untitledIZGRADNJA JAVNE SAOBRAAJNICE „1“ I JAVNE SAOBRAAJNICE „2“ (FAZA 1)
1. NISKOGRADNJA
Predmet projekta
Predmet ovog projekta su javne saobraajnice "1" i "2" sa prateim saobraajnim površinama oko objekta upravne zgrade policije Brko distrikta BiH. Pozicija,oblik i dimenzije projektovanih objekata proizilaze iz regulacionog plana: "Mujkii II" Brko, stambeno naselje "Mujkii". Projektovanju predmetnih saobraajnica prethodila je analiza postojee projektne dokumentacije kao i analiza izvedenog stanja na terenu. Projektovane su:
saobraajnica "1" duine 220.12m sa parkingom kapaciteta 49 parking mjesta od kojih su dva namijenjena licima sa posebnim potrebama,
saobraajnica "2" duine 173.96m Osnova za izradu projekta
Osnovu za izradu projekta ine:
odgovarajua dravna regulativa (zakoni, propisi, standardi) i to: ZAKON O PROSTORNOM PLANIRANJU I GRAENJU "Slubeni glasnik
Brko Distrikta BiH" broj 17/08 "PRAVILNIK O OSNOVNIM USLOVIMA KOJE JAVNI PUTEVI, NJIHOVI
ELEMENTI I OBJEKTI NA NJIMA MORAJU ISPUNJAVATI SA ASPEKTA BEZBJEDNOSTI SAOBRAAJA" koji vai za javne puteve a proizilazi iz Zakona o bezbjednosti saobraaja BiH,
SMJERNICA ZA PROJEKTOVANJE,GRAENJE,ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA,SARAJEVO/BANJA LUKA 2005
PALNIRANJE I PROJEKTOVANJE SAOBRAAJNICA U GRADOVIMA,Mihailo Maletin,Beograd2005.
TEHNIKI USLOVI ZA SASTAV I OPREMU PROJEKTNE DOKUMENTACIJE VANGRADSKIH PUTEVA,Anus,Maletin,Katani
namjenski izraena geodetska podloga, opaanja na terenu izvršena od strane projektanta u toku izrade projekta SAOBRAAJNICA 1 Elementi projektne geometrije
Normalni profil saobraajnice 1 komponovan je od dvije trake za kontinualnu vonju pojedinane širine 3.0m,tako da je ukupna širina kolovoza 6 m i obostranog trotoara širine1.5m.Du saobraajnice "1" projektovan je parking kapaciteta 49 parking mjesta sa dva mjesta za lica sa posebnim potrebama.Parking je definisan upravnom šemom parkiranja, dimenzija parking mjesta 5x2.5m.Za lica sa posebnim potrebama definisan je standardni jedinini modul parkiranja:2.5+1+2.5m. Projektovanje parkinga kao i obraun koliina radova i materijala izvršeni su do granice parcele uprave policije.
Du predmetne saobraajnice izvršeno je ureenje zelenih površina na poziciji prikazanoj u grafikim prilozima. Vitoperenje kolovoza izvršeno je oko osovine saobraajnice tako da je popreni nagib na pravcu 2.5% osim u zoni raskrsnica gdje je ublaen na 1%. Pozicija rampi vitoperenja jasno je naznaena u grafikom prilogu: Situacija. Dijagram vitoperenja dat je u podunom profilu saobraajnice. Popreni nagib parkinga se kree u granicama intervala od 1.3% do 2%. Popreni nagibi trotoara su 2%. U situacionom smislu trasa je definisana pravcem na poziciji koja je definisana regulacionim planom.
U nivelacionom smislu trasa je prilagoena postojeem-izvedenim objektima. Projektovani poloaj nivelete omoguuje formiranje pristupa okolnim objektima. Na trasi je primijenjen minimalan poduni nagib nivelete od 0.4%. Maksimalno primijenjeni nagib iznosi 0.54%.
Kolovozna konstrukcija
Na kolovozu i parkingu saobraajnice 1 primijenjena je fleksibilna kolovozna konstrukcija sastavljena od slijedeih slojeva: Drobljeni kamen 0/32
40 cm
8 cm
Habajui sloj BB11 4 cm UKUPNO: 52 cm Na trotoaru primijenjena je kolovozna konstrukcija sastavljena od slijedeih slojeva: Drobljeni kamen 0/32
30 cm
6 cm
Habajui sloj BB11 4 cm UKUPNO: 40 cm Oivienje kolovoznih površina izvršeno je prefabrikovanim betonskim elementima dimenzija 18/24 , denivelacija 12 cm u odnosu na površinu kolovoza,te ivinjacima 10/20 koji oiviavaju trotoare. Predvieno je urenje zelenih površina du saobraajnice zatravljivanjem sloja humusa debljine 20cm.
Odvodnjavanje
Atmosferske vode se sa kolovoza i trotoara te sa okolnih zelenih površina prikupljaju slivnicima, te kontrolisano odvode do planiranog recipijenta. Predmet ovog dijela projektne dokumentacije je odreivanje broja i pozicija slivnika. Ostali elementi sistema oborinske kanalizacije su tema posebne projektne dokumentacije. Na trasi je projektovano 10 slivnika. Ovim projektom riješen je problem podpovršinskih voda izgradnjom plitke drenae- postavljanjem drenanih cijevi 160mm koje se upajaju u slivnike. Podpovršinske vode prikupljene drenanim cijevima i slivnicima se vode do recipijenta koji je odreen posebnim projektom sistema oborinske kanalizacije.
SAOBRAAJNICA 2 Elementi projektne geometrije
Normalni profil saobraajnice 2 komponovan je od dvije trake za kontinualnu vonju pojedinane širine 3.0m,tako da je ukupna širina kolovoza 6 m i obostranog trotoara širine1.5m. Du predmetne saobraajnice izvršeno je ureenje zelenih površina na poziciji prikazanoj u grafikim prilozima. Vitoperenje kolovoza izvršeno je oko osovine saobraajnice tako da je popreni nagib na pravcu 2.5% osim u zoni raskrsnica gdje je ublaen na 1%. Pozicija rampi vitoperenja jasno je naznaena u grafikom prilogu:Situacija. Dijagram vitoperenja dat je u podunom profilu saobraajnice. Popreni nagibi trotoara su 2%. U situacionom smislu trasa je definisana pravcima i krunim krivinama radijusa R=2000m i R=15m. Veliina radijusa R=15m proistekla je iz uslova koji su odreeni regulacionim planom. Kako bi se ispoštovao poloaj osovina definisan regulacionim planom kao i uslov izgradnje saobraajnice 2 na javnoj površini izvršeno je proširenje kolovoza na cijeloj krunoj krivine radijusa R=15m sa spoljašnje strane. Ukupna veliina proširenja iznosi 2m. Veliina proširenja je posledica analize krive tragova mjerodavnog vozila. Ovim je omogueno neometano mimoilaenje dva mjerodavna vozila u ovom sluaju radi se o komunalnom vozilu. U nivelacionom smislu trasa je prilagoena postojeem-izvedenim objektima. Projektovani poloaj nivelete omoguuje formiranje pristupa okolnim objektima. Na trasi je primijenjen minimalan poduni nagib nivelete od 0.68%. Maksimalno primijenjeni nagib iznosi 1.0%.
Kolovozna konstrukcija
Na kolovozu primijenjena je fleksibilna kolovozna konstrukcija sastavljena od slijedeih slojeva: Drobljeni kamen 0/32 40 cm Bitumenizirani drobljeni kameni agregat AGNS32
8 cm Habajui sloj BB11 4 cm
UKUPNO: 52 cm Na trotoaru primijenjena je kolovozna konstrukcija sastavljena od slijedeih slojeva: Drobljeni kamen 0/32 30 cm Bitumenizirani drobljeni kameni agregat AGNS22
6 cm Habajui sloj BB11 4 cm
UKUPNO: 40 cm Oivienje kolovoznih površina izvršeno je prefabrikovanim betonskim elementima dimenzija 18/24 , denivelacija 12 cm u odnosu na površinu kolovoza,te ivinjacima 10/20 koji oiviavaju trotoare. Predvieno je urenje zelenih površina du saobraajnice zatravljivanjem sloja humusa debljine 20cm.
Odvodnjavanje
Atmosferske vode se sa kolovoza i trotoara te sa okolnih zelenih površina prikupljaju slivnicima, te kontrolisano odvode do planiranog recipijenta. Predmet ovog dijela projektne dokumentacije je odreivanje broja i pozicija slivnika. Ostali elementi sistema oborinske kanalizacije su tema posebne projektne dokumentacije. Na trasi je projektovano 10 slivnika. Ovim projektom riješen je problem podpovršinskih voda izgradnjom plitke drenae- postavljanjem drenanih cijevi 160mm koje se upajaju u slivnike. Podpovršinske vode prikupljene drenanim cijevima i slivnicima se vode do recipijenta koji je odreen posebnim projektom sistema oborinske kanalizacije.
2. VODOVOD I KANALIZACIJA
Ovom fazom projekta se rješavaju instalacije kišne kanalizacije u sklopu glavnog projekta izgradnje saobraajnice za polocijsku stanicu u Brko distriktu.
2.1. POSTOJEE STANjE JAVNE HIDROTEHNIKE INFRASTRUKTURE NA LOKALITETU OBJEKTA
Na lokalitetu kompleksa policije izgraene su (ili u fazi izgradnje) potrebne hidrotehnike instalacije:
Vodovod za sanitarne potrebe i potrebe zaštite od poara (hidrantska mrea). Objekat se snabdijeva vodom sa javnog vodovodnog sistema Brko Distrikta (sa izvorišta Plazulje);
Fekalna kanalizacije objekta sa odgovarajuim tretmanom (preišavanjem, tipa SBR);
Kišna kanalizacija za odvoenje kišnice sa krovova objektat (ista kišna kanalizacija);
Kišna kanalizacija sa saobraajnih površina (zauljena kanalizacija) sa odgovarajuim tretmanom (preišavanjem – separatorom ulja).
Izgraeni su odvodni kolektori za odvoenje kanalizacije do recipijenta (rijeke Save), posebno kišna kanalizacija, posebno fekalna kanalizacija.
2.2. PROJEKTNO RJEŠENjE PREDMETNE KIŠNE KANALIZACIJE
Predmetnom kišnom kanalizacijom treba da se odvedu površinske vode od padavina koje e se slivati sa saobraajnih površina. Kišnica e se sakupljati kišnim slivnicima koji se spajaju na odvodni kišni kolektor. U slivnike se mjestimino upajaju drenane PVC poluperforirane cijevi Ø160 mm. Sakupljena kišnica se na kraju kolektora provodi kroz separator ulja. Nakon tretmana sakupljena voda se prikljuuje na kišni kolektor kompleksa koji odvodi sakupljene vode u recipijent – rijeku Savu.
Za predmetne dionice kišnih kanalizacionih kolektora, koje su predmet ovog projekta, odabrane su PVC cijevi za ulinu kanalizaciju. Kanalizacione cijevi trebaju biti za saobraajno optereenje (tjemenu nosivost) SN 8 kN/m2. Spajanje cijevi je sa naglavkom i gumenim prstenom za spajanje (brtvama).
Za eventualni odabir druge vrste cijevi, potrebno je dobiti saglasnost projektanta i nadzornog organa.
Cijevi se polau u prethodno iskopan i isplaniran rov, na posteljicu od pijeska debljine 10 cm, zatrpava pijeskom sa strane visine 10 cm iznad cijevi ostatak rova materijalom iz iskopa (odstraniti kamenje krupnije od 3 cm). Završni sloj rova 40 cm ispod nivelete saobraajnice odnosno trotoara se ugrauje i nabija prema uslovima zbijenosti podloge za saobraajnicu odnosno trotoar.
Prije zatrpavanja spojeva na kolektoru, treba izvršiti hidrauliko ispitivanje na probni pritisak od 0,5 bara, prema priloenim uputstvima. Tek kada ispitivanje pokae da je kolektor ispravan, moe se pristupiti konanom zatrpavanju rova.
