SUTJESKI VJESNIK BROJ 2

Kraljeva Sutjeska onlineKraljeva Sutjeska, rujan 2004.; broj 2., godina I.; Cijena 1KM

ELEKTROMIKO TISKANI VJESNIK

Umire li Sutjeska?

impresum

Vaa reklama

na webu

FRANJEVAKI SAMOSTAN KRALJEVA SUTJESKA Vjeko TomiGlavni i odgovorni urednik Za izdavaa:

Osniva:

Draen FilipoviUredniko vijee

Nikolina Pavlovi, Jelena Mari, Draen Filipovi Elektroniko-tiskani vijesnik KS online, Kraljice Katarine br. 1; FRANJEVAKI SAMOSTAN, 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH +387 32 779 015Telefon: Adresa urednitva:

aktualno povratak

u asopisu

+387 32 779 291 [email protected] www.kraljeva-sutjeska.com UNI CREDIT ZAGREBAKA BANKA dd, poslovnica Kakanj. U KM 3385902200045719 za asopis. Devizni raun, 0000-013854 BLZ 20506, Sparkasse, fra Antun Perkovi, Franziskaner Platz 1, A-6330 Kufstein za Kraljeva Sutjeska on lineGrafiko oblikovanje: Bankovni raun: Elektoniko izdanje: E-pota:

Fax:

intervjupriopenje

tema broja

mladibatina

Draen Filipovi Vjeko Tomi MEDIA, Zenica 300 primjerakaOdlukom upanijskog ministarstva znanosti kulture i porta od 12 srpnja 2004. godine asopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Miljenjem federalnog ministarstva za znanost, kulturu i port asopis je osloboen poreza na promet kao proizvod kulturnog karaktera lanom 18. stavom 2. toka 10. zakona o porezu na promet proizvoda. Naklada: Tisak: Lektura:

ekologijarujan 2004. - kraljeva sutjeska online

3

Potovani itatelju!

Aktualnostimaterijala te za useljenje. Osim ovog mikro projektia pomoi prognanicima i povratnicima koje je poduzela Opina Kakanj (sjetili se i oni napokon), u tijeku su jo dva: jedan vodi amerika humanitarna organizacija UMCOR a drugi Zeniko - dobojska upanija. UMCORova obeanja su u poetku bila do petnaest kua no doznali smo da dogovor nije ispotovan te namjeravaju obnoviti samo pet domova za ljude koji su se vratili. upanija trenutno sudjeluje na obnovi 13 kua za povratnike u naoj opini s donacijom u iznosu po pet tisua maraka za svakog korisnika. Komentar: Kao i prije ovo je samo kap u moru potreba naim prognanicima i povratnicima. Vlast bi u povratak morala vie ulagati. Ve dugo vremena je prolo od kako je Kakanj proglaen otvorenim gradom. Fraza SDA opinara kako su kue obnovljene a ljudi se ne vraaju, proitana je i potroena. Sada bi valjalo traiti drugi izgovor zato se u opini Kakanj opstruira povratak prognanih i raseljenih. Istina je meutim da se narod (Hrvati) vraaju i jo bi se vie vraali da u Opini rade ljudi koji bi podravali njihov povratak. Neshvatljivo je da ve tri godine nema ozbiljnijih projekata obnove u Kaknju. Ako ve SDA otvoreno koi te procese, zato skrtenih ruku sjede HDZ i NHI? Zato barem Hrvati u SDP ozbiljnije ne postave to pitanje bilo na stranakim forumima bilo na sjednicama opinskog Vijea? Dokad e povratnici obijati pragove opinskih monika i sluati prie kako nema donacija i kako se povratnici ne vraaju? S portala KS online

Pred vama je rujanski broj naeg lista te se nadam da se radujete novim temama i zanimljivostima vezane uz na kraj. U ovom broju osobito smo obradili problem premjetanja viih razreda osnovne kole u Kraljevoj Sutjesci u kolu Podbjelavii. Blie se lokalni opinski izbori a to je jo jedna prilika da izmijenimo i poboljamo svoju budunost. to na tome rade predstavnici hrvatskih politikih stranaka rei e vam u ovom broju. Vjerujem da e mnogi uivati kroz nove prie iz Nae batine. Tu su jo mnoge druge teme u dopunjenom novom izdanju a svaka vaa sugestija i pomo su nam dobro doli! Radujem se s vama svakom naem zajednikom napretku te se nadam da e predstojei izbori dokazati da mi razmiljamo svojom glavom tako to biramo ljude s povjerenjem. Glavni urednik

Nedostaje preko tisuu biraa na popisima za izbore!Iako su Popisi sa neregistriranim biraima dostavljeni OIK (Opinska izborna komisija) i Centru za registriranje u predvienom roku do 26. 05. 2004. godine, po tvrdnjama OIK odreeni broj osoba je registriran, dok se najmanje 1076 osoba ne nalazi na popisu, iako su se trebali nalaziti na istim. Na popisu je preko 200 osoba hrvatske nacionalnosti, iskljuivo povratnika u Kakanj, kojima e bit uskraeno pravo sudjelovanja na lokalnim izborima. Meu navedenim osobama nalazi se i ga. Jelena Kovaevi kandidat sa liste HDZ BiH za OV Kakanj, kojoj je osporena kandidatura kao neregistriranom birau.

SVEUESTALE PROVALE U KAPELEJedan ili vie za sada nepoznatih poinitelja provalili su u noi s petka na subotu, 13/ 14. kolovoza 2004. u podrunu kapelu sv. Nikole Tavelia u atiima, upa Kraljeva Sutjeska. Provalnik ili vie njih uli su u kapelu obivi glavna vrata te su potom razbili donje staklo na pominim ostakljenim krilnim vratima koja vode u glavnu lau kapele te se kroz njega provukli unutra. Ormar s misnim ruhom i posuem naen je otvaran a svete stvari djelomino ispreturane djelomino razbacane po podu. Istu sudbinu pretrpjele su stvari koje su se nalazile na harmoniju kao i one na stolu na kojem su se nalazili vjerski suveniri. Takoer su preturane platnene vreice u koje se skuplja milostinja kao i ladica oltara te prednja strana oltara koja se inae otkriva samo tijekom Boinog vremena zbog jaslica ugraenih u nj. Za sada sve upuuje da je rije ipak o provalnikoj krai, oajnikoj potrazi za novcem, nekoga tko je dobro poznavao unutarnjost crkve i gdje bi se koja marka mogla nai. U kapeli je od prole nedjelje mogla ostati tek po koja marka, ne vie pa je po svemu sudei provalnik ostao kratkih rukava.

Prva provala

Povratak prognanih i raseljenih: Samo 42.000 KM iz opinskog prorauna

jedna i to u kapeli Dobrinje. Provalnici nisu tedili truda u potrazi za dragocjenostima i milodarima razbacujui sve to im se nae pod rukom. Kao i prije poinitelji nisu pronaeni no ono to su iza sebe ostavili svjedoi o oajnikim potezima nekoga ili nekih koji u crkvama trae novac umjesto Boga. Moe se rei da trae na pogrenom mjestu no nadajmo se da e pronai jedinu stvar koja ih moe uiniti doista sretnim. udni su putovi Boji!

odluio barem privremeno iz kapele ukloniti Presveti oltarski sakrament kako bi se i na taj nain zatitila kapela od lopova za koje izgleda nita nije sveto. U kapeli se inae svake nedjelje slave dvije svete mise, prva rana u 8,30 te druga puka u 12 sati. Ova provala je samo jedna u nizu provala u naoj upi i napose u ovoj kapeli koja je zbog svog smjetaja

Opina Kakanj je nedavno odobrila 42 tisue maraka iz opinskog prorauna za manje popravke kua prognanika i povratnika - rekao nam je to g. Ivica Petrovi, predstojnik ureda za povratak Opine Kakanj. Prema Petrovievim rijeima, radit e se po ve postojeim popisima a sama sredstva su namjenjena za nabavku graevnog

Temeljem toga, OO HDZ Kakanj se svojim dopisom, br. 7KA 011/04 od 23. 07. 2004. godine obratio se Izbornoj komisiji BIH, te zatraio da se navedene nepravilnosti isprave na to se Izborna komisija u poetku ogluila. Komisija je takoer upoznata, da navedeni propusti upozoravaju na poraavajuu injenicu kako e najmanje 1076 osoba biti zakinuto za birako pravo ne svojom krivnjom, a to na sam dan izbora moe dovesti do veih problema u samoj njihovoj provedbi. HDZ opine Kakanj

