kvalitetnih učinaka uz minimalizaciju ukupnih troškova.

Troškovima se najučinkovitije upravlja kroz upravljanje poslovnim procesima. Upravljanje

troškovima složen je proces koji zahtijeva primjenu suvremenih metoda. To je osobito važno

u tržišno orijentiranom gospodarstvu u kojem se poslovni rezultat ostvaren na kraju

obračunskog razdoblja smatra značajnim i objektivnim mjerilom uspješnosti menadžmenta

organizacije.

Posebna pozornost mora biti usmjerena na upravljačko računovodstvo koje za razliku od

financijskog ima visok stupanj fleksibilnosti. Naime, objavljena financijska izvješća

financijskoga računovodstva vanjskim korisnicima uvijek moraju biti u skladu s opće

prihvaćenim računovodstvenim načelima, a izvješća upravljačkoga računovodstva usmjerena

su menadžmentu u svrhu poslovnoga odlučivanja i najčešće nisu dostupna vanjskim

korisnicima. Upravljačko računovodstvo prati proces stvaranja poslovnih učinaka na osnovi

Page 49: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

49

planiranih i izvršenih troškova i učinaka. Poslovni subjekt mora prilagoditi upravljačko

računovodstvo troškova informacijama koje su menadžmentu potrebne za pravovremeno

donošenje ispravnih odluka o korektivnim mjerama. U tome smislu, poslovni subjekt donosi

odluku kako će troškove definirati, ograničiti i svrstati. Dalje, donosi odluku o tome koja

razina praćenja troškova je odgovarajuća za potreban i učinkoviti sustav izvješćivanja.

Podravska banka d.d. je i u 2012. godini nastavila kontinuitet ostvarivanja kvalitetnih

poslovnih rezultata. U teškom ekonomskom okruženju Banka je ostala stabilna i ostvarila je

zadovoljavajuće rezultate poslovanja u 2012. godini. Po veličini aktive na kraju 2012. godine

Banka zauzima 11. mjesto od ukupno 31 banke u Hrvatskoj.

U odnosu na prethodnu godinu, zabilježen je porast depozita, prvenstveno u sektoru

stanovništva. Na području kreditnog poslovanja, krediti poslovnim subjektima su manji u

odnosu na prethodnu godinu, isto kao i krediti stanovništvu, što je posljedica relativno visoke

zaduženosti sektora stanovništva i smanjene sklonosti zaduživanju. Banka je dobro

kapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena. Jamstveni kapital banke se povećao, a

zahvaljujući rastu, porasla je i stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala.

Zbog smanjenja neto dobiti Banke, također je manji prinos na kapital, odnosno uspješnost

poslovanja. Osim toga, navedeno je utjecalo na smanjenje dobiti po dionici u promatranom

razdoblju. Banka nije isplaćivala dividende svojim dioničarima, već je dobit raspoređena u

rezerve Banke. Cijena dionice na tržištu ima tendenciju pada, zbog gospodarske situacije u RH,

inflacije i sl. Ova godina je također izazovna i teška, kako za bankarski sektor, tako i za cjelokupno

gospodarstvo. Tržišni uvjeti su otežani, a oporavak gospodarstva postupan i spor. Banka konstantno

nastoji udovoljiti potrebama klijenata i u skladu s tim razvija proizvode i usluge u cilju održavanja

dugoročnih odnosa s klijentima.

Page 50: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

50

LITERATURA

1. Cingula M.: Klamčer, M.: Pregled nekih metoda i postupaka upravljanja troškovima, RriF,

Broj 8, Zagreb, 2003.

2. Drljača M.: Metode upravljanja troškovima, Elektrika, broj 4, Zagreb, 2004. Grupa autora.:

Troškovno i upravljačko računovodstvo, Zagreb, 1998.

3. Meigs, R.F., Meigs, W.B.: Računovodstvo: Temelj poslovnog odlučivanja, 9. izdanje,

Mate, Zagreb, 1999.

4. Majcen, Ž.: Troškovi u teoriji i praksi, 2. izdanje, Informator, Zagreb, 1976.

5. Perčević, H.: Financijsko planiranje u financijskim institucijama, Hrvatski institut za

bankarstvo i osiguranje, Zagreb, 2006.

6. Vitezić, N.: Računovodstvo i kontroling u postizanju uspješnosti poslovanja, Zagreb, 2006.

7. Weihrich, H., Koontz, H.: Menadžment, Mate, Zagreb, 1994.

9. Pravilnik o računovodstvu, Podravska banka d.d., Koprivnica, 2007.

10. Računovodstvene politike, Podravska banka d.d., Koprivnica, 2010.

11. Revidirani financijski izvještaji Podravske banke d.d. za razdoblje 01.01.2011. -

31.12.2011., Podravska banka d.d., Koprivnica, 2012.

12. Bilten o bankama br. 26, Hrvatska narodna banka, Zagreb, kolovoz 2013.

13. Šverko, I., Pavlović A., Vukas J., Analiza poslovanja malih banaka u Hrvatskoj, Stručni

rad, Zagreb, 2012.

14. Žager K., Sačer Mamić I., Sever S., Žager L., Analiza financijskih izvještaja, drugo

prošireno izdanje, Masmedia, Zagreb, 2008.

Internet stranice:

16. http://www.poba.hr

17. http://kvaliteta.inet.hr

18. http://www.hnb.hr/

19. www.racunovodstvo-porezi.hr

20. http://www.hrcak.srce.hr

Page 51: UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA NA PRIMJERU …oliver.efri.hr/zavrsni/441.B.pdf · Troškovi pripreme rada 3. Troškovi neposredne proizvodnje 4. Troškovi nabave, prodaje, distribucije,

51

POPIS TABLICA

1 Podjela troškova prema različitim kriterijima 6

2 Kamatni troškovi 26

3 Rashodi od naknada i provizija 26

4 Administrativni troškovi poslovanja 27

5 Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine 28

6 Troškovi umanjenja vrijednosti i rezerviranja 30

7 Bilanca – stanje na dan 31.12.2011. 31

8 Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01. do

31.12.2011.

34

9 Odnos danih kredita i primljenih depozita 35

10 Odnos kapitala i ukupne aktive 35

11 Odnos obveza i ukupne aktive 35

12 Ekonomičnost ukupnog poslovanja 35

13 Odnos kamatnih prihoda i rashoda 36

14 Odnos ukupnog prihoda i troškova zaposlenih 37

15 Odnos ukupnog prihoda i operativnih troškova 37

16 Neto rentabilnost imovine (ROA) 37

17 Rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) 38

18 Dobit po dionici (EPS) 44

19 Dividenda po dionici 44

20 Odnos cijene i dobiti po dionici 44

21 Ukupna rentabilnost dionice 45

22 Dividendna rentabilnost dionice 45

23 Struktura ukupnih troškova za razdoblje od 01.01.2011. do

31.12.2011.

45

24 Dinamika kretanja osnovnih grupa troškova 46