Upload
mirjanamiki
View
91
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
B.plan
Citation preview
Naziv privrednog drutva :
SADRAJ1. OSNOVNI PODACI O INVESTITORU................................................................3 1.1. Opti podaci o investitoru..........................................................................31.2. Osnivanje i istorijat....................................................................................61.3. Delatnost....................................................................................................71.4. Tehnika i kadrovska opremljenost...........................................................71.5. Ekonomsko finansijska analiza...............................................................92.OPIS I SVRHA INVESTIRANJA..........................................................................163. ANALIZA TRITA.............................................................................................173.1. Trite prodaje...........................................................................................173.2. Trite nabavke..........................................................................................203.3 Konkurencija..............................................................................................224. REZIME INVESTICIONOG PROGRAMA.........................................................225. TEHNIKO TEHNOLOKA REENJA PROJEKTA......................................245.1. Opis procesa proizvodnje i proizvodi........................................................245.2. Kapaciteti i obim proizvodnje...................................................................255.3. Pregled opreme..........................................................................................255.4. Graevinski objekti i zemljite..................................................................275.5. Struktura radne snage................................................................................285.6. Lokacija i transport....................................................................................286. MERE ZATITE....................................................................................................296.1. Mere zatite okoline..................................................................................296.2. Mere zatite na radu..................................................................................301. OSNOVNI PODACI O INVESTITORU 1. 1. OPTI PODACI O INVESTITORU Tabela broj 1.1.Naziv FRIGO d.o.o.
2.Sedite ul. Industrijska br.22, Leskovac
3.Direktor: Tamara Marjanovi
4.Telefon/fax 016/ 825-388; 016/ 556-696
5.Datum osnivanja: 2008.god.
6.Poslednja registracija: Decembar 2010.god.
7.Osniva: Milica Dimitrijevi
8.Pretena delatnost: Trgovina na veliko i malo
9.ifra pretene delatnosti: 501000
10.Matini broj: 07940874
11.PIB broj: 101140100
12.Broj zaposlenih: 8
3PODACI O PROGRAMU
Tabela broj 2.1.Naziv programa: Izgradnja hladnjae
2.Karakteri investicije: Dugorona
3.Lokacija: Leskovac
4.Poetak rada: 2007.god.
5.Stalne cene:
6.Devizni kurs: 95 din.
7.Tehniko-tehnoloki aspekt programa
Proizvodni program i obim proizvodnje za investiciju
Proizvodni prostor:850 met.kv.
- Postojei:
- novi :850 met.kv.
Oprema:36.315.966,
- domaa oprema
- uvozna oprema36.315.966,
Broj novih radnika: 47 ( 27 svedeno na puno radno vreme )
8.Trini aspekt programa(za program):
Ukupni godinji obim prodaje: 150.483.000,
- domai trite: 44.483.000,
- ino-trite: 106.000.000,
Vrednost godinje nabavke: 118.000.000,
- domai trite:118.000.000,
- ino-trite:
9.Predraunska vrednost ukupnih ulaganja 65.280.241,
Osnovna sredstva: 45.280.241,
- gradjevinski objekti- - zemljite7.442.615,
1.521.660,
- oprema:36.315.966,
Trajna obrtna sredstva: 20.000.000,
10.Konstrukcija finansiranja
Kredit fonda za razvoj: 22.676.000,
Sopstvena sredstva : 42.604.241,
UKUPNO: 65.280.241,
11.Efekti ulaganja :
Ukupan prihod: 150.483.000,
Ukupan rashodi: 138.577.000,
Neto dobit: 10.716.000,
12.Ekonomska ocena projekta:
Likvidnost projekta: likvidan
Interna stopa rentabilnosti: 26.68 %
Neto sadanja vrednost: 107.068.000,
Vreme povraaja ulaganja: 4 godine
Nivo razvijenosti optine: razvijena
5
1 . 2 . OSNIVANJE I ISTORIJAT
Preduzee je osnovano 2007. godine i od samog poetka obavljalo je delatnosti u trgovini na veliko i malo , otkupa obojenog voa i proizvodnjom drvene galanterije. Po kategorizaciji spada u mala preduzea. Osniva preduzea je Milica Dimitrijevi, student druge godine Visoke Poslovne kole u Leskovcu. Od osnivanja do danas preduzee je poslovalo sa zavidnim finansijskim rezultatima i nikada nije bilo u blokadi zbog neizmirenih obaveza , niti je pak iskazalo negativne rezultate poslovanja. Za rekonstrukciju i modernizaciju poslovnog prostora ukupna uloena sredstva iznose 65.280.241 dinara, od kojih su 42.604.241 dinara naa sopstvena uloena sredstva, dok preostali iznos od 22.676.000 din. pripada sredstvima iz kredita fonda za razvoj. Ukupni ostvareni prihod iznosi 150.483.000 dinara, ukupni rashod iznosi 138.577.000 dinara, to znai da smo ostvarili neto dobit u vrednosti od 10.716.000 dinara. U zadnjim godinama deo ukupnog prihoda se ostvaruje preko trgovine na malo prehrambenim proizvodima , trgovine na veliko i otkupom poljoprivrednih proizvoda. U svom vlasnitvu ima market (povrina 60 m.kv.), mini trgovinski centar ( povrina 150 m.kv. ) i skladini prostor ( povrina 100 m.kv.) u Leskovcu. Takoe , za potrebe normalnog odvijanja poslovnih delatnosti nabavljena su dva teretna i dva putnika vozila.Sve probleme i iskuenja koja su pratila poslovanje privrednih subjekata kod nas u predhodnom periodu , preduzee je uspeno prebrodilo i sada ima tretman ozbiljnog privrednog subjekta kod poslovnih partnera i potroaa.Tome je posebno doprinela dobra kadrovska popunjenost koja je imala odraz na zdravu poslovnu politiku uz potovanje ekonomskih zakonitosti i obiajnih uzansi.
Prodajni objekti su locirani u centru Leskovca , pa je kvalitet usluga i vrhunska ponuda roba iz godine u godinu samo poveavao broj potroaa , a to je pozitivno uticalo na rezultate poslovanja. Sve dosadanje aktivnosti , u pogledu obezbeenja obrtnih sredstava i investicionih zahvata, finansirane su gotovo u potpunosti iz sopstvenih izvora .
