Upload
jasmina-kartal-karic
View
732
Download
15
Embed Size (px)
DESCRIPTION
pregledi vozila
Citation preview
5/24/2018 tehni ki pregled
1/154
1
UNIVERZITET U KRAGUJEVCU Smer:DRUMSKI SAOBRAAJMAINSKI FAKULTETKRAGUJEVAC
ZAVRNI RAD
Iz predmeta:
EKSPLOATACIONO TEHNIKE KARAKTERISTIKE I PROPISI
Tema:
TEHNIKI PREGLED VOZILA
Student: Marko Kouti 23/2005 Mentor: Dr Boidar Krsti red. prof.
U Kragujevcu, decembar 2010.
5/24/2018 tehni ki pregled
2/154
2
Univerzitet u Kragujevcu
Mainski fakultet u KragujevcuKatedra za MVM
KATEDRI ZA MVM
Predmet: Eksploataciono tehnike karakteristikePredlog teme za zavrniradza studentaMarka Koutia, reg.br. 23/2005
Predlaem Katedri za MVM da prihvati radni naziv teme za zavrni rad kandidata MarkaKoutia, reg.br. 23/2005:
Tehniki pregled vozila
U okviru zavrnog radaposebnu panju treba obratiti na sledee:1. DIJAGNOSTIKA KAO SASTAVNI DEO ODRAVANJA VOZILA2. ZAKONSKA REGULATIVA U OBLASTI MOTORNIH I PRIKLJUNIH VOZILAPravilnik o registraciji motornih i prikljunih vozila
Pravilnik o tehnikom pregledu3. USLOVI POTREBNI ZA FORMIRANJE LINIJE TEHNIKOG PREGLEDA I
DOBIJANJE DOZVOLE ZA RAD
Graevinski objekatPropisani ureeji i opremaStruni kadarEvidencija o tehnikom pregledu vozilaZajednike odredbe o nainu vrenja tehnikog pregleda motornih i prikljunih vozilaZakonski propisi i metodoloki materijal za vrenje tehnikog pregledavozila
4. METODOLOGIJA SPROVOENJA TEHNIKOG PREGLEDAIdentifikacija vozila
Kontrola ispravnosti: karoserije, voznog postroja pogonskih ureaja, tokova i pneumatikaKontrola izduvnog sistema i sastava izduvnih gasova
Kontrola ureaja za upravljanjeKontrola konog sistemaKontrola usmerenosti prednjih tokova vozila geometrije tokovaKontrola ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila i dimenzije vozilaKontrola ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost, unutranjost vozila i ureaja za kontrolu idavanje znakova
Pregled ureaja za osvetljavanje puta i vozila i davanje svetlosnih signalaKontrola zvunih signala i spoljne bukeKontrola opreme vozila
Pregled ostalih ureaja od posebnog znaaja za bezbednost saobraajaPregled vozila kod kojih je vrena prepravkaKontrola vozila za prevoz opasnih materija (ADRvozila)5. MOGUNOSTI PRIMENE SAVREMENIH TEHNIKA VRENJA TEHNIKOG
PREGLEDA
01.10. 2010.god.
Predmetni nastavnik: Dr Boidar V. Krsti, red. prof.
Katedra saglasna sa predloenim nazivom i sadrajem teme diplomskog rada.ef Katedre za MVM: dr Dragoljub Radonji, red. prof.
5/24/2018 tehni ki pregled
3/154
3
SADRAJ
1.
2.
UVOD.....................................................................................................................................3
DIJAGNOSTIKA KAO SASTAVNI DEO TEHNOLOGIJA ODRAVANJA.............4
3. ZAKONSKA REGULATIVA U OBLASTI MOTORNIH
I PRIKLJUNIH VOZILA .................................................................................................8
3.1 Pravilnik o registraciji motornih i prikljunih vozila ............................................8
3.2 Pravilnik o tehnikom pregledu ...............................................................................9
4. USLOVI POTREBNI ZA FORMIRANJE TEHNIKOG PREGLEDA I
DIBIJANJE DOZVOLE ZA RAD ....................................................................................13
4.1 Graevinski objekat ................................................................................................13
4.2 Propisani ureaji i oprema .....................................................................................14
4.3 Struan kadar ...........................................................................................................15
4.4 Evidencija o tehnikom pregledu vozila ................................................................16
4.5 Zajednike odredbe o nainu vrenja tehnikog pregleda
motornih i prikljunih vozila ..................................................................................18
4.6 Zakonski propisi i metodoloki materijal za vrenje
tehnikog pregleda vozila.........................................................................................20
5. METODOLOGIJA SPROVOENJA TEHNIKOG PREGLEDA............................21
5.1 Identifikacija vozila .................................................................................................235.2 Kontrola ispravnosti: karoserije, voznog postrojenja
pogonskih ureaja, tokova i pneumatika ............................................................25
5.3 Kontrola izduvnog sistema i sastava izduvnih gasova..........................................26
5.4 Kontrola ureaja za upravljanje ............................................................................29
5.5 Kontrola konog sistema .........................................................................................30
5.6 Kontrola usmerenosti prednjih tokova vozila geometrija tokova................39
5.7 Kontrola ureaja za spajanje vunog i prikljunog
vozila i dimenzije vozila ...........................................................................................43
5.8 Kontrola ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost, unutranjost vozila i
ureaja zakontrolu i davanje znakova ..................................................................48
5.9 Pregled ureaja za osvetljavanje puta i vozila i davanje
svetlosnih signala............................................................................... ......................52
5.10 Kontrola zvunih signala i spoljne buke ................................................................53
5/24/2018 tehni ki pregled
4/154
4
5.11 Kontrola opreme vozila ...........................................................................................55
5.12 Pregled ostalih ureaja od posebnog znaaja za bezbednost saobraaja...........58
5.13 Pregled vozila kod kojih je vrena prepravka.......................................................59
5.14 Kontrola vozila za prevoz opasnih materija (ADRvozila)...............................61
6. MOGUNOST PRIMENE SAVREMENIH TEHNIKA
VRENJA TEHNIKOG PREGLEDA ............................................................................63
7.
8.
9.
ZAKLJUAK .....................................................................................................................71
LITERATURA....................................................................................................................72
PRILOZI..............................................................................................................................73
5/24/2018 tehni ki pregled
5/154
5
1. UVOD
Vozilo u saobraaju na putu mora da ispunjava propisane tehnike uslove, tehnike
propise i da bude tehniki ispravno. Vozilo je tehniki ispravno ukoliko ima ispravne sve
zakonom propisane uredjaje i opremu i ako zadovoljava sve tehnike normative za vozila svojekategorije i klase. Pri tom, vozila u saobraaju ne mogu imati uredjaje, sklopove i opremu ija
upotreba moe ugroziti, ometati ili izazvati zabunu ostalih uesnika u saobraaju. Blie propise
o uslovima koje moraju da ispunjavaju vozila u saobraaju na putu u pogledu dimenzija,
tehnikih uslova i uredjaja, sklopova i opreme i tehnikih normativa donosi ministar nadlean
za poslove vezane za saobraaja.
Pre svega, treba naglasiti da je za pisanje ovog zavrnog rada, u najveoj meri korien
Nacrt Pravilnika o tehnikom pregledu vozila (prilog V). Pomenut pravilnik nije konano
stupio na snagu, meutim, Ministarstvo unutranjih poslova, zajedno sa Agencijom za
bezbednost saobraaja, naloiloje ovlenim organizacijama da tehniki pregled vre po
Nacrtu Pravilnika, i svoju organizaciju prilagodi buduem Pravilniku. Jo uvek validni
Pravilnik o tehnikom pregledu objavljen je u Slubenom glasniku SRS, br.23/84 (prilog I).
Tehniki pregled vozila je skup propisanih radnih operacija pri kojima se
odgovarajuim merenjima i poreenjem izmerenih veliina sa propisanim vrednostima, kao ivizuelnim pregledom bez ili uz korienje odgovarajuih alata, bez bitnih rasklapanja, utvruje
tehnika ispravnost ureaja i opreme, odnosno tehnika ispravnost vozila u celini.
Da bi jedno vozilo moglo da se koristi, u smislu prevoza putnika, robe, opasnih
materija i drugo, mora da je tehniki ispravno. To utvruje ovlaena organizacija odnosno,
privredno drutvo koje se bavi tehnikim pregledom vozila.
Razlikujemo redovan, vanredni i kontrolni tehniki pregled. Za sva tri tehnika
pregleda, procedura vrenja je ista, ali se razlikuju uzroci vrenja.
5/24/2018 tehni ki pregled
6/154
6
2. DIJAGNOSTIKA KAO SASTAVNI DEO ODRAVANJA VOZILA
Dijagnostika vozila predstavlja objektivnu metodu utvrivanja stanja u kome se ono
nalazi. Postavljanje dijagnostike je postupak koji prethodi svakoj operaciji odravanja, tj.
predstavlja njenu prvu fazu.
Lice koje sprovodi postupak dijagnosticiranja vozila mora da poznaje strukturu vozila i
znaenje mnogobrojinih simptoma da bi uspeno utvrdio stanje u kome se vozilo nalazi.
Dijagnostika je nauna disciplina koja se bavi istraivanjem veza izmeu promena
stanja tehnikih sistema i promena njihovih strukturnih parametra. Te promene se uporeuju sa
unapred utvrenim kvalitativnim i kvantitativnim kriterijumima. Na osnovu rezultata
uporeivanja donosi se zakljuak o stanju u kome se vozilo nalazi. Ako se vozilo nalazi u
otkazu onda se trai mesto i uzrok tog otkaza.
Struktura vozila izraava se pomou delova i veza izmeu njih. Sloena struktura vozila se
opisuje strukturnim parametrima.Oni mogu biti:
razliite geometrijske veliine (duina, irina, debljina, povrina, zapremina i td.) mehanike veliine (masa, sila, pritisak, napon i td.) vibroakustine veliine (amplituda, jaina zvuka, frekvencija i td.) toplotne veliine (temperatura, specifina toplota i td.)Strukturnim parametrima se ne definiu ni radni ni pratei procesi, ve se samo opisuje
ponaanje strukture.
Veliina koja izraava izlazne karakteristike vozila moe biti dijagnostiki parametar
ukoliko ispunjava sledee uslove:
jednoznanost (vrednosti parametra odgovara samo jedna strogo odreena vrednostizlaznih karakteristika)
osetljivost izlazne karakteristike na promenu strukturnog parametra mogunost merenja perfomansi i drugih karakteristika izlaznih procesa.Uspostavljanje veze izmeu strukture vozila i njegovog stanja je praktino sutinsko
pitanje dijagnostike vozila.
5/24/2018 tehni ki pregled
7/154
7
Prilikom utvrivanja stanja vozila nepohodno je vriti merenje dijagnostikih
parametra. Merenjem, dobijene vrednosti dijagnostikih parametra uporeuju se sa zadatim
normativima (dozvoljena vrednost dijagnostikih parametra).
Pri formiranju modela odravanja prema stanju sa kontrolom parametra, od pravilnosti
izbora granine vrednosti parametra stanja zavisi i njihova primenljivost. Pri odreivanju
granine vrednosti neophodno je voditi rauna o preporukama proizvoaa dijagnostike
opreme i postojeih normama.
Za svaki kontrolisani parametar potrebno je odrediti granice parametra imajui pri tome u
vidu sledee:
preporuke proizvoaa, postojee norme, dijagrame preporuene od strane proizvoaa instrumenata za dijagnostiku, iskustvo sa slinim ili istim tehnikim sistemima.
Granine vrednosti strukturnih dijagnostikih parametra vozila odreuju se na osnovu
ispitivanja i analize, a na osnovu sledeih kriterijuma:
tehnikog kriterijuma, pretpostavljajui kada e nastupiti granino stanje (razaranje-lom, istroenje i td.)
kriterijum efikasnosti, pretpostavljajui opadanje efektivnosti vozila ispod dozvoljenihgranica (smanjenje snage motora, poveanje trokova za tekue odravanje i td.)
funkcionalnog kriterijuma, pretpostavljajui opadanje udobnosti upravljanja vozilom,odnosno pogoranje uslova kretanja vozila sa aspekta bezbednosti saobraaja (poveani
nivo buke, proklizavanje spojnice, pregrevanje pojedinih sklopova i td.)