Tjedan dana nakon provale u kapelu atii dogodila se jo

Provalnici ponovno trae milodare

U noi sa petka na subotu 10/ 11. rujna, kapelu sv. Nikole Tavelia u atiima su posjetili nepoznati provalnici - drugi put u mjesec dana. Poinitelji su ponovno pokazali svoje destruktivne namjere a iza sebe su ostavili dva polupana stakla i razvaljena ulazna vrata. Nikakva druga teta nije nanesena. Poslije ovih uzastopnih provala na upnik fra Vjeko Tomi je

Za lopove nita nije sveto

na rubu atia oduvijek meta tako da one gotovo vie nisu ni vijest i nitko se pretjerano vie ni iznenauje. Kao konstantu biljeimo pak alost vjernika da okolo ima tako zlobnih ljudi koji su spremni oskvrnuti svetost njihove bogomolje. Za svega ostaje veliki misterij o kome je rije i koji su istinski razlozi ovakvih provala. Ruka pravde jo je daleko od poinitelja a Boje milosre sve im je blie jer Bog ljubi svakog ovjeka a osobito se brine za izgubljene ovice. Istraga je u tijeku... S portala KS online

Da, tono je: upravo ovih dana nastavljaju se radovi kojima e se konano dovriti kapela sv. Ante u Ratnju. Kapela je pokrivena a sada joj predstoji postavljanje stolarije, bukanje zidova, poenje i samo zavrno ureenje. Po nacrtima arhitekta Pavla Maia temeljita obnova kapele zapoela je jo 2003. uklanjanjem stare i dotrajale kapelice sagraene u 20. stoljeu. Novi izvoa radova jami uz povoljne vremenske prilike, brzi zavretak radova pa bi prva misa u obnovljenoj kapeli mogla biti sluena ve za Svi Svete. U obnovu kapele dosada je utroeno oko sedam i pol tisua eura a sav novac prikupili su iseljeni Ratanjani. Za dovretak kapele bit e potrebno osigurati jo tri tisue eura.rujan 2004. - kraljeva sutjeska online

Ratanj: Nastavlja se obnova kapele

4

kraljeva sutjeska online - rujan 2004.

5

Odnedavno je put izmeu Borovice i Kraljeve Sutjeske bitno skraen pa se sada malim vozilom iz naeg stolnog mjesta do Borovice moe stii ve za 45 minuta. umarija Vare napravila je ovog ljeta novu cestu u duini pet kilometara koja spaja Donju Borovicu s raskrem Vare-Bobovac ispod Kopjara na rijeci Bukovici. Put je makadamski, dovoljno irok i dobro nabijen premda je na mjestima zbog kia poetkom kolovoza, ugroen manjim odronima. Boroviani su do sada najkrau vezu sa svijetom imali preko Varea te su se na magistralni pravac Sarajevo Zenica ukljuivali u Brezi poslije gotovo dva sata vonje. Izgradnjom ove prometnice, koristei dodue slabo odravani put uz Kopjare, Boroviani do

Borovica: Novim putom bre do Sutjeske

magistrale (u Kaknju) mogu stii vie manje za jedan sat. Za povratnike u ratom 1993. spaljenu Borovicu kao i za raseljene Boroviane, ovo skraenje znai puno i plod je viegodinjih lobiranja mnogih ponajvie ini se, sad ve biveg borovikog upnika vl. Mate Majia koji ovih dana odlazi na novu dunost u Vidovice, Posavska upanija.

S portala KS online

Nai stari znadu rei: Tue nemoj a svoje uvaj. Izgleda da ova poslovica ne vrijedi za sve. Kako je sada vrijeme branja ljiva i njihove pripreme ili za rakiju ili za razne slatkaste proizvode mnogi su krenuli da saberu sebi zimnicu. Naalost veliki broj njih je krenuo na tuu njivu. Valjda zato to zna da domaina nema u blizini. Otiao je u vihoru rata te za sobom ostavio i svoje ljive. Nemarni kradljivci ovih dana to koriste. U naim selima su poele pljake vonih plodova a ljudi kojima su plodovi dati na uvanje ili koritenje se ude i u udu govore o velikom nemoralu okolnih mjetana. Mnogi spominju da kradljivci dolaze ak iz Visokog i Zenice. Druga poslovica kae da je tue slae nego svoje. Ovdje je sigurno rije o ovoj drugoj. Izgleda da kod nas od rata nije prestalo pljakanje tue imovine?

Tua ljiva slaa od svoje

Postavljen krov na novom krilu samostanaDo konca kolovoza postavljen je krov na novom krilu samostana - foajeu za muzej i biblioteku Novo krilo samostana - foaje konano je pokriveno bakrenim krovom. Radove je za glavnog izvoaa, poduzee Tadi Cop iz epa izveo epaki Limorad. Time je tono prema predvienoj dinamici, okonana prva faza graevinskih radova u kojoj se kao i kod svake gradnje, eljelo objekat staviti pod krov te uzeti mali predah prije poeljnog nastavka radova. Oni e uslijediti ve uskoro ili u novoj graevinskog sezoni ovisno od tempa pritjecanja novih sredstava za dovretak gradnje. Gradnju ovog objekta od ireg kulturnog interesa do sada su pomogli Vlada Republike Hrvatske, Vlada Federacije BiH, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i porta Zeniko dobojske upanije te Opina Kakanj. Za dovretak odnosno posvemanje

Obnovljen Plavi most

opremanje i stavljanje u funkciju foajea te okonanje cijelog projekta bit e potrebno osigurati u narednom periodu jo stotinjak tisua eura.

S portala KS online

Svima ve poznati Plavi most u Miljaiima bio je u zadnji par godina gotovo neprohodan a sada je obnovljen zahvaljujui mjetanima Miljaia. Miljaiani su skupili novac da obnove svoj most koji u zadnji par godina vie stvara pomutnju i neugodu pri prelasku nego da koristi. Uz pomo Ekogradnje iz Kaknja koja je donirala neto graevnog materijala za promjenu dotrajalih dasaka na mostu uinjen je prvi korak obnove. Ono to slijedi je ienje i farbanje Plavog mosta koji to i zasluuje. On je vrijedna uspomena mnogim miljaianima. Mjetani poruuju da nee stati na obnovi Plavog mosta nego planiraju jo mnoge projekte.

Da, istina je, na alost. ega smo se samo pribojavali prolih godina sluajui koliko malo uenika ima u koli u Kraljevoj Sutjesci, sada se obistinjuje. Iz sasvim pouzdanih izvora saznali smo da je u upaniji ve doneena odluka o izmjetanju nastave za uenike od petog do osmog razreda iz Kraljeve Sutjeske u Podbjelavie. Razlog tomu je smanjenje trokova izvoenja nastave za tako mali broj uenika. Njih 39 koji bi u klupe trebali sjesti ve za desetak dana, po ovoj odluci putovat e autobusom svaki dan u pet kilometara udaljenu kolu u Podbjelaviima. Osmoljetka u Kraljevoj Sutjesci time se zbog nedostatka uenika i proraunskog novca, poslije itavog stoljea neprekinutog rada degradira na etverogodinju kakve imaju Trnovci i Bitrani primjerice. U koli bi sada trebalo ostati samo 18 uenika od prvog do etvrtog razreda: est prvaia, petoro drugaa, etiri teaa i troje etvrtaa. Koliko su tom odlukom pogoeni roditelji i njihova djeca razumljivo je samo po sebi. No, to bi izmjetanje polovice kole moglo ak baciti sjenu na meudravne odnose Republike Portugala i BiH. Naime, Portugal je u obnovu ove najstarije osnovne kole u ovom dijelu BiH 2002. uloio vie od 100.000 eura a domae su vlasti tada u znak zahvalnosti i u poast razvoja dobrih odnosa s ovom dravom, koli dali ime najvee ivue portugalske spisateljice Agustine Besse Louis koja je i osobno ovdje dolazila.