Posebno trebamo naglasiti da je poslovodstvo znalaki iskoristilo deo prednosti ovog podruja , a koje se ogledaju u proizvodnji i prometu obojenog voa , kao i prometu umskih proizvoda pa je veliki deo aktivnosti usmerilo u tom pravcu i to na dui rok . Od izuzetnog znaaja je postojanje veoma vrstih veza sa proizvoaima poljoprivrednih proizvoda koje su stvarane na dugi rok i sa velikim meusobnim poverenjem. Iste su proizale iz dugogodinjeg potovanja cena u otkupu , rokova plaanja i kvaliteta robe. Takoe , preduzee ve dui niz godina iznalazi naine za finansiranje proizvodnje unapred , pa kroz jaanje proizvodne osnove obezbeuje sigurnost u snabdevanju robom koja je veoma konkurentna.Pomenutim merama obezbeuje se planirana koliina kvalitetne robe i pored prisustva veoma jake konkurencije u ovom delu poslovanja. Svesni da se samo kvalitetnim nastupom kod proizviaa i kupaca moe izgraditi dobar poslovni ugled i ojaati pozicije za dalja ulaganja u oblasti koja je veoma perspektivna za razvoj ovog podruja , poslovodstvo je odluilo da se dalji razvoj i nova ulaganja realizuju u organizaciji proizvodnje i usluga zasnovanih na prisutnoj sirovinskoj bazi. Iskustva i dobri rezultati iz predhodnog perioda, kao i ocena perspektivnosti u prodaji i potranji proizvoda u inostranstvu su samo ojaali odlunost da se krene u izgradnju proizvodno uslunih kapaciteta hladnjae odreene zapremine. Imajui u vidu da se radi o aktivnostima i robi sezonskog karaktera , a koje traju dosta kratko, to bi se kroz izgradnju pomenutih pogona produile aktivnosti u faznoj proizvodnji obojenog voa , donekle izvrila finalizacija proizvoda i ostvarila bi se bolja upoljenost radne snage.
61 . 3 . D E L A T N O S T
Drutvo je registrovano sa pretenom delatnou pod ifrom 50100 , a od osnivanja do danas dominantna aktivnost se ostvarivala preko trgovinskih aktivnosti na veliko i malo uz dopunu u sezoni otkupom i prodajom obojenog voa sa ovog podruja.
U trgovini najvei deo poslova se ostvaruje preko maloprodaje robe iroke potronje i tehnike robe u svojim objektima.
U sezoni otkupa poljoprivrednih proizvoda obojenog voa , obavljani su poslovi za poznatog kupca sa utvrenim koliinama i cenama. Uspostavljena je dobra terenska zastupljenost otkupnih mesta koja je osiguravala otkup u predvienim koliinama i dobrim kvalitetom.Zahvaljujui dobrim rezultatima u poslovanju , kao i pozitivnim iskustvima u delu otkupa i prodaje obojenog voa , planira se proirenje delatnosti kroz izgradnju kapaciteta za preradu i skladitenje voa putem rashlaivanja. Time bi se postigao kontinuitet poslovanja ija se prva faza ogleda u otkupu robe , a nastavak bi se realizovao kroz potrebnu preradu i skladitenje iste do prodaje izvoza.Poto se radi o robi koja je u najveem delu namenjena izvozu i za koju postoji konstantna tranja , to se ulaganja u tom delu nebi dovodila u pitanje. Dodamo li tome da je dugoronim planovima i prostornom opredeljenou predvidjeno veliko poveanje zasada pod aktuelnim kulturama , onda su aktivnosti u tom pravcu veoma opravdane. Mikroklimatski uslovi , kvalitet i kvantitet proizvoda stavlja ovo podruje u sam vrh po znaaju u zemlji , odmah iza ivanjikog kraja.1 . 4 . TEHNIKA I KADROVSKA OPREMLJENOST
Za obavljanje poslovnih aktivnosti na dosadanjem nivou , drutvo je u tehnikom smislu dobro opremljeno. Postoje izgraeni graevinski objekti u vlasnitvu i u njima se realizuju sve trgovinske aktivnosti . Opremljenost samog tehnolokog procesa je na nivou zahtevanih standarda u toj oblasti poslovanja , a transportna sredstva zadovoljavaju iskazane potrebe. Postojei skladini prostor u potpunosti odgovara nivou poslovanja , a u prilog ide i injenica da nije potrebno finansiranje veih zaliha jer su prisutne veleprodajne organizacije obezbedile gotovo prometno snabdevanje traenom robom . Ovakav nain organizacije ne zahteva veliki skladini prostor i ne namee obavezu organizovanja sopstvenog transporta. Transportna sredstva su vie u funkciji otkupa i prodaje obojenog voaSpecifikacija tehnikih sredstava bie obraena u delu trokova preko obrauna amortizacije osnovnih sredstava , a ovde dajemo pregled postojee imovine sa stepenom otpisa.7
Tabela 2. Stepen otpisanosti opreme i graevinskih objekata
%
rb2007200820092010
1Nabavna vrednost opreme2.715.000
2Ispravka vrednosti opreme2.411.000
3Stepen otpis. opreme (2/1) (u %)88.80
4Nabavna vrednost gra. objekata2,332,000
5Ispravka vrednosti gra. objekata110,000
6Stepen otp. gra. objek. (2/1) (u %)4.72
Kadrovska opremljenost je dobra , a specifinost se ogleda u tome to se radi o porodinoj organizaciji sa svim prednostima koje iz toga proizilaze.Stuktura postojee radne snage :Tabela 3. Broj zaposlenih - obrazovni i kvalifikacioni nivo
rb2007200820092010
1VSS
2VS22
3SSS66
4VKV
5KV
6PKV
7NK
Ukupno0088
Tabela 4. Struktura zaposlenih - obrazovni i kvalifikacioni nivo
rb2007200820092010
1VSS0.00.0
2VS25.025.0
3SSS75.075.0
4VKV0.00.0
5KV0.00.0
6PKV0.00.0
7NK0.00.0
Ukupno100.0100.0
1 . 5 . EKONOMSKO FINANSIJSKA ANALIZA
Tabela 5. Bilans stanja (aktiva)
000 dinara
A K T I V A2007200820092010
24567
NEUPL. UPISANI KAPITAL
STALNA IMOVINA (I+II+III)2,2304,183
NEMATERIJALNA ULAGANJA
Osnivaka ulaganja
Konc. paten., licence i slino
Goodwill
Ostala nematerijalna ulaganja
OSNOVNA SREDSTVA2,2304,183
Zemljite, ume i vieg.zasadi
Graevinski objekti2,2304,183
Oprema
Ostala osnovna sredstva
Avansi i sredstva u pripremi
DUGOR. FINAN. PLASMANI
U. u kapitalu pov. pravnih lica
U. u kapitalu dr. pravnih lica
Dugor.krediti pov. prav. licima
Dugoroni krediti
Dugorone hartije od vrednosti
Ostali dugoroni plasmani
OBRTNA IMOVINA (I+II+III)8,5368,012
ZALIHE7,2607,428
Materijal
Nedovrena proizvodnja
Gotovi proizvodi
Roba7,2607,428
Dati avansi
KRATK. POTRA. I PLASM.1,27672
Kratkorona potraivanja
Kupci - povezana pravna lica
Kupci1,27672
Ostala poslovna potraivanja
Kratkoroni plasmani
Krat. plasm. pov. pravna lica
Kratkoroni krediti
Ostali kratkoroni plasmani
GOT. EKVIVAL. I GOTOVINA512
AKTIVNA VREMEN. RAZGR.40874
POSL. IMOVINA (A+B+V+G)11,17412,269
GUBITAK
Gubitak ranijih godina
Gubitak tekue godine
POSLOVNA AKTIVA (D+)11,17412,269
VANPOSLOVNA AKTIVA
UKUPNA AKTIVA (E+)11,17412,269
Tabela 7. Bilans uspeha
000 dinara
20062007200820092010
APOSLOVNI PRIHODI I RASHODI
IPOSLOVNI PRIHODI42,87959,408
1Prihodi od prodaje robe42,87659,408
2Prih. od prodaje proiz. i usluga
3Prih. od aktiviranja uinaka i robe3
4Pove. vrednosti zaliha uinaka
5Smanj. vrednosti zaliha uinaka
6Ostali poslovni prihodi
7Smanj. vr. zal. iznad posl. prih. p.