Najee se kao dijagnostiki parametri kod vozila uzimaju: potronja goriva, snaga na
pogonskim tokovima, vreme zaleta u datom intervalu brzine, maksimalno usporenje pri
koenju, sadraj otrovnih materija u izduvnim gasovima.
Ukolko se vri dijagnosticiranje samo odreenog dela vozila, onda se kao dijagnostiki
parametar moe uzeti:
kod sistema za koenje: sila koenja na tokovima, razlika sile koenja na tokovimajedne osovine, slobodan hod pedale konice, radni hod pedale konice, istroenost
frikcionih obloga konica, maksimalno usporenje vozila pri koenju, pritisak u
5/24/2018 tehni ki pregled
8/154
8
prenosnom sistemu za koenje, temperatura u frikcionom spoju, nivo kone tenosti u
rezervoaru i td.
kod pogonskog motora: snaga motora, pritisak na kraju takta sabijanja, karakteristikevibracija, uestanost obrtanja kolenastog vratila, nivo ulja u karteru, temperatura bloka i
glave motora, sastav izduvnih gasova, pritisak gasova u karteru, temperatura ulja i td.
kod sistema za hlaenje: nivo rashladne tenosti, temperatura rashladne tenosti,razlika temperature rashladne tenosti na ulazui izlazu iz hladnjaka i td.
kodsistema za prenos snage: slobodan hod pedale spojnice, temperatura radne tenostiu rezervoaru glavnog cilindra spojnice, gubitak snage u prenosnom sistemu, koliinski i
kvalitativni sastav produkta habanja u ulju, karakteristike vibracija i td.
kod sistema za upravljanje: slobodan hod toka upravljaa, nivo ulja u karteruupravljakog mehanizma, zazor u prenosnom sistemu, sila na upravljakom toku i td.
Sistem dijagnostike vozila obuhvata sledee aktivnosti:
uspostavlja zakonitosti promene parametra stanja vozila i njegove pogodnosti zakontrolu;
izbor dijagnostikih parametra i odreivanje karakteristika njihovih promena i veza saparametrima stanja vozila;
utvrivanje normativa dijagnostikih parametra; odreivanje mogunosti postavljanja dijagnoze; izbor, uz tehno-ekonomsko obrazloenje, odgovarajue metode i mernihsredstava; odreivanje optimalne procedure (algoritma) dijagnostike i utvrivanje reima, tehnologije, kao i mesta i poloaja dijagnostike u ukupnom sistemu
odravanja vozila.
Podela (sistamatizacija) dijagnostike:
prema cilju: provera neispravnosti, provera funkcionalnosti; prema rezultatima: kompleksna, produbljena; prema nainu: direktna i indirektna; prema izvoenju: subjektivna i objektivna; prema primeni:periodina i permanentna; prema obimu: delimina i potpuna;
5/24/2018 tehni ki pregled
9/154
9
prema nameni: opta, univerzalna (energetska, vibroakustina, toplotna istroboskopska), specijalna (geometrijska, utvrivanje hemijskog sastava, utvrivanje
hermetinosti, elektrina), putna i laboratorijska.
Automatizovani dijagnostiki sistemi imaju zadatak da umesto vozaa obezbede precizan i
neprekidan nadzor nad radom vozila. Ovi sistemi daju izlaznu informaciju korisniku primenom
audio ili vizuelnih signala, preko magnetnog medija, preko odgovarajueg interfejsa ili
direktno. Sistemi koji su u stanju da utvrde stanje odreenih komponta kod vozila, nazivaju se
samodijagnostiki sistemi.
Elementi dijagnostike su:
utvrivanje tehnikog stanja, prognoza budueg stanja, retrospekcija.
5/24/2018 tehni ki pregled
10/154
10
3. ZAKONSKA REGULATIVA U OBLASTI MOTORNIH I PRIKLJUNIH VOZILA
3.1 Pravilnik o registraciji motornih i prikljunih vozila
Tehnika ispravnost vozila je veoma vaan faktor bezbednosti saobraaja. Bezbednost
saobraaja moe garantovati samo vozilo koje je tehniki ispravno, zbog ega je njegova
ispravnost jedan od osnovnih uslova za registraciju vozila.
Nacrt pravilnika o registraciji motornih i prikljunih vozila sadri:
I. Opte odredbe - ovim pravilnikom propisuje se nain registracije i produenjavaenja registracije motornih i prikljunih vozila, obrazac saobraajne dozvole,
obrazac o privremenoj registraciji vozila, kao i oblik, boja, dimenzije i sadrinaregistarske tablice i oznake za registarsko podruje; propisuje se ko vri registraciju
(organ nadlean za registraciju).
II. Registracija i produenje vaenja registracije vozila - odnosi se na koga sevozilo registruje; kada se vozilo nee registrovati; ko podnosi zahtev za registraciju
i ta pri podnoenju zahteva je sve potrebno za samu registraciju; ko podnosi zahtev
za produenje registracije; ta je potrebno od podataka koji se upisuju u saobraajnudozvolu; vremenski rok produenja registracije.
III. Saobraajna dozvola za registrovanje vozila i potvrda o privremenojregistraciji vozilaodnosi se na samu saobraajnu dozvolu(slike 1. i 2.) koja se
izdaje, prema
usvojenom obrazcu odreenog oblika, dimenzija i boje; ta treba da se nae ne
kojoj strani same dozvole; koje rubrike mora da sadri.
5/24/2018 tehni ki pregled
11/154
11
Sli ka 1:Izgled saobraajne dozvole prednja strana
IV. Registarske tablice odnosi se na sam izgled i oblik tablice u zavisnosti odkategorije vozila, namene i funkcije.
V. Evidencije sadri registre o motornim i prikljunim vozilima. Registri sadrepodatke o rednom broju, oznaku registarskog podruja odnosno naziv optine,registarski broj vozila, vrsta vozila, prezime i ime vlasnika vozila i primedbe; sadri
kartoteku vozila koja se sastoji od pojedinanih kartona koji se vode za motorna
vozila.
VI. Prelazne i zavrne odredbe sadri kada pravilnik stupa na snagu, gde jeobjavljen i od kada se propisi propisani pravilnikom primenju.
3.2 Pravilnik o tehnikom pregledu
Nacrtom Pravilnika o tehnikom pregledupropisuju se uslovi koje u pogledu objekta,
odnosno poligona za vrenje tehnikog pregleda vozila, saobraajno-tehnikih karakteristika
prilaznih puteva i okruenja objekta, odnosno poligona, ureaja i opreme, propisa i tehnike
dokumentacije, naina vrenja tehnikog pregleda vozila, programa (software) za centralni
Sli ka 2: Izgled saobraajne d
poleina
5/24/2018 tehni ki pregled
12/154
12
raunar tehnikog pregleda, evidencija o tehnikim pregledima vozila i zahteva za dobijanja
ovlaenja, moraju da ispunjavaju privredna drutva koja vre tehniki pregleda vozila.
Pravilnik sadri propise koji sadre osnovne uslove vezanih za sam rad i funkcionisanje
tehnikog pregleda. Ti propisi se odnose na tehniku opremu, struan kadar i nain vrenja
tehnikog pregleda.
Nain vrenja tehnikog pregleda pre poetka tehnikog pregleda vozila utvruje se
da li odreeni tehniki podaci koji se upisuju u tehniki list ispravno upisani u saobraajnu
dozvolu. Ako se utvrdi neslaganje, ne sme se izdati potvrda o tehnikoj ispravnosti vozila.
Tehniki pregled vri se samo ako je vozilo uredno obojeno, isto i bez vidnih oteenja
karoserije i boje, odnosno da ta oteenja ne prelaze 5% od limenih povrina karoserije i boje.
Redovan tehniki pregled se vri na praznom vozilu, a vanredni tehniki pregled moe
se vriti i na oteenom vozilu.
Na tehnikom pregledu proverava se opte stanje i izgled vozila, stepen korodiranosti,
postojanje i ispravnost ureaja i sklopova koji su od znaaja za bezbednu vonju i drugi
propisani ureaji, sprave, oprema i oznake, utvruje se sastav izduvnih gasova i jaina buke
koju vozilo stvara, kao i da li vozilo ispunjava sve ostale uslove propisane za vozila usaobraaju.
1. Pregled ureaja za upravljanje vozilom pri pregledu ureaja za upravljanjeproverava se da li je mogue brzo i na siguran nain menjati pravac kretanja vozila, a
naroito: slobodan hod upravljaa;postojanje mehanikih oteenja; ispravnost svih
elemenata servoupravljaa.
2. Pregled ureaja za zaustavljanje vozila pri pregledu ureaja za zaustavljanjeproverava se sigurnost,brzina i efikasnost delovanja ureaja za zaustavljanje, a naroito:
najvea sila aktiviranja i koni koeficijent radne konice i pomone konice;razlika sile
koenja na tokovima iste osovine i sinhronizovano delovanje; parkirna konica;
slobodni hod komandi; postojanje mehanikih i drugih oteenja ili oslabljenost creva i
cevovoda; pad pritiska u pneumatsko-prenosnom ureaju pri uzastopnom koenju; pojava
5/24/2018 tehni ki pregled
13/154
13
curenja ulja pri aktiviranju konica sa hidraulinim prenosnim ureajem; ispravnost
prikljuaka konica za prikljuna vozila.
Prilikom pregleda ureaja za zaustavljanje dobija se koni dijagram za svako vozilo,
osim motocikla, traktora, traktorske prikolice, prikolice sa inercionom konicom i vozila
iji osovinski pritisak prelazi nosivost valjka.
Koni dijagram je sastavni deo zapisnika o izvrenom tehnikom pregledu i na njemu se
unose registarski broj vozila i datum ispitivanja konica.
3. Pregled ureaja za osvetljavanje puta i vozilai davanje svetlosnih znakovapripregledu ureaja za osvetljavanje puta i vozila i davanjesvetlosnih znakova proverava se
ugradnja i povezivanje ureaja za propisno ukljuivanje i rad, a naroito: da li su
ugraeni svi ureaji propisani za vozilo; postojanje ureaja ije postavljanje ili ugradnja
nisu dozvoljeni; boja, broj i poloaj pojedinih ureaja; usmerenost i intenzitet svetla;
oblik, veliina i poloaj katadioptera;da li su pravilno postavljeni farovi za maglu i svetla
za vonju unazad;ispravnost elektrinih prikljuaka za prikljuna vozila.
4. Pregled ureaja koji omoguavaju normalnu vidljivostpri pregledu ureaja kojiomoguavaju normalnu vidljivost proverava se naroito: da li vetrobran i sva okna na
vozilu ispunjavaju propisane uslove u pogledu materijala od koga su izraeni i da li sudobro privreni u svojim leitima; uljuivanje i rad brisaa i peraa vetrobran; broj,
veliina i postavljanje vozakih ogledala; postojanje mehanikih ili drugih oteenja.
5. Pregled ureaja za kontrolu i davanje zvunih znakovapri pregledu ureaja zadavanje zvunih znakova proverava se naroito da li ureaj proizvodi zvuk propisane
jaine, ukljuivanje ureaja i da li su na vozilu ugraeni ureaji koji propisima nisu
dozvoljeni.
6. Pregled ureaja za kontrolu i davanje znakovapri pregledu ureaja za kontrolu idavanje znakova proverava se naroito: ispravnost tahografa; da li su ugraeni svi ureaji
za kontrolu i davanje znakova propisani za vozilo; ukljuivanje i rad.
5/24/2018 tehni ki pregled
14/154
14
7. Pregled ureaja za odvoenje i isputanje izduvnih gasovapri pregledu ureajaza odvoenje i isputanje izduvnih gasova proverava se usmerenost izduvne cevi i
priguivanje zvuka izduvnih gasova.
8. Pregled prikljunog ureaja za spajanje vunog vozila i prikljunog vozila pripregledu prikljunog ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila proverava se
naroito: postavljanje prikljunog ureaja u propisani poloaj; osovinica sa osiguraem;
privrenost prikljunog ureaja.