Loa vijest zbog nedostatka uenika i novca ostajemo bez pola kole

Kako je nestala kola u SutjesciPoslije naloga upanijskog ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i porta iz Zenice da se izmjesti vei dio osnovne kole u Kraljevoj Sutjesci u kolu u Podbjelaviima, nezadovoljni i ogoreni roditelji uenika te mjetani oglasili su se Peticijom usprotivivi se ovoj namjeri po kojoj bi kola u Sutjesci ostala sa samo 18 uenika od prvog do etvrtog razreda... Peticija je upuena na ove adrese: PODRUNOJ KOLI Agustina Bessa Luis, Kraljeva Sutjeska OSNOVNOJ KOLI Omer Mui, Podbjelavii (Breani) OPINSKOM VIJEU, Kakanj NAELNICI OPINE, Kakanj MINISTARSTVU NAUKE/ ZNANOSTI, KULTURE I SPORTA ZE-DO KANTONA/ UPANIJE, Zenica PREDSJEDNIKU FEDERACIJE BIH, g. Niki Lozaniu, Sarajevo U tekstu peticija potpisnici kau: Mi, dolje potpisani roditelji kolske djece iz Kraljeve Sutjeske te graani ove lokalne zajednice, Hrvati i Bonjaci, opina Kakanj, s ogorenjem i nevjericom, saznali smo ovih dana iz druge i tree ruke, da je nadleno ministarstvo ZEDO kantona (upanije) Upravi osnovne kole Omer Mui Breani-Podbjelavii Kakanj uputilo pismeni nalog jo prije mjesec i pol dana, da se u okviru kolske reforme a zbog nedovoljnog broja uenika

Tema broja

Pet stotina potpisa za kolu

- nas roditelje i graane nitko ni o emu nije pitao za miljenje a o nama i naoj djeci se odluuje niti nas itko informira kakve se odluke namjeravaju donijeti pa ih moramo saznavati ko najobinija rekla kazala po kavama/kafama i sijelima - naa djeca bi po novom rjeenju trebala sada prolaziti pored svoje dosadanje prije dvije godine za preko 100.000 eura odlino obnovljene kole u Kraljevoj Sutjesci i svaki dan do kole u Podbjelaviima i natrag putovati deset kilometara.

u podrunoj koli Agustina Bessa Luis u Kraljevoj Sutjesci u novoj kolskoj godini (samo 55 djece) te zbog smanjenja trokova za financiranje ovakve kole s malim brojem aka, iz kole u Kraljevoj Sutjesci u novoj k. godini u kolu u Breanima premjeste sva odjeljenja od 5. do 8. razreda tj. 37 uenika. Time bi podruna kola Agustina Besa Luis u Kraljevoj Sutjesci ostala sa samo 18 aka u etiri prva razreda s vjerojatnom perspektivom da se uskoro i njih premjesti u pet kilometara udaljene Breane-Podbjelavie

6


rujan 2004. - kraljeva sutjeska online

7

Kako je nestala kola u Sutjesci?- ovo je mjesto historijsko za BiH, tu je bio glavni grad u srednjem vijeku, mjesto posjeuju turisti i strane delegacije, ova je kola jedna od najstarijih u ovom dijelu zemlje moda i ire, djeluje preko 100 godina pa ni zbog toga ne moemo pristati na njeno gaenje.Na kraju potpisnici koji su s pravom zabrinuti i uznemirani odlukom ministra poruuju: OVU PETICIJU POTPISUJEMO I TRUDIT EMO SE OKO OSTVARIVANJE NJENIH ZAHTJEVA DOKLE GOD SE ONI NE ISPUNE PA VAS MOLIMO DA JE SHVATITE KRAJNJE OZBILJNO. NEBRIGE NAIH VLASTI ZA OVAJ KRAJ I ZA NAS KOJI TU IVIMO ZAISTA NAM JE VE PREKO GLAVE: zajednice Kraljeva Sutjeska nazonima su izneseni podaci o broju aka koji su do sada pohaali kolu u Sutjesci. Takoer se razgovaralo o moguim rjeenjima nastalog problema; jedno od njih je gravitacijske naravi. Naime vrlo je vano znati koja mjesta gravitiraju pojedinoj koli. Odluku o tome donosi opinsko vijee Kaknja pa je stoga upuena peticija bila pun pogodak. Prema tome sva mjesta koja gravitiraju sutjekoj koli svoju djecu trebala bi i slati u istu kolu - nije donio nikakvu odluku u tom smislu. Vjerojatno je takvoj neodlunosti jednonacionalnog bonjakog Upravog odbora kole u Podbjelaviima, (koja se sada zove Omer Mui i koja je poslije rata, gle uda, preselila iz Podbjelavia ak u Breane) doprinijela i Peticija koju je proteklog tjedna u Kraljevoj Sutjesci potpisalo 216 roditelja i mjetana, Hrvata i Bonjaka a u kojoj je zatraeno od svih mjerodavnih imbenika opine, upanije i Federacije da se ni pod koju cijenu ne doputa gaenje kole u Kraljevoj Sutjesci.

Zvono se meutim za njih nije oglasilo jer nitko od nastavnika nije doao. Nastava tako nije zapoela a uenici su na startu nastavnicima mogli upisali neopravdane izostanke. Uenike od petog do osmog razreda u uionice su tako umjesto odgojitelja sproveli njihovi roditelji. Poslije tako odranog sata, djeca su putena kuama a u koli se, kako saznajemo ipak pojavio ravnatelj centralne kole iz Podbjelavia i odrao susret s nazonim roditeljima. Ve utorak e tako pokazati hoe li biti sluha za zahtjeve roditelja iskazane u prolotjednoj Peticiji kojom su zatraili opstanak kole te dokidanje kombiniranih odjela za nie razrede. Nastava za 22 uenika od prvog do etvrtog razreda uredno je poela. Ako se kao uredno moe ocijeniti injenica da e pet razreda uiti samo jedna uiteljica. Naime, od ove godine u naoj upaniji pa tako i u koli Agustina Bessa Luis upisana su dva prva razreda, stariji koji e ii osam godina u osnovnu kolu te mlai koji e devet godina sjediti u klupama iste kole. Svih pet razreda imaju zaseban kolski program, pa se od uiteljice Slaane Rado sada oekuje nemogue. Ona bi trebala u isto vrijeme, paralelno, u istih 45 minuta uiti ni manje ni vie nego pet odjela, dakle pet razliitih razreda istovremeno.

to mislite o odluci kolskih vlasti da izmjeste vei dio kole u Kraljevoj Sutjesci? Ne znam i svejedno mi je 2.3 % Nema smisla drati kolu za tako malo djece 4.7 % 92.8 % To se ne bi smjelo dopustiti

Utorak bez nastave: Roditelji kod predsjednika FederacijeNastave nije bilo ni u utorak u osnovnoj koli. Delegacija roditelje otila u Sarajevo traiti potporu predsjednika FederacijeNastave za uenike od 5. do 8. razreda u osnovnoj koli u Kraljevoj Sutjesci nije bilo ni u utorak, 7. rujna. Ponovio se prizor od juer: roditelji su sami prozvali i potom pustili uenike kuama. Nastavnici ni drugog radnog dana nisu doli na posao u kolu Agustina Bessa Luis pa se zapravo moe rei da centralna kola u Podbjelaviima, a ne aci i roditelji, bojkotira poetak kolske godine. Veernji list je juer u svom bh. izdanju na 6. stranici objavio naime da kolu bojkotiraju uenici. Uenici su meutim i drugog radnog dana kole bili gdje su trebali biti, nedostajali su meutim njihovi odgojitelji. Podsjeamo: nikakva slubena odluka nije donesena na Upravnom odboru centralne kole. Preporuka ministarstva da se takva odluka donese, nije dovoljna da se kola u Kraljevoj Sutjesci dokine. Roditelji i

mjetani estoko se protive uostalom ve i takvoj preporuci. Saznajemo pak da e delegaciju roditelja tijekom utorka primiti u Sarajevu i predsjednik Federacije BiH, g. Niko Lozani. U delegaciji su roditelji i hrvatske i bonjake nacionalnosti

nketa a

Uenici iz Nabilja bili u srijedu na svoju ruku u PodbjelaviimaDvadesetak uenika iz Nabilja i Lipnice u srijedu ujutro ipak su otputovali prema koli u Podbjelaviima. inilo se da su time praktino njihovi roditelji preko noi odustali od zahtjeva koje su zastupali jo juer popodne kojima su skupa s vie stotina roditelja i mjetana Kraljeve Sutjeske, Nabilja, Lipnice i Poljana traili od mjerodavnih institucija da se ne izmjeta kolu u Sutjesci. Pokae li se vijest tonom, za upravu kole u Podbjelaviima otpalo bi ovim obratom vie od pola problema. Ostalo bi im sada samo jo uvjeriti i privoliti roditelje petnaestak djece iz same Kraljeve Sutjeske ne bi li i oni promjenili svoje miljenje.