POSLOVNI PRIHODI PERIODA
Prihodi od prodaje robe
Prihodi od izvoza
IIRASH. DIR. MATER. I ROBE36,86352,419
1Nabavna vrednost prodate robe36,86352,419
2Trokovi materijala za izradu
IIIBRUTO POSLOVNI REZULTAT6,0166,989
IVOSTALI VARIJAB.TROKOVI8101,374
1Trokovi ostalog materijala
2Trokovi goriva i energije8101,374
3Trokovi proizvodnih usluga
VKONTRIBUCIONA DOBIT (III-IV)5,2065,615
VIFIKSNI I REL. FIKSNI TR. POSL.3,0452,763
1Trokovi bruto zarada1,1751,329
2Trokovi amortizacije668149
3Nematerijalni trokovi1,2021,285
4Trokovi poreza
5Trokovi doprinosa
VIIPOSLOVNI REZULTAT (V-VI)2,1612,852
BFINANSIJSKI PRIHODI I RASHODI668668
IFINANSIJSKI PRIHODI70650
IIFINANSIJSKI RASHODI38219
IIIREZULTAT FINANSIRANJA (I-II)668-169
VNEPOSLOVNI I VANR. PRIH. I RASH.-522-1,519
INEPOSLOVNI I VANR. PRIHODI
IINEPOSLOVNI I VANR. RASH.5221,519
IIINEPOS. I VANR. REZ. (I-II)-522-1,519
GREVALORIZACIONI PRIH. I RASHODI
IREVALOR. PRIHODI (1+2)
1Tekui revalorizacioni prihodi
2Prih. od ukid. odlo. reval. prih.
IIREVALORIZACIONI RASHODI
1Rashodi po osnovu tek.revalor.
2Odlaganje revaloriz.prihoda
IIIREVALORIZ. REZULTAT (I-II)
DBRUTO REZULTAT2,3071,164
BRUTO DOBITAK2,3071,164
BRUTO GUBITAK
DOBITAK I GUBITAK2,3071,164
DOBITAK (GUBITAK)
EPOREZI I DOPR. IZ DOBITKA231269
NETO REZULTAT2,076895
NETO DOBITAK (GUBITAK)2,076895
Tabela 8. Vlasnika struktura i pojedinani vlasnici kapitala
rbvrsta kapitala000 dinara%
1Drutveni kapital00.00
2Akcijski kapital00.00
3Dravni kapital00.00
4Ostali kapital7.709100.00
Ukupni kapital7.709100.00
rbNajvei vlasnici kapitala%
1Jankovi Ljubia100.00
20.00
30.00
Ukupno 0100.00
Tabela 9. Pokazatelji strukture sredstava (aktiva)
(koeficijenti)
rbPokazatelj2007200820092010
1Uee stalnih u uk.sred. 0.20 0.34
2Uee zemlj. u uk.sred. - -
3Uee gra obj. u uk. sr. 0.20 0.34
4Uee opr. u uk.sred. - -
5Uee obr.u uk. sred. 0.76 0.65
6Uee nov.u obr.sred. - 0.04
7Uee mat.u zalihama - -
8Uee got. pr. u zalih. - -
9Uee robe u zalihama 1.00 1.00
Tabela 10. Pokazatelji strukture izvora sredstava (pasiva)
(koeficijenti)
rbPokazatelj2007200820092010
2U.sop.kap.u fin.pos.pas.0.610.63
3U.poz.izv.u posl. pas.0.380.36
4U.dug.ob.u poz.izvor.0.000.00
5U.kratk.ob.u poz.izv.1.001.00
6U. sop.kap.u dug.izv.0.000.00
Tabela 11. Neto obrtni kapital preduzea
000 din
rbPozicija2007200820092010
1Kapital (bez umanjenja za gubitak)006,8147,709
2Neuplaeni upisani kapital0000
3Otkupljene sopstvene akcije0000
4Gubitak0000
5Sopstveni kapital (1-2-3-4)006,8147,709
6Stalna sredstva002,2304,183
7Sopstveni neto obrtni kapital (5-6)004,5843,526
8Dugorona rezervisanja0000
9Dugorone obaveze0000
10Ukupni neto obrtni kapital (7+8+9)004,5843,526
11Zalihe + AVR007,6687,502
12Viak neto obrtnog kapitala (10-11)00-3,084-3,976
13Kratkorone finansijske obaveze002,3162,837
14Viak kr. fin. iz za fin. zal. (12+13)00-768-1,139
Tabela 13. Rashodi preduzea
000 dinara
rbRashodi2007200820092010
UKUPNI RASHODI0041,27858,294
1Poslovni rashodi0040,71856,556
2Finansijski rashodi0038219
3Neposlovni i vanr. rashodi005221,519
4Revalorizacioni rashodi0000
Tabela 14. Struktura rashoda
%
rbRashodi2007200820092010
UKUPNI RASHODI100.00100.00
1Poslovni rashodi98.6497.02
2Finansijski rashodi0.090.38
3Neposlovni i vanr.rashodi1.262.61
4Revalorizacioni rashodi0.000.00
Tabela 15. Struktura poslovnih rashoda
u %
rbRashodi2007200820092010
Poslovni rashodi100.00100.00
1Nabavna vrednost prodate robe90.5392.69
2Trokovi materijala izrade0.000.00
3Trokovi ostalog materijala0.000.00
4Trokovi goriva i energije1.992.43
5Trokovi proizvodnih usluga0.000.00
6Trokovi bruto zarada2.892.35
7Trokovi amortizacije1.640.26
8Nematerijalni trokovi2.952.27
9Trokovi poreza0.000.00
10Trokovi doprinosa0.000.00
Tabela 16. Kontribuciona analiza rezultata
rbElemenat2007200820092010
1Poslovni prihodi42,87959,408
2Varijabilni i pret. varij.rashodi36,86352,419
3Mara pokria6,0166,989
4Fiksni i preteno fiksni rashodi3,8554,137
5Poslovni rezultat2,1612,852
6Rezultat iz stavki finansiranja668-169
7Neto poslovni rezultat2,8292,683
8Porezi i doprinosi iz fin.rez.231269
9Neto fin.rezultat iz red.posl.2,5982,414
10Faktor poslovnog rizika2.782.45
11Faktor finansijskog rizika0.761.06