9. Pregled ostalih ureaja i delovi vozila od znaaja za bezbednost saobraajapripregledu voznog postroja kontrolie se da li osnovne dimenzije vozila odgovaraju
fabrikoj dokumentaciji.
5/24/2018 tehni ki pregled
15/154
15
4. USLOVI POTREBNI ZA FORMIRANJE LINIJE TEHNIKOG PREGLEDA I
DOBIJANJE DOZVOLE ZA RAD
Nacrtom Pravilnika o tehnikom pregledupropisuju se uslovi koje u pogledu objekta,
odnosno poligona za vrenje tehnikog pregleda vozila, saobraajno-tehnikih karakteristika
prilaznih puteva i okruenja objekta, odnosno poligona, ureaja i opreme, propisa i tehnike
dokumentacije, naina vrenja tehnikog pregleda vozila, programa (software) za centralni
raunar tehnikog pregleda, evidencija o tehnikim pregledima vozila i zahteva za dobijanja
ovlaenja, moraju da ispunjavaju privredna drutva koja vre tehniki pregleda vozila.
Nacrt Pravilnika sadri propise koji sadre osnovne uslove vezane za sam rad i
funkcionisanje tehnikog pregleda. Ti propisi se odnose na tehniku opremu, struan kadar i
nain vrenja tehnikog pregleda.
4.1 Graevinski objekat
Ovlaena organizacija koja vri tehniki pregled vozila mora imati pogodan
graevinski objekat (slika 3.) odgovarajue veliine da se u njemu moe smestiti vozilo na
kome se vri tehniki pregled i nesmetano upotrebljavati ureaji i oprema za vrenje takvog
pregleda.
Objekat mora biti izgraen od vrstog materijala (cigla, blokovi, beton, elinakonstrukcija sa blokovima, odnosno panel ispunom i sl.).
Sli ka 3: Izgled objekta gde se vri tehniki
pregled vozila
5/24/2018 tehni ki pregled
16/154
16
Objekat u kome se vri tehniki pregled mora da ima kanal odgovarajuih dimenzija
(slika 4.), sa postavljenom dizalicom koja omoguuje kontrolu veanja tokova na vozilu. Za
sluaj da objekat nema kanal mora da ima dizalicu koja podie celo vozilo.
Slika 4: Izgled unutranjosti objekta za
vrenje tehnikog pregleda
U okviru objekta u kome se vri tehniki pregled vozila, treba da postoji prostorija za
voenje evidencije i uvanje dokumentacije koja treba da bude opremljena stolom i odreenim
stalaama.Objekat mora da poseduje video nadzor i centralni raunar.
Objekat za vrenje tehnikog pregleda vozila mora imati prostoriju za stranke iz koje je
mogue posmatrati celokupni tok tehnikog pregleda vozila, neposredno ili putem sistema za
video snimanje vrenja tehnikog pregleda .Na tehnolokoj liniji se ne smeju zadravati stranke
i na vidnom mestu mora biti postavljeno upozorenje o tome. U sluaju nepotovanja
navedenog upozorenja kontrolor ne moe otpoeti, odnosno vriti tehniki pregled, dok stranka
ne napusti tehnoloku liniju.
4.2 Propisani ureeji i oprema
Ovlaena organizacija u objektu za vrenje tehnikog pregleda mora, radi utvrivanja
tehnike ispravnosti vozila imati i koristiti sledee ureaje i opremu:
1. Prenosivi raunar koji ima mogunost mrene komunikacije i povezivanja sa ureajima za koje je to propisano Pravilnikom,
2. Merni ureajza pregled usmerenosti i intenziteta svetala,
3. Merni ureajza merenje pritiska u pneumaticima (manometar)
4. Merne trake za merenje duine,
5. Merni ureajza merenje vremena,
6. Kljunasto pomino merilo,
5/24/2018 tehni ki pregled
17/154
17
7. Merni ureaj za merenje usporenja vozila,
8. Ureaj za funkcionalnu kontrolu elektrinih prikljuaka za vuna i prikljuna vozila,
9. Digitalni fotoaparat,
10. Katalog boja vozila,
11. Kalibre za proveru ureaja sa spajanje vunog i prikljunog vozila,
12. Sitni automehaniarski alat,
13. Ostala oprema neophodna za izvoenje propisanih operacija.
Pored ureaja i opreme, ovlaena organizacija mora imati pribor i alat, dizalice i ostalu
potrebnu opremu za vrenje tehnikog pregleda, vaee propise o standardima za vozila na
kojima se vri tehniki pregled, propise o bezbednosti saobraaja na putevima, kao i druge
propise i upustva za rukovanje koji su od znaaja za vrenje tehnikih pregleda.
Svi ureaji i oprema koji se koriste za vrenje tehnikog pregleda vozila moraju biti
ispravni i isti podleu kontroli tanosti svakih est meseci.
4.3 Struni kadar
to se tie strunog kadra, ovlaena organizacija koja vri tehniki pregled mora imati
najmanje dva ovlaena radnika sa radnimiskustvom duim od godinu dana.Tehniki pregledvozila moe obavljati samo kontrolor koji ispunjava propisane uslove i ima vaeu dozvolu
( licencu). Dozvolu (licencu) za kontrolora tehnikog pregleda izdaje Agencija.
Kontrolor tehnikog pregleda mora ispunjavati sledee uslove:
1. da ima najmanje zavrenu srednju strunu kolu u etvorogodinjem ili trogodinjemtrajanju, struke mainske, obrazovnog profila vezanog za motore i vozila, i struke
saobraajne, obrazovnog profila iz oblasti drumskog saobraaja,
2. da ima vozaku dozvola za upravljanje motornim vozilima one kategorije vozila ijipregled obavlja,
3. da ima zavrenu obuku za kontrolora tehnikog pregleda,4. da ima poloen struni ispit za kontrolora tehnikog pregleda vozila,
5/24/2018 tehni ki pregled
18/154
18
5. da u poslednje etiri godine nije pravnosnano osuivan za krivina dela iz grupe protivivota i tela, krivina dela protiv slubene dunosti, kao i da se protiv njega ne vodi
istraga za ova krivina dela, odnosno nije podignuta optunica za ova krivina dela.
Radnici koji vre tehniki pregled moraju poznavati propise kojima se reguliu pitanja
u vezi sa tehnikim uslovima kojamoraju ispunjavati vozila u saobraaju, kao i drugepropise
o vrenju tehnikog pregleda vozila i moraju biti obueni za rukovanje svim ureajima i
opremom koji se pri pregledu upotrebljavaju.
4.4 Evidencija o tehnikom pregledu vozila
Ovlaena organizacija za vrenje tehnikog pregleda vozila duna je da vodi
evidenciju o izvrenim tehnikim pregledima koja se sastoji iz :
1. registra o izvrenomtehnikompregledu vozila u elektronskom obliku,
2. registra o izvrenomtehnikompregledu vozila u pisanom obliku,
3. registra o izvrenomtehnikompregledu vozila na poligonu u elektronskom obliku,
4. registra o izvrenomtehnikompregledu vozila na poligonu u pisanom obliku,
5. zapisnika o izvrenomtehnikompregledu vozila,
6. zapisnika o utvrivanjutehnikihkarakteristika vozila,
7. statistikihizvetajau pisanom i elektronskom obliku,8. video zapisa snimljenih video sistemom.
Registar o izvrenim tehnikim pregledima vozila u elektronskom obliku i registar o
izvrenim tehnikim pregledima vozila na poligonu u elektronskom obliku, u koje se unose
podaci o izvrenim tehnikimpregledima, utvrivanju tehnikihkarakteristika vozila, kao i o
vozilima koja nisu ispunila uslove za vrenjetehnikogpregleda, sadre:
1. Identifikacioni broj (u daljem tekstu: ID broj),
2. konstataciju o ispunjenosti uslova za vrenje tehnikog pregleda,3. datum i vreme poetka,
4. datum i vreme zavretka,
5. trajanje vrenja tehnikog pregleda vozila,
6. podaci o vlasniku vozila,
7. podaci o korisniku vozila,
8. podaci o stranci,
5/24/2018 tehni ki pregled
19/154
19
9.podaci o licu koje je naloilo kontrolni tehniki pregled,
10. podaci o vozilu:
identifikaciona oznaka (VIN), registarska oznaka, vrsta, podvrsta, marka, tip/varijanta/verzija, komercijalni oznaka (model), datum prve registracije, najvea dozvoljena masa (kg), masa (kg), nosivost (kg), reenje o odobrenju tipa, uverenje o ispitivanju pojedinano proizvedenog ili prepravljenog vozila, broj osovina, dozvoljena osovinska optereenja po osovinama (obavezno za vozila ije je
osovinsko optereenje sopstvene mase vozila vee od dozvoljenog osovinskog
optereenja),
oznaka motora, radna zapremina motora (cm3), snaga motora (kW), pogonsko gorivo, odnos snaga/masa vozila (kW/kg), kod boje, broj mesta za sedenje, broj mesta za stajanje, najvea konstruktivna brzina (km/h) (obavezno za mopede, lake tricikle, lake
etvorocikle, motokultivatore i radne maine),
godina proizvodnje, oznake pneumatika,
5/24/2018 tehni ki pregled
20/154
20
dimenzije vozila (obavezno za vozila ije su dimenzije iznad najveih dozvoljenihdimenzija),
preeni put (km),11. kod utvrenih neispravnosti,
12. stepen tehnike neispravnosti
13. stepen tehnike neispravnosti dela ureaja i opreme,
14. stepen tehnike neispravnosti ureaja i opreme,
15. ocena tehnike ispravnosti vozila,
16. stepen neispravnosti vozila,
17. napomena,
18. podaci o izvrenim merenjima u numerikom i grafikom obliku, u
skladu sa odredbama Nacrta Pravilnika,
19. podaci o kontrolorima koji su vrili pregled i njihovi elektronski potpis,
20. fotografije vozila iji pregled je vren na poligonu,
21.broj fiskalnog rauna izdatog za obavljeni tehniki pregled, odnosno utvrivanje
tehnikih teristika i naplaeni novani iznos.
Ovlaena organizacija za vrenje tehnikog pregleda duna je da u registarskom listu
unese sve podatke o vozilu, konstatuje da li je vozilo tehniki ispravno i da uz potpis izvrioca
izvri overu peatom.
4.5 Zajednike odredbe o nainu vrenja tehnikog pregleda motornih i prikljunih
vozila
Redovni tehniki pregled vri se na praznom vozilu, a vanredni tehniki pregled moe se
vriti i na optereenom vozilu.
Vozilo mora biti uredno obojeno, isto, bez vidnih oteenja karoserije i boje, odnosno da
ta oteenja ne prelaze 5% od limenih povrina karoserije i boje.
Pre samog poetka vrenja tehnikog preleda utvruje se da li odreeni tehniki ili drugi
podaci o vozilu, koji se upisuju u registrarski list, odgovaraju podacima koji su upisani u
ispravu o nabavci vozila, odnosno u saobraajnu dozvolu ili potvrdu o registraciji, ako je
vozilo ve bilo registrovano. Ako se utvrdi neslaganje ovih podataka ne sme se overiti
5/24/2018 tehni ki pregled
21/154
21
registarski list, odnosno izdati potvrda o tehnikoj ispravnosti vozila, sem ako se promena
dokazuje odgovarajuim ispravama (odobrenje-atest, raun o kupovini).
Ako postoji osnovana sumnja da su na vozilu ili u ispravi o nabavci vozila, odobrenju-
atestu, saobraajnoj dozvoli, potvrdi o registraciji ili drugoj ispravi podaci promenjeni ili ne
slau sa napred navedenim dokumentima, to se mora pismeno konstatovati i o tome obavestiti
optinski organ unutranjih poslova koji je registrovao vozilo.
Ako se pri vrenju tehnikog pregleda utvrde manji nedostaci na vozilu, ureajima ili
opremi koji se mogu za krae vreme otkloniti, to e se konstatovati u zapisniku o tehnikom
pregledu i u napomeni u registru pregledanih vozila i odrediti rok za njihovo otklanjanje i
ponovnu kontrolu koja ne moe biti dua od tri dana. Ukoliko se nedostaci ne otklone u
predvienom roku, vozilo e se podvrgnuti ponovnom tehnikom pregledu u celini. Ako setehniki pregled u celini ne obavi na tom vozilu ponovo, ovlaena organizacija za vrenje
tehnikog pregleda je duna da obavesti SUP u roku od sedam dana.