Opis objekata na kišnoj kanalizaciji
Na kišnoj kanalizaciji osim cjevovoda, javljaju se sledei posebni detalji (objekti): - kanalizaciona reviziona okna (šahtovi); - slivna linijska rešetka; - separator ulja. - Na lomovima projektovanog kolektora predviena su reviziona okna (šahtovi). Šahtovi mogu biti montani (od armiranog poliestera, betona i sl) ili monolitni da se betoniraju na licu mjesta. Snabdjevena su penjalicama na 30 cm i livenim poklopcima. Dna šahta se obrauje u vidu kinete koja se oblikuje u fabrici prilikom izrade šahta. Šahtovi su snabdjeveni odgovarajuim okruglim ili kvadratnim liveno-eljeznim poklopcima sa okvirom. Tip poklopca treba odgovarati klasi optereenja na predmetnom lokalitetu (prema standardu EN 124: grupa 2, klasa min. B 125, površine koje upotrebljavaju za trotoare i parkinge). U predmetnom sluaju, projektovana kanalizacija se na kraju prikljuuje na postojei kolektor koji se uliva u rijeku Savu. - Kišni ulini slivnici slue za sakupljanje površinskih voda od padavina (kišnice) sa asfaltiranih kolskih površina (saobraajnica). Sastoje se od talonog dijela (pjeskolova) prenika 40 cm, dubine 1,5 m, uline slivnike rešetke (skupa sa rasteretnim prstenom i podlonim betonom ispod pjeskolova. Spojni cjevovod Ø160 mm. Predloen tip pjeskolova od armiranog poliestera. - Separator ulja: Sakupljene površinske vode sa saobraajnica, obavezno je prethodno propustiti (tretirati) kroz odgovarajui separator ulja, pa tek onda spojiti na gradski kanalizacioni sistem. Odabran je prefabrikovani (montani) separator ulja od armiranog poliestera sa bajpasom (kao tip „Regeneracija“ Velika Kladuša).
Izbor veliine separatora ulja
Tip separatpra je usvojen na osnovu veliine slivne površine i oekivanih koliina vode koje bi oticale sa pripadajuih slivnih površina. Procijenjene koliine vode od kišnice sa slivnih površina - saobraajnice (za intenzitet 155 l/sek,ha) iznose: Q1 = qxFxΨ=155 l/sek/hax220mx10m/10000x0.90= 30,69 l/sek
Prema katalozimima proizvoaa ovakve opreme, odgovara tip „Aquareg S 30 bp" (kao tip „Regeneracija Velika Kladuša sa bajpasom). Za izbor eventualno tipa od drugogo proizvoaa, potrebna je saglasnost investitora (odnosno ovlaštenog strunog nadzornog organa i projektanta). Prva koliina zaprljane vode (oko 10%, do 3 l/sek) prolazi kroz separator. Višak vode se odvodi bajpasom.
2.3. IZVOENjE HIDROTEHNIKE INFRASTRUKTURE
Detaljniji uslovi za izvoenje pojedinih radova na izgradnji instalacija predmetne hidrotehnike infrastrukture (vodovod, fekalna i kišna kanalizacija) se daju u prilogu tehniki uslovi izvoenja radova. Svi nacrti u projektu kao i tehniki uslovi izvoenja radova dati u tekstualnom dijelu se moraju dosljedno primjenjivati. Prije stavljanja pojedinih instalacija u funkciju, potrebno je njihovo katastarsko snimanje.
2.4. TEHNIKI USLOVI IZVOENjA RADOVA
Izvoa radova je duan, da se u svemu pridrava odobrenog projekta. On je duan da prije poetka izvoenja radova uporedi projekat instalacija sa stvarnim stanjem na gradilištu i s nadzornim organom na gradilištu da raspravi sva nejasna pitanja. Prije svake eventualne izmjene izvoa je duan da blagovremeno izvijesti nadzorni organ, a ovaj projektanta vodovoda i kanalizacije o namjeravanim izmjenama. Zemljani radovi Iskop zemlje vrši se mašinskim putem. Trasiranje, kopanje i priprema rova za polaganje cijevi, moraju da budu izvedeni prema nacrtu i tehnikim propisima, jer od toga zavisi uspjeh montae. Treba se strogo pridravati kota datih u uzdunom profilu, kao i širina rova. U sluaju da iz bilo kojeg razloga treba iskopati širi rov, neka se on proširi tek iznad tjemena poloenih cijevi. Na mjestima spajanja cijevi – rov treba po potrebi proširiti kako bi se omoguio nesmetan rad montera. Ako u toku izvoenja doe do pojave profila sa veim dubinama od onih koje su naznaene u uzdunim profilima i ako je to prouzrokovano greškom izvoaa, izvoa je duan da prekopani dio ispuni pijeskom, a zatim izvrši nabijanje. Za ovaj rad izvoa nema pravo na naknadu troškova oko izvoenja. Da bi se izbjeglo nepotrebno prekopavanje dubine rova, ovi tehniki uslovi ne propisuju nego predlau, da se pri iskopu rova primjeni mehanizacija, s tim da se posljednjih 10 do 20 cm dna rova dokopa i izravna runim otkopavanjem. Ukoliko se u toku izvoenja radova pojavi priticanje voda u rov, potrebno je da izvoa pristupi evakuaciji ili crpljenju ukupne koliine vode koja dotakne u rov, tako da se polaganje cjevovoda i montaa izvrši u rovu bez prisustva vode. Izvoa je duan da blagovremeno izvrši pripreme za odvoenje vode iz rova. Ove pripreme obuhvataju sva obezbjeenja, kako od izvorske vode, tako i od podzemne vode i vode usljed padavina koje bi se eventualno pojavile u toku izgrdnje. Ovi radovi na evakuisanje voda iz graevinske jame moraju biti tako organizovani i izvedeni, da voda moe nesmetano oticati, a da pri tome ne priini nikakve štete. Usvojeni nain oslanjanja cijevi za pojedine poteze treba biti u potpunosti izveden po detalju koji je priloen u projektu. Dno rova mora biti bez stršeih mjesta, te je potrebno pregledati nakon iskopa i planiranja, te eventualne nepravilnosti popraviti. Ukoliko doe do obrušavanja materijala u rov zbog slabog i nepropisnog razupiranja rova, izvoa je duan da o svom trošku dovede graevinsku jamu u ispravno stanje. Za sve nesretne sluajeve do kojih bi došlo zbog nestrunog i nepaljivog rada i nepoštivanja propisa, izvoa e snositi moralnu i materijalnu odgovornost. Radovi na osiguranju graevinske jame Za radove koje obuhvata ovo poglavlje uzeti su izvodi iz njemakih normi DIN 18303 uz izvjesna usklaivanja i prilagoavanja uvjetima u projektu. Za oblaganje i razupiranje se moe primijeniti drvena graa ili elini elementi ili kombinacija jednog i drugog. Kod primjene drvene podgrede i razupora moe se upotrijebiti i graa koja je ve upotrebljivana, s tim da joj kvalitet bude odgovarajui i da višestuka upotreba ne prijee broj koji je propisan normama. Graevinsku jamu treba tako razuprijeti i obloiti da se postigne maksimalna sigurnost pri izvoenju radova, a da se pri tome raspoloivi prostor u graevinskoj jami ne umanji mnogo.
Premještanje razupiraa, koje je inae neophodno kad se pristupi montai cjevovoda, treba izvesti na minimalni broj i to samo u neophodnim sluajevima. Pri velikim potiscima zemlje takva premještanja treba izbjegavati. Svi spojevi moraju biti dobro izvedeni i ukrueni, a razupore osigurati protiv izvijanja i izvlaenja. Podgradu treba dimenzionirati prema najveem optereenju koje moe nastupiti. Optereenje treba uzeti prema DIN-u 1055, osim u izuzetnim sluajevima za koje onda treba iznai optereenje prema konkretnim podacima. Na mjestima gdje graevinska jama prolazi u blizini saobraajnice, treba uzetik u obzir uticaj vanjskog optereenja (statiko i dinamiko). Elementi za oblaganje bokova rova treba da strše najmanje 5 cm iznad terena. Debljina drvenih talpi treba da je 5 cm, paralelno otesana i bez ošteenja koja umanjuju nosivost. Drveni podupirai i razupore moraju biti klinovima zategnuti. Za silaenje u graevinsku jamu treba obezbjediti ljestvice ili stepenice. Nastavljanje drvenih podupiraa nije dopušteno. Oblaganje horizontalnim talpama moe se primijeniti samo u tlu koje se moe drati bez podgraivanja na dubini koja je ravna širini jedne talpe. Postavljanje talpi treba vršiti sukcesivno kako napreduje iskop. Dubina nepodraenog rova moe biti vea od podgraenog dijela rova samo za jednu širinu talpe. Prilikom razupiranja talpe se moraju poduprijeti vertikalnim gredama koje se postavljaju na razmaku 1,5 – 2,5 m, što zavisi od veliine pritiska. Svaka vertikalna greda mora biti razuprta sa najmanje dva razupiraa. Razmak podupiraa po vertikali je max. 70 cm. Kod podgraivanja rastresitog tla mora se primjeniti podgraivanje vertikalno postavljenim talpama, koje se uporedo sa napredovanjem iskopa u graevinskoj jami vertikalno pobijaju i to tako da su u svakom momentu barem 30 cm pobijene u tlo. Ukoliko je ovo teško postii, recimo zbog prisustva veih komada kamena ili oblutaka u tlu, onda se moraju preduzeti posebne mjere bezbjednosti.
Nakon obavljene montae cjevovoda treba pristupiti uklanjanju podgrade, osim ako se njeno ostavljanje u rovu dopušta ili u opisu radova propiše. Uklanjanje podgreda se vrši paralelno sa zatrpavanjem i nabijanjem mateirjala, tako da ne nastaju obušavanja ili slijeganje bokova rova. Zatrpavanje rova Zatrpavanje rova treba vršiti paljivo i sa odgovarajuom radnom snagom. Zatrpavanje oko cijevi i neposredno iznad treba vršiti pijeskom. Ostali dio rova zatrpavati šljunkom. Šljunak treba nanositi u slojevima od cca 30 cm i nabijati lakim runim nabijaem da ne bi došlo do ošteenja cijevi ili okolnih objekata. Mašinsko nabijanje materijala uz cjevovod i objekte na njemu nije dozvoljeno, a moe se primjeniti tek pošto se izvrši runo nabijanje na visini od 1 m iznad tjemena cijevi, s tim da izvoa moe upotrijebiti nabija ija je dubina djelovanja efektivnog nabijanja maksimum 70 cm. Na dionicama na kojima e se vršiti mašinski iskop treba nastojati da se odmah višak iskopanog materijala utovara u transportna sredstva i odvozi na deponiju. Na ovaj nain bi se postigla izvjesna ušteda i obezbjedilo više prostora za rad.
Betonski i armirano-betonski radovi Svi betonski radovi moraju se izvršiti solidno i struno, sa odgovarajuom kvalifikovanom radnom snagom, prema vaeim tehnikim propisima za beton. Potrebne koliine betona, propisane marke, transportovati do mjesta ugradnje sa mjesta za centralno i kontrolisano (automatsko) spravljanje betona, gdje se marka betona postie upotrebom propisanih receptura, a doziranje agregata, cementa i vode vrši u teinskim odnosima. Na transport betona treba obratiti posebnu panju. Ako se transport betona ne obavi propisno, to moe izazvati razbijanje homogenosti betona, a dolazi i do segregacije betonske mase. Pri transportu treba teiti da se vrijeme transporta svede na što manju mjeru od momenta kad se beton spravi pa do momenta ugradnje. Ako se beton transportuje na vee udaljenosti, onda se mora prevoziti specijalnim vozilima koja su snabdjevena ureajem za miješanje betona u toku transporta (mikseri). Prije poetka betoniranja oplatu treba polijevati da se postigne bolje priljubljivanje spojeva izmeu dasaka. Za vrijeme betoniranja pri visokim temepraturama oplatu treba polijevati i za vrijeme betoniranja. Pri tome paziti da voda ne prodre u oplatu. Obavezno pri ugraivanju betona vršiti vibriranje. Za ovaj rad treba obezbijediti kvalifikovanu radnu snagu koja ima iskustva u ovoj vrsti posla. U toku betoniranja tesari moraju osmatrati ponašanje oplate i razupora, kako bi mogli blagovremeno obustaviti betoniranje ukoliko se primjeti da na nekim mjestima oplata popušta. Po završenom betoniranju beton se mora briljivo zaštititi, kako od naglog sušenja pri toplom vremenu, tako i od smrzavanja i mraza u zimskim danima. Prije poetka betoniranja skelu treba detaljno pregledati, zatim provjeriti, a takoe i ispravnost postavljene armature. Armatura mora biti oišena od re, blata, zemlje i sl. Treba obratiti panju da na armaturi nema masnih mjesta, jer na njima beton ne prijanja uz elik. Skidanje skele i oplate vršiti prema uputstvima i rokovima datim u PTP za odgovarajue vrste betonskih konstrukcija.