12Faktor rizika poresk.zahvat.1.088914551.111433306
13Faktor ukupnog rizika2.322.90
14U. mare pokr.u ukup.prih. - %0.140.12
15Prelomna taka prihoda 27,476 35,165
16Odnos posl.prihod/prel. taka 1.56 1.69
Analizom predhodno datih pokazatelja , uoavamo da se radi o drutvu koje gotovo u potpunosti posluje sa sopstvenim sredstvima , kako osnovnim , tako i obrtnim. Koeficijenti solventnosti i likvidnosti su na zavidnom nivou i uklapaju se u optu sliku dobrog poslovanja privrednog subjekta.Dominantna kategorija prihoda su Poslovni prihodi , a isti tretman je i u strukturi rashoda. U ukupnim rashodima najvee uee ima , nabavna vrednost prodate robe ( 92,69 % ), a to navodi na zakljuak da se radi o drutvu koje se bavi prevashodno trgovinskom delatnou.
Koeficijenti obrta i dani vezivanja kupaca i dobavljaa pokazuju izuzetnu efikasnost u poslovanju , to znai da su obaveze izmirivane u gotovo zakonskom roku , a naplata je na veoma zadovoljavajuem nivou tim pre jer se radi o opredeljujuem ueu maloprodaje u ukupnim poslovnim aktivnostima.Da se radi o veoma znalakom vodjenju poslovanja i kontroli prateih trokova , svedoe i pokazatelji rentabilnosti gde su angaovana sredstva imala dobar prinos u periodu posmatranja , a od ukupnog prihoda nakon podmirenja svih poslovnih i zakonski obaveza ostaje 5 % za kategoriju dobiti u 2006.godini i 2 % u 2007. godini.FAKTOR POSLOVNOG RIZIKA u 2010.godini iznosi 2,45 i govori da se radi o sigurnom nivou poslovanja.
FAKTOR FINANSIJSKOG RIZIKA za istu godinu je 1,06 i govori da je prinos na sopstvena sredstva vei od prinosa na ukupna sredstva i radi se o veoma sigurnoj zoni poslovanja.
FAKTOR UKUPNOG RIZIKA ostvarenja finansijskog rezultata je 2,90 i on je umnoak koeficijenata poslovnog i finansijskog rizika , pa kao takav takoe, iskazuje stabilno poslovanje.Pomenuti faktori rizika su manji ukoliko je vee uee sopstvenih sredstava u strukturi ukupnih sredstava , a to je sluaj kod naeg privrednog subjekta.Prelomna tacka se nalazi na 69 % ukupnog prihoda i iznosi 35.165, dinara , a to ukazuje na dobar nivo razlike u ceni u ukupnoj prodajnoj ceni.Ne sme se zanemariti ni uee drugog dela trgovine ( otkup i prodaja obojenog voa ) u ostvarivanju ukupnog prihoda .Tabela 19. Obim prodaje preduzea
000 dinara
rbProizvodi2007200820092010
1Trgovaka roba21.86830.704
2Otkup i prodaja obojenog voa21.01128.704
3
4
5
6
U K U P N O 0042.87959.408
Tabela 20. Struktura prodaje preduzea
%
rbProizvodi2007200820092010
1Trgovaka roba55.0051.00
2Otkup i prodaja obojenog voa45.0049.00
300.000.00
400.000.00
500.000.00
600.000.00
U K U P N O 00100100
Obim i struktura prodaje robe dati su da bi se uoilo uee prometa obojenog voa u ukupnom prometu , a to je dalo osnova za planiranje novih investicionih ulaganja u tom delu.2 . OPIS I SVRHA INVESTIRANJA
Dugogodinje iskustvo u trgovinskoj delatnosti , a posebno aktivnosti u prometu obojenim voem i rezultati koji su iz toga proizali , daju za pravo da se naredni korak u razvoju drutva uini u pravcu proirenja delatnosti kroz nova ulaganja u proizvodno uslune kapacitete. Planira se izgradnja hladnjae sa kapacitetom od 600 tona sa mogunou dalje nadgradnje.
Izabrana je lokacija u selu Lepenac u neposrednoj blizini Brusa i znaajnom injenicom da pored transportne povoljnosti veliki broj okolnih sela gravitira oko pomenutog sela , a transportno i ivotno je povezan sa njim.su i velike povrine sa zasadima obojenog voa , ljive i jabuke. Svi preduslovi za gradnju postoje , prevashodno gledano preko infrastrukturnih inioca. Struja , voda , kanalizacija i dobre saobraajnica su prisutne u neposrednoj blizini lokacije.
Poseban akcenat se baca na sirovinu iz toplikog kraja , koji je u neposrednoj blizini i udaljen je 25 30 kilometara , a povezan je regionalnim putem sa lokacijom. U tom delu se rauna na vinju , jagodu i ljivu kao dominantnim poljoprivrednim kulturama toplikog kraja .
Postojanje konstantne tranje za proizvodima po osnovu ovog programa je i najbitniji elemenat koji je opredelio ulaganja. Ve evidentiranoj tranji iz Zapadne Evrope u zadnjih nekoliko godina dodata je i rastua tranja iz Rusije za gotovo svim artiklima iz programa.