Rok za otklanjanje neispravnosti se nee dati ako se na ureeju za upravljanje ili
zaustavljanje utvrde odreene nepravilnosti, ve se takvo vozilo odbiti kao tehniki neispravno.
Uslovi pri kojima se ne dozvoljava otklanjanje neispravnosti su sledei:
-
mehaniko oteenje upravljakog prenosnika sa osloncima, neelastinost gumenihdelova servoupravljaa, postojanje zazora u zglobovima spona u rukavcu toka,
nezaptivenost instalacije servoupravljaa;
- mehaniko ilidrugo oteenje neelastinih gumenih elemenata ili nezaptivenost koneinstalacije, najvea sila aktiviranja radne konice ili pomone konice, i koni
koeficijent koji ne odgovara zakonskim normativima.
Ako se izvri tehniki pregled na vozilu koje je okarakterisano kao tehniki neispravno,
izvrie se kontrola ispravnosti samo ureaja ija je neispravnost konstatovana na prethodnom
pregledu, a izuzetno u celini. U ovom sluaju za vozilo se sainjava nov zapisnik i ponovo se
zavodi u registar pregledanih vozila.
5/24/2018 tehni ki pregled
22/154
22
4.6 Zakonski propisi i metodoloki materijal za vrenje tehnikog pregleda vozila
Svaka organizacija koja je ovlaena da vri tehniki pregled vozila mora da poseduje
sledee:
1. Tehnikudokumentaciju za utvrivanjetehnikihkarakteristika
vozila ijise tehnikipregled vri.
2. Propise o bezbednosti saobraaja (Zakon o bezbednosti saobraaja na putevima,
Pravilnik o tehnikimuslovima za vozila u saobraajuna putevima, Nacrt Pravilnika o
tehnickom pregledu i uputstva doneta na osnovu njega i objanjenja Ministarstva
unutranjih poslova vezana za tehnikepreglede vozila).
3. Tehnika uputstva proizvoaa ureaja (uputstva za montau i odravanje ureaja) i
uputstvaproizvoaaza rukovanje ureajimai opremom, kao i njihov prevod na srpski
jezik, ukolikoproizvoanije iz Republike Srbije.
4. Strunu literaturu za obuku i unapreenjeznanja kontrolora koji vre tehnikipregled
vozila odreenuod strane Agencije za bezbednost saobraaja.
Pored ovih propisa i zakona ovlaena organizacija koja vri tehniki pregled mora da
poseduje i raspie i upustva koja blie reguliu materiju vrenja tehnikog pregleda vozila, a to
su:
-
ispitivanje motornih i prikljunih vozila;- utiskivanje broja motora i asije;- pregled broja motora i asije;- pregled vozila sa pogonom motora na TNG;
Od ostalih metodolokih materijala ovlaena organizacija za vrenje tehnikog pregleda
mora da poseduje:
- nomenklaturu vozila (listing marke i tipa vozila);- upustvo za automatsku obradu podataka;- propisane standarde za vozila.
5/24/2018 tehni ki pregled
23/154
23
5. METODOLOGIJA SPROVOENJA TEHNIKOG PREGLEDA
Tehniki pregled vozila mora obuhvatiti pregled sledeih ureaja i opreme:
1. ureaj za upravljanje,2. ureaj za zaustavljanje,3. ureajiza osvetljavanje puta i svetlosna signalizacija,4. ureajikoji omoguavajunormalnu vidljivost,5. samonoseakaroserija i asijasa kabinom i nadgradnjom,6. elementi veanja, tokovii osovine ,7. motor,8. elektroureajii elektroinstalacije,9. prenosni mehanizam,10.ureajiza kontrolu i davanje znakova,11.ispitivanje izduvnih gasova motornih vozila,12.ureajza spajanje vunogiprikljunogvozila,13.ostali ureajii delovi vozila,14.oprema vozila.
Operacije tehnikog pregleda vozila, shodno Nacrtu Pravilnika o tehnikom pregledu,obavlja e se u tri takta:
ITAKT na kontrolnom kanalu
IITAKT u sreditnom delu objekta odnosno linije tehnikog pregleda
IIITAKT na prostoru izmeu valjaka i izlaznih vrata
TAKT Ina kontrolnom kanalu obuhvata sledee operacije:
- Identifikacija vozila;- Kontrola ispravnosti karoserije (mehanika oteenja karoserija i rama, prepust na
motornom vozilu);
- Ispravnost pneumatika;- Veze tokova i opruga sa okvirom (karoserijom);- Stanje tokova i zazora u tokovima;
5/24/2018 tehni ki pregled
24/154
24
- Motor i pogonski ureeji: veza motora i pogonskih ureaja sa osloncima, oprema zaodreenu pogonsku energiju;
- Kontrola izduvnog sistema i sastava izduvnog gasa;- Kontrola ureeja za upravljanje: mehaniko oteenje, veze kutije upravljaa sa
osloncima, oteenje gumenih delova servo upravljaa, zaptivnost instalacije servo
upravljaa, slobodan hod toka upravljaa, zazor u upravljakim tokovima;
- Stanje koione instalacije: mehaniko oteenje koione instalacije, oteenje gumenihdelova, zaptivenost koione instalacije, regulator za neprekidno podeavanje intenziteta
koenja;
- Kontrola usmerenosti prednjih tokova vozila putem nagazneploe;- Voenje evidencije otehnikom pregledu i druge administrativne usluge.
TAKT IIu sreditnom delu linije ine operacije:
- Kontrola efikasnosti koionog sistema: sile koenja radne i pomone konice, hodkomandi i vraanje u prvobitni poloaj, vreme odziva koionih komandi i sila
aktiviranja radne konice.
TAKT IIIna prostoru iza valjka i izlaznih vrata obuhvata radove:
-
Kontrola dimenzije vozila, ukupne mase i bruto snage motora;- Kontrola ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila;- Unutranja tehnika ispravnost vozila;- Kontrola ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost;- Kontrola ispravnosti ureaja za kontrolu i davanje znakova;- Kontrola ureaja za osvetljavanje puta, oznaavanje vozila i davanje svetlosnih
znakova;
- Kontrola zvunih signala i spoljne buke vozila;- Kontrola opreme vozila;- Pregled ostalih ureaja od posebnog znaaja za bezbednost saobraaja: vrata, brave,
blatobrani, sigurnosni pojasevi, oprema za TNG.
Raspored ureaja na tehnikom pregledu prema utvrenoj tehnologijiprikayan je na slici 5.
5/24/2018 tehni ki pregled
25/154
25
Sli ka 5:Raspored ureaja na tehnikom pregledu prema utvrenoj tehnologiji
1. kanal sa 6 sijalinih simetrino 7. ureaj za kontrolu svetla (regloskop),postavljenih mesta 24V, 8. elektrina lampa sa produenim kablom
1-1. kanalska dizalica, 9. mera buke (fonometar),2. nagazna ploa, 10. toperica,3. valjci, 11. dubinometar,3-1kontrolni orman, 12. katalog boja,4. dimanometar DM-3, 13. metarska pantljika i5. manometar, 14. merna letva.6. infra taster za kontrolu izduvnih gasova,
5.1 Identifikacija vozila
Identifikacija vozila obuhvata utvrivanje registarske oznake, ukoliko vozilo poseduje ove
oznake, identifikacione oznake (VIN), oznake motora, vrste, podvrste, marke, tipa, varijante,
verzije, komercijalne oznake (modela) i boje vozila.
Utvrivanje identifikacije vozila vri se na osnovu uporeenja podataka sa vozila sa
podacima u dokumentaciji (saobraajnoj dozvoli, raun o nabavci vozila, kupo-prodajni
5/24/2018 tehni ki pregled
26/154
26
ugovor, atest i druga dokumentacija). Pod identitetom vozila se podrazumevaju sledei podaci
(karakteristike) o vozilu i njegovom vlasniku:
- sopstvenik vozila (nosilac prava korienja vozila);- registarski broj vozila;- vrsta, marka i tip vozila kao i oblik karoserije i namena;- broj asije vozila;- godina proizvodnje i zemlja proizvodnje;- boja vozila;- snaga motora;- radna zapremina motora;- teina praznog vozila (sopstvena teina masa vozila);- dozvoljena nosivost vozila odnosno broj putnikih mesta;- broj osovina;- vrsta pogonskog goriva;- ostali podaci koje sadri zapisnik o izvrenom tehnikom pregledu i registracioni list.
Potrebna oprema :
- katalog boja;- standardi vozila;-
katalog vozila (nomenklatura vozila);- ostala tehnika dokumentacija.
Identifikacija vozila se vri prema gore navedenim podacima, a upuivanje vozila radi
identifikacije, odnosno utvrivanja tehnikih karakteristika vri SUP i carinska sluba.
Carinska sluba upuuje vozila koja su uveena a da za ista u prateoj tehnikoj dokumentaciji
nisu date tehnike karakteristike vozila potrebne za carinjenje, a kasnije i za registraciju vozila.
Pri upuivanju vozila od strane carinske slube treba obratiti panju na sledee:
- na uvezenim vozilima nije doputena nikakva prepravka nakon uvoza, odnosno uvremenu od uvozacarinjenjaispitivanja i registracije vozila;
- uveena, odnosno strana vozila, se ne mogu prevoditi iz deklarisanog tipa u bilo koji tipistog proizvoaa. Praktino po uputu carine ovlaene organizacije samo vre
identifikaciju tehnikih karakteristika vozila na osnovu originalnih kataloga
proizvoaa.
5/24/2018 tehni ki pregled
27/154
27
Vozilo koje je kupljeno na otpadu, carinarnici ili od sabirnog centra AMS sa naznakom
vozilo nije za registraciju podlee ispitivanju pri emu se vri pregled i isp itivanje svih
ureaja na vozilu uz zahtev za ispitivanje ovakvih vozila a kasnije i za registraciju vozila,
vlasnik vozila je duan da priloi dokaz o poreklu zamenjenih dotrajalih ili oteenih
elemenata i sklopova vozila.
5.2 Kontrola ispravnosti: karoserije, voznog postroja pogonskih ureaja, tokova i
pneumatika
IKontrola ispravnosti kaoserije, voznog postroja i pogonskih ureaja
Kontrolu karoserije i voznog postroja ine:
- mehaniko oteenje karoserije i rama;- veza tokova i opruga sa okvirom (karoserijom);- obojenost vozila;- oteenje limenih povrina;- prepust na motornom vozilu;- stanje blatobrana i branika;- prepravljanje u okviru rama ili noseeg dela konstrukcije radi poveanja ili smanjenja
teretnog prostora ili iz bilo kog drugog razloga;
-
deformisanje oblika.
Pri pregledu pogonskih ureaja proverava se naroito:
- ispravnost ureaja za prenos snage od motora do pogonskih tokova, privrenost nasvojim osloncima i pojave oteenja;
- ispravnost veza izmeu pojedinih pogonskih ureaja (spojnice, menjaa, kardanskihvratila, pogonskog mosta, privrenost i zazori, postojanost oteenja);
- veza motora i pogonskih ureaja sa osloncima.
IIKontrola tokova ipneumatika
Stanje pneumatika ima bitnu ulogu za bezbednu vonju jer se direktno odraava na
koenje vozila, odnosno na duinu zaustavnog puta. Pri kontroli treba utvrditi da li su
pneumatici na istoj osovini jednaki po vrsti (letnje, zimske), konstrukciji (radijalni,
5/24/2018 tehni ki pregled
28/154
28
dijagonalni), nosivosti i dimenzijama. Takoe treba ispitati iste karakteristike i dubinometrom
koji moe biti izgraen od plastike ili metala na kome se nalazi skala u milimetrima.
Dozvoljena minimalna dubina ara po celom gazeem sloju je 1 mm za putnike
automobile, a 2 mm za teretna motorna vozila i autobuse. Posebno treba obratiti panju kod
udvojenih pneumatika na istoj osovini jer je esto puta stanje udvojenog pneumatika sa
unutranje strane daleko loije. Za protekciju pneumatike mora se posedovati dokaz (atest
odobrenje). Treba imati na umu da je zabranjena upotreba pneumatika sa ekserima.