Izvoa je duan da angauje odgovarajui zavod koji e vršiti kontrolu kvaliteta ugraenog betona i o tome izdati odgovarajue ateste. Probna betonska tijela (kocke) se uzimaju na gradilištu na taj nain što se potrebna koliina betona za kalupe uzima neposredno pred ugraivanje betona, a zatim se izvrši nabijanje betona u kalupima istim nainim kojim se to vrši i u oplati. Izvoa je duan ateste o ispitivanju probnih tijela predoiti investitoru. Beton treba izvoa ispitati na vodonepropusnost uz uvjet da je spravljen prema opisu u predmjeru i predraunu. Za sluaj da se ne postignu rezultati koji se zahtijevaju po JUS-normama za hidrotehnike betone, treba pribjei dodavanju nekog od sredstava za poboljšanje vodonepropusnosti betona. Pri odabiranju ovih sredstava treba se konsultovati sa investitorom, a pri odreivanju naina i koliine doziranja zatraiti upustva od proizvoaa odgovarajueg sredstva. CIJEVI ZA KANALIZACIJU Za oborinsku kanalizaciju su odabrane PVC kanalizacione cijevi tjemene nosivosti SN 8 kN/m2. Ovakav tip cijevi ima dobre hidraulike karakteristike, riješen dobar nain spajanja sa naglavkom i gumenim prstenom, dobre karakteristike na mehanika optereenja. Za eventualnu ugradnju cijevi od druge vrste materijala, potrebni je imati saglasnost nadzornog organa i projektanata.
Hidrauliko ispitivanje kanalizacije Kada je završena montaa kanalizacije, pristupa se njenom hidraulikom ispitivanju. Ne smije se dopustiti prekomjerna infiltracija vode u mreu (ulaz spoljne vode), niti eksfiltracija (gubitak otpadne vode iz mree u teren). Vododrivost kanalizacije, odnosno provjera kvaliteta izraenih spojeva vrši se na sledei nain:
A/ U terenu sa podzemnom vodom Koliina vode koja se infiltrira u cijevi, ne smije biti vea od vrijednosti datih u priloenoj tabeli. Ako je nivo podzemne vode viši od 4 m iznad tjemena cijevi, dopuštena koliina infiltracije vode uveava se za 105 za svaki metar poveanja nivoa.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- ----------------------------- profil 300 400 500 600 700 800 900 1000 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
dopuštena koliina vode (infiltracija 20 24 28 30 32 34 36 40 ili eksfiltracija m3/24 sata ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
B/ U suhom terenu (nivo vode ispod dna cijevi)
U suhom terenu vrši se kontrola procjeivanja vode u teren. Za provedbu ovog ispitivanja izvrši se punjenje vodom dijela kolektora izneu šahtova do visine 4 m iznad tjemena cijevi. Kod uzvodnog šahta, gubitak vode iz kolektora ne smije biti vei od vrijednosti datih u tabeli.
C/ U terenu sa podzemnom vodom (nivo vode 0-2 m iznad tjemena)
Za sluaj nieg nivoa podzemne vode, gubitak vode iz kolektora provjerava se prema uslovima opisanim u stavu B. Provjera kanalizacione mree vrši se prije zatrpavanja cijevi u rovu, nakon zavrene montae. U terenu sa visokim nivoom podzemne vode, koliine vode koje prodru u kolektor se mjere na preljevu koji se postavlja u kanalu kod nizvodnog šahta. Kod suhog terena mjerenje se vrši na dva naina i to: Prvi nain: Istovremeno se vrši ispitivanje na dvije susjedne dionice sa tri reviziona okna. Na krajnjim oknima blindira se se mrea, a kroz srednje okno kanali se pune vodom do odreene kote, nakon ega se vrši osmatranje spojnica i nivoa vode u srednjem oknu u toku 30 minuta. Dopušteni gubitak vode u cijevima dat je u prethodnoj tabeli. Dozvoljeni gubitak vode u šahtovima rauna se kao gubitak u cijevima prenika kao veliina šahta. Drugi nain: Ispitivanje se vrši na jednoj dionici i to prije izgradnje šahtova. Krajevi kanala se zatvaraju sa odreenom vrstom blindai na kojima postoje otvori za crijevo preko kojeg se vrši punjenje kanala vodom i za crijevo pomou kojega se vrši ispuštanje vazduha iz cijevi. Crijevo, preko kojeg se vrši punjenje kolektora, vee se sa pokretnim rezervoarom ili buretom, koje se postavi na visinu od 4 m iznad tjemena cijevi. Nadzorni organ e odrediti koji e se nain hidraulikog ispitivanja kanalizacione mree primijeniti. O ispitivanju kanalizacione mree na vodonepropusnost se sainjava poseban izvještaj (zapisnik) koga potpisuju ovlašteni predstavnici izvoaa i investitora (nadzorni organ).
IZVJEŠTAJ
1. P o d a c i o o b j e k t u : 1. Naziv objekta......................................................................................................... 2. Dionica – potez broj.........................od.......................do................................... 3. Proizvoa cijevi................................................................................................... 4. Vrsta materijala........................................................................................................ 5. Dimenzije kanala (sa debljinom zida)...................................................................... 6. Vrsta spoja i broj spojeva.......................................................................................... 7. Atest materijala........................................................................................................ 8. Visinska razlika izmeu najvišeg i najnieg mjesta ispitivanja............................ 9. Datum i vrijeme ispitivanja................................................................................... 2. I s p i t i v a nj e: 1. Vremenska razlika u asovima (od kraja punjenja do poetka ispitivanja).................. Koliina dodate vode................................................................................................. Napomena u vezi ispitivanja (pritisak na spojevima, na revizionom silazu i slino). Ispitna dionica je i s p r a v n a - n e i s p r a v n a, te se hidrauliko ispitivanje
ponovno hidrauliko ispitivanje n e t r e b a - t r e b a ponoviti Izvršena popravka...........................................................................................
............................................................................................................................. Izvedena dionica kanalizacije od .............................. do ............................. smatra se na osnovu gornjih ispitivanja i s p r a v n o m, te se dozvoljava zatrpavanje.
P r i l o g : situacija sa ispitnog poteza sa kotama nivelete kanala. Ovjeravaju zapisnik:
Predstavnik investitora:
……………………………………………………................
Obaveze izvoaa Izvoa ostaje u obavezi da o svom trošku otkloni sve nedostatke koji se pokau u ugovorenom garantnom roku. Nadzorni organ moe priznati samo ugraene koliine materijala. Sav materijal koji nadzorni organ kao nepropisan ili neispravan ne primi, mora se odmah ukloniti sa gradilišta. Izvoa je obavezan da izradi kompletnu instalaciju vodvoda i kanalizacije u skladnoj saradnji sa ostalim izvoaima radova na objektu.
POKLOPCI ZA ŠAHTOVE, REŠETKE ZA SLIVNIKE Po standardu EN 124 poklopci i rešetke su podijeljeni u sledee klase: A 15, B 125, B 250, D 400, E 600 i F 900. Grupe (klase) su formirane u zavisnosti od mjesta ugradnje koja su oznaena brojevima od 1 – 6. U tabeli je oznaeno koja se klasa koristi za koju grupu i izbor odgovarajue je odgovornost projektanta. Ukoliko postoji nesigurnost za primjenu odreene klase u grupi, onda se uzima jedna klasa više. Skica pokazuje gdje se primjenjuje svaka od grupa. Grupe za odreivanje klase poklopaca i slivikih rešetki: GRUPA KLASA OPIS UPOTREBE
1 min. A 15 Površine koje upotrebljavaju iskljuivo pješaci i biciklisti 2 min. B 125 Trotoari i parkirališta za putnika vozila 3 min. C 250 Površine po ivici kolovoza (0,5 m od ivinjaka ka kolovozu i 0,2 m
od ivinjaka ka trotoaru) 4 min. D 400 Kolovozi i parkirališta za sve vrste vozila 5 min. E 600 Površine optereene velikim pritiscima tokova (npr. Pristaništa,
skladišta, aerodromi) 6 min. F 900 Površine optereene ekstremno visokim pritiscima tokova (npr
aerodromi)
3. ELEKTROINSTALACIJA (JAKA STRUJA)
Ovi tehniki uslovi su sastavni dio projektne dokumentacije, te prema tome obavezuju investitora i izvoaa da se pri izradi projektovanih instalacija pridravaju i ovih uslova koji sadre i one elemente koji nisu navedeni u tehnikom opisu i ostalom dijelu teksta, a vezani su za izvoenje radova.
Pri izradi projektovanih instalacija, potrebno je pridravati se slijedeeg:
1. Cjelokupna el. instalacija se mora izvesti prema priloenim nacrtima, predmjeru, tehnikom opisu, proraunima, ovim navedenim uslovima, te vaeim propisima za izvoenje ovih instalacija.
2. Prije poetka radova izvoa je duan da se detaljno upozna sa projektom i da svoje eventualne primjedbe blagovremeno dostavi projektantu, nadzornom organu i investitoru.
3. Investitor je duan da tokom cijele gradnje objekta obezbjedi struan nadzor nad izvoenjem radova.
4. Izvoa je duan da prije poetka radova provjeri projekat na licu mjesta, pa ako ustanovi da su potrebne izvjesne promjene, zbog promjena na samom objektu ili iz drugih razloga, o tome obavijesti nadzornog organa i od njega pribavi potrebnu saglasnost za izmjenu.
5. Ukoliko se u toku gradnje pojavi opravdana potreba za izvjesnim odstupanjima ili manje izmjene projekta, izvoa je duan da prije svake promjene pribavi saglasnost nadlenog organa koji e po potrebi upoznati projektanta sa predloenim izmjenama i za to traiti njegovu saglasnost.
6. Na osnovu datog projekta, izvoa e obezbjediti trase cjelokupne instalacije, pa e tako, nakon dobijanja saglasnosti nadzornog organa poeti sa radom. Ukoliko trase pojedinih instalacija idu paralelno, izvoa se mora pridravati propisa o meusobnom odstojanju trasa.
7. Nain izvoenja pojedinih instalacija dat je u posebnom opisu za dotinu instalaciju.
8. Sav instalacioni materijal i oprema koja se koristi za izvoenje instalacija mora u potpunosti odgovarati standardima i biti odgovarajueg kkvaliteta. Materijal koji ne ispunjava ove uslove ne smije se ugraivati.
9. Kod izvoenja ovih radova se mora voditi rauna o tome da se što manje oštete ve izvedeni radovi i postojea konstrukcija. Takoe je potrebno koordinirati sa izvoaima drugih radova, kako bi se izbjegle smetnje pri radu.
10. U toku izvoenja radova, izvoa je duan da sve nastale promjene trasa od projektom predvienih, ucrta u projekat (crvenim tušem ili upadljivo), a po završetku radova treba da podnese investitoru kompletan projekat stvarno izvedenog stanja.
11. Za vrijeme izvoenja radova izvoa je duan voditi ispravnom graevinski dnevnik sa svim relevantnim podacima, a svi zahtjevi od strane nadzornog organa i izvoaa se moraju saopštiti putem graevinskog dnevnika.
12. Za ispravnost izvedenih radova, izvoa garantuje onoliko vremena koliko je to definisano ugovorom, raunajui od dana tehnikog prijema objekta. Za ugraenu opremu vrijedi garancija koju daje proizvoa opreme. Sve havarije i kvarovi, koji bi se u garantnom roku pojavili, bilo zbog lošeg materijala ili nesolidne izvedbe, izvoa je duan otkloniti uz uslove definisane ugovorom.