Uz injenicu da se radi o veoma povoljnim makroklimatskim uslovima koji najvie utiu na kvalitet roda , sledi i cenovna komponenta koja je veoma stimulativna za proizvoae , a i za dalju preradu i prodaju robe.16Krajnji cilj celog projekta je da se roba preradi u poluproizvode ili finalne proizvode i kao takva proda kupcima , naravno uz ekonomske prednosti koje iz toga proizilaze , a koje su dale pozitivan efekat u dosadanjem radu.3 . ANALIZA TRITA
3 . 1 . TRITE PRODAJE
Poto se nova delatnost ukljuuje u poslovanje drutva koje egzistira dui niz godina , to emo posebno obraditi kupce pre ulaganja , a zatim obraditi nove kupce i konkurenciju.
Pored potronje na domaem tritu, evidntno je prisustvo trite Zapadne Evrope i kao novina javlja se trite Rusije. Trite je potpunosti izdiferenciralo artikle po vrstama i kalitetu i to : MALINA :. Malima rolend , duboko zamrznuta , proizvedena od sveih , zdravih neoteenih plodova ,kalibrae 16 mm, bez stranih primesa i smrznutoj na najmanjoj temperaturi od 18 C ili nie. Malina griz , proizvedena mlevenjem ploda koji je ist , zdrav i bez bui.
Malina blok , proizvedena od mahom deformisanog ploda , gde je dozvoljena plesnost do 5 % , i upotrebljava se mahom za proizvodnju sokova. KUPINA :
Kupina konfitura , plodovi moraju biti zdravi i krupni bez crva i tamne boje. Maksimalno je dozvoljeno 20 % crvenih plodova bez peteljki i stranih primesa. Smrzavnje se vri u punoj tehnolokoj zrelosti na 18 C ili nie.
Kupina blok , duboko zamrznuti plod koji je maksimalno deformisan do 3 % , a koristi se mahom u proizvodnji sokova. LJIVA :
Stanley ( B/K ) , plodovi vrsti i zdravi , ujednaene veliine. bez crva , ne suvie zrela , ne oksidirana , runo seena na jednake polovine , bez kotica i duboko zamrznuta.
17 ljiva Poegaa ( mainski seena ) , plodovi vrsti i zdravi , ujednaene veliine, bez crva i tragova crva , ne suvie zrela , ne oksidirana , mainski seena na jednake polovine, bez kotica i vrhova kotica i duboko zamrznuta VINJA :
Vinja Oblainska ( S/K ) , duboko zamrznuta , zdrava , bez peteljki , listova i stranih primesa, sa koticom . Uobiajena roba za presu. Vinja oblainska ( B/K ) , duboko smrznuta , zdrava , bez peteljki i stranih primesa , bez kotica, plodovi moraju da budu celi . Ako se uzme u obzir da evropsko trite apsorbuje 250.000 tona maline i 600.000 tona jagoda godinje , onda se moe stei slika o zainteresovanosti svih proizvoaa da na njemu uestvuju. Pored Srbije , malinu proizvodi ile , Bosna , Bugarska i Poljska. Pored evropskog trita ona se plasira u Japan , Maleziju , Hong Konk i Singapur. Jagoda se izvozi u Italiju , Poljsku , Englesku i Francusku.
Svetska proizvodnja maline iznosi 274.000 tona. Na Srbiju otpada do 78.000 tona i najvei smo svetski proizvoai , sa prosenim prinosom od 4.375 kg/ha.
Kao zakljuak moe se navesti da u optem deficitu u spoljnotrgovinskom poslovanju nae zemlje , izvoz voa i povra jedino ima suficit u celokupnoj grupi poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Sve napred izneto ukazuje da postoje velike rezerve kako u proizvodnji i preradi voa , tako i u plasmanu jer je prisutan stalni rast tranje za ovim proizvodima.
Nova ulaganja u tom pravcu su veoma opravdana sa posebnim osvrtom na poveani kvalitet proizvoda i ponudom koja e obuhvatiti iru lepezu preradjevina od voa. To znai da e se ii na vei stepen finalizacije proizvoda koji su namenjeni izvozu. Naravno , veliki napori se moraju uloiti u marketinke akcije na domaem i stranom tritu.
Poljoprivreda kao bazna grana uvek mora imati potporu dravne strategije razvoja i samo u tom kontekstu se mogu oekivati vea ulaganja i dalji razvoj ove privredne grane koja e u budunosti biti dominantna delatnost u naoj zemlji. Postojanje veoma dobrog poljoprivrednog zemljita , adekvani klimatski uslovi i odgovarajui tretmani u proizvodnji samo e pozitivno uticati na prinose i kvalitet proizvoda koji e nai kupca na evropskom i svetskom tritu. Daljim razvojem i jaanjem ove grane , dolazi se do faze kada se stvaraju uslovi za izgradnju preraivakih kapaciteta zasnovanih na postojeoj sirovinskoj bazi. Vii stepen finalizacije samo jaa ponudu i donosi vee koristi kroz prodaju na inostranom tritu.U tom pravcu se kree i predmetno investiciono ulaganje , a koje se uklapa u dugoronu strtegiju razvoja nae zemlje , a imajui u vidu i prednost manjih proizvoaa u pogledu kvaliteta i fleksibilnosti u nameni korienja izgraenih kapaciteta. 18Tabela 21. Proizvodnja voa u Srbiji
1.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.
2.Trenja29080234133063419226246442600720973199001572625655
3.Vinja85495606678523561819680027097958013633554891986174
4.Kajsija228891215628575797361322709512474156421340927365
5.Jagoda20563240782637124441308753970724910346963457729868
6.Malina44479530846265845020638156468055999777819398278974
Tabela 22.. Najvaniji kupci
000 dinara
rbKupci2007200820092010
1EUROKOP BEOGRAD2,0445,150
2JUTRA BEOGRAD4,07610,980
3PETROVI NI6,1328,550
4POBEDA PROKUPLJE4,6299,150
5 Ostali kupci1,8056,610
UKUPNA PRODAJA18,68640,440
Tabela 23. Najvaniji kupci - struktura
%
rbKupci2007200820092010
1EUROKOP BEOGRAD10.9412.73
2JUTRA BEOGRAD21.8127.15
3PETROVI NI32.8221.14
4POBEDA PROKUPLJE24.7722.63
5 Ostali kupci9.6616.35
UKUPNA PRODAJA100.00100.00
Nakon putanja novih kapaciteta u funkciju , raunamo da emo imati sledee kupce :
1. Eurokop Beograd ,
2. Jutra Beograd ,
3. Pobeda Prokuplje ,
4. Petrovi Ni ,
5. Vuli-Vuli Valjevo ,
6. Frigonais Ni ,
7. Fruktal product Leskovac ,
8. Minar fruit Vranje,
9. Menex Kruevac,
10 . Eurocop Beograd ,11. Popex Kragujevac .3 . 2 . TRITE NABAVKE
Dobavljaima koji su bili evidentirani u dosadanjem poslovanju , prikljuujemo dobavljae koji e opsluivati nove poslovne aktivnost u hladnjai.Ovde se ne namee problem obezbeenja potroake i tehnike robe za odravanje proizvodnog ciklusa, ve u prvi plan izbijaju potrebne aktivnosti oko nabavki sirovina za doradu i preradu u procesu rada.Za potrebe trgovinske delatnosti koja je u osnovi poslovanja drutva od osnivanja , dat je pregled dobavljaa koji imaju najvee uee u iskazanim prometima .