Takoe treba prekontrolisati privrenost tokova odgovarajuim brojem zavrtnja i
postojanje mehanikih ili drugih oteenja tokova i guma.
5.3 Kontrola izduvnog sistema i sastava izduvnih gasova
Prema propisima izlaz izduvne cevi ureaja za odvoenje i ispitivanje izduvnih gasova
ne sme biti usmeren vie od 30 nanie niti u desnu stranu motornog vozila.
Pri pregledu ureaja za odvoenje i isputanje izduvnih gasova proverava se
usmerenost izduvne cevi, priguivanje zvuka izduvnih gasova, kao i stanje zaptivenosti
kompletnog izduvnog sistema.
IKontrola izduvnih gasova benzinskih motora COtesterom
o Vozila sa karburatorom proizvedena do 01.01.1987. godine manje od 4,5 % vol.
ugljenmonoksida (CO), pri broju obrtaja motora na praznom hodu motora na radnoj
temperaturi.
o Vozila sa karburatorom proizvedena nakon 01.01.1987. godine manje od 3,5 % vol.
ugljenmonoksida (CO), pri broju obrtaja motora na praznom hodu motora na radnoj
temperaturi.
o Vozila sa elektronskom regulacijom smee na radnoj temperaturi moraju
zadovoljavati od proizvoaa propisane vrednosti ugljenmonoksida i koeficijent vika
vazduha () pri propisanom broju obrtaja u praznom hodu, kao i vrednosti pri
propisanom povienom broju obrtaja motora. Deklarisane vrednosti hidrokatbonata,
5/24/2018 tehni ki pregled
29/154
29
ugljendioksida i kiseonika ukazuju na stanje motora i sistema za odvoenje izduvnih
gasova.
Kada podaci proizvoaa nisu poznati, sadraj ugljenmonoksida (CO) i vrednost
koeficijent vika vazduha ():
o u praznom i pri postignutoj radnoj temperaturi motora: CO 0,5%,; za vozila koja
su homologovana u skladu sa specifikacijama A ili B pravilnika 70/220/EEC, odnosno
za sva vozila prvi put registrovana nakon 01.06.2002.god, vai CO 0,3%
o pri najmanje 2000 obrtaja i pri postignutoj radnoj temperaturi motora: CO 0,3%,;
za vozila koja su homologovana u skladu sa specifikacijama A ili B pravilnika
70/220/EEC, odnosno za sva vozila prvi put registrovana nakon 01.06.2002.godine,
vai CO 0,2%, s tim da koeficijent vika vazduha () mora da bude u opsegu 0,97 do
1,03.
Sadraj ugljen monoksida se meri specijalnim ureajem, meu kojima su najpoznatiji
BOSCH, HOFMAM, INFRALIT i td. Svi ureaji rade u infracrvenom podruju. Ureaj
za kontrolu gasova benzinskih motora ine sledei delovi:
- kuite ureaja;- pokazni instrument (skala);- kontrolna dugmad za ukljuivanje ureaje i pumpe;- dugme za kontrolu otklona;- sonda sa privrivanjem;- izluiva vode.
Postupak merenja je sledei:
- ukljuiti ureaj na elektrinu mreu;- pritiskom na dugme ukljuiti sam ureaj i pumpu;- saekati da se ureaj zagreje 5 10 minuta;- zagrejati motor vozila na radnu tumperaturu;- pritiskom na dugme za kontrolu izvriti proveru da li je ureaj spreman za rad. - namestiti sondu u dubini od 30 cm u izduvnu cev;- ostaviti da motor vozila radi u praznom hodu (bez gasa);
5/24/2018 tehni ki pregled
30/154
30
- proitati vrednost ugljen monoksida, a smatra se da je merenje zavreno kada sekazaljka umiri na odreenu vrednost.
IIKontrola izduvnih gasova kod dizel motora
Vozila sa kompresionim paljenjem, nakon to je motor postigao radnu temperaturu
propisanu od strane proizvoaa vozila, ne smeju imati srednji koeficijent zacrnjenja izduvnog
gasa vei od vrednosti propisane od strane proizvoaa i deklarisane prema zahtevima
jednoobraznih tehnikih uslova. Kada podaci proizvoaa nisu poznati, tada za:
o vozila bez predpunjenja, vrednost srednjeg zacrnjenja ne sme biti vea od 2,5 1m ,
o vozila sa predpunjenjem, vrednost srednjeg zacrnjenja ne sme biti vea od3,0 1m ,
o vrednost srednjeg zacrnjenja ne sme biti vea od 1,5 1m za vozila koja odgovaraju
specifikacijama B 70/220/EEC (N1 EURO 4), B1 88/77/EEC (N2 i N3 EURO 4), B2
88/77/EEC (N2 i N3 EURO 5), C 88/77/EEC (N2 i N3 EEV), odnosno za sva
vozila prvi put registrovana nakon 01.06.2008. godine.
Srednji koeficijent zacrnjenja izduvnog gasa izraunava se kao srednja vrednost
najmanje tri merenja vrednosti koeficijenta zacrnjenja metodom slobodnog ubrzanja.
Vozila koja za pogon koriste vie vrsta goriva, moraju pri korienju svake vrste goriva
zadovoljiti napred navedene vrednosti.
Vozila koja za pogon koriste kombinaciju goriva (na primer osnovno gorivo dizel i TNG
istovremeno), moraju zadovoljiti kriterijume vrednosti emisije izduvnih gasova za osnovno
gorivo.
Domai ureaji koji se koriste za kontrolu sadraja ai u izduvnih gasovima dizel
motorima je dinamometar DM 1. Ovo je ureaj savremene konstrukcije koji spada u red
niskoprocesorskih i laserskih ureaja. Ove osobine mu omoguavaju pouzdanost u radu ijednostavno rukovanje,a napajanje je elektrino iz mree 220 V.
Osnovni delovi ovog ureaja su:
- gornja ploa, a koju ine: glavni prekida, tastatura (brojana i slovna), tampa samagacinom papirne trake, ekran tampaa, tabela uporednih vrednosti koeficijenata i
procenata;
- sonda sa gumenim crevima i uvrivaem;
5/24/2018 tehni ki pregled
31/154
31
- postolje.
Princip rada ovog ureaja je sledei:
- aktivira se glavni prekida i tog trenutka e se ukljuiti ekran tampaa, a zatimsaekati 2 3 minuta da se ureaj stabilizuje;
- pritiskom dugmadi brojane tastature upisujemo datum i registarski broj vozila, a uzaktiviranje dugmeta slovne tastature broj ureaj ispisuje te podatke na traci tampaa;
- aktiviranjem dugmeta podeavanje izlazi slovo R na ekranu i traci, to znai da jeureaj podeen;
- pritiskom dugmeta merenja zapoinjemo ciklus kontrole izduvnih gasova i tada e sena ekranu pojaviti 0000, a na traci slovo M;
- pre nego to ponemo merenje prikljuujemo sondu na izduvnu cev preko gumenogcreva uvrivaem;
- posle svakog merenja od est merenja (kada se prekine sa davanjem gasa), aktiviramidugme ciklus, koje omoguava da se izmerena vrednost pojavi na ekranu i
istovremeno upie na traci, pojedinano svaka vrednost. Aktiviranjem dugmeta srednja
vrednost dobija se prosena vrednost svih est merenja koeficijenta apsorpcije u
procentima DM1.
5.4Kontrola ureaja za upravljanjePri pregledu ureaja za upravljanje proverava se da li je mogue lako, brzo i na siguran
nain menjati pravac kretanja vozila, a naroito se proverava sledee:
- slobodan hod (zazor) toka upravljaa. Taj zazor se javlja kao posledica zazora uglavini toka (rukavca), sponama i kuitu upravljaa;
- prenoenje okretanja toka upravljaa na prednje tokove, potrebna sila za okretanjetoka upravljaa i privrenost nepokretnih spojeva;
- postojanje mehanikih oteenja;- ispravnost svih elemenata servoupravljaa, a posebno postojanje mehanikih ili drugih
oteenja ili oslabljenost cevovoda servoupravljaa;
Pri ovoj kontroli tokove vozila treba postaviti paralelno osi vozila, a zatim okretanjem
toka upravljaa brzo i kratko pratiti ponaanje prenosnih elemenata sistema za upravljanje.
5/24/2018 tehni ki pregled
32/154
32
Merenje slobodnoh hoda se vri putem uglomera. Uglomer se nameta tako to se kruni
prsten sa skalom putem opruga privruje za toak upravljaa, a zglobni element sa pokaznom
iglom putem pneumatskih gumica postavlja na vetrobran.
Slobodan hod ne sme biti vei od 30. Slobodan hod je hod toka upravljaa,a da pri tome
nema pomeranja tokova vozila.
5.5 Kontrola konog sistema
Kontrola sistema za zaustavljanje (radne, pomone i parkirne konice) moe se vriti
nepokretnim ureajem sa obrtnim valjcima i pokretnim ureajima (motometrom i
dinametrom).
Ispravnost sistema za koenje se ocenjuje prema zakonskim normativima koje vozilo mora
ispunjavati u pogledu koionog sistema, a to su:
- razlika sile koenja na tokovima iste osovine ne sme biti vea od 20% raunajui veesile;
- da koeficijent koenja bude u granicama zakonskih tehnikih normativa.Minimalni koeficijent koenja po propisima mora da bude:
-
za putnike automobile 55% za radnu i 25% za pomonu konicu;- za teretna vozila 45% za radnu i 20% za pomonu konicu;- za autobuse 50% za radnu i 25% za pomonu konicu;- zaprikljuna vozila 45% za radnu i 15% za pomonu konicu;- za traktore 25% za radnu i 15% za pomonu konicu;- za poljoprivredne prikolice 25% za radnu i 15% za pomonu konicu.
IKontrola konog sistema putem nepokretnog ureaja
Nepokreteni ureaj za kontrolu konog sistema se sastoji iz dva para valjaka koji su
meusobno spojeni preko lanca i lananika sa odgovarajuim elektromotorima, instrument
table sa kazaljkama i ureaja za registrovanjeispisivanje vrednosti konih sila. Za pravilno
ispitivanje koionog sistema ovim ureajem vano je sledee:
- izvriti proveru pritiska u pneumaticima, odnosno napumpati pneumatike premafabrikom normativu;
5/24/2018 tehni ki pregled
33/154
33
- vozilo mora biti usmereno tako na valjke da tokovi budu paralelni uzdunoj osi vozila,pri emu treba voditi rauna da toak ne nalee na ivicu kuita valjaka;
- ukljuiti ureaj, odnosno staviti valjke u pogon, runo ili automatski. Kod automatskogukljuivanja, oba elektromotora se automatski ukljuuju posle pet sekundi od trenutka
kada su tokovi nalegli na valjke;
- izbaciti ruicu menjaa u neutralni poloaj, a za sluaj servoureaja motor ne gasiti; - kod vozila sa vazdunim sistemom koenja obavezno dostii propisani radni pritisak u
sistemu;
- izvriti proveru konica bez ulaganja, odnosno aktiviranja dijagrama kako bi se koniceoistile, odnosno pneumatici osuili;
- aktivirati dugme na daljinskom upravljau dijagram ime se omoguava registrovanjekonih sila na dijgramu, odnosno rolni koja je uloena u komandnom ormanu;
- lagano pretisnuti pedalu konice, odnosno dava sile za sluaj da se isti koristi, do krajai posmatrati kazaljke na instrument tabli, kao i svetlosni signalizator o blokiranju
tokova;
- kada je dostignuta maksimalna sila koenja, odnosno kada su blokirala oba ili samojedan toak, pedalu konice polako i ravnomerno popustiti;
- osloboditi dijagram i izvriti analizu registrovanih vrednosti konih sila.