3.1. TEHNIKI OPIS
Uvod
Predmet ove tehnike dokumetacije je javna rasvjeta saobraajnice „1“ sa parkingom i saobraajnice „2“ – faza I.
U neposrednoj blizini predmetnog obuhvata postoji javna rasvjeta koja je realizovana svjetiljkama na AB stubovima, koji ujedno slue i za razvod NN nadzemne mree. Najblii (krajnji) NN ABS 9/650 stub na kome se nalazi kabal X00-A, 4x70mm2, udaljen je cca 50m od predmetne parcele.
Rasvjeta saobraajnica (javna rasvjeta)
Izbor svjetiljki
Osnovni zadatak vanjske rasvjete je da svim uesnicima u saobraaju (vozaima i pješacima) ostvari takve vidne uslove, koji e u sumraku i nonim satima omoguiti siguran i pravilan tok saobraaja.
Rasvjeta mora da u nonim satima optiki vodi i usmjerava vozaa, da mu pokazuje daljnji tok kolovoza i da ga upozorava na opasna mjesta (rubove kolovoza, raskrsnice, krivine, ulaz na kontrolnu rampu itd.). To podrazumjeva ispunjenje dva osnovna kriterija: dobra vidljivost i dobar vidni komfor.
U skladu sa preporukama Meunarodne komisije za osvjetljenje (CIE) i Evropskih normi za osvjetljenje saobraajnica, izabran je tip svjetiljki i njihov raspored, prema fotometrijskom proraunu koji je dat u dijelu tehnike dokumentacije koja se odnosi na proraune.
Za rasvjetu predmetnih saobraajnica sa prking površinama predviene su svjetiljke 100 SON, sa podesivom optikom, kuištem od polikarbonata IP65, tip „Malaga“ SGS102, Proizvoa „Philips“ ili odgovarajui ekvivalent. Svjetiljke se montiraju na pripremljene rasvjetne stubove visine 8m.
Da bi svjetiljke bile optimalno korištene potrebno je iste, im se zaprljaju, oistiti, a najmanje jedanput godišnje.
Zbog unifikacije i mogunosti proširenja, za napajanje predmetne javne rasvjete saobraajnica, predvien je napojni kabl tipa PP00-A 4x16mm2. Kabl se polae u pripremljen kablovski rov u zemlju, a dijelom na postojei AB stub.
Trase kablova za napajanje rasvjete prikazane su grafikom prilogu situacije.
Napajanja i ukljuenja rasvjete
Prema tehnikom rješenju nadlene Elektrodistibucije, predmetna javna rasvjeta elektrinom energijom e se napajati sa razvodnog ormara javne rasvjete (RO-JR) koji se montira na postojei krajnji ABS 9/650 NN mree na kome se nalazi kabal X00-A, 4x70mm2, a dalje podzemno, kablom tipa PP00-A 4x16mm2, kao što je ve reeno u pripremljen kablovski rov.
Pomenuti razvodni ormar javne rasvjete (RO-JR) na elektroenergetsku distributivnu mreu se prikljuuje preko pomenutog AB stuba, na kojem se kao što je ve reeno nalazi kabal X00-A, 4x70mm2.
Ulaz i izlaz kablova u razvodni ormar javne rasvjete je sa donje strane. Napojni kabl od pomenutog ormara do kablovskog rova u zemlji, polagati u zaštitnoj metalnoj fleksibilnoj cijevi odgovarajueg presjeka, na odgovarajuim obujmicama ili montirati mehaniku zaštitu, a napojni kabl montirati na drae za ABS stub.
Za upravljanje predmetnom rasvjetom predvien je astro relej koji je smješten u razvodni ormar javne rasvjete.
Za mjerenje utroška elektrine energije u razvodnom ormaru javne rasvjete, predvieno je brojilo sa integrisanim komunikatorom za daljinsku komunikaciju ( GSM/GPRS modem).
Napajanje e biti izvedeno trofazno i naizmjenino e se prikljuivati svjetiljke na R, S, T fazu (svaka trea svjetiljka u nizu spaja se na R, odnosno S i T fazu).
Prikljuak svjetiljki na mreu predvien je na principu ulaz-izlaz, prolaskom napojnih kablovskih vodova kroz temelj i kroz donji segment stuba. U donjem segmentu nalazi se prikljuna ploa. Na prikljunoj ploi smješten je osigura sa topljivim umetkom 6 A. Od prikljune ploe do svjetiljke postavie se kabl tipa PP00-Y 3x1,5 mm2.
Kod prikljuenja svjetiljki strogo voditi rauna da se prigušnica prikljui na fazni vod, a ne na nulti. Nakon završetka montae svjetiljke i prikljuka, ugrauju se izvori pri emu treba svjetiljku i izvor oistiti od neistoa i prekontrolisati kvalitet izvedenih radova.
Nain polaganja kabla
Kablovi za napajanje rasvjete polau se u pripremljen kablovski rov u zemlju, prema garafikom prilogu. Kabl e se polagati u kablovski rov dubine 0,8 m u sitnom pijesku (muljika), a 20 cm iznad kabla postavlja se vindurit štit za mehaniku zaštitu kabla, tamo gdje se za tim ukae potreba (ukrštanje sa ostalom infrastrukturom).
Na dubini 40 cm u rovu postavlja se traka za upozorenje, a na dubini 50 cm u rovu postavlja se traka Fe/Zn 25x4 mm, kao zaštita od atmosferskih pranjenja, koju je potrebno spojiti sa uzemljivaem objekta.
Na dijelovima ispod saobraajnice kabl e se polagati u kablovski rov dubine 1,1 m u PVC cijev Ø 110 mm.
Kablovski rov u zelenim površinama, trotoaru i kolovozu izvoditi prema prema priloenim grafikim prilozima.
Zaštita od opasnog napona dodira i atmsferskog pranjenja
Kao zaštita od indirektnog dodira predvien je TN-C sistem zaštite.
Spajanje nultog provodnika sa metalnim dijelovima stuba predvieno je bakarnom ploicom presjeka 25 mm2. Nulti provodnici u kablu ulaza, izlaza i eventualnog odvojka bie presovani u zajedniku papuicu i zalemljeni, radi obezbeenja neprekidnog voenja nule. Nulti provodnik niskonaponske mree vezan je na zdrueno uzemljenje objekta. Uz kabl se polae i Fe/Zn 25x4 mm, traka koja povezuje sve stubove. Sve poklopce na stubovima opremiti strelicom, znak opasnosti.
Da bi se stubovi zaštitili od atmosferskog pranjenja potrebno je prilikom polaganja kablova poloiti i pocinanu traku Fe/Zn 25/4 mm u isti rov na dubinu od 0,5 m du itave trase i spojiti na svaki stub, a s druge strane spojiti na uzemljiva nadstrešnice.
S obzirom da su postojei stubovi rasvjete povezani sa uzemljivaem objekta s jedne strane i da se predlae spajanje sa uzemljivaem nadstrešnice, otpor rasprostiranja uzemljivaa e biti znatno manji od vrijednosti 10 koja se trai propisima.
Ukrštanje elektroenergetskih vodova sa drugim instalacijama
Na predmetnoj lokaciji doi e do ukršatanja elektroenergetskih kablova sa osalom infrastrukturom. Prilikom kopanja rova, kako za napojne kablove, tako i za kabl vanjske rasvjete, treba biti paljiv, da ne bi došlo do ošteenja nekih od pomenutih instalacija. Mjesta ukrštanja obiljeiti sa standardnim kablovskim oznakama.
Ukrštanje i paralelno voenje sa telekomunikacionim kablovima
Dozvoljeno je paralelno voenje energetskog i telekomunikacionog kabla na meusobnom razmaku od najmanje ( JUS N.CO.101):
0,5m za kablove 1kV, 10kV i 20kV 1m za kablove 35KV.
Ukrštanje energetskog i telekomunikacionog kabla vrši se na razmaku od najmanje 0,5m. Ugao uktštanja treba da bude:
u naseljenim mjestima najmanje 30º, po mogunosti što blie 90º, van naseljenih mjesta najmanje 45º.
Energetski kabl se, po pravilu, postavlja ispod telekomunikacionog kabla.
Ukoliko ne mogu da se postignu gore navedeni razmaci, na tim mjestimja se energetski kabl provlai kroz zaštitnu cijev, ali i tada razmak ne smije da bude manji od 0,3m.
Razmaci i uglovi ukrštanja koji su definisani u gore navedeno tekstu se ne odnose na optike kablove, ali i tada razmak ne smije da bude manji od 0,3m.
Telekomunikacioni kablovi koji slue iskljuivo za potrebe elektrodistribucije mogu da se polau u isti rov sa energetskim kablovima, na najmanjem razmaku koji se proraunom pokae zadovoljavajui, ali ne manjem od 0,2m.
Pri polaganju energetskog kabla 35kV preporuuje se polaganje u isti rov i telekomunikacionog kabla za potrebe daljinskog upravljanja transformatorskih stanica koje povezuje kabl.
Ukrštanje i paralelno voenje sa vodovodom i kanalizacijom
Nije dozvoljeno paralelno voenje energetskih kablova ispod ili iznad vodovodnih i kanalizacionih cijevi.
Horizontalni razmak energetskog kabla od vodovodne ili kanalizacione cijevi treba da iznosi najmanje 0,5 m za kablove 35 kV, odnosno 0,4 m za ostale kablove.
Pri ukrštanju, energetski kabl moe da bude poloen ispod ili iznad vodovodne ili kanalizacione cijevi na rastojanju od najmanje 0,4 m za kablove 35 kV, odnosno 0,3 m za ostale kablove.
Ukoliko ne mogu da se postignu gore navedeni razmaci na tim mjestima se energetski kabl provlai kroz zaštitnu cijev.
Na mjestima paralelnog voenja ili ukrštanja energetskog kabla sa vodovodnom ili kanalizacionom cijevi, rov se kopa runo (bez upotrebe mehanizacije).
Ukrštanje energetskih kablova sa toplovodom
Pri ukrštanju kablovskih vodova sa kanalima toplovoda, minimalno vertikalno rastojanje mora da iznosi 50 cm.
Na mjestima ukrštanja kablovskih vodova sa kanalima toplovoda mora se izmeu kablova i toplovoda obezbjediti toplotna izolacija od pjenušavog betona ili slinog izolacionog materijala debljine 20 cm.
Na mjestima ukrštanja kablovski vodovi se polau u azbestno-cementne cijevi unutrašnjeg prenika 100 mm, ija duina mora sa svake strane da premošuje širinu kanala toplovoda najmanje za 1,5 m.
Dimenzija sloja toplotne izolacije treba da bude takva da on pokriva kanal toplovoda najmanje 2 m sa svake strane od spojnih ivica azbestno-cementnih cijevi kroz koje su provueni kablovski vodovi, a da je širi od širine kanala bar za 20 cm sa svake strane.
Dubina polaganja kabla na mjestu ukrštanja sa toplovodom mora biti oznaena na situaciji kablovskog voda. Ukrsno mjesto mora biti oznaeno sa betonskom oznakom.
Pri ukrštanju i paralelnom voenju energetskog kabla za javnu arsvjetu i toplovoda, treba da se ostvari razmak od najmanje 0,3m.
Meusobno pribliavanje i ukrštanje energetskih vodova
Meusobni razmak energetskih kablova (višeilnih, odnosno kablovskog snopa tri jednoilna kabla) u istom rovu odreuje se na osnovu strujnog optereenja, ali ne smije da bude manji od 0,07 m pri paralelnom voenju, odnosno 0,2 m pri ukrštanju.
Da se obezbijedi da se u rovu kablovi meusobno ne dodiruju, izmeu kablova moe cijelom duinom trase da se postavi niz opeka, koje se montiraju nasatice na meusobnom razmaku od 1m.
Obiljeavanje kablova
Juvidur ploice sa ugraviranim nazivom izvoda, brojem i presjekom provodnika, kao i nazivnim naponom, se postavljaju na sve vrste kablovskih završnica.