Tabela 24. Najvaniji dobavljai
000 dinara
Dobavljai2007200820092010
1IMPEX PROMET NIS5,6479,550
2SWISSLION NIS1,7273,870
3PONTO KOMERC N.BEOGRAD1,0802,580
4PANICI DOO BRUS2,7744,150
5 Ostali dobavljai23,29312,476
UKUPNA NABAVKA0034,52132,626
Tabela 25. Najvaniji dobavljai - struktura
%
Dobavljai2007200820092010
1IMPEX PROMET NIS16.3629.27
2SWISSLION NIS5.0011.86
3PONTO KOMERC N.BEOGRAD3.137.91
4PANICI DOO BRUS8.0412.72
5 Ostali dobavljai67.4738.24
UKUPNA NABAVKA100.00100.00
Dugogodinjim ueem u aktivnostima oko otkupa i daljoj prodaji obojenog voa sa korektnom cenovnom ponudom i potovanjem rokova za plaanje preuzete robe , drutvo je stvorilo solidnu polaznu bazu u tom delu kod proizvoaa. Takodje , stvorena je pouzdana mrea otkupnih mesta na terenu.20Ranije smo istakli da je ustaljena praksa u ovom delu da se vri beskamatno kreditiranje proizvoaa putem novca ili pak potrebnih sredstava za pripremu proizvodnje do novog roda , kako bi se obezbedile planirane koliine za otkup. Ovaj vid aktivnosti e u buduem periodu dobiti vie na znaaju kada budu u opticaju namenska sredstva za podsticaj poljoprivrednih aktivnosti od odgovarajuih vladinih agencija i institucija.Pored obezbeenja potrebne robe na navedeni nain , mora se raunati i na nabavku robe sa drugih podruja u nedostatku iste sa ovog terena , ili pak zbog neproizvodnje pojedinih proizvoda na ovom terenu. Tu se posebno misli na jagodu , vinju i ljivu.
Sigurno je da e kao najvei dobavljai za potrebne sirovine figurirati individualni poljoprivredni proizvoai , radnje ili drutva koja se bave samo otkupom proizvoda i na kraju ve organizovani proizvoai koji imaju interesa da prodaju otkupljenu robu. U zadnja dva sluaja se mahom misli na robu koja dolazi sa drugih terena.
Nabavka u okviru naeg terena se do sada kretala u koliinama od 1.500 tona robe , a ukupna ponuda po proizvodima se kretala :
malina : 9.000 tona , kupina : 7.000 tona ljiva : 15.000 borovnica : 200 vinja : 3.000 jagoda : 100 jabuka : 10.000 Dobavljai na koje se moe raunati u ukupnom radu drutva su :
1. Impex promet Ni ,2. Swisslion Ni ,3. Ponto komerc Novi Beograd ,
4. Nektar B. Palanka ,
5. Frikom Beograd ,
6. NELT LTD Beograd ,
7. Timing Beograd ,
8. Internacional Beograd ,
9. Artech Beograd ,
10. Popex Brus ,
11. Panii Brus ,
12. Budimgrad Brus ,
13. MODO o.d. aak ,
14. Jukomerc Kruevac ,
15. Imlek Kraljevo ,
16. EPS Kruevac ,
17. Frutal product Leskovac ,
18. Impex promet Ni ,19. Swisslion Ni ,20. Ponto komerc Novi Beograd .
21
3 . 3 . K O N K U R E N C I J A
Konkurencija vezana za oblast koju obrauje program je posebno naglaena jer je prisutna i u nabavci , a i u prodaji.
Kod nabavke je posebno izraena jer je proizvodnja obojenog voa kod nas jo uvek nedovoljna da bi pokrila celokupno izraenu tranju , pa borba za popunu kapaciteta , koji su u ekspanziji , namee veoma jaku konkurenciju u tom domenu. Ve smo naglasili da su tu prisutne mere koje idu na ruku proizvoaima , a koje se ogledaju u obezbeenju sredstava redovnim putem ili putem plaanja unapred , da bi se poboljali uslovi proizvodnje i obezbedio siguran otkup proizvoda.Ako nam je poznato stanje nae privrede , gde je trgovinski deficit u razmeni sa inostranstvom dostigao maksimum , a da je izvoz voa i povra gotovo u vrhu izvoznih artikala , onda se ne treba posebno naglaavati zainteresovanost za otkup i prodaju navedenih artikala .
Takoe , u zadnjih nekoliko godina je izraena ekspanzija u izgradnji malih i osrednjih kapaciteta , koji kao takvi imaju veoma dobru fleksibilnost u procesu rada , pa je konkurentnost veoma prisutna i u stalnom rastu.Ovde nam nije cilj da nabrojimo sve proizvoae , pa emo navesti nekoliko proizvoaa na naem podruju i iz blieg okruenja.* Vino upa Aleksandrovac ,* Vuli Vuli Ni ,* Panii Brus ,
* Swet home Doljevac ,* Minar frucht Vranje ,
* * Plantaa Leskovac ,
* Voar Leskovac ,
* Podgorka Surdulica...
4 . REZIME INVESTICIONOG PROGRAMA
U dosadanjim aktivnostima , drutvo je ostvarivalo poslovne rezultate i odravalo kontinuitet u poslovanju oslanjajui se na trgovinsku delatnost.
Aktivnosti su se ogledale u realizaciji trgovine na veliko i malo robe iroke potronje i otkupu i daljoj prodaji obojenog voa sa ovog podruja.