Jedan od nepokretnih ureaja za kontrolu konog sisitema je i BREKON 2/3E ureaj (slika
6). On ispituje koni sistem pomou valjka, a meri silu koenja na obodu tokova vozila na
osnovu povratnog momenta pogonskih elektromotora. Reduktori sa elektromotorima su
elastino privreni za kuite skelet svoje polovine ureaja za ispitivanje. Na svaki
reduktor privrena je ruica koja se pri optereenju valjaka pri koenju tokova vozila
zajedno sa reduktorom zaokrene za odreeni ugao. Pri zaokretanju ruica pritisne aktivira
dava sile koenja, koji pomou rastegljivih mernih traka pretvara obrtni moment u elektrine
signale, koji elektronski obraeni i ojaani odlaze do komandnog ormara i vre okretanje
kazaljki i time omoguuju oitavanje vrednosti sile koenja levog i desnog toka iste osovine.
Primeri konog sistema su predstavljeni slikama 7, 8 i 9.
5/24/2018 tehni ki pregled
34/154
34
Sli ka 6: Ureaj za kontrolukonog sistema
Sli ka 7:Provera konog
sistema kod motocikla
Sli ka 8:Provera konogsistema kod teretnog vozila
Sli ka 9:Provera konog sistema kod vozila
IIKontrola konog sistema pomou pokretnog ureaja
Kao to je gore navedeno kontrola konog sistema moe da se obavlja i pokretnim
ureajima kao to su motometar i dinametar.
Motometar je pokretni ureaj za kontrolu kako radne tako i pomone konice. Delovi
motometra su:
- kutija ureaja u kojoj je smeten mehanizam za pokretanje dijagramskog lista,ispisivanje dijagrama usporenja i sile pritiska na pedalu konice;
- hidraulini aktivator sa meraem none sile, koji se sastoji od papuice koja sepostavlja na komandu none konice, pancirnog creva i prikljune spojke;
- mehaniki aktivator za ukljuivanje ureaja kod ispitivanja pomone konice;- klju za navijanje opruge pogonskog mehanizma;- komplet od 50 komada dijagramskih listia;- drvena kutija za smetaj delova koji ine komplet motometra.
5/24/2018 tehni ki pregled
35/154
35
Ureaj funkcionie na bazi inercije, pri emu se pokree teg sa pisaem i vri ispisivanje
vrednosti sile aktiviranja i koeficijenta koenja.
Dijagramski listi se sastoji iz gornjeg i donjeg dela. U gornjem delu se registruje
koeficijent (za radnu i pomonu konicu), a u donjem delu se registruje samo sila aktiviranja
radne konice.
Ispitivanje konice vri se pri sledeim uslovima:
- horizontalan i suv put;- brzina vetra do 3 m/s;- brzina vozila oko 50 km/h (za radnu konicu), a 20 km/h za pomoni konicu; - pri aktiviranju motometra spojnica vozila je iskljuena.
Priprema ureaja se sastoji u sledeem:
- ureaj se navije pomou kljua;- umee se dijagramski listi i to tako da se sa podelom okree nanie, uvlaei sa leve
strane, apri tome ruicamora biti u nultom poloaju;
- uz pomo labele ureaj se postavlja u horizontalni poloaj;-
papuicu hidroaktivatora postaviti na pedalu radne konice;- okretanjem ruice iz poloaja (0) u poloaj (1), otkaiti blokadu tega i pogonskog
mehanizma ureaja.
Poto se izvri ispitivanje, vrednost koeficijenta usporenja (koenja) uporeuje se sa
koeficijentom usporenja datim u tabeli zakonskih normativa.
Kod ispitivanja pomone konice registruje se samo koni koeficijent, dok se sila
aktiviranja ne registruje.
IIIOcene ispravnosti konica na osnovu registrovanih sila koenja na dijagramu
Ocena ispravnosti konica na osnovu dijagrama vri se prema propisanim kriterijumima:
a) na osnovu koeficijenta koenja koji mora da bude vei od minimalnog zakonomdozvoljenog koni koeficijent radne konice vozila predstavlja odnos zbira svih sila
5/24/2018 tehni ki pregled
36/154
36
koenja radne konice i sopstvene mase vozila raunajui i teinu opreme i vozaa.
Konikoeficijent sistema koenja proraunava se na osnovu izraza:
100G
Fkrk
gde jerk
k - koni koeficijent u procentima,
F - zbir svih sila radne konice u N
b) na osnovu razlike sile koenja na tokovima isteosovine koji mora da bude manji od20%. Propisano je da pri upotrebi radne i pomone konice, razlika sile koenja na
tokovima iste osovine ne sme biti vea od 20%, pri emu se za osnovu izraunavanja
uzima postotak od vee sile
100
F
FF
1
21
< od 20%
Razliku sile koenja treba posmatrati za istu vrednost sile aktiviranja, odnosno za isto
vremenski pomak i po pravilu pre poetka blokiranja tokova.
c) na osnovu dijagrama karakteristinih sluajeva(od slike 10 do slike 19):
Sli ka 10:Postoji razlika sile koenja na
tokovima iste osovine, ali je ona manjaod 20 %; oba toka koene istovremeno.
Konice su ispravne
Sli ka 11:Ravnomerno koenje levog i
desnog toka iste osovine, takoe
istovremeno koe oba toka. Konice su
ispravne
5/24/2018 tehni ki pregled
37/154
37
Sli ka 12:Razlika sile koenja na
tokovima iste osovine je vea od 20%.
Bez obzirato oba toka koe
istovremeno. Konice su neispravne
Sli ka 13: Sile koenja levog i desnog
toka su jednake, ali levi toak dostie
maksimalnu silu ranije. Konice su
neispravne
Sli ka 14: Sile koenja levog i desnog
toka su jednake, ali na startu desni
toak kasni sa koenjem 2s, to se
odraava na vreme dostizanja
maksimalne vrednosti sile koenja.
Konice su neispravne
Sli ka 15:Konica levog toka blokira.
Konice su neispravne
Sli ka 16:Konica levog toka poputa
vazduh. Konice su neispravne, bez
obzira to oba toka dostiu istu silu
koenja i to koe istovremeno
5/24/2018 tehni ki pregled
38/154
38
Sli ka 17:Konice su nategnute,te se
malom silom pritiska na pedalu, odnosno
za kratko vreme, postie maksimalna sila
koenja. Konice su ispravne
Sli ka 18: Testerasti deo dijagrama levog
toka ukazuje na ovalnost doboa ili na
neravnomernu istroenost diska konice.
Konice su neispravne, bez obzira na
dostignutu istu vrednost kone sile
Sli ka 19:Levi i desni toak koe
ravnomerno, ali sile koenja su male,
tako da koni koeficijent k ne
zadovoljava zakonsku propisanu
vrednost. Konice su neispravne
Za dobijanje reailnih vrednosti koionih sila, odnosno koeficijenta koenja, od bitnog
uticaja mogu biti sledee pojave:
- vei pritisak u pneumaticima od propisanog izaziva manju povrinu naleganjapneumatika na valjke, te e se registrovati manja sila koenja. Kod manjeg pritiska od
normalnog doi e do registrovanja vee sile koenja;
-
pneumatici na istoj osovini moraju biti isti po vrsti, konstrukciji i dimenzijama;- istroenost pneumatika, odnosno elavost e omoguiti manju silu koenja na
dijagramu. Prema vaeim propisima, najmanja dozvoljena dubina ara pneumatika za
putnika vozila iznosi 1mm, a za teretna vozila i autobuse 2mm;
- neravnomerna istroenost valjaka ima za posledicu neravnomernost registrovanih silakoenja na dijagramu. Kod istroenosti valjaka pojedini kontrolori smatraju da e biti
registrovana vea sila koenja jerje vea povrina naleganja pneumatika na valjke, pri
5/24/2018 tehni ki pregled
39/154
39
emu zanemaruju da je pri tom usled manjeg kraka manji i moment a time i manja sila
koenja na dijagramu od stvarne sile koenja na toku;
- zamaenost valjka i pneumatikatakoe je od bitnog znaaja naveliinu registrovanihsila koenja;
- vlanost jednog od valjaka ili pneumatika dovodi do razlike sile koenja na tokovimaiste osovine. U ovo sluaju treba osuiti valjak ili pak ovlaiti drugi valjak, odnosno
pneumatik. Prema upustvu proizvoaa ureaja za zaptivanje koenja, vlanost
pneumatika umanjuje vrednost sile koenja za oko 10%;
- sastav mase kojom se nalivaji valjci moe bitno da utie na koeficijent trenja, a time ina korektnost registrovanih sila koenja.
Problem kontrole koionog sistema javlja se kod vozila kod kojih je u konice zadnjihtokova ugraen korektor kompezator sa zadatkom da regulie silu koenja u zavisnosti od
optereenja vozila.
Koncepcija ugradnje korektorakompezatora najee je izvedena u dve varijante:
- korektor se ugrauje na zadnjem delu vozila po zamiljenoj osi zadnjih tokova i isti seaktivira u zavisnosti od optereenja vozila, odnosno broja putnika u vozilu. Ovakva
varijanta je kod vozila Zastave 101, Zastave 128, Jugo 45 i td. Ova vozilaostvaruju silu koenja, odnosno propisani koeficijent koenja pod uslovom kada se
aktiviraju valjci, da se istovremeno izvri optereenje zadnjeg dela vozila, b ilo
sedenjem putnika na zadnjem seditu, bilo pritiskom kontrolora u prednjem delu
branika. Ovaj korektor se esto regulie, odnosno podesi da se moe aktivirati i kada je
vozilo neoptereeno, ime se eliminie njegova mana;
- u same koione cilindre zadnjih tokova ugrauje se kompezator koionih sila to jesluaj kod vozila marke Citroen tipa AX kao i kod vozila Peo tipa 205GL, XE,
GE, GR.. Kompezator ugraen u same koione cilindre tokova aktivira se pri
stvarnom koenju na putu, usled inercije kojase javlja pri koenju vozila. Ova vozila
ne mogu da ostvare silu koenja na zadnjim tokovima na ureajima za ispitivanje na
valjcima, bez obzira to se vozilo optereti. Ustvari sila koenja na zadnjim tokovima je
veoma mala, to se odraava na veliinu konog koeficijenta koji predstavlja odnos
zbira sile koenja i sopstvene mase vozila raunajui i masu vozaa i opreme. Ovim
5/24/2018 tehni ki pregled
40/154
40
vozilima se ne overava tehnika ispravnost to izaziva nezadovoljstvo kod vlasnika i
proizvoaa, odnosnozastupnika prodaje ovih vozila.
Jo jedan od problema prilikom kontrole koionog sistema javlja se pri ispitivanju konica
kod vozila sa udvojenim osovinama upotrebom valjaka iz razloga to zadnji tokovi ne mogu u
potpunosti da naiu na valjke i time je onemogueno registrovanje konih sila.
Takoe se pokazalo da vozila ija je sopstvena masa mala, a prenik pneumatika vei, u
toku isptivanja konica zbog malog upadnog ugla pneumatika u valjke, dolazi do izbacivanja
vozila sa valjaka, pa su utvrene sile najee nedovoljne. Da bi se omoguilo pravilno
registrovanje koione sile kod tih vozila koriste se podmetai koji se stavljaju ispod
pneumatika ili se ispitivanje vri za svaki toak posebno.
Vozila ije osovinsko optereenje prelazi nosivost valjaka, kao i kod vozila kod kojih se
zbog gabaritnih dimenzija ne mogu koristiti nepokretni ureaji za ispitivanje konica na
valjcima, primenjuju se pokretni ureaji. Oni rade na principu uporeivanja dobijene vrednosti
u odnosu na zakonsku regulativu.
Protivblokirajui sistem (ABS) je deo radnog koenja koji automatski regulie
proklizavanje tokova, u pravcu obrtanja, za vreme koenja. U sluaju otkaza ABS, radnokoenje mora obezbeditipropisane funkcije i zadovoljiti propisane normative koenja.
Putnika, teretna i prikljuna vozila registrovana prvi put nakon 01.01.2010. godine,
moraju da budu opremljena sistemom protiv blokiranja tokova pri koenju.
Kontrola ispravnosti ABS mora bito obezbedjena putem optikog indikatora koji mora biti
u vidnom polju vozaa.
Motorno vozilo sa ABS-om, koje je predvidjeno da vue prikljuno vozilo, mora da bude
opremljeno i optikim indikatorom, koji se nalazi u vidnom polju vozaa za kontrolu
ispravnosti sistema ABS prikljunog vozila.