Kod “suvog” otvaranja energetskog kabla, ploica sa nazivom se postavlja na srednju faznu ilu.
Kablovske oznake za površinsko obiljeavanje, se postavljaju du trase energetskih kablova kao i na sva specifina mjesta (skretanja i ukrštanja sa drugim instalacijama) na trasi kablovskog voda.
Upozoravajua polivinilska crvena traka, sa natpisom “PANJA” - “ELEKTROKABL” se isporuuje na koturu i oznaava trasu kabla. Širina trake treba da bude oko 0,1 m, a kvalitet materijala treba da garantuje vijek trajanja od 30 godina.
Kod slobodnog polaganja kabla u zemlju, kao i kod polaganja u cijevi - raskopavanjem, upozoravajua traka se postavlja na dubinu od 0,4 m, raunajui od kote terena.
Poetna i krajnja taka postavljanja upozoravajue PVC crvene trake, su mjesta gdje kabl ulazi, odnosno izlazi iz zemlje.
4. ELEKTROINSTALACIJA (SLABA STRUJA)
Izvoaki projekat „slabe struje“ za izgradnju javne saobraajnice „1“ sa parkingom i javne saobraajnice „2“, obuhvata izmještanje postojee i izradu nove PTT infrastrukture.
Saobraajnice ne obuhvataju druge vrste instalacija „slabe struje“.
POSTOJEE STANJE
Uvidom u dokumentaciju (geodetski snimak) dobijenu od nadlenog telekom preduzea, evidentirano je postojanje PTT infrastrukture za prikljuenje objekta policijske stanice na PTT mreu.
Trenutno su od mjesta prikljuenja na PTT mreu do prikljunog telefonskog ormaria na objektu policijske stanice, u ukupnoj duini trase od 142m, poloene dvije PE cijevi promjera 50 mm. Kabl od mjesta prikljuenja na mreu do objekta nije poloen.
Samo mjesto prikljuenja, izvodni PTT ormar, kao i vei dio trase se nalaze na mjestu novo projektovane saobraajnice, te je neophodno izmjestiti prikljuni PTT ormar te sagraditi novu kablovsku kanalizaciju.
TEHNIKO RJEŠENJE
Ovim projektom predvieno je da se ugradi montano betonsko okno MBi dimenzija 70x50x50 cm, u grafikom prilogu oznaeno kao MO1, to okno bi se ugrdilo praktino na trasi postojeeg PTT kabla. Navedeno okno e se nalaziti na udaljenosti od oko 12 m od postojeeg izvodnog PTT ormara kojeg je potrebno demontirati. Od postojeeg kabla koji je potrebno dijelom otkopati, potrebno je napraviti rezervu „šlingu“, u novom oknu MO1.
Sa druge strane saobraajnice ugrauje se montano betonsko okno MB1, dimenzija 80x60x70 cm, u grafikom prilogu oznaeno kao MO2.
Izmeu navedenih montano betonskih okana, u duini od 9 m, polau se dvije PVC cijevi promjera 110 mm.
Od montano betonskog okna MO2 do montano betonskog okna tipa MB1, na grafikom prilogu oznaenog kao MO3, prema trasi prikazanom u grafikom prilogu, u duini od 120m polau se dvije PE cijevi promjera 50 mm.
Od pozicije MO3 do pozicije prikljunog mjesta u objektu, na grafikom prilogu oznaenog kao PI 3-1.1. polau se takoe dvije PE cijevi promjera 50 mm u duini od 16m.
Prilikom demontae postojeeg prikljunog PTT ormara, na grafikim prilozima oznaen kao PI 3-1, potrebno je locirati te nastaviti i u novo okno M01 dovesti pocinanu traku za uzemljenje (FeZN 25x4 mm).
Na okno MO1 je potrebno ugraditi i povezati demontirani izvodni PTT ormar kapaciteta 100 parica.
POLAGANJE TT KABLOVA I CIJEVI
Pri pribliavanju i paralelnom voenju ili ukrštanju trase kabla sa nadzemnim i podzemnim objektima treba se pridravati rastojanja datih u donjoj tabeli, ukoliko to dozvoljavaju terenski uslovi.
Red.
broj
Ukrštanje
(m)
2. Cevovodi odvodne kanal. 0.5 0.5
3. Cevovodi cent. Grejanja 0.5 0.8
4. Cijevi gasovoda 0.4 0.4
5. Od energetskih kablova - do 10 kV
preko 10 kV
7. Od donje ivice nasipa eleznikih pruga, puteva i autoputeva
5.0
8. Od instalacije i rezervoara sa zapaljivim i eksplozivnim gorivom
1.5
10. Od uporišta energetskih vodova do 1 kV
0.8
sa mehani. zaštitom
11. Od uporišta energetskih vodova preko 1 kv bez neposrednog uzemljenja
0.8
12. Kod neuzemljenih drvenih uporišta 0.5
13. Kod betonskih I elinih uzemljenih uporišta preko 1 kv sa neposrednim uzemljenjem
15.0
14. Gasovod - distributivna mrea 0,5 (0,3) min. 0,5 (0,3) min.
Duina pribliavanja ili ukrštanja u zavisnosti od cijevi, kabla ili objekta
U grafikim prilozima prikazani su i pojedini detalji na kojima je prikazan nain polaganja cijevi i kablova. Ukoliko ne mogu da se odre ova rastojanja, preduzimaju se posebne mere za dopunsku mehaniku i termiku zaštitu.
Izvoa je obavezan da obavjesti sva zainteresovana preduzea koja imaju svoje podzemne objekte u zoni raskopavanja o poetku zemljanih radova. Obavješteno preduzee slubeno upuuje svog predstavnika na mestu gde se radovi izvode radi ukazivanja na poloaj, nain rukovanja i zaštite njihovih objekata. Nedolazak predstavnika obaveštenog preduzea ne oslobaa izvoaa obaveze da preduzima potrebne sigurnosne mere u odnosu na podzemne objekte.
Zemljani radovi
trasiranje skidanje i ponovno izgraivanje ulinih pokrova kopanje i zatrpavanje rova nabijanje zemlje nakon polaganja kablova utovar i odvoenje suvišne zemlje
Trasiranje
Trasiranje predstavlja obleavanje pravca trase na terenu i obuhvata dve radne operacije:
prenošenje repernih taaka (take u kojima trasa odstupa od prave linije i osnovne meutake) ose trase sa situacionog plana trase kabla na zemljištu,
utvrivanje pravolinijskog dela ose trase kabla izmeu repernih taaka.
Kopanje rova
Rov u koji se polau podzemni telekomunikacioni kablovi kopa se uvek kao otvoren rov, a na prelazima ispod pruga ili kolovoza saobraajnica buše se rupe.
Oblik rova treba da je sa vertikalnim zidovima u zemljištu koje nije podlono osipanju, odnosno sa kosim zidovima u rastresitom zemljištu.
Na mestima gde treba da se izradi nastavak na kablu, rov treba da se proširi tako da u njemu bude dovoljno mesta za rad pri izradi nastavka i za smeštaj rezervne duine kabla.
Širina rova kod mašinskog iskopa zavisi od vrste ureaja sa kojim se vrši iskop. Dubina rova za polaganje primarne mree je 0.8 metara, a za polaganje sekundarnih kablova dubina je 0.6 metara, ali ne manja od 0.6 m.
Polaganje kabla u rov
Pripremni radovi koji prethode postupku polaganja kabla u rov obuhvataju:
spoljnim pregledom ispituje se ispravnost kabla, doboša, stanje i kvalitet krajeva kabla i postojanje atesta,
ukoliko postoje spoljni znaci ošteenja kabla, potrebno je izvršiti ispitivanja i merenja otpora izolacije, proveru prekida ila, proveravanje meusobnog dodira ila i dodira sa metalnim omotaem ili metalnom zaštitom,
kod preuzimanja i pre polaganja punjenog kabla sa omotaem i izolacijom ila od polietilena pored redovnog ispitivanja i merenja, potrebno je ispitati neprekidnost ekrana.
Neispravne kablovske duine ne smeju se polagati.
Polaganje cijevi fi 50mm u rov
Cijevi se moraju polagati paljivo u rov pored kablova gde se mora voditi rauna da se cev ne slomi i ne umrsi sa kablom. Cijevi je potrebno nastavljati du itave trase spojnicama. Šema polaganja cijevi je data u grafikom prilogu. Polaganje cijevi moe se izvršiti pri temperaturama od -5C do +50C. Pri polaganju cijevi treba voditi rauna da poluprenik savijanja kabla ne sme biti manji od propisane vrednosti od strane proizvoaa.
Postupak polaganja
Polaganje kablova moe se izvršiti pri temperaturama od -5C do +50C. Pri polaganju kablova treba voditi rauna da poluprenik savijanja kabla ne sme biti manji od propisane vrednosti od strane proizvoaa.
Po polaganju kabla, kabl se prekrije jednim slojem sitno prosejane zemlje ili peska, visine do 10 cm iznad kabla.
Za zaštitu kablova u rovu ne treba koristiti pokrivni materijal (opeke ili PVC štitnik).
Zaštita kabla uvlaenjem u cijevi
Ovaj nain zaštite treba primeniti kod:
ukrštanja kabla sa putem, prugom i vodotokom, u sluaju prekoraenja dozvoljenog minimalnog odstojanja
od stranih podzemnih objekata
Popuna rova
Rov se popunjava otkopom tako da se prvo baca rastresito zemljište bez komada opeka, kamenja, betona i dr.
Popunjavanje rova izvršiti u ravnomernim slojevima, debljine ne više od 20 cm sa paljivim nabijanjem. Ovaj nain popune rova vai i za sluaj mehanizovanog zatrapavanja rova. Za nabijenje otkopa mogu se koristiti runa i mehanika sredstva.
Kod iskopa u V ili višoj kategoriji zemljišta u rov se prvo razastre pijesak (6m3 /100m) pa tek onda zemlja iz iskopa.
U cilju upozorenja da se u zemlji nalazi telefonski kabl, na rastojanju 30 do 40 cm iznad kabla du njegove ose postavlja se zaštitna traka na kojoj je odštampano: "PANJA PTT KABL".
Izrada izvoda
Kablovi se u izvodno-razvodnom ormariu završavaju na rastavnim regletama 10X2 Cat.5 tipa (kablovi primarne mree) i prikljunim regletama 10X2 Cat.5 tipa (kablovi razvodne mree). Sve reglete su kapaciteta 10x2.
Izvodno-razvodni ormarii se postavljaju na betonska postolja minimalnih dimenzija 350x250x550 mm ili na izvodna okna. Za provlaenje kablova iz rova u ormari slui kanal- cev u betonskom postolju. Na vrhu postolja je anker-ploa sa šetiri vijka, na koje se privršuje ormari.
Izvodno-razvodne ormarie treba uzemljiti sa FeZn trakom 25x4 mm i/ili sondom 2''x1,5 m, tako da otpor uzemljivaa treba da bude manji od 30. U konkretnom sluaju FeZn tara se nastavlja na postojeu koju je potrebno produiti prilikom demntae izvodnog ormara. Prikljune kune kutije se ne uzemljuju.
Po završetku radova izvode treba numerisati crnim sprejom.
TEHNIKI USLOVI
OPŠTI DIO
Ovi tehniki uslovi su sastavni dio projektne dokumentacije, te prema tome obavezuju investitora i izvoaa da se pri izradi projektovanih instalacija pridravaju i ovih uslova koji sadre i one elemente koji nisu navedeni u tehnikom opisu i ostalom dijelu teksta, a vezani su za izvoenje radova.
Izvoa radova obavezan je da prije poetka radova proui projektnu dokumentaciju i da blagovremeno zatrai od projektanta eventualna objašnjenja.
Isto tako duan je da prije poetka radova sa predstavnikom investitora , a po potrebi i drugim zainteresovanim licima obie teren i upozna se sa vrstom i obimom potrebnih radova na terenu.
Izvoa mora biti ovlašen za izvoenje radova iz oblasti slabe struje i imati radnike odgovarajuih kvalifikacija za ove radove.
Po prijemu investiciono tehnike dokumentacije od strane Investitora i uvoenja u posao poinju tei rokovi za završetak radova na predmetnom objektu.