Pokazatelji poslovanja za zadnje dve godine navode na zakljuak da su poslovi obavljani sa dobrim uspehom , a analize iz ranijeg perioda ukazuju na kontinuitet uspenog rada u zadnjih deset godina.22
Dosadanja ulaganja u osnovna i obrtna sredstva ostvarivala su se mahom iz sopstvenih izvora.Angaovanje tuih sredstava korieno je samo u momentima kampanje otkupa poljoprivrednih proizvoda i to po pravilu na kratak rok.Dugogodinje iskustvo , a i postignuti rezultati u segmentu otkupa i prodaje obijenog voa , kao i stalni porast tranje , doveli su do odluke da se dalja ulaganja usmere na izgradnju rashladnih kapaciteta uslunog i proizvodnog karaktera.
Osnovni cilj ulaganja je poveanje obima poslovanja kroz deliminu finalizaciju proizvoda , postizanje boljih finansijskih efekata kroz prodaju prevashodno na inostranom tritu , obezbedjenju realizacije dugoronih planova razvoja drutva i konano upoljavanje novih radnika kao zajednikog interesnog segmenta dravne politike i privrednih drutava.
Kao dobar preduslov za uspean rad mogu se navesti postojanje veoma razvijene otkupne mree na terenu , dobri poslovni odnosi sa proizvoaima koji su stvarani kroz dugogodinju uspenu saradnju zasnovanu na obostranim interesima i razraen mehanizam prodaje robe .Planirani obim delatnosti u 2009.god. : Hladnjaa 117.460.000, din. Trgovina 33.023.000, din. Ukupno 150.483.000, din. Izvoz 106.880.000, din.
Dom.tr. 43.603.000, din.
Postojei broj radnika : 8
Novi radnici u st.rad.odnosu : 6Novi radnici sezonski : 41 svedeno na puno radno vreme na godinjem nivou preko norma asova je 27 radnika.
Dinamika ocena projekta : Interna stopa rentabilnosti - 26,68 % Neto sadanja vrednost - 107.068.000, din. Vreme povraaja sredstava - 4 god. ( 2012.god.)Statika ocena projekta : - akumulativnost 16,41 % - ekonominost 108,59 %
- repr.sposobnost 22,79 %
- kapitalna opremljenost 1.839.188, din.
- prosena bruto zarada po radniku 29.025, din.
23
Analizom predhodnih rezultata poslovanja , kao i sagledavanjem oekivanih rezultata po osnovu novih ulaganja , zakljuujemo da se radi o privrednom subjektu koji je stabilno poslovao i realno postavio planske zadatke za naredni period. Novi kapaciteti e kroz vei stepen finalizacije , doprineti boljem kvalitetu robe , postizanju viih cena u prodaji i na kraju ostvarenju boljih finansijskih rezultata drutva.5 . TEHNIKO TEHNOLOKA REENJA PROJEKTA
5 . 1 . OPIS PROCESA PROIZVODNJE I PROIZVODICilj celog programa je zamrzavanje maline , kupine , vinje i jagode u prebranom i oienom stanju.
Zamrzavanje spada u jednu od najboljih metoda konzerviranja prehrambenih proizvoda , posebno za ouvanje vitamina. Da bi se vitamini ouvali , najbolje je zrelo voe zamrzavati odmah nakon berbe.
Sam proces se sastoji od sledeih faza :
1 . Otkup poljoprivrednih proizvoda preko otkupne mree na terenu i u krugu hladnjae.
2 . Prebiranje voa u cilju odstranjivanja loih i oteenih plodova , i stranih primesa u vidu lia , peteljki i sl.
3. Pranje voa i detekcija metala.
4 . Oieno i oprano voe se pakuje u gajbice i transportuje u komoru gde se na temperaturi od 24 C zamrzava , a nakon toga ubacuje u hladnjau.
5 . Iz hladnjae se voe uzima i u prostoru namenjenom za pakovanje , pakuje u PVC kese , a onda u kartonske kutije 10 / 1 kg.
Nakon ovog postupka roba ide transportnom trakom na detekciju metala.
6 . Upakovani proizvodi se skladite u hladnjai do momenta isporuke.
Proizvode smo ve pomenuli , a sastoje se od :
Malina rolend , griz i blok ,
Kupina konfitura i blok ,
ljiva stenley i ljiva poegaa ,
Vinja oblainska S / K i vinja oblainska B / K ,
Jagoda.
Roba e se pakovati u standardnim teinama , a i po zahtevima kupaca.245 . 2 . KAPACITETI I OBIM PROIZVODNJE
Na osnovu planiranog obima proizvodnje na godinjem nivou , projektovani su kapaciteti hladnjae na 600 tona jednovremene angaovanosti uz odgovarajui koeficijent obrta zaliha.Zbog sve veih zahteva izinostranstva za BIO proizvodima , neophodno je da hladnjaa poseduje sertifikat za preradu i prodaju istih. Iz tih razloga drutvo ima ugovore sa proizviaima koji se bave BIO proizvodnjom , a to je preduslov za dobijanje finalnog proizvoda sa oznakom organska roba .
Tunel za duboko zamrzavanje je kapaciteta 15 tona za 24 asa., a montiraju se dva , tako da je ukupan kapacitet 24 tone na dan.
Lager komora jednovremenog lagera je 300 tona , montiraju se dve , tako da je kapacitet jednovremenog lagera na dan 600 tona.
Planirani obim proizvodnje konvekcionalnih proizvoda je :
1 . 500 tona malina ,
2 . 500 tona kupima ,
3 . 300 tona ljiva ,
4 . 300 tona vianja .
I 1.600 tona UKUPNO
Planirani obim BIO proizvoda je :
1 . 200 tona bioloke maline ,
2 . 100 tona bioloke kupine .
II 300 tona UKUPNO
III 1.900 tona ( I + II ) UKUPNO PROIZVODA
5 . 3 . PREGLED OPREME
Tehnike karakteristike opreme , vrednosti komercijalni ulovi , navedeni su u ponudama koje su sastavni deo programa . Ovde dajemo pregled potrebne opreme u koliinama i vrednostima.25
Tabela 26.Red.
Br. N A Z I VJedinica
mereKoliinaVrednost u
EURVrednost u
DINARIMA
A.HLADNJAA
21.092.750,00
1.Termika izolacija i for.kom.Kpl. 72.900 , 6.196.500,00
2.Klizna i krilna vrataKom.10 16.750, 1.423.750,00
3.Rashladna opremaKpl.143.800, 12.223.000,00
4.Elektro radsoviKpl. 14.700, 1.249.500,00
5.PDV 18 % 3.796.695,00
SVEGA A : 24.889.445,00
B.