Hoe li u ponedjeljak biti kole?Nova kolska godina trebala bi za 55 uenika u osnovnoj koli Agustine Bessa Luis u Kraljevoj Sutjesci poeti u ponedjeljak, 6. rujna 2004. Meutim, nitko nikakvu mjerodavnu odluku jo nije donio ni pokazao zainteresiranima pa zaista ovog trenutka nije jasno hoe li ili nee biti nastave za 37 uenika od 5. do 8. razreda za koje je upanijsko ministarstvo obrazovanja zatrailo da se u novoj kolskoj godini premjeste u kolu u Podbjelaviima (nekadanji Ilija Luki). No, proteklih dana, kako smo obavjeteni iz ove kole, Upravni odbor kole, unato nalogu Ministarstva jo iz prve polovice srpnja o emu naravno nitko od roditelja nije nita znao

Nema odgovora vlasti na peticijuNakon upuene peticije roditelja djece te ostalih mjetana Kraljeve Sutjeske u vezi s odlukom o premjetanju viih razreda osnovne kole nadleni se ne oglaavaju. Prolo je tjedan dana od kada je upuena peticija svim nadlenim ove drave da rijee poloaj kole u Kraljevoj Sutjesci. Odgovora jo nema a po svemu sudei nee ga uskoro ni biti. Izgleda da vlast dri vru krumpir, osobito imajui u vidu da je ovo vrijeme izborne kampanje. Na jueranjoj sjednici mjesne

Bez nastave ostali uenici od 5. do 8. razredaZa veinu aka osnovne kole nije se oglasilo zvono za poetak nastave jutros prvog dana nove kolske godineDogodio se zaista apsurd kakav moe samo u Bosni i Hercegovini. Budui da njih a ni roditelje nitko od kolskih organa slubeno nije obavjestio ni o kakvoj izmjeni, uenici osnovne kole, njih 37 od petog do osmog razreda, iz Kraljeve Sutjeske, Poljana, Nabilja i Lipnice, jutros u ponedjeljak, 6. rujna, prvog dana nove kolske godine uredno su se u uobiajeno vrijeme u 7,30 poredali pred ulazom u svoju kolu.

Rasplet sluaja kolaU ponedjeljak 20. rujna kola je poela i za djecu iz Kraljeve Sutjeske. Nakon pismenog zahtjeva ravnatelja kole da se roditelji odlue ele li slati svoju djecu u kolu Podbjelavie? Maratonski razgovori time su zavreni ako ih je uope i bilo jer nadleni ministar za kolstvo je uvijek bio nedostupan za razoarane roditelje. S portala KS onlinerujan004. - kraljeva sutjeska online

8


9

Razgovor

S KANDIDATOM ZA NAELNIKA OPINE SLAVENOM KATIIEM

ZA BOLJE, IE I LJEPE!Moete li se ukratko predstaviti? Vjerujem da me najvei dio vaeg itateljstva poznaje od ranije, tako da mislim da se nemam potrebe neto posebice predstavljati, pogotovu to ste me predstavili u prolom broju, tako to ste objavili moj ivotopis koji ste preuzeli iz Kakanjskih novina. U tijeku su stranake kampanje za predstojee opinske izbore. Kako se vi pripremate, te koji su razlozi Vaeg kandidiranja za naelnika opine? Predizborna kampanja slubeno je zapoela prije mjesec dana, ali svaka stranka koja iole ozbiljno radi zna da predizborna kampanja traje od izbora do izbora. Veina aktivnosti i rad svake stranke je u nekom smislu predizborna kampanja. Istina da ima stranaka koje se probude u vrijeme predizborne kampanje i nakon to izbori prou ponovno ekaju nove izbore i ponavljaju iste prie, a do tada nita ne rade. HDZ BIH ne spada u tu politiku grupaciju stranaka, ali smo svjesni da i takvih stranaka ima na prostoru nae opine. Za razliku od tih stranaka, HDZ BiH djeluje cijelo vrijeme, iako nisu uvjeti idealni ipak se postiu odreeni rezultati. Sama priprema za izbore je poela puno ranije, u tom smislu je pokrenuto niz aktivnosti od kojih su neke zavrene, neke su u tijeku, a neke emo svakako zavriti do drugog listopada. U tom smislu navest u dio aktivnosti HDZ u kojima sam osobno sudjelovao, radovi na Domu u Kr. Sutjesci su okonani, u tijeku je izgradnja sportskog poligona kod Doma u Aljiniima i ta aktivnost e biti okonana do izbora, takoer je u tijeku aktivnost na prikupljanju sredstava za asfaltiranje ceste Ivnica Vukanovii, kao i projekat pomoi povratnicima u graevinskom materijalu, gdje je dio aktivnosti okonan, a dio je u zavrnoj fazi. Ukupno se radi preko 20 obitelji sa ireg podruja opine. Kada je u pitanju moja kandidatura, prije svega, vai itatelji trebaju znati sljedee, da sam ja kandidat ispred Opinskog odbora HDZ Kakanj, a po preporuci predsjednika i dopredsjednika HDZ BIH, odnosno da nisam neovisni kandidat, ve sam prihvatio ponuenu kandidaturu. Razloga za moju kandidaturi ima vie. Nakon objave izbora, postojala je mogunost da ista osoba bude nositelj liste za Opinsko vijee i kandidat za naelnika. U meuvremenu je napravljena izmjena izbornih pravila u Federaciji, pa je ta mogunost ukinuta, (u RS nije) tako da sam ipak prihvatio kandidaturu za naelnika, iako sam se mogao opredijeliti i da budem nositelj liste za OV Kakanj. Nadalje, svaka ozbiljna stranka koja sudjeluje u izbornim procesima logino je da ima kandidate za sve pozicije. U tom smislu, ne kandidiranjem svoga kandidata za mjesto naelnika HDZ bi napravio pogreku i poslao lou poruku biraima. Zasigurno je jedno, razlog moje kandidature svakako nije ono to neki krugovi neskloni HDZ-u cijelo vrijeme proturaju, da sam se kandidirao, kako gosp. Mensur Jaarspahi kandidat SDP-a ne bi bio izabran. Evo i to je ono to elim javno istai. Koji su vai glavni aduti za pobjedu na opinskim izborima? Aduta za pobjedu ima svaki od kandidata, iako oni za svakog od kandidata ovise o vie faktora. Program svakog kandidata ponaosob, prepoznavanje mogunosti izbora kroz preferencije, dobar ili lo odziv biraa na izbore, svrstavanje po usko stranakoj liniji, glasovanje po nacionalnom opredjeljenju i tako dalje. Sve su to bitni aduti koji utjeu na izbor, tako bilo to izdvojiti kao glavni adut je po meni nezahvalno. Ali u svakom sluaju ima jedna stvar koja me posebno zabrinjava, a to je prije svega nesreeno stanje sa birakim popisima i nedostatak

preko tisuu osoba na birakim popisima, iako su isti popisani od strane mobilnih timova OIK. I mislim da je to stvar koja e openito tetiti kompletnim izborima, a prvenstveno nama jer je tu znaajan broj naih biraa. Ako budete izabrani za naelnika to ete prvo uiniti? Omoguiti u vama prvi ekskluzivni intervju. A nakon toga, jedan od prvih koraka e svakako biti sagledati stanja unutar same institucije i odabir prvih suradnika, te poduzeti mjere za normalno funkcioniranje same institucije kako se ne bi osjetila kriza vlasti. Moete li nam ukratko predstaviti svoj program sa najbitnijim dijelovima? Moj program se temelji na osnovnim sferama ivota i sadri mjere iz oblasti kolstva, socijalne i zdravstvene zatite, ekonomskog i gospodarskog razvitka, turizma, javnog, kulturnog i sportskog djelovanja, te zatite okolia, odnosno svega onog to je u domenu lokalne uprave. Svakako ako taj program bude operativan on e pretrpjeti odreene dopune ali najvjerojatnije i izmjene. Ukratko u iznijeti najbitnije stavke, slogan s kojim se ide na izbore glasi: Za bolje, ljepe i ie. to to znai? Bolja povezanost sela sa gradom, izgradnjom boljih cesta, uvoenje rasvjete u naseljena mjesta i pojedine gradske ulice, bolje funkcioniranje opinske administracije, te bolja i pravinija raspodjela proraunskih sredstava, uz bolju informiranost graana o radu opinskih zakonodavnih i izvrnih i sudbenih struktura vlasti. Bolji odnos opine sa kantonalnim, federalnim i dravnim strukturama vlasti, bolje javne usluge, kao i uvjeti kolovanja i studiranja.