Izvoa radova duan je:
da odredi mesto skladišta materijala koje e biti što blie gradilištu da radove organizuje tako da ne ometa javni saobraaj da mesta prelaza pešaka (preko iskopanog rova) obezbedi kako bi se izbegle
povrede da na gradilište dovozi materijal samo u koliinama koje se mogu utrošiti za taj radni
dan da se sav preostali materijal po završetku radnog dana vrati u skladište da poloene cijevi i TT kablove zatrpa a nikako da ih ne ostavi da radove izvede u što kraem vremenskom roku.
Sav ugraeni materijal mora odgovarati vaeim propisima i tehnikim uslovima za graenje TT infrastrukture.
Svu priinjenu štetu bilo namerno ili usled nedovoljne strunosti pri radu izvoaa duan je nadoknaditi vlasniku ošteenog objekta ili investitoru.
Pri izvoenju radova obavezna je primena sigurnosnih mera u cilju zaštite , kako radnika tako i sluajno prisutnih lica u skladu sa odgovarajuim propisima.
Izvoa je odgovoran za kvalitet izvedenih radova u roku od najmanje jedne godine nakon predaje izvedenih radova investitoru.
Kod izvoenja radova po ovom projektu , a uslijed samih radova ne smije da se naruši postojee stanje ni na kojem drugom objektu u smislu smanjenja njegove sigurnosti ili ugroavanja njegovih funkcija.
Ukoliko bi moglo da doe do takve situacije obavezno se moraju obustaviti radovi na ugroenom delu , preduzeti zaštitne mere i odmah obaviti konsultacije sa projektantom i kompetentnim organom ugroenog objekta.
Radovi na TT vodovima, moraju da se odvijaju bez prekida saobraaja, odnosno sa najmanjim moguim prekidima.
O vremenu (danu i satu ) radova na TT vodovima pri kojima neizbeno nastaju manji vremenski prekidi, po raznim vodovima moraju blagovremeno da budu isvešteni odgovarajui ispitni centri, sa kojima treba sporazumno odrediti vreme takvih radova i sa kojima po mogunosti treba da se bude u stalnoj vezi prilikom vršenja radova.
Na radovima du puteva , i pruga obavezna je primena svih zaštitnih mera u skladu sa saobraajnim propisima.
Skladištenje i korišenje materijala koji e biti ugraen , mora biti struno i u skladu sa odgovarajuim uputstvima , tako da im se sve propisane elektrine , hemijske i mehanike karakteristike i osobine u potpunosti ouvaju.
Materijal bez odgovarajuih propisanih karakteristika ne sme se ugraivati.
Ukoliko se materijal isporuuje sa atestima , izvoa mora da ih sauva i da ih kao obavezan sastavni deo tehnike dokumentacije o izvedenom objektu , preda investitoru-korisniku.
Pri završetku radova moraju biti preduzete mjere u skladu sa zakonskim propisima i da se izvedeni objekta unese u katastar podzemnih instalacija. Ovo je obaveza Izvoaa i Investitora.
Izvoa je duan da vodi graevinsku knjigu i graevinski dnevnik, koji moraju biti redovno ovjereni od strane nadzornog organa koji vodi objekat.
Radovi moraju da teku bez zastoja i treba ih izvesti brzo i kvalitetno.
ZAVRŠNI RADOVI
Po završenim radovima potrebno je oistiti gradilište i prijaviti prijem radova. Izvoa je duan da Komisiji za prijem stavi na raspolaganja:
Projekt izvedenog stanja, Graevinski dnevnik, Izjavu nadzornog organa da je izvršen nadzor, Rezultate mjerenja, Ateste ugradnog materijala.
Po završenom radu, objekat i tehniku dokumentaciju izvedenih radova predati Investitoru.
Sve kablove koji su u toku montae bili pomjerani sa svojih mjesta potrebno je urediti u njihov prvobitan poloaj. Ako su se na ovim kablovima pojavila ma kakva ošteenja potrebno ih je odstraniti. Zelenu površinu treba oistiti od zemlje i ostalih materijala i vratiti u prvobitno stanje. To isto treba uraditi i na trotoaru i kolovozu, kao i ukloniti table za upozorenje.
OPŠTE NAPOMENE Radovi, predvieni ovim glavnim projektom, moraju da budu izvedeni prema vaeim tehnikim i opštim propisima od strane izvoaa radova, specijalizovanih i ovlaštenih za ove vrste radova. Izvoa je obavezan :
da odredi mjesto skladištenja (deponiju) materijala u neposrednoj blizini gradilišta, da radove obezbjedi tako da nesmeta javni saobraaj da mjesta za prolaz pješaka preko iskopanog rova obezbjedi i omogui nesmetan i
siguran prelaz pješaka, da na mjesto rada dovozi onoliko materijala koliko se moe ugraditi u toku radnog dana, da se iskopana zemlja odlae samo na jednu stranu i da se ne odlae na kolovoz, preostali materijal po završetku radnog dana da se vrati u skladište (deponiju). poloene armirane kablove ili cjevi kablovske kanalizacije treba odmah zatrpati i ni u kom
sluaju se na ostavljaju u otvorenom rovu. da propisanim saobraajnim znacima obiljei dionicu puta - ulice na kojoj se odvijaju
radovi, da radove izvodi kvalitetno i u predvienom ruku.
Izvoa radova mora se pridravati projekta i uslova datih u saglasnosti ostalih imalaca drugih komunalnih objekata - instalacija.
Svaku izmjenu mora prethodno da odobri nadzorni organ investitora, da kratak opis izmjene unese u graevinski dnevnik i ovjeri svojim potpisom.
UPUTSTVO IZVOAIMA
Izvoa montae finalne distribucije mora biti ovlašten za izvoenje radova iz oblasti telekomunikacija i prije poetka radova obavezan je da proui projektnu dokumentaciju. Za sva eventualna objašnjenja potrebno je da se blagovremeno obrati Nadzornom organu i Projektantu. Izvoa radova je odgovoran za kvalitet izvedenih radova koji u pojedinim segmentima mora biti obavljen veoma paljivo i kvalitetno. Montirana oprema mora da obezbjedi odlian elektrini kontakt i potrebnu zaptivenost.
Izvoa je obavezan da investitoru ukae na izmjene i dopune, koje bi doprinjele racionalnijem i kvalitetnijem tehnikom riješenju. Manje izmjene i dopune moe vršiti Nadzorni organ. Za vea odstupanja potrebna je saglasnost projektanata. Sve neispravnosti instalacije prilikom ispitivanja izvoa je duan da ukloni i dovede u ispravno stanje.
Po završetku svih radova izvoa je duan izvršiti probu instalacije prema postojeim propisima. Dobijeni rezultati moraju biti u skladu sa rezultatima projekta i u okviru regulisanih propisa.
5. SAOBRAAJNA SIGNALIZACIJA
Predmet projekta Predmet projekta je izgradnja pristupnih saobraajnica i parkinga na lokaciji oko policijske stanice u Brkom. Projektom su obuhvaene saobraajnice koje se nalaze istono i juno od policijske stanice. Saobraajnice koje su projektovane juno i istono od objekta policijske stanice, kao i parking koji se nalazi u profilu saobraajnice istono od predmetnog objekta, su po karakteru javne, dok su saobraajnica i parkinzi koji su izvedeni zapadno od objekta policijske stanice namjenjeni iskljuivo za korišenje slubenih vozila. Ulazak na dio parkinga koji je namjenjen iskljuivo za parkiranje slubenih vozila je kontrolisan, projektovana je izgradnja rampe, kao i ograde oko te lokacije.
U profilu svih saobraajnica su projektovani trotoari, namjenjeni iskljuivo za kretanje pješaka.
Osnova za izradu projekta
Tehnika osnova za definisanje rješenja saobraajne signalizacije je graevinski dio projekta, sa kojim ovaj projekat ini integralnu cjelinu projektne dokumentacije. U okviru graevisnkog projekta definisane su osnove za izvoenje saobraajnih površina, što je osnovni preduslov za izvoenje saobraajne signalizacije.
Horizontalna signalizacija Osnovni uslovi za projektovanje definisani su Pravilnikom o saobraajnim znakovima i signalizaciji na putevima, nainu obiljeavanja radova i prepreka na putu i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlašteno lica. Horizontalna signalizacija je projektovana na kolovozu sa sljedeim elementima:
kratka isprekidana linija širine 0,12 metar, sa rasterom punih i praznih polja 1 m - 1m, bijele boje,
isprekidana linija širine 0,12 metar, sa rasterom punih i praznih polja 3 m - 3m, bijele boje,
pješaki prelazi sa rasterom punih i praznih polja 0,5 m - 0,5m, bijele boje,
kontinualna linija širine 0,12 m, bijele boje
zaustavne linije širine 0,5 metara.
Kratka isprekidana linija je upotrebljena uz parking koji se nalazi u profilu javne saobraajnice, a kako bi se definisala površina namjenjena za manipulaciju prilikom parkiranja i kolovozna traka. Horizontalnom signalizacijom su obiljeeni elementi neophodni za bezbjedno i funkcionalno odvijanje pješakog i kolskog saobraaja na predmetnom prostoru. Širina pješakih prelaza je definisana na grafikim prilozima. Ostali elementi za obiljeavanje horizontalne saobraajne signalizacije su prikazani u grafikom prilogu. Prilikom izvoenja horizontalne signalizacije izvoa je duan koristiti postojanu boju sa reflektujuom perlom, koja obezbjeuje dobru vidljivost signalizacije pri lošim vremenskim uslovima i nou.
Sve postupke nanošenja horizontalne signalizacije prati predhodno išenje podloge, tj. asfalta u onoj mjeri koju zahtjeva proizvoa. Ostali elementi za obiljeavanje horizontalne saobraajne signalizacije su prikazani u grafikim prilozima. Boja horizontalne signalizacije je bijela.
Vertikalna signalizacija Osnovni uslovi za projektovanje definisani su Pravilnik o saobraajnim znakovima i signalizaciji na putevima, nainu obiljeavanja radova i prepreka na putu i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlašteno lica. Površina znakova vertikalne saobraajne signalizacije izrauje se od materijala reflektujuiih svojstava najmanje II klase (odnosno I klase za znak III-40), boja podloge i izgled pojedinih znakova definisan je Pravilnikom.
Znakovi se na mikrolokalitetu postavljaju u skladu sa Pravilnikom. Horizontalno rastojanje izmeu ivice kolovoza i najblie ivice saobraajnog znaka mora iznositi najmanje 0,3m. Vertikalno rastojanje izmeu donje ivice saobraajnog znaka i površina na kojoj je znak postavljen iznosi minimalno 2,2 metra. Poluprenik kruga u koju je upisan pravilni osmougao znaka II-2 (obavezno zaustavljanje) je 600mm. Veliina stranice znakova obavještenja oblika kvadrata iznosi 600mm. Duina stranice jednakostraninog trougla znaka II-1 (nailazak na put sa prvenstvom prolaza) je 900 mm Poluprenik kruga znaka izriitih naredbi je 600mm.
Veliina stranice znaka obavještenja oblika kvadrata iznosi 600mm.
Osnovna boja dopunske table mora biti ista kao i osnovna boja znaka uz koji se dopunska tabla postavlja, a boja natpisa i simbola na dopunskoj tabli mora biti ista kao i boja natpisa i simbola na osnovnom znaku uz koji se dopunska tabla postavlja. Dopunske table postavljaju se zajedno sa saobraajnim znakovima na koje se odnose, i to ispod donje ivice saobraajnog znaka. Širina dopunske table postavljene uz znak na putu ne smije biti vea od duine onestranice znaka uz koji se dopunska tabla postavlja, odnosno od prenika znaka, ako je znaku obliku kruga. Na dopunskim tablama V-7, koje su primjenjene u ovom projektu, potrebno je napisati „osim za vozila Policije Distrikta“. Na licu znaka ne smije biti nikakvo uvršenje (zavrtnji, zakivci i sl.), koje bi ometalo itljivost i refleksiju znaka, kako pri dnevnom svjetlu tako i pri osvjetljenju od farova automobila. Poleina znaka ukljuujui i sve elemente za privršivanje na nosa, moraju biti zaštieni bojom iz vještakih smola, u tamno-sivom tonu. Znakovi se privršuju na jednostubni nosa od cijevi pomou obujmica stavljenih na poleinu znaka. Znakovi moraju biti obezbjeeni od okretanja i smicanja umetanjem plastine manetne izmeu obujmice i stuba - (osim ako je nosa znaka plastificiran). Znakovi se postavljaju tako da njihova ravan odstupa po horizontali za 3-50 u polje od normale na osu puta.