TEHNOLOKA OPREMA 4.333.492,00
1.Linija za preradu zamrznutog vo.Kpl. 1.041.892,00
2.Detektor metalaKom. 1.066.000,00
3.Plastina gajba HOLANDEZKom.40.000 2.225.600,00
4.PDV 18 % 780.029,00
SVEGA B : 5.113.521,00
C.
SKLADINA OPREMA 2.250.000,00
1.Ram paleteKom.500 2.250.000,00
2.PDV 18 % 405.000,00
SVEGA C : 2.655.000,00
D.TRAFO - STANICA
3.100.000,00
1.Trafo - stanicaKpl. 3.100.000,00
2.PDV 18 % 558.000,00
SVEGA D : 3.658.000,00
UKUPNO OPREMA: A+B+C+D 36.315.966,00
265 . 4 . GRAEVINSKI OBJEKAT I ZEMLJITEObjekat je montanog tipa , jer se nakon zemljanih radova i betonske osnove, planira montaa eline kostrukcije , a nakon toga zatvaranje povrina putem panela.Zidovi i tavanica su predvieni od poliuretanskih panela , sa obostranom oblogom od elinog plastificiranog lima. Paneli se meusobno povezuju specijalnom sponama.
Plafonski paneli se postavljaju preko zidnih, uz mestimino prihvatanje za krovne ronjae tamo gde je potrebno.
Zavrna obrada poda je beton. Unutranja i spoljana strana zidova i tavanice ostaju bez ikakvih naknadnih obrada.
Predmer graevinsko - zanatskih radova dat je u skladu sa ponudom i iznosi: Tabela 27. A . GRAEVINSKI RADOVI
I Zemljani radovi 449.909,60
II Betonski i arm. betonski radovi 1.883.548,50
III Armiraki radovi 336.520,00
IV Izolaterski radovi 610.000,00
V elina konstrukcija 2.952.000,00
VI SVEGA A : 6.231.978,10
B . ZANATSKI RADOVI
VII Bravarski radovi 163.000,00
VIII Limarski radovi 257.877,50
IX Podovi 781.000,00
X Fasaderski radovi 8.760,00
XI SVEGA B : 1.210.637,50
U K U P N O : A + B = 7.442.615,60
27
ULAGANJA U OSNOVNA SREDSTVATabela 28.Red.br. N A M E N A I Z N O S
I OPREMA 36.315.966,00
II GRAEVINSKO-ZAN.RADOVI 7.442.615,00
III ZEMLJITE 1.521.660,00
IV UKUPNO 45.280.241,00
5 . 5 . STRUKTURA RADNE SNAGE
Na postojei broj radnika koji obavljaju sadanju delatnost ( 8 radnika ) , dodaju se radnici po novom programu i na osnovu toga dajemo pregled ukupno zaposlenih radnika.Tabela 29. Broj zaposlenih - obrazovni i kvalifikacioni nivo
rbPostojei
radniciNovi radniciSezonski
radniciUkupno stalnii radniciUkupno Sezonski radici
1VSS1 1
2VS2 2
3SSS62 8
4VKV11
5KV22
6PKV22
7NK39 39
Ukupno 88 3916 39
5 . 6 . LOKACIJA I TRANSPORT
Objekat je lociran u Leskovcu na veoma pristupanom mestu. Pored same lokacije nalaze se svi infrastrukturni elementi ( struja , vodovod , kanalizacija ).
Lokacija i pozicija objekta omoguavaju veoma lak pristup i manipulaciju sa robom u toku otkupa ,a i kasnije kod isporuke robe.
28Lokacija je izabrana zbog saznanja da veliki broj sela gravitira prema otkupnoj poziciji po prirodnoj i komunikacionoj osnovi. Postoji veoma dobra i razuena mrea puteva koja e se koristiti kod sabiranja tj. otkupa robe , a to olakava realizaciju popune kapaciteta po planiranoj dinamici.
Transport gotovih proizvoda zahteva specifina i po gabaritu velika vozila , pa je postojanje dobre putne mree u vie pravaca , samo olakavajua okolnost.
6 . MERE ZATITE6 . 1 . MERE ZATITE OKOLINE Mere zatite okoline odreuju se u zavisnosti od tehnolokog procesa tj. od sirovina , repromaterijala i gotovih proizvoda koji iz tog procesa izlaze.Takoe , veoma su bitni materijali sa kojima se tretiraju sirovine i gotovi proizvodi u toku proizvodnog ciklusa.Osnovna karakteristika ovog proizvodno tehnolokog procesa je da ne spada u agresivne zagaivae okoline , iz raloga to su otpaci prirodna materija koja se razgrauje kroz prirodni proces.
Oprema koja se koristi u procesu rada , posebno za rashlaivanje , koristi materije koje su opasne po ljudsko zdravlje kako radnika , tako i okoline. Za normalan rad i eksploataciju iste , propisane su stroga upustva , koja se takoe moraju potovati i u redovnom odravanju opreme.
Stalnim praenjem , redovnim servisiranjem i potovanjem tehniko normativnih ogranienja pojedinih ureaja , eliminie se rizik koji proizilazi u procesu rada po bilo kom osnovu.Kod nas postoji veliki broj hladnjaa u duem nizu godina i samim tim da nije bilo gotovo nikakvih havarija koje bi ugrozile okolinu ili ljude , govori o visokoj sigurnosti ove vrste opreme.
Drutvo je u inetesu zatite i normalnog odravanja opreme predvidelo upoljavanje radnika sa odreenim iskustvom i kvalifikacijama iz tog domena.
296 . 2 . MERE ZATITE NA RADU
Zatita radnika na radnim mestima obuhvata vie postupaka zbog specifinosti samog tehnolokog procesa. Radnici svoje radne obaveze obavljaju u prostorima gde su temperature dosta niske pa je zatitna odea i obua veoma bitan faktor u zatiti zdravlja radnika.Detaljnim upustvima za rad je predviena duina zadravanja radnika u prostorima za duboko zamrzavanje , kao i pristup robi koja se tu nalazi.
Ostale mere line zatite odnose se na specifine poslove kod odravanja postrojenja i ureaja koji koriste elektrinu energiju ili gas za rashlaivanje i one su u domenu kvalifikovanih i osposobljenih osoba.
Preventivne mere se ogledaju u kontinuiranoj edukaciji zaposlenih , sa akcentima na opasnosti i posledice koje mogu proizii zbog ne potovanja propisanih upustava za rad na pojedinim radnim mestima. Takoe, strogo su propisani postupci za sluaj problema sa gasom koj se koristi u postupku rashlaivanja. 30PAGE