5/24/2018 tehni ki pregled
41/154
41
5.6 Kontrola usmerenosti prednjih tokova vozila geometrije tokova
Merenje geometrije tokova vozila vri se pomou:
- merne letve MSK (slika 20.)i- nagazne ploe.
Kod merenja geometrije mernom letvom potrebno je da motorno vozilo stoji na ravnom
terenu, da je pritisak u svim gumama bude isti kao i veliina svih guma moraju biti jednaki
propisima. Takoe je potrebno ureaj postaviti tano u pravcu vonje.
Sli ka 20:Merna letva, proizvoa HEIDENHAIN LS 603 C, duine 1540 mm
Mernom trakom se vre sledea merenja:
1. Merenje traga tokova ureaj za merenjetraga je podesan za sva vozila, bez obiza nagabarite vozila i masu. Kod ovog ureaja je bitno da upinjanje mernog sata u ureaj ne
bude suvie vrsto da ne bi blokirao merni sat. Merni sat treba podesiti na priblinuvrednost 0, posle ega sledi fino podeavanje pomicanjem obrua skale mernog sata.
Greke koje se javljaju usled deformisanih naplatka, mogu se otkloniti tako to se mesta
naleganja svornjaka obeleavaju kredom,zatim pomeriti vozila za pola okretaja toka i
ureaj postaviti na prethodno oznaeno mesto. Tim postupkom je mogue oitati trag sa
tanou od 0,10 mm na preciznom satu.
5/24/2018 tehni ki pregled
42/154
42
2. Kontrola nagiba tokova ova kontrola se obavlja ureajem koji je univerzalan za svenaplatke od 1217, za putnika vozila i od 1724 za teretna vozila. Kada su tokovi
u smeru vonje, ureaj je vertikalno privren sa svojim testiranim ruicama na
naplatku. Taan nagib se moe oitati na poveanoj raspodeli stepena na mernom satu,
a merni sat se sastoji iz velike skale koja je podeljena po 0,10mm, to znai da je
okretaj kazaljke za 360 = 10mm.
3. Kontrola zatura toka ureaj za merenje zatura toka (od slike 21 do slike 23) seprivruje za naplatak vertikalno pomou ruice kada su tokovi u smeru vonje.
Merna igla kod ureaja se namesti i stegne. Skala sa stepenima je paralelno poloena sa
gumama tako da merna igla pokazuje vrednost 0. Upravlja tokova se pomera u jednu
stranu za 20 i vrednost se oita na mernom satu, zatim se tokovi okreu u drugu
stranu za 20 i opet oita merna vrednost. Razlika izmeu mernih vrednosti je zatur u
stepenima.
4. Kontrola nejednakosti traga kod ove kontrole ureaj se postavlja kao kod kontrolezatura. Tokovi su pomereni za 20 u levo oita vrednost, a zatim se tokovi pomere u
desno za 20 i oita vrednost na ureaju. Trag koji se odmeri na desnom toku treba da
se poklopi sa tragom na levom toku.
Sli ka 21:Kontrola zatura tokakod
putnikog vozila
5/24/2018 tehni ki pregled
43/154
43
Sli ka 22: Kontrola zatura toka kod teretnog
vozila
Sli ka 23:Prednji obrtni tanjir
Sli ka 24:Zadnji podmeta
5/24/2018 tehni ki pregled
44/154
44
Sli ka 25:Dodatak za merenje prikolice (trailerbar)
Nagazna ploa je ureaj za kontrolu usmerenosti prednjih tokova vozila. Ureaj se
sastoji iz same nagazne ploesa poklopcem i instrument table (slika 26)sa skalom i kazaljkom
za oitavanje vrednosti usmerenosti prednjih tokova. Kontrola se vri tako to se vozilo
usmeri brzinom od 35m/s na nagaznu plou i na 12 m ispred p loe pusti (oslobodi) toak
upravljaa i vozilo pree preko ploe.
Poklopac nagazne ploe je pomerljiv popreno na smer vonje. To je iz razloga da ako
tokovi vozila nemaju pravilnu usmerenost (loa geometrija prednjih tokova vozila), poklopac
ploe e se popreno pomeriti u odreeni smer, a instrument pokazati odstupanje izraeno u
m/km. Ako je usmerenost pravilna kazaljka miruje, jer je pomeranje neznatno. Na instrument
tabli postoje i svetlosni i zvuni signali koji pokazuju da li je usmerenost dobra ili ne, tj. ako je
signal zelenidobra je usmerenost, a ako je crveniloa usmerenost i takvo vozilo se upuuje
na reglau prednjeg trapa.
5/24/2018 tehni ki pregled
45/154
45
Slika 26:Nagazna ploa
adugme za doterivanje nultog poloaja
bsvetlosni signal (crvene ili narandaste
boje)
csvetlosni signal (zelene boje)
dprekida za ukljuivanje - iskljuivanje
5.7 Kontrola ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila i dimenzije vozila
IKontrola ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila
Pri pregledu ureaja za spajanje prikljunog i vunog vozila proverava se naroito sledee:
- postavljanje prikljunog ureaja u propisani poloaj;- osovinica sa osiguraem;- privrenost prikljunog ureaja;- zazor kod ureaja za vezu sa vunim vozilom.
Ureaj za spajanje vunog i prikljunog vozila mora biti homologovan i ugraen prema
jednoobraznim tehnikim uslovima.
Ureaji za spajanje vunog i prikljunog vozila, osim kod motocikla sa bonom
prikolicom, moraju biti postavljeni u uzdunoj simetrinoj vertikalnoj ravni vozila i izvedeni
zglobno tako da omoguavaju pokretljivost ureaja u svim pravcima u prostoru.
Osovinica ureaja za spajanje vunog i prikljunog vozila, pomou koje se spaja vozilo,
mora imati osigura koji onemoguava, pri normalnoj upotrebi.
Prikljuci za vuu , u sluaju neispravnosti, na vozilima na motorni pogon moraju biti
ugradjeni i izvedeni na pristupanom mestu tako da omoguuje spajanje ueta ili poluge za
vuu i da osiguraju bezbedno vuenje tog vozila pomou ueta ili poluge za vuu.
5/24/2018 tehni ki pregled
46/154
46
IIkontrola dimenzije vozila, mase vozila i bruto snage motora
Prilikom ove kontrole treba obratiti panju na sledee zakonske normative:
1. Najvea duina vozila je rastojanje izmeu najisturenijeg prednjeg dela i najisturenijegzadnjeg dela vozila bez tereta i ona je razliita u zavisnosti od tipa vozila:
za motorno vozilo, osim autobusa i motocikala 12,00 m; za prikljunavozila i prikljuna vozila traktora12,00 m, s tim to se duina
prikolice meri od vunog oka rude do najisturenije take na zadnjem kraju
vozila, a duina poluprikolice se meri od ose vunog epa do najisturenije take
na zadnjem kraju prikolice;
za autobus sa dve osovine13,50 m; za autobus sa najmanje tri osovine15,00 m; za zglobni autobus18,75 m; za zglobni autobus sa dve ili vieokretnica25 m; za mopede, motocikle, tricikle i etvorocikle4,00 m; za ostala vozila (izuzev vunog vozila turistikog voza)12,00 m.
Najvea dozvoljena duina skupa vozila iznosi:
za tegljasa poluprikolicom16,50 m; za vunovozilo sa prikolicom18,75 m; za skup vozila namenjen za prevoz kontenera ili vozila21,00 m; za turistikivoz40,00 m.
Udaljenost bilo koje take na prednjem delu poluprikolice i ose vunog epa
poluprikolice ne sme biti veaod 2,04 m.
Razmak izmeuzadnje osovine vunogvozila i prednje osovine prikolice iprikljunog
vozila sa centralnom osovinom ne sme biti manji od 3,00 m.
Najvei dozvoljeni prepust moe iznositi najvie 63% ukupnog razmaka osovina.
Najvea dozvoljena tolerancija u duini vozila iznosi 0,5% od propisanih vrednosti.
2.Najvea dozvoljena irina vozila iznosi 2,55 m, osim:
za radnu mainu i izmenjivu vuenu mainu za poljoprivredu i umarstvo, zakoje najvea dozvoljena irina iznosi 3,00 m;
5/24/2018 tehni ki pregled
47/154
47
za teretna i prikljuna vozila sa nadograenom hladnjaom sa zidom debljinepreko 45 mm, za koje najvea dozvoljena irina iznosi 2,6 m;
za teretno vozilo koje ima izmenljive ureaje za odravanje puteva, za kojenajvea dozvoljena irina iznosi 3,00 m.
irina vozila ne obuhvata prekoraenja koja mogu nastati usled deformacija
pneumatika u zoni naleganja na kolovoz, postavljanja lanaca za sneg i ugradnje gabaritnih
svetala, pokazivaa pravca skretanja, spoljnjeg ogledala, svetala za osvetljavanje puta,
elastinih blatobrana i druge dodatne opreme elastino vezane za vrstu konstrukciju vozila.
Svi zglobno ili elastino vezani delovi, kad se preklope uz vrstu konstrukciju vozila,
moraju biti unutar propisane najvee dozvoljene irine vozila, a ostali delovi unutar
propisane najvee dozvoljene irine iz ovog lana, uveane za vrednost dozvoljenog
odstupanja od najvie 1%.
3. Najvea dozvoljena visina vozila iznosi 4,0 m, osim mopeda, motocikla, tricikla i
etvorociklaza koje najvea dozvoljena visina iznosi 2,5 m.
Klirens vozila mora omoguavatida vozilo optereenodo najveedozvoljene mase moe
da preeprepreku visine 10 cm.
Motorna vozila, kao i skupovi vozila, moraju imati takve ureaje da prilikom vonje u
krugu od 360, najisturenija taka vozila mora biti voena po krugu prenika od najvie 25 m
pri emu se gabariti vozila moraju kretati u pojasu najvee irine 7,2 m.
4.Najveadozvoljena ukupna masa motornog vozila i skupa vozila iznosi 40 t.
Ukupna masa motornog vozila i prikolica ne sme da prelazi vrednost najveedozvoljene mase
vozila koja je deklarisana na identifikacionoj tablici motornog vozila.
Ukupna masa skupa vozila ne sme da bude vea od najvee dozvoljene mase skupa
vozila koja je deklarisana na identifikacionoj tablici motornog vozila. Ukoliko ovaj podatak
nije poznat, ukupna masa prikljunog vozila ne sme biti vea od ukupne mase vunog vozila za
vie od 50 %.
Ukupna masa motornog vozila ne sme da prelazi sledeevrednosti, i to:
5/24/2018 tehni ki pregled
48/154
48
1) za dvoosovinsko motorno vozilo18 t;
2) za troosovinsko motorno vozilo26 t;
3) za etvoroosovinsko motorno vozilo sa najmanje dve upravljajue osovine
32 t, pri emu maksimalno osovinsko optereenje bilo koje osovine ne prelazi 9,5 t;
4) za troosovinski zglobni autobus28 t;
5) za laki tricikl0,57 t;
6) za tekitricikl1,3 t;
7) za tekitricikl za prevoz tereta2,5 t;
8) za laki etvorocikl0,55 t;
9) za tekietvorociklza prevoz lica0,60 t;
10) za tekietvorociklza prevoz tereta1,55 t.
Ukupna masa prikolica ne sme da prelazi, i to:
1) za jednoosovinsku prikolicu10 t;
2) za dvoosovinsku prikolicu18 t;
3) za troosovinsku prikolicu24 t.