Mjere zaštite na radu
Na osnovu Zakona o zaštiti na radu potrebno je predvidjeti i primjeniti mjere zaštite na radu kako bi se otklonile i sprijeile opasnosti koje se mogu javiti u toku graenja i eksploatacije objekta.
Zašita na radu obuhvata skup mjera i aktivnosti usmjerenih na organizovanju procesa rada kojim se obezbjeuje sigurnost pri radu, spreavanje i otklanjanje opasnosti koje mogu prouzrokovati povrede pri radu, profesionalna i druga oboljenja i ošteenja zdravlja radnika.
Bezbjedni uslovi rada stvaraju se primjenom savremenih tehnikih, organizacionih zdravstvenih i drugih mjera.
Ureenje gradilišta Gradilište je posebno mjesto izvoenja graevinskih radova koje po mogunost treba biti fiziki odvojeno od okolnog prostora, odnosno ograeno.
Gradilište treba urediti tako da se na njemu moe bezbjedno obavljati rad, tj. da se obezbjedi bezbjedno kretanje radnika i unutrašnjeg transporta. Izvoa radova duan je obezbjedit gradilište od pristupa nezaposlenih lica kao i prilaza drugih vozila koja ne rade za potrebe gradilišta.
Izvoa radova duan je posebnu panju obratiti na bezbjednost uesnika u saobraaju, a eventualnu promjenu reima saobraaja, za koju je saglasnost dobio od nadleene institucije, obavezan je objavit u medijima najmanje osam dana prije poetka izvoenja radova. Mogue izmjene reima saobraaja potrebno je oznaiti dodatnom saobraajnom sigmalizacijom.
Za radnike i druga lica koja se kreu po gradilištu obavezna je zahtjevati da se obezbjede propisana sredstva line zaštite na radu : zaštitna odjea i obua, retroreflektujui prsluci za rad u smanjenim uslovima vidljivosti, zaštitni šljemovi, a po potrbi i druga zaštitna oprema.
Graevinski radovi se obavljaju tako da se njihovim izvoenjem ne zagauje okolina a u sluaju buke, vibracije, izvoenja radova pod nonim osvjetljenjem, raskopavanje, pojava prašine, podzemne i površinske vode te ostalih prateih pojava koje mogu ugrozit okolne objekte i stanovništvo preduzimaju se mjere za njihovo otklanjanje ili dovoenje u dozvoljene granice.
Iznad bilo kog radnog mjesta radnika na kome radnik trenutno obavlja neki rad zabranjeno je prenošenje tereta.
Posebnu panju obratiti na nadzemne i podzemne elektro vodove, a posebnu panju obratiti da visina najviše take kolovoza od elektrinog kabla ne smije biti manja od 6 m.
Prva pomo i transport povrijeenog ili oboljelog radnika ili drugog lica koje se zatekne na gradilištu organizuje se u skladu sa propisima o prvoj pomoi.
Osiguranje gradilišta prema okolini Na gradilište je dozvoljen ulaz zaposlenim radnicima, organima vlasti, organima
nadzora i drugim licima koja dolaze u slubenu posjetu gradilištu, dok je strogo zabranjen ulaz i prisustvo lica pod dejstvom alkohola, naoruanim osobama i drugim.
Na gradilište se strogo zabranjuje unos alkohola i druigih opjnih stvari, oruja, eksplozivnih, zapaljivih i drugih opasnih materija.
Obezbeenje navedenih granica gradilišta ( u urbanim sredinama ) prema okolini treba biti izvršeno uoljivom PVC trakom.
Neposredno na ulazu ili na poetku gradilišta e se postaviti tabla sa oznakama sledeeg sadraja:
INVESTITOR RADOVA :.............................
OBJEKAT IZGRADNjE : ................................
IZVOA RADOVA : ...................................
U vrijeme dok se ne radi, u nonim satima, neradnim danima i praznicima gradilište se mora obezbjeivati uvarskom ili drugom neposrednom slubom (slube za zaštitu imovine i ljudi)
Ako je gradilište prostorno razvueno (saobraajnice, komunalna infrastruktura, instalacije i sl.) a nalazi se u urbanim sredinama izvoa mora obezbjedit :
- napadnutu duinu trase obezbjedit PVC trakom sa obe strane gradilišta, te na istoj izvršit postavljane tabli upozorenja " Zabranjen pristup nezaposlenim licima ",
- obavezno postaviti znakove obavještenja I – 25 Radovi na putu, II – 34 Ogranienje brzine, kao i odgovarajui broj montano - demontanih rampi Izvoa je duan, ako to radovi na graevini zahtijevaju, odravati siguran protok
saobraaja u širini od najmanje 3 m za jednosmjerni saobraaj. Na zahtjev investitora ili drugog odgovornog lica omoguit e svjetlosnu saobraajnu signalizaciju za kontrolu saobraaja na dotinoj dionici kao i sve dodatne potrebne saobraajne znakove, a u broju, obliku i tehnikim obiljejima u skladu sa zahtjevima zakonom mjerodavnih institucija.
Ako se odreena mjesta moraju ostaviti otvorena ( raskopi u vidu šahtova, kanala, i sl.) ista se moraju ograditi i obezbjediti vrstom zaštitnom ogradoma visine najmnje 1 m. Ukoliko su takva mjesta neposredno na gradilištu, obavezno se dodatno obiljeavaju na nain da budu uoljiva u vrijeme smanjene vidljivosti, naroito nou.
Pored navedenih mjera rukovodilac gradilišta i njegovi saradnici kao odgovaorna lica, duni su upoznati osobe koje povremeno dolaze na gradilište sa svim opasnostima na ovakvim mjestima i za vrijeme njihovog boravka na gradilištu obezbjedit im lina zaštitna sredstva.
Radovi u blizini saobraajnih tokova Zabranjeno je zapoeti graevinske radove, kao i preduzimati bilo kakve mjere zaštite
radnika po osnovu zaštite od saobraaja, ili mjere za bezbjednost saobraaja na putu, putnom pojasu, ili zaštitnom pojasu puta dok se ne dobiju uslovi i saglasnosti nadlenog organa za saobraaj kojim se odobrava izvoenje radova.
Radovi se u tom sluju mogu zapoeti tek kada se na gradilištu sprovedu sve mjere prema uslovima iz saglasnosti dobijenih od nadlenog organa.
Izgradnja i rekonstrukcija saobraajnica Izgranja ili rekonstrukcija saobraajnica kroz naseljena mjesta, urbane sredine, u
blizini aktivnih saobraajnica izvode se po pravilu uz sprovoenje posebnih mjera zaštite na radu i ouvanju ivotne sredine.
Privremene pristupne puteve, parkirališta, kao i druge manipulativne površine za potrebe gradilišta trebaju biti izvedeni prema POG-u, uputama nadzornog inenjera ili zahtjevima iz ugovora, a izvoa radova je obavezan da ih u toku izvoenja radova odrava prohodnim i ispravnim.
U sluaju pojave podzemnih voda veeg intenziteta koje se pojave na dijelu puta u izgradnji ili rekonstrukciji odvode se sa gradilišta tako da ne ošteuju dijelove puta, kosine ispod ili iznad puta, i ne ugroavaju objekte na potu i oko njega.
Prilikom izvoenja radova u kojim uestvuju graevinske mašine, zabranjuje se bilo kakva vrsta saobraaja (posebno pješakog) i izvoenja drugih radova u radnom polju mašine ili na dionici na kojoj se nalazi putanja kretanja ovih mašina. Ovo naroito vai za mašine koje uestvuju u planiranju i zbijanju slojeva kolovozne konstrukcije.
S obzirom da se zbog prirode posla ove mašine na gradilištu kreu i unazad, iste moraju biti opremljene bonim ogledalima za pregled obje ivice puta. Ove mašine takoe treba da imaju ugraene zvune signale ukljuene prilikom kretanja unazad.
Posebnu panju treba posvetiti mjerama line zaštite prilikom izvoenja asfalterskih radova na gradilištu. Asfalterske radove mogu da obavljaju samo radnici koji su upoznati sa štetnostima i opasnostima asfalta, radnici koji su osposobljeni i provjereni za primjenu sredstava zaštite na radu i ija je zdravstvena sposobnost za obavljanje ovih poslova provjerena.
Prilikom izvoenja ovih radova pored obavezne upotrebe linih zaštitnih sredstava, na gradilištu je potrbno obezbjedit i sredstva za protivpoarnu zaštitu, u sluaju da doe do samozapaljenja asfaltne mješavine. Svi radnici na ugradnji asfaltne mase moraju biti obueni za rukovanje ovim sredstvima. Prilikom izvoenja asfalterskih radova rukovodilac gradilišta ili drugo odgovorno lice obavezno je da obezbjedi uslove da u zoni izvoenja radova ne bude nezaposlenih lica.
Ureenje i odravanje saobraajnica
Prije otpoinjanja radova izvoa je obavezan da napravi Projekat organizacije graenja ( POG ) kojim e regulisti unutrašnji saobraaj i kretanje mašina. Odgovorno lice na gradilištu regulisae tok kretanja vozila i mašina na gradilištu dok ista obavljaju radove.
Na mjestima spoja sa glavnom saobraajnicom rukovodilac radova obavezan je obezbjedit saobraaj u skladu sa propisima o bezbjednosti javnog saobraaja, uz primjenu i postavljanje privremene vertikalne saobraajne signalizacije i zaštitnih ograda i barjera du ivice puta na strani na kojoj se radovi izvode, a sve uz saglasnost i odobrenje nadlenog organa za saobraaj.
U svrhu sigurnog i neometanog odvijanja saobraaja na mjestima pristupa gradilištu, gradilištem i svim pogonima koji se koriste u izvoenju radova, u okolini na koju gradilište u saobraajnom smislu utie, na raskrsnicama s ostalim saobraajnicama te saobraaja skrenutog zbog izvoenja radova na graevini, izvoa e preduzeti potpune i dovoljne mjere i radnje.
Izvoa je duan odravati otvorenim za saobraaj sve postojee puteva tokom izvoenja radova, odnosno da prema vaeim zakonskim odredbama i propisima skrene saobraaj na obilaznicu.
Izvoa radova je obavezan preduzeti sve mjere da se obezbjedi puna sigurnost uesnika u saobraaju, kako i pješaka tako i radnika koji rade na gradilištu.
Odreivanje mjesta, prostora i nain uskladištenja graevinskog materijala Uskladištenje materijala bie u skladu s preporukama proizvoaa, i odredbi
odgovarajuih normi. Pri uskladištenju ne smije doi do promjene fiziko-mehanikih svojstava materijala ili drugih bitnih svojstava materijala koji se zahtijevaju za njegovu ugradnju, niti isti svojim uskladištenjem treba da prestavljaju opasnost .
Materijali koji se ugrauju dopremom na mjesto ugraivanja su :
- materijal iz iskopa u deponiji - drobljeni kameni materijali sa kamenoloma - šljunak i pijesak sa šljunkara i deponija - asfalt sa asfaltne baze direktno u kolovoz - beton sa betonske baze na gradilište
Pored ovih materijala postoji potreba i za drugim graevinskim materijalima koji su kontinuirano potrebni prilkom graenja i za iste je na grailištu potrebno obezbjedit skladišni prostor a to su :
- betonski prefabrikati (ivinjaci, betonske cijevi, kanalizacione cijevi,kanalete i sl.) - betonski elik i armaturne mree - cement, kre - oplata i druga drvena graa
Svi graevinski materijali koji se koriste za potrebe gradilišta moraju biti pravilno
uskladišteni, tako da njihovo prisustvo ni u kom smislu ne ugroava kako same radnike tako i trea lica. Ovi graevinski materijali treba da su tako uskladišteni i obezbjeeni da samo mogu biti dostupni licima koja ih ugrauju.