Zasluujemo i treba nam, ii okoli, ii zrak, ia i zdravija pitka voda, ia korita rijeka, ie i ljepe ulice, pijace, parkovi i druge javne povrine. Da bi se to postiglo nuno je pravilno usmjeravanje financijskih tokova i transparentna potronja proraunskih sredstava. Veoma je bitno izvriti restrukturiranje poduzea Ekogradnja, koje broji trinaest radnika i ima godinji prihod od preko etiri milijuna maraka, a stanje ekologije u Kaknju je katastrofalno. Razvoj turizma, jaanje turistikog ureda i turistike zajednice, razvijanje zimskog turizma na Ponijerima, kao i vjerskog i kulturnog na prostoru Kr. Sutjeske i Bobovca su potencijali koji su doslovce neiskoriteni. Poticaj opstanku sela je nikakav, nema projekta samozapoljavanja za demobilizirane pripadnike Vojske Federacije BiH, kao ni povratnika. Pomo acima i studentima kroz iznalaenje mogunosti sezonskih poslova, posebice za studente je nedovoljna i sve je to to je nuno poboljati. Moj cilj je za naredne etiri godine stvoriti ozraje u kojem e svaki graanin osjetiti napredak u svakodnevnom ivotu. I stanovnici u najudaljenijem selu od opinske zgrade, kao i oni koji stanuju neposredno pored nje imaju svoje potrebe, iako su razliite one se mogu prepoznati. HDZ je glavna stranka Hrvata BiH, kako ste zadovoljni njenim radom? HDZ je uistinu daleko najjaa stranka u BIH sa hrvatskim predznakom, to je ope poznato i kako vi kaete glavna stranka. Prije svega moram napomenuti kako je kroz HDZ naalost proao veliki broj karijerista, koji su ostavili traga kroz svoje djelovanje u stranci. Naputali HDZ, formirali nove

stranke, a ima ih dobar dio koji se ponovno vraaju u HDZ i nude svoje usluge HDZ-u. HDZ je prebrodio brojna iskuenja i opstao je unato svemu, i mogu sa zadovoljstvom konstatirati kako je HDZ jedna moderna i profilirana stranka. Ja sam zadovoljan radom stranke na razini Bosne i Hercegovine jer HDZ BiH vodi stabilnu i dobru politiku, a ja se nadam da e tako biti i u narednom periodu. Kada je u pitanju OO HDZ Kakanj, iako se vodi znaajan broj aktivnosti mislim da bi se moglo raditi jo bolje. U tom smislu mislim da bi Mlade HDZ-a i openito mladi ljudi trebali preuzeti glavnu rije u stranci, te da OO HDZ treba pomladiti, a mladi ljudi zauzeti svoje mjesto u politikom i stranakom ivotu. Jeste li vi rjeenje problema Hrvata opine Kakanj, imate li klju za njihove probleme? Problem Hrvata u Kaknju je slian problemima i drugih Hrvata u BiH, s tim to su ti problemi negdje izraeniji vie, dok su negdje manje izraeni u odnosu na probleme Hrvata u Kaknju.

10



11

to opet ovisi o tomu koliko su Hrvati gdje brojniji u odnosu na druga dva naroda. Osim Hrvata, veliki dio zajednikih problema imaju i Srbi, a i brojan dio bonjake populacije, takoer ima slinih problema. Problema ima od ekonomskih, socijalnih, nacionalnih i tako dalje da ih ne nabrajamo. Za rjeenje problema jednog naroda, ako hoete konkretno Hrvata u Kaknju, nije dovoljan jedan ovjek, ma kako se on zvao ili na koju se dunost kandidirao ili bio izabran, jer tih problema uistinu ima. Ja sam siguran u jedno, mojim izborom za naelnika opine poloaj Hrvata u Kaknju bi se mogao znaajno popraviti, i ne samo Hrvata, nego i svih drugih graana. Rjeenje problema ili klju kako vi kaete postoji za svaki problem, ako ima dobre volje, elje, istrajne snage i pameti da se problem pravilno detektira i rijei. esto puta to ne ovisi o pojedincu, tako da je tu pojedinac sam nemoan. Za to je potrebito angairanje svakog pojedinca, a ne samo mene. Koga smatrate glavnim konkurentnom za naelnika? Ne bih nikoga posebice izdvojio, jer ne elim slati poruke na takav nain.

U sluaju da vas narod ne izabere koji bi od kandidata po vama bio najbolja zamjena? Mislim da sam vam na ovo pitanje odgovorio u prethodnom pitanju, ali mogu dodati to da bilo koji od ova tri kandidata bude izabran, bit e izabran voljom veine graana. I vjerojatno e to biti najbolje rjeenje. Vaa poruka itateljima tj. glasaima? Kada su u pitanju izbori, u ime HDZ Kaknja i u osobno ime Vaim itateljima elim poruiti sljedee, mi se drugim strankama ne elimo baviti, ne elimo omalovaavati i umanjivati ono to su druge stranke uradile za Hrvate u Kaknju, niti ih prozivati za to to neto nisu uradile. Ali elimo podsjetiti samo na ono to smo mi obeali i uradili, kao i ono to nismo obeali, ali smo ipak uradili za dobrobit svih nas. U ovoj kampanji vie smo konkretnog uradili nego to smo priali i obeavali, jer cijenimo da djela najbolje govore. Ovim putem izraavam aljenje to dio glasaa nee biti u mogunosti ostvariti birako pravo zbog nemara i propusta pojedinaca. Sve itatelje pozivam da izau

Predstavljamona izbore i podre one stranke i kandidate za koje smatraju da e najbolje zastupati njihove interese. Takoer pozivam sve itatelje da redovito kupuju i itaju Kraljeva Sutjeska on line, da oni koji su u prilici pomognu s nama zajedno da se ovaj medij afirmira i da opstane.

S nama BOLJE je mogue pruite nam ANSU, da to i dokaemo.OPINSKO VIJEE KAKANJOsnovno za TO e se kandidati NHI zalagati kroz rad Opinskog vijea Kakanj: - jednakost opina u cijeloj BiH, kao i poboljanje stanja u opini, - jaanje pozicije opine jaanje lokalne samouprave, - sa drugima iznalaziti mogunost breg gospodarskog napretka opine, - stvaranje uvjeta za zapoljavanje mladih, - preispitati sadanje nazive ulica i kola u opini Kakanj, sa osobitim zalaganjem da put atii Kraljeva Sutjeska dobije ime Put Bosanskih kraljeva, a da jedna kola u opini Kakanj dobije ime Kraljica Katarina, - odriv povratak prognanih osoba, - boriti se da grad Kakanj dobije izgled osmiljene urbane sredine, - da Kraljeva Sutjeska i Bobovac postanu povijesno - vjerska turistika destinacija - obnovu unitenih naselja i infrastrukture, - kultivitirati zaputena zemljita i upropatena eksploatacijom uglja, - bolje zdravstvene usluge u naem gradu, - iste ulice i redovito odvoenje i deponiranje smea, - uredno vodosnabdijevanje graanstva, - obrazovanje - besplatni udbenici za uenike osnovnih kola, - ravnopravna podjela rukovodnih mjesta u organima uprave i javnim ustanovama i poduzeima, - dati puni doprinos u zakonitosti rada Opinskog vijea Kakanj. Sve navedeno smatramo rjeivim lokalnim problemima, a elimo ih rjeavati na ope zadovoljstvo graana.

NOVA HRVATSKA INICIJATIVA

PORUKA G LA S A I M APotovani, Poznato Vam je da dolazi vrijeme izbora u naoj Opini, a oni mogu biti od presudnog znaenja za sve nas za nau sadanjost i budunost. Svjedoci ste, a injenice govore da, sadanje vlasti, nemaju nikakvu viziju, jo manje, strategiju, planove i programe za izlazak iz postojeeg stanja. U ovih 14 godina, Hrvati Opine Kakanj, ne samo da su izgubili svaki znaaj, veliki broj ih se raziao irom svijeta i sada ih ima mnogo vie vani nego na podruju opine Kakanj, u kojoj su stoljeima ivjeli. Izgubili su svoje domove, imanja, radna mjesta, a sve zbog politike onih koji su ih predstavljali. U organima uprave u opini Kakanj nema niti jednog Hrvata na rukovodnim mjestima, u podrunim kolama pogotovu, a to je opet zasluga onih koji zastupaju Hrvatski narod. Nazivi kola i ulica su pria za sebe, a to je sve promaklo zastupnicima koji su do sada predstavljali Hrvate u Opinskom vijeu. Hrvatski narode Opine Kakanj, vrijeme je da progledate i zbacite sa vlasti one koji su vas cijelo ovo vrijeme lagali, varali i gledali samo sebe, vrijeme je da povuete radikalni potez i odluite se za promjene, a to moemo mi iz NHI, jasno sa drugim demokratskim strankama i partijama. Mi Vam neemo obeati kule u oblacima (kako su Vam drugi radili), ali budite uvjereni da moemo i hoemo boriti se za hrvatska prava, za bolje sutra svih naroda i graana, za vladavinu rada i zakona, za otvaranje