Ukupna masa skupa vozila ne sme da prelazi, i to:
1) skupa vozila sa 5 ili 6 osovina:
1.1) za dvoosovinsko motorno vozilo sa troosovinskom prikolicom40 t,1.2) za troosovinsko motorno vozilo sa dvo ili troosovinskom prikolicom40 t;
2) tegljaas poluprikolicom s ukupno 5 ili 6 osovina:
2.1) za dvoosovinski tegljas troosovinskom poluprikolicom40 t,
2.2) za troosovinski tegljas dvo ili troosovinskom poluprikolicom40 t,
2.3) za troosovinski tegljas dvo ili troosovinskom poluprikolicom kada
prevozi 40- stopni ISO kontener (ili dva 20-stopna ISO kontenera
odnosno izmenjive transportne sudove)44 t;
3) skupa vozila s etiri osovine koji se sastoji od dvoosovinskog motornog vozila i
dvoosovinske prikolice36 t;
4) tegljaa s poluprikolicom sa ukupno 4 osovine, pri emu su i teglja i
poluprikolica dvoosovinski, a za sluaj da je razmak izmeu osovina poluprikolice:
4.1) od 1,3 m do 1,8 m36 t,
4.2) vei od 1,8 m 36 t, odnosno 38 t kada je najvea dozvoljena masa
5/24/2018 tehni ki pregled
49/154
49
vunog vozila 18 t i najvee dozvoljeno optereenje dvostruke
osovine poluprikolice 20 t, pri emu su pogonske osovine opremljene
udvojenim pneumaticima i vazdunim oslanjanjem.
Osovinsko optereenje vozila ne sme da prelazi vrednosti deklarisane od strane
proizvoaai navedene na identifikacionoj tablici na vozilu.
Osovinsko optereenje vozila odnosno skupa vozila u stanju mirovanja na horizontalnoj
podlozi ne sme prelaziti:
1) za vozilo ili skup vozila sa jednom gonjenom osovinom10 t;
2) za vozilo ili skup vozila sa jednom pogonskom osovinom11,5 t;
Ukupno optereenje dve osovine motornih vozila, pri emu osovinsko optereenje pojedinaneosovine ne sme prei 10 t, i koje imaju meusobno rastojanje:
1) manje od 1,0 m iznosi11,5 t,
2) od 1,0 m do 1,3 m iznosi16 t;
3) od 1,3 m do 1,8 m iznosi 18 t, odnosno 19 t ako je pogonska osovina opremljena
udvojenim pneumaticima i vazdunim oslanjanjem, ili gde maksimalno osovinsko
optereenje ne prelazi 9,5 t;
4) Ukupno optereenjedve osovineprikljunihvozila sa meusobnimrastojanjem:4.1) manjim od 1,0 m iznosi11 t,
4.2) od 1,0 m do 1,3 m iznosi16 t,
4.3) od 1,3 m do 1,8 m iznosi18 t,
pri emuosovinsko optereenjepojedinaneosovine ne smeprei10 t;
5) Ukupno optereenjetri osovineprikljunihvozila sa meusobnimrastojanjem:
5.1) do 1,3 m iznosi21 t,
5.2) od 1,3 m do 1,4 m iznosi24 t,
5.3) od 1,4 m do 1,8 m iznosi27 t,
pri emuosovinsko optereenjepojedinaneosovine ne smeprei10 t.
Na pogonske tokove vozilaza prevoz putnika, motocikle i teretna vozila, ako je vozilo
optereeno i u stanju mirovanja na horizontalnoj ravni, mora delovati najmanje jedna etvrtina
ukupne mase vozila, odnosno skupa vozila.
5/24/2018 tehni ki pregled
50/154
50
Na tokove upravljake osovine vozila za prevoz putnika, motocikle i teretna vozila,
ako je vozilo optereeno i u mirovanju na horizontalnoj povrini, mora delovati najmanje jedna
petina ukupne mase vozila.
Najvea dozvoljena masa vozila sa tokovima bez pneumatika iznosi za vozilo koje
ima tokove sa naplacima od metala, pune gume, plastike ili slinog materijala, i to sa:
1) jednom osovinom1,2 t;
2) dve osovine3,0 t.
Naplaci od metala, pune gume, plastike ili slinog materijala moraju biti ravni.
Elementi kojim su naplaciprivrenimoraju imati ravnu glavu i ne smeju da budu van ravni
naplatka.
5. Odnos bruto snage motora izraeneu kilovatima i najveedozvoljene mase vozilaodnosno skupa vozila izraene u tonama, mora biti najmanje 5 kW/t, osim vunih
vozila koja slueza vuuprikljunihvozila pomou rude i nisu namenjena za prevoz
ljudi ili tereta i vunogvozila turistikogvoza kod kojih mora biti veaod 2,2 kW/t.
5.8 Kontrola ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost, unutranjost vozila i ureajaza kontrolu i davanje znakova
IKontrola ureaja koji omoguuju normalnu vidljivost i unutranjost vozila
Prilikom kontrole ovog ureaja, naroito se kontrolie:
- da li vetrobran i sva okna na vozilu ispunjavaju propisane uslove u pogledu materijalaod koga su izraeni i da li su dobro privreni u svojim leitima;
- ukljuivanje i rad brisaa i peraa vetrobrana;- broj, veliine i postavljanje vozakih ogledala;- postojanje mehanikih i drugih oteenja.
IIKontrola unutranje tehnike ispravnosti vozila
Prilikom ove kontrole proverava se sledee:
- ispravnost veza sedita sa podom;- ispravnost poda;
5/24/2018 tehni ki pregled
51/154
51
- stanje nosaa galerije;- ispravnost brave i vrata.
IIIKontrola ureaja za kontrolu i davanje znakova
Pri kontroli ovih ureaja proverava sesledee:
- ispravnost tahografa;- da li su ugraeni svi ureaji za kontrolu i davanje znakova propisani za vozilo; - ukljuivanje u rad ovih ureaja.
Pod ureajima za kontrolu i davanje znakova na motornim vozilima u smislu zakonskih
propisa podrazumevaju se:
1. na putnikim automobilima:- brzinometar sa putomerom i svetiljkom za osvetljavanje;- kontrolna plava lampa za veliko svetlo;- svetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa pravca.
2. na autobusima, osim na autobusima za gradski i prigradski prevoz:- brzinometar sa putomerom i svetiljkom za osvetljavanje, ako nije ugraen u
tahograf koji pokazuje i registruje brzinu;
-
kontrolna plava lampa za veliko svetlo;- svetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa pravca;- tahograf koji pokazuje i registruje brzinu, vreme i preeni put vozila;- pokaziva raspoloivog pritiska pneumatskog ureaja radne konice, ako je taj
ureaj stalni pod pritiskom.
3. na teretnim vozilima:- brzinometar sa putomerom i svetiljkom za osvetljavanje, ako nije ugraen u
tahograf koji pokazuje i registruje brzinu, vreme i put vozila;
- kontrolna plava lampa za veliko svetlo;- svetlosni ili zvuni znak za kontrolu rada pokazivaa pravca;- pokaziva raspoloivog pritiska pneumatikog ureaja radne konice, ako je taj
ureaj pod stalnim pritiskom;
- tahograf koji pokazuje i registruje brzinu, vreme i preeni put vozila, ako teretnovozilo ima najveu dozvoljenu masu preko 5 t.
5/24/2018 tehni ki pregled
52/154
52
IVKontrola tahografa
Prema propisima sva vozila ija dozvoljena masa prelazi 5t moraju da poseduju tahograf, a ta
vozila su autobusi, specijalna i radna vozila koja mogu razviti brzinu veu od 30 km/h.
Primeri tahografa prikazani su na slikama 27, 28 i 29.
Tahograf je ureaj koji pouzdano registruje vreme, preeni put i brzinu. Prema vremenu
registrovanja podataka tahografi mogu biti:
- jednodnevni i- sedmodnevni,
dok se prema uloku na kome se registruju podaci deli na:
- sa ulokom u vidu ploe i oni mogu biti jednodnevni i sedmodnevni;- tahografi koji imaju uloak u vidu trake ili lente i oni mogu biti samo sedmodnevni.
U samom tahografu je ugraen satni mehanizam koji ima zadatak da stalno okree tahografskiuloak bez obzira da li se vozilo kretalo ili ne, i bez obzira da li je motor ukljuen ili ne. U
tahografu postoje tri pisaa, gde svaki od njih ima odreenu ulogu:
- prvi pisa od centra registruje preeni put;- drugi registruje vreme vonje i vreme mirovanja;- trei registruje brzinu kretanja vozila.Kretanje sva tri pisaa je vertikalno, a za to vreme uloak se konstantno okree. Ako je
tahograf zatvoren i ispravan sve tri krive linije koje se registruju putem pisaa moraju biti bezprekida.
Tahograf dobija pogon preko gipkog vratila (sajle) od glavnog menjaa, a ree od
diferencijala te brzina vratila menjaa direktno utie na brzinu kretanja pisaa za registrovanje
brzine i puta, dok brzina kretanja gipkog vratila ne utie na brzinu kretanja pisaa za vreme.
Pisa za vreme ne dobija pogon od gipkog vratila, ve osciluje kada se vozilo kree i tada se
vreme registruje debljom linijom, a kad vozilo miruje vreme se registuje tan kom lunom
linijom.
Prilikom kontrole tahografa na liniji tehnikog pregledapotrebno je obratiti panju na
greke koje ine vozai u cilju registrovanja lanih podataka o radu vozila i vozaa. Te greke
su sledee:
- satni mehanizam ne radi u ovom sluaju uloak se ne okree tako da pisai po istojvertikalnoj liniji ispisuju jednu istu liniju;
5/24/2018 tehni ki pregled
53/154
53
- otkaeno gipko vratilo to uzrokuje iskljuenje rada pisaa za brzinu i put pa e se tajpisa izvlaiti samo tanke lune linije, dok e pisa za vreme registrovati vreme rada
(vonje);
- blokiran pisa za brzinu kod ovog sluaja brzina na uloku je priblino ista primaksimalnoj brzini kretanja vozila iz razloga to pisa za brzinu u gornjem delu uloka
ne ide srazmerno brzini kretanja vozila, ve samo do blokade. Kod blokade pisaa
njegovo kretanje na dole je mogue srazmerno brzini kretanja vozila, pa e se u tom
sluaju registrovati konkretna brzina vozila;
- savijen pisa za registrovanje brzine u ovom sluaju pisa e registrovati manjubrzinu od stvarne. Ova greka se manifestuje tako to e pisaza registrovanje brzine
pri mirovanju vozila izvlaiti samo tanku lunu liniju ispod bazne linije, a ta bazna
linija je linija koja se po pravilu poklapa sa vremenskom podelom u donjem delu
uloka;
- vraen uloak unazad prilikom izvoenja ovog manevra dolazi do toga da pisa zabrzinu i put registruje istovremeno i vrednost o brzini kretanja i preenog puta i ocrtava
tanku lunu liniju kao za sluaj da je vozilo mirovalo (to je nemogue da se vozilo
istovremeno kree i miruje);
- ne zamenjen uloak kod ovog sluaja duplirae se linije o brzini i preenom putu, toukazuje da je tahograf radi sa istim ulokom;
- voza runo ispisivao podatke;- neodgovarajui uloak u tahografu da bi se prikazala manja brzina stavlja se uloak
sa manjom brzinom od mogunosti tahografa (umesto uloka za brzinu od 120 km/
stavlja se uloak od 100km/);
- ugradnja reduktora kod ovog sluaja nemogue je na osnovu podataka na uloku toutvrditi, ve se to proverava na osnovu brzinskih valjaka .
Sli ka 27: Mehaniki tahograf Sli ka 28:Elektronski
tahografSli ka 29:Elektronski tajografnamenjen za ugradnju unutar
instrument ploe
5/24/2018 tehni ki pregled
54/154
54
5.9 Pregled ureaja za osvetljavanje puta i vozila i davanje svetlosnih signala
Pod ureajem za osvetljavanje puta i za davanje svetlosnih znakova na motornim i
prikljunim vozilima podrazumevaju se :
- ureaji za osvetljavanje puta;- ureaji za oznaavanje vozila i- ureaji za davanje svetlosnih znakova.
Ureaji za osvetljavanje puta i za davanje svetlosnih znakova su postavljeni na prednjoj
strani vozila i ne smeju davati svetlost crvene boje niti svetlost bele boje postavljenih na
zadnjoj strani vozila. Takoe ovi ureaji koji su udvojeni na motornom vozilu na tri ili vie
tokova moraju biti postavljeni u istoj horizontalnoj ravni i simetrini u odnosu na uzdunu
vertikalnu ravan vozila i moraju biti iste veliine i boje i dejstvovati istovremeno jednakimsvetlosnim intenzitetom. Kod pregleda ovih ureaja proverava se ugradnja i povezivanje
ureaja za propisano ukljuivanje u rad, a posebno se vodi rauna na sledee stavke:
- da