Rad sa graevinskom mehanizacijom Da bi se mehanizacija i druga sredsva rada pravilno koristila izvoa radova mora da
obezbjedi :
- da pristupni put mjestu rada mehanizacije i opreme ima vrstou kolovoza, elemente puta, gabarite, udaljenost puta od ivice ili noice kosine ili iskopa kao i druge eksploatacione elemente takve koji obezbjeuju sigurno kretanje mehanizije i transportnih sredstava rada,
- manevarski prostor mašina na mjestu rada osloboen od nadzemnih, podzemnih ili prizemnih smetnji,
- u radnom poloaju ravnost i stabilnost podloge, potrebnu površinu oslanjanja i ostale uslove iz upustva proizvoaa,
- radni poloaj, tako da sredstva rada pri kretanju i radu potresima i sopstvenom teinom ne izazove poremeaj tla, deformacije zaštitnih kosina ili susjednih objekata,
- zatvaranje ili obezbjeivanje prolaza za radnike i druga lica kroz manevarski prostor mašina.
Kretanjem mašina pri obavljanju radnih operacija ne smije da bude ugroena
bezbjednost radnika koji opsluuju ili rade u blizini manevarskog prostora. Kada više ureaja radi istovremeno na malom prostoru, rad radnika se obavlja pod stalnim, neposrednim nadzorom strunog radnika, koji zvunim signalom upozorava radnike.
Utovar i istovar tereta ne smije se vršit preko kabine rukovaoca ili preko radnika koji opsluuju mašinu, ili rade u njegovoj neposrednoj blizini. Zabranjeno je penjanje ili zadravanje radnika na mašini dok je ista u pokretu.
išenje, popravka ili bilo kakav drugi dodir sa mašinom nije dozvoljen dok se mašina ne zaustavi i obezbjedi od iznenadnog ukljuenja ili pokreta.
Radna mjesta kod graevinskih mašina i ureaja na kojima se zahtjeva neprekidno prisustvo i koncentrisana panja kao što su upravljaka radna mjesta, moraju da budu zaštiena od utucaja vremenskih nepogoda.
Runi, mehanizovani i alati koji se koriste u graevinarstvu u pogledu materijala, oblika i dimenzija mora da odgovara vaeim standardima. Korištenje i odravanje alta na mehanizovan pogon dozvoljeno je iskljuivo u skladu sa uputstvom proizvoaa. Zabranjuje se upotreba neispravnog i ošteenog alata.
Nain transporta, utovara i istovara graevinskog materijala Posebna vozila za prevoz (demperi) ili utovar graevinskog materijala (utovarai,
rovokopa) smiju se upotrebljavati samo za svrhe za koje su konstruisana i izraena. Rukovanje ovim sredstvima moe da bude povjereno samo onim vozaima i strunim radnicima koji su osposobljeni za njihovo bezbejedno rukovanje.
Prevoz, utovar i istovar graevinskog materijala na gradilištu motornim sredstvima i mašinama, obavlja se uz primjenu mjera zaštite na radu, utvreni propisima o ZNR.
Vozila se optereuju teretom u granicama dozvoljene nosivosti predviene upustvom proizvoaa ili upisanim u saobraajnu knjiicu.
Utovar ili istovar graevinskog materijala izvodi se pod nadzorrm vozaa. Kod utovara i prevoza rastresitih materijala treba obratiti panju na pravilan raspored tereta po karoseriji kamiona, o emu se stara voza kamiona koji je i odgovaoran za isto.
U javnom saobraaju vozila se kreu prema vaeim propisima o bezbjednosti saobraaja.
Smještaj graevinskih mašina Po završetku radnog vremena graevinske mašine i vozila e se parkirati u krugu magacinskog prostora, odnosno na lokacijama koje odredi odgovorni rukovodilac gradilišta. Ove lokacije moraju da imaju obezbjeenu uvarsku slubu, da su na pristupanim i vidnim mjestima te da ne ometaju bezbjedno odvijanje saobraaja za druge uesnike.
Mjere i sredstva protivpoarne zaštite na gradilištu
Svi zaposleni radnici na gradilištu su duni da u obavljanju svojih poslova postupaju tako da je iskljuena mogunost nastanka poara.
Radi sp
U zaštitu n
S trebaju specijal potrebi
preavanja e
obezbjedit protivpoar mora imati vidnom i p rukovanje P vršiti stalno stanju. Zab materijala n radova izvo puta za pje se zaduuj propisno oz vršiti pravi odreenim
ukoliko se kadar, pe negorivi ma elektrinih i napraviti te poara i ob
zacija prve Prvu pom e prve pom omoi, koje nim za to. P lie zdravst
U sluaju p na radu u p
neophodne Prije otpo
cija u zahva nja. Ako se kovane, rad acije kojoj o
Svi radovi biti pred
eventualnih
dovoljne k rne opreme protokol o
pristupano PPA o emu o odravanj branjeno je na ovim po oa se oba ešake je naj je da upoz znai. lno usklad mjestima, k
vrši zagrija ili druga g
aterijal. Po nstalacija, a
e pomoi n povrijeeni
moi. Na gra e se nalaze Posle ukaz tvene ustan
povreivanja reduzeu, a
e mjere zaš injanja rad atu gradilišt e u toku r ovi se obus ove instalac
vezani uz vieni u komunalne
anje ili izmje
koliine ap ( burad za
pregledu i i m mjestu. u mora post je PP puta
e bilo kakv ovršinama k avezuje da jmanje 1,50 zna sve rad
dištenje za kao i izvršiti
avanje prost grejna tijela prestanku k a pei na dr emu lica i
drati na vid
a gradilištu m i oboljelim adilištu je p e u kancel ane prve p ove kako b
a radnika n a o povredi
štite lica na dova mora ta, i preduz radova nai stavljaju, a cije pripada
uklanjanje projektu. organizacij
tojati odgov na gradiliš
paljivih ma obileavan
torija u koji a za zagrija korištenja g ruga goriva ustanova
dnom mjestu
pomoi, pov bi se ukazala
na gradilištu popuniti pr
a radu se utvrdit
aju, radovi s
zvoa je du
varajua dok štu, odnosn vanje i odl iranje vozil
biljei te po ozila 5,00 m gradilištu sa
aterijala, g nje istih mje
im borave avanje mor grejnih tijela zagasiti koja trba o u na gradiliš
ištu ukazuju bezbjedit ku
drugim vid vrijeenom j a neophodn
u potrebno j ijavu o nesr
t poloaj s odne mjere dzemne ins e obezbjedi se mogu nas
štanje post predvien
uan :
oetnih po i alat i dr. ) tu ) i moraju i moraju b kumentacija no da su u aganje gra a i mašina arne putev
m. Odgovorn a tim putev
asova i te sta tablama
radnici i in aju se pos a obavezno
obavjestiti u štu
u radnici koj utije sa sadr dnim i prist je potrebno
na ljekarska
stalacije koj i nadzor str staviti.
tojeih kom ni, investito projektne d
ara, kao ). Vatrogasn u biti posta
biti osposob a.
uvijek u pro aevinskih a. Prije otpo ve. Širina p no lice na g vima kao i
enosti, na a upozorenj
u sluaju n
o obezbjedi a pomo.
mnih i pod bi došlo do je predhod runog lica
munalnih in or e an
dokumentac
ohodnom i drugih
oinjanja poarnog gradilištu
o lice za
nstalacija gaovati
ski akti Pri izradi Pr
Zakon o za Smjernice z (Knjiga 5, d Zakon o za
Izvoa rad aciji zaštite itetu prilikom
tipovi privr
dodatak S.5 štiti od poa
dova je oba e na radu m izvoenja
remenih zn
a gradilištu
u (Sl. Grasn zdravlja i be .3.3.3) ara (Sl. Gra
vezan da s koristi i dr
a radova, od
asnik RS br
je se posta
ni su slede
. 71/12)
vljaju na gr
radilištu
akti :
adilištima
6. HORTIKULTURNO UREENJA I MOBILIJAR
OPŠTE EKOLOŠKE KARAKTERISTIKE PODRUJA Prema Ekološko – vegetacijskoj rejonizaciji BiH podruje obuhvata se nalazi u okviru pripanonske oblasti, odnosno sjeverobosanskom podruju. Na podruju Brko distrikta BiH zastupljena je umjereno-kontinentalna klima sa maksimumom padavina u toplijem dijelu godine i minimumom krajem hladnog perioda. Padavine su neravnomjerno rasporeene tokom godine i iznose 700-800 mm. Prosjena temperatura je iznad 10°C, najhladniji mjesec je januar sa prosjenom temperaturom oko -1°C, a najtopliji juli sa prosjenom temperaturom oko 21°C. Dominantan vjetar je sjeverac slabog intenziteta. 3.4. Zemljište na podruju obuhvata predstavljeno je pseudoglejem, mada je u zoni samog obuhvata konstatovana znaajna degradacija zemljišnog pokrova. Iskonska vegetacija ovog podruja bila je predstavljena šumama vrba i topola u priobalnom dijelu, odnosno lunjaka i graba u širem podruju. Vremenom su u zoni obuhvata ove površine pretvarane u poljoprivredno, a zatim u graevinsko zemljište. OPIS RJEŠENJA Ureenje zelenih površina uz objekte javnog karaktera ima za cilj podizanje boniteta same lokacije, stvaranje odgovarajueg estetski prihvatljivog ambijeta za posjetioce i zaposlene uz stvaranje povoljnijih uslova ivotne sredine. Koncept ureenja same parcele je vezan za prostorne mogunosti same lokacije, odnos prema okruenju i potrebama zadovoljavanja navedenih funkcija. Projektom je predviena sadnja svih kategorija dendromaterijala, ime se postie atraktivnost tokom cijele godine. Uz uline frontove formirani su drvoredi, a unutar same parcele vee grupacije razliitih formi dendromaterijala, koji u konanici stvaraju jedinstvenu cjelinu sa okolnim prostorom i objektom. Pored sadnje drvea i dekorativnog bunja ovom fazom projekta je obraeno i postavljanje klupa i kanti za otpatke. Projektom je predviena sadnja sljedeih vrsta:
ETINARSKO DRVEE ETINARSKO I ZIMZELENO BUNJE
1 Abies concolor koloradska jela a Juniperus chinensis Pfitzeriana Glauca kineska kleka plava
2 Cedrus deodara himalajski kedar b
Juniperus chinensis Pfitzeriana Aurea kineska kleka zlatna
3 Cryptomeria japonica kriptomerija c Pinus mugho bor krivulj
4 Picea omorika Panieva omorika d Pyracantha coccinea vatreni grm
5 Taxodium distichum taksodijum LIŠARSKO BUNJE
LIŠARSKO DRVEE e Cornus alba Sibirica sibirski drijen
6 Gingko biloba ginko f Cornus florida floridski drijen
7 Liriodendron tulipifera tulipanovac g
Cottinus coggygria Royal Purple ruj
8 Liquidambar styraciflua likvidambar h Magnolia stellata zvjezdasta magnolija
9 Platanus acerifolia platan i Viburnum opulus Flora Plena udika
10 Prunus cerasifera Atropurpurea
TEHNIKI OPIS Sadnja drvea
Na iskolenim mjestima predvienim za sadnju drvea iskopati krune jame φ 80 cm, dubine 80 cm. Iskopanu zemlu odvesti na deponiju, a navesti plodnu zemlu izmješanu sa pregorjelim zrelim stajnjakom. Sadni materijal mora biti obavezno školovan (1, 2, 3 škola za etinare, a 1 i 2 škola za lišare), starosti od 4-14 god. zdrave i neošteene za vrijeme transporta. Opreza radi, prilikom kopanja jama voditi rauna o eventualnom postojanju neevidentiranih infrastrukturnih vodova. Sadnice se rasporeuju na osnovu projekta i specifikacije sadnog materijala. Raspored se moe napraviti i prije dostave sadnica, tako što se mjesta sadnih jama obiljee koiima. Drvoredne sadnice treba da budu školovane u rasadniku i imaju visinu debla 2,25 - 2,5m, sa