IVO UNJI Roen: 19. 01.1950. god. u Gori Zanimanje: Profesor povijesti Zaposlen u Srednjoj strunoj koli u Kaknju Ana Dojinov Roena: 20. 03.1958. god. u Slapnici Zanimanje: Dipl. ing. arhitekture Zaposlena u TE KAKANJ Kakanj, kao rukovodilac Odjeljenja za graevinarstvo Ivica Milievi Roen: 07.11.1947. god. u Kaknju Zanimanje: Knjiniar Zaposlen u JU GRADSKA BIBLIOTEKA Kakanj Zdenka Rai Roena: 10. 07.1968. god. u Kaknju Zanimanje: Strojarski tehniat Nezaposlena Josip Milo Roen: 24 .09.1964. god. u Kaknju Zanimanje: Rudarski tehniar Zaposlen u RMU KAKANJ Kakanj Ivo Andri Roen: 24. 09.1965. god. u Gori Zanimanje: Mehaniar tekstilnih strojeva Zaposlen u Udruenju ZELENI VAL Kakanj

Razgovarao: Draen Filipovi Fotografija: D. F. / www.hdz.ba

Josip Branovi Tel: 032 779 091 Mob: 061 433 470 E-mail: [email protected] Web site: www.kraljeva-sutjeska.com/turistinfo

TURISTiNFO

posjetite na e stolno mje sto

novih radnih mjesta. Borit emo se za ostvarivanje svojih prava, ali nikako na utrb drugih, dakle trait emo i zalagati se za punu ravnopravnost na lokalnoj opinskoj razini. Naa politika je suivot, ravnopravnost svih, svoj na cijelom prostoru BiH. Upravo zbog toga, dragi Hrvati graani opine Kakanj, izaite na izbore i dajte svoj glas kandidatima NHI, jer oni vas nikada nee lagati, varati, a pogotovo izdati kao to su to drugi uradili. Tekst i fotografija: NHI Kakanj

12



13

Naa batinaPie: Vjekoslava Tomi

OBIAJI I OBRADA ZEMLJERuke bi se drale na leima. Rijetki su to mogli uiniti i o njima se prialo. etva je bila posao, ali je bila i pomalo blagdan. Moja mama je spominjala da se u njeno vrijeme (negdje pedesetih godina prolog stoljea) u etelice oblailo lijepo i ak su se okruge povezivale na vr glave kao kad se ilo k misi. To nije bio sluaj s drugim mobama. Ako bi se poelo prije mraka, onda bi djevojke pourile kui da se okupaju prije veere. Sjeam se kakva bi to bila cika i smijeh kad bi njih desetak ulo u nau rijeku tu kod Studenca. Skinule bi okruge s glava, jeerme, pregae i odvezale nogavice. Tako bi ulazile u vodu. Njihove koulje od gustog beza bi se napuhale i svaka je izgledala kao da ima balon na leima. Moglo se i zaplivati jer je tada Trstionica bila dublja, a nije bila ni zagaena kao danas. Veera se sluila kao i za ostale mobe, samo neto bogatija. Uz obavezan grah ili mahune, sluio se gula, peeno kokoije meso s riom i pita uglavnom blagdanski objed. Na kraju veere se sluila maslanica. To je pita koja se pravila tako to bi se razvijeni listovi tijesta slagali i posipali eerom (i orasima ako ih ima) i bogato zalijevali rastopljenom svinjskom mau. Koliko li je to bilo kalorija? Meutim u to vrijeme su takve poslastice bile rijetke (etva, svatovi, babine) i nikad ih nije bilo u izobilju, pa sigurno nisu bile opasnost za zdravlje kao to bi nam danas rekli. Poslije veere mlade je izlazila na selo i duboko u no se ula tambura i pjesma, ponekad i ovakva: Sunce zae, a ja mu ne reko da pozdravi ko mi daleko. Naravno da se uz kolo i pjesmu aikovalo, aikovalo...

etelice jo jedna moba koje se s radou sjeam. Moda je bila posebna jer je vezana za ubiranje plodova i to ne bilo kakvih ve ubiranje ita kruha naeg svagdanjeg. Kad bih u neko toplo srpanjsko jutro ugledala u naem dvoritu snopove usjeenih rakita (vrbove ibe), koje je moj djed ranom zorom usjekao negdje pored Bosne, znala sam da se spremaju etelice. Za ovaj posao je bilo potrebno vie ljudi pa su nerijetko djevojke odlazile na etvu i u druga sela. ito se elo srpom i to su radile djevojke i mlae ene, a onda su se rukoveti ita odlagali na zemlju. Drugi su kupili rukoveti i paljivo ih nalagali na rakite. Najsnaniji su vezali ito u snopove. Taj posao su radili uvijek mukarci, rijetko neka snanija djevojka. Nije svatko znao dobro svezati snop. Taj posao se i skuplje plaao kao dvije etelice. Kad bi se poela jedna njiva, snoplje se skupljalo i slagalo u tzv. granice, a ako je bila njiva vea slagalo se oko stoine i mjerilo koliko kolaca ita ima ta njiva.

etelice

NAJSTARIJE ORGULJEPripremila: Nikolina Pavlovi

Tu je ito ekalo vridbu. U etvi se uvijek pjevalo. Postojale su i posebne etelake pjesme. Evo jedne:

etvu ela moba Ivanova, etvu ela vazdan pripjevala. Sam ne pjeva ljuba Ivanova. Kad je bilo oko pola dana zapjevala ljuba Ivanova: Mili Boe, danas duga dana, duga dana u zla gospodara. Vazdan eli a nita ne jeli. Ne da stati, ne da pogledati, ne da sjesti, ne da krua jesti.

Iz nae povijesne krinjeU crkvi sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci se nalaze najstarije sauvane orgulje u Bosni i Hercegovini. Smjetene su na desnoj strani crkve kod oltara sv. Ante Padovanskog. To su male orgulje pozitiv, mehanikog sistema sa etiri registra i 216 svirala. Izradila ih je tvrtka Orsag andor i sinovi u Budimpeti 1865. godine. Za crkvu (staru) u Kraljevoj Sutjesci naruio ih je fra Bla Josi (1820.1868.) u Drutvu sv. Ladislava u Budimpeti za 400 forinti. Tih 400 forinti zapravo je poklonilo samo drutvo. Torkvat Brli se pobrinuo da ih dopreme eljeznicom do Broda, a potom su ih raznim zapregama i na konjskim samarima prenijeli do crkve sv. Ivana Krstitelja. Orgulje su prispjele u Kraljevu Sutjesku u lipnju 1866. godine ali oteene. Josi se pobrinuo da se orgulje poprave i stave u staru sutjeku crkvu. Dana 8. rujna 1866. po prvi put zasvirale su orgulje u sutjekom kraju pod sveanom misom,

Tu bi se vidjela i snaga i umjenost etelica pa bi se znala zagledati i budua nevjesta. Evo jednog primjera odmjeravanja snage: tek svezani snop penice trebalo je zubima uhvatiti, podii sa zemlje i prebaciti preko glave.

koju je predvodio sam fra Bla Josi, u ono vrijeme provincijal i apostolski administrator za Bosnu. Svetu misu je prikazao za napredak drutva koje je darovalo orgulje. Prvi svira na orguljama je bio fra Mato Marini, organista. Kada je sagraena ova sadanja crkva, ubrzo su nabavljene vee modernije orgulje koje su smjetene na pjevaki kor. Tada su ove male orgulje, kao pomono glazbalo, stavljene u samostanski kor za oficij. Godine 1952. bile su prenesene u novicijatsku kapelicu, a 1960. su izloene u crkvi kao muzejski eksponat. Odlukom komisije za ouvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, Franjevaki samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja proglaeni su nacionalnim blagom BiH. Ovom odlukom pod zatitu drave ulazi i sva pokretna imovina za koju se smatra da je vrijedna ouvanja: samostanska zbirka i crkvene orgulje koje su najstarije sauvane orgulje u Bosni i Hercegovini.

Blago muzeja i knjinice samostana u Kraljevoj Sutjesci.Posjete svakim radnim danom od 9, do 12. i popodne od 13. do 18. sati. Cijena ulaznice: 3 KM, za skupine od 20 osoba1KM. Molimo najavite svoju posjetu barem dan prije. Kontakt: 032 779 015

14



15

PREMA SJEANJIMA IVE RADIA NA DJETINJSTVO U KRALJEVOJ SUTJESCI U VREMENU OD 1937. DO 1945. ZABILJEIO I PRIPREMIO

Kujundija Malevi

Duani, kovanice, gostionice i kavane na Pijesku pred Drugi svjetski ratbijelo i crno koje je bilo dosta gusto i kvalitetno. Prialo se da kada bi ga nasuo u maramicu ne bi kroz istu prole dvije do tri kapi. Pored ovoga prodavali su pivo u staklenim flaama koje su dolazile u drvenim sanducima a svaka je bila obloena pletenom slamom. Ovakva piva je bila pet puta skuplja od ostalih pia. Pored ovoga piva je dolazila u drvenim hrastovim bavama iz Sarajeva. Toila se u kriglu po pola litre, a piva su imala dvije vrste: bijelo i crno.

U podnoju samih zidina srednjovjekovnog dvora Kraljeve Sutjeske, na starom putu prema selu Teevu nalazila se kua Joze Malevia koji je prema zanimanju bio zlatar. U prizemlju kue imao je zlatarsku radnju sa epenkom, gdje je vrio izradu srebrenog i zlatnog nakita. Posebno se isticao u kovanju srebrenih lanaca koji se nose oko vrata, depnih satova, koji su se nosili na prslucima; krieva, belenzuka (narukvica) za ukraavanje zglobova ruku. Za izradu srebrenog nakita koristio se srebreni novac AustroUgarske monarhije i drugih zemalja. Pored ovoga vrio je i preradu zlata te pravio razni nakit. Obzirom da je bio dobar poznavalac svog zanata, pria se da su mu iz Dubrovnika dolazili pojedini zlatari koji su donosili odreene zlatne predmete na popravak i izradu novih. Pretpostavlja se da je u Franjevakom samostanu u Kraljevoj Sutjesci obavljao odreene usluge oko popravka bogotovnih predmeta. Bio je zadnji sutjeki zlatar (kujundija) a u Kraljevu Sutjesku je doao iz Kreeva osamdesetih godina 19. stoljea. Umro je krajem 1914. godine a njegove potomke i dan danas nazivaju kujundijinima.

ain zvani Mile da bi doskoio muterijama koji su izbjegavali plaanje kovakih proizvoda, na zidu unutar kovanice na kartonu ispisao kredom natpis: DANAS ZA PARE SUTRA ZA VERESIJU. U kasnijem radu pomagali su mu sinovi Ivo i Marko koji su mirovinu zaradili na Rudniku dok je najmlai sin Anto po ocu od milja zvan Milce nastavio kovaku tradiciju sve do oeve smrti. Poslije je u kovanici radio sam te je uslijed naruenog zdravlja napustio kovaki posao 1975. godine. Bio je posljednji kova, a kovanica, preputena nebrizi i zubu vremena je propala i prodata.

U to je vrijeme imao suvremenu builicu za eljezo s prijenosom. Vrio je kompliciranije kovake zahvate i bio poznat za okaliti alatku i bruenju alata za svakodnevnu upotrebu. Sam sebi je napravio vlastitu ezu (koije) za konjsku vuu te po potrebi s istom iao na eljezniku postaju u atie, Kakanj ili Visoko, te pruao prijevoznike usluge putnicima. Posjedovao je zemljinu parcelu zvane Krevine iza Paljika ispod sela ondrai.

BUKVA VELIKA BUTKA. U njihovoj kui u prizemlju bila je kavana koju je drala Bonina ena Jelka r. Matoevi koju su svi zvali Mirka jer je bila iz sela Mir kod Varea. U ovom objektu se pekla kava, koja se prila a zatim u kamenom badnju se drobila metalnom motkom zvana uskija. Nije dugo radila. Inae, brau Radi su jo nazivali i Talijanovii po nekom njihovom pretku koji je bio Talijan.

marljivi i vrijedni ljudi, priueni mesari, trojili su svinje, bavili se zemljoradnjom, voarstvom, bili su vrsni pelari. Pored ovoga objekta u prizemlju kue brat Franjo je imao kavanu koju je drao sa svojom suprugom Jelkom zvanom Sprekika jer je bila iz varekog naselja Sprekii. Navedeni objekt je radio i poslije drugog svjetskog rata do 60-tih godina 20. stoljea.

Trg Pijesak mjesto tjednog pazaraSvi opisani objekti su zaokruivali lokalitet zvan Pijesak, poznati Trg iz vremena bosanskih vladara. Ovdje se odravao pazarni dan, koji se spominje i u vrijeme turske okupacije 1469. godine: U nahiji Bobovac nalazi se mjesto Sutjeska s manastirom i pazarom. U vremenu izmeu dva svjetska rata pazarni dan se odravao etvrtkom i nedjeljom. Posebno etvrtkom je bilo vie svijeta pa je po kazivanju starijih ljudi znalo se prodati po vagon ita. Iskljuivo su se nudili poljoprivredni proizvodi, kovaki, koarski, stolarski proizvodi, prodaja sitne i krupne stoke. Veinom su na pijaci bili ljudi sa svih okolnih sela oko Kraljeve Sutjeske, s podruja Varea te Visokog. Najvei pazarni dan je bio jednom u godini, a to je bilo za Ivandan kada bi na ovaj pazar znalo doi po dvije do tri tisue posjetitelja svih uzrasta. Posebno je interesantno napomenuti da su se skoro svi vaniji kulturni i politiki dogaaji deavali upravo na ovom lokalitetu Pijesak. Pored navedenog na Pijesku je bio i telal koji je uz upotrebu bubnja privlaio na pozornost ljude i tom prilikom su se itale koje kakve uredbe od tadanjih nadlenih vlasti. Posljednji telal u Kraljevoj Sutjesci na Pijesku bio je g. Vuk Tahir iz Kraljeve Sutjeske koji je ovaj posao obavljao sve do 1958. godine. Navedeni pazar se do skora odravao na Pijesku. Umjesto etvrtkom bio je petkom, a zatim po koji trgovac prodaje samo nedjeljom.

Mikeljev viganjS lijeve strane od Miletova vignja nalazila se kua g. Stjepana Mikeljevia zvanog Kovai. U prizemlju kue prvo je bila gostionica sa bilijarom, a u kui je imao i radio aparat to je za ono vrijeme bila prava rijetkost. Poslije je uz kuu napravio viganj sa dva mijeha i dva nakovnja za dva kovaa.

Talijanovia mlin i kavana Kod MirkeS desne strane ispod kue Stjepana Mikeljevia nalazila se kua brae Radia: Jozo, Bono i Ivan. Jozo je bio zemljoradnik, Bono je bio zemljoradnik, ugostitelj i mlinar. Mlin je imao na Ilidi nie Sutjeske ija je konstantna temperatura vode oko 19 stupnjeva. Svakog 24. 12. u godini Bono se kupao za Badnjak u Ilidi to je u to vrijeme bila prava atrakcija. Poslije bi iao u svoj mlin gdje bi u jednoj sobici loio vatru i grijao se. Posljednji od brae, Ivan bio je najkolovaniji. Zavrio je tri razreda Isusovake kole, a bio je nadlugar u Srednjem kod Olova. Dok je radio njegova poznata uzreica je bila: MALA BUKVA MALA BUTKA VELIKA

Trgovevia peenjarnicaIspod kue Ante ain Pavlia zvanog Tunjica, nalazila se kua brae Franje, Stjepana zvanog Stjepo i Mije zvanog Mijat Trgovevi koji su bili poznati i po drugom prezimenu Gluvi. Oni su ispred kue imali pekaru u jednoj manjoj kuici sa epenkom, u kojoj se nalazila pe za peenje iskljuivo svinjskog mesa u tepsijama i kruha. Meso se prodavalo u tanjuriima, komad mesa sa dvije nite kruha, veinom muterijama za vrijeme odravanja pazara etvrtkom i nedjeljom. Pored navedenog objekta braa su imala ezu na konjsku vuu te taksirali ili je koristili za svoje potrebe jer su bili vlasnici brojne zemlje. Sva trojica brae bili su vrlo

Kova MileIspod radnje Joze Malevia, kujundije, s desne strane nalazio se viganj s kovanicom gospodina Mije aina zvanog Mile. U kovanici se nalazio jedan koni mijeh i Mile je sam sebi izraivao sav potreban alat za buenje raonika, ekie za nakovanj i dr. Bio je nadaleko poznat kova u kovanju sjekira, tesli, za stolare, raznih vrsta poljoprivrednih alatki u svakodnevnoj upotrebi. Interesantno je napomenuti da je kova gospodin Mijo

Na pivo kod TunjiceIspod kue Radia nalazila se kua g. Ante aina Pavlia zvanog Tunjica. U prizemlju kue nalazila se gostiona u kojoj mu je pomagao sin Franjo koga su zvali Tunjicin te iga. Navedeni su prodavali rakiju koju su sami pekli od ljiva, vino

Mijo ain

16



17

O povratkuGdje e prespavati Mijo Pavlovi?Mijo Pavlovi vratio se ove godine iz vicarske na zgarite svoje poruene kue u Pavloviima. Otada traje njegov hod po mukama. Nema nikoga tko bi mu pomogao niti je itko bio zainteresiran da mu osigura krov nad glavom. Izgovori kako se kue Hrvata obnavljaju a oni se ne ele vraati, oito vie ne stoje, ako su ikad i stojali. Mijo naime nije ni u Drvaru, ni u Hercegovini niti negdje u Lici. Evo ga kako sjedi pred svojom razvaljenom kuom u Pavloviima i pozira za na asopis. Prekinuli smo ga dok po dvoritu sabire otavu. Oito ove izgovore koriste vlasti ali kada je potrebno djelovati nai e se milijunijedan razlog da se ovjeku ne pomogne. alju ga samo od vrata do vrata i prebacuju odgovornost jedni na druge. Gospodo draga, trebali biste znati koji je va posao ili ustupite mjesto ambicioznim, sposobnim i estitim slubenicima? S portala KS online Glavni ako ne i jedini problem mladih kako nae upe tako i mladih u naoj dravi jest posao i samo posao. Ako pogledamo u bliu prolost do prije poetka nesretnog rata veina naih upljana je bila zaposlena u jednom od tri kakanjska giganta: TE Kakanj, RMU i Cementari Kakanj. Poslije zavretka rata i naa zemlja se nala u ekonomskoj krizi kao i veina zemalja bive Jugoslavije. Ta ekonomska kriza pogodila je ako ne sve nas onda veinu. Prije svega ono malo povratnika i mali broj upljana koji su o(p)stali istiu da je poseban problem posao. Ako bolje pogledamo postojeu situaciju nae upe, veina upljana su umirovljenici s (pre) malim mirovinama, veoma mali broj uposlenih radi kako kau da bi sastavili kraj s krajem, a mladih je sve manje Mladi iz Aljinia te iz okolnih sela podrani elnicima Hrvatske demokratske zajednice nae opine krenuli su u nesvakidanji rad. Naime Dom u Aljiniima je veini poznat kao mjesto okupljanja mladih.

Glas mladih

i manje. Svakim danom mladi nae upe idu odavde po onoj narodnoj trbuhom za kruhom. Veina njih odlazi u Hrvatsku da bi nala posao, a neki i u zemlje Europske unije jer tamo je kau lake i jednostavnije nai neki pristojan posao. Veina njih radi u hrvatskim brodogradilitima, izgradnji autocesta ili graevini. Visoko obrazovana mlade takoer teko nalazi posao tako da i oni trae svoju sreu negdje drugdje. O povratku mladih ne moe se ni razmiljati jer ovdje jo uvijek ne mogu ostvariti svoje ivotne

KAKO SE MLADI SNALAZE ZA POSAO?ciljeve i planove. Uzimajui u obzir sve potekoe ivljenja na ovom podruju, ne preostaje nam nita drugo nego se nadati boljoj budunosti, koju moda neki ve i naziru. Tko zna moda nam nova godina sa znakom 05-ice donosi mnogo dobra. Izmeu ostalog moda i listu zaposlenja u razliitim ekonomskim sferama, ukljuujui i tri kakanjska giganta koja su nama tako blizu a tako daleko. D. T. / A. P. Svemu tome veliki doprinos su dali Slaven Katii (kandidat za naelnika) te predsjednik Federacija Niko Lozani. Projekt teak 60 tisua maraka namjerava se dovriti do kraja rujna. Otpoeli su zemljani radovi a nakon njih slijede priprema terena, postavljanje tampona te ureivanje okoline. Sve ovo ne bi bilo mogue da nije bilo aktivnih mladih ljudi koji su spremni rtvovati svoje vrijeme i znoj da izgrade bolju budunost za sve nas. Njihov nas entuzijazam treba podsjetiti da nita nije nemogue uz dobru volju, rad i otvoreno srce. A oni kau ovo je tek poetak; za ono to e slijediti potrebna e nam biti i vaa pomo. Ako uspijemo odrati mlade u ovom kraju ne moramo se brinuti za njenu budunost. Poduprite akciju sportsko-rekreativnog centra u Aljiniima i podrimo ostanak mladih. iro raun kod Raiffesien bank u Kaknju 1610650001730022 D. F.rujan 2004. - kraljeva sutjeska online

Sreom, ipak se neto gradi!

Napokon, igralite na Aljiniima

Tu se znaju organizirati razne proslave i zabave za mlade a isto tako i portske aktivnosti. Sada se krenulo s neim novim. Poeo se graditi sportski centar a pored njega i veliki parking prostor.

18


19

ivotna sredina

Epidemija vreba AljinianeVe due vremena u selu Aljinii odmah pokraj rijeke ili to je jo gore odmah uz kue mjetana rasuta je gomila smea. Smee ko smee ima ga posvud rekli bi. U ove prole sparne dane to isto smee koje nije ni u kontejnerima pravi je izvor zaraze poevi od same rijeke a da ne govorimo o zdravlju okolnih mjetana osobito znatieljne djece. To je odlina predizborna kampanja ili jo bolje na savjest hvalisavim opinarima te odlina reklama komunalnom poduzea koji se bori da dobije nove platie a svoje kontejnere ne mogu na vrijeme poistiti. O svemu su blagovremeno izvjeene nadlene vlasti, a poruka za njihov rad je: Pas laje a karavana prolazi! Opinska vlast i njene slube su gluhe ve tri tjedna na brojne apele da se ukloni ovo ruglo od smea u naselju Aljinii S ovako inertnim i nezainteresiranim slubama opine Kakanj, most izmeu Aljinia i Seoca, odnosno sav taj prostor, neka niija zemlja koju nitko ne uiva, uskoro e postati novi divlji deponij za odlaganje svakovrsnog smea. Smee se nekontrolirano gomila, kamioni navozei graevinski otpad stvaraju nove gomile, opinsko poduzee udnog naziva istoa zaboravlja svoje kontejnere - jedne odvui druge dovui... Narod kae dabe oravu namigivati. Zakljuak: Opina, odnosno njene slube: A) NE ZNAJU kako rijeiti problem, B) NE ELE ga rijeiti. Ne zna se to je gore. Dotada, jedno ruglo stoji i prkosi tisuama stanovnika i prolaznika. Do kada? Ovako je bilo 1. rujna 2004. (gornje dvije slike). Nita bolja situacija nije bila ni u Sutjesci a osobito je bilo guve na putu prema kraljevskom gradu Bobovcu. (slika desno) KS online

Info boxZahvala i poticaj Zahvaljujemo gosp. Roku Markoviu za sponzoriranje naeg portala. Njegova donacija sa zahvalnou je 1. kolovoza primljena u naoj redakciji i izravno je potpomogla njen rad. Potiemo i ostale koji nas podupiru da se ukljue u financiranje rada portala i asopisa. Svima unaprijed zahvaljujemo.

Ukljuite se u svoj medij!

Novi devizni raunNa novi devizni raun na koji iz inozemstva moete uplaivati svoj doprinos odranju ovog medija: 0000-013854 BLZ 20506, Sparkasse, fra Antun Perkovi, Franziskaner Platz 1, A-6330 Kufstein. Naznaka je: Kraljeva Sutjeska on line

Kontaktirajte uredntvo! [email protected] Mob: 061 467 351

CIJENE REKLAMIRANJA USLUGA I PROIZVODA

MJESTO REKLAME U LISTU Stranja stranica u boji Unutranjost korica u sivim tonovima Unutar sadraja u sivim tonovima

polovica cijela

polovica cijela

polovica etvrt

JTE IRA AM EI L EK UG R USL E OJE VOD SV OIZ PRcijela 50 300 600 25 40 150 240 120 300 480 240 20 30 180 360 20 120 60 240 120 10

MJESENA CIJENA

POLUGODINJA CIJENA

GODINJA CIJENA

REKLAMNI BANER Ukljuen u cijenu Ukljuen u cijenu Ukljuen u cijenu Ukljuen u cijenu Ukljuen u cijenu Ukljuen u cijenu Ukljuen u cijenu

20



21

Vai dojmovipisma

penziju. Oni ionako nemaju

Sjeanja naviru

Piite nam vae komentare,sugestije i primjedbe o naem portalu i asopisu!nismo uli ovih dana. Dakle, ostalo nam je jedino da svoju djecu poaljemo tamo gdje su odgovorni zacrtali. Tako je to: oni sada imaju puno preeg posla, u toku su predizborne aktivnosti nema se vremena, sad se oni rasipaju obeanjima o ljepoj budunosti. Mi naime mislimo ako je kola mogla funkcionirati prole kolske godine s istim brojem aka i istim zakonom, zato to ne bi moglo i ove godine? Ne moe zato to vlada i ministarstvo ne provode reforme u svojim kancelarijama i u udobnim foteljama nego na naoj djeci. Utedite, gospodo, tako da smanjite putovanja, dnevnice, kone namjetaje i slino. Stanite u kraj korupciji i milijunskim pronevjerama o kojim sluamo svakodnevno i za koje nitko ne odgovara! Djecu ostavite na miru i omoguite im bolje a ne loije kolovanje Pitam se samo gdje tu zdrava pamet? Premjeta se jedno odjeljenje od 11 uenika u odjeljenje od 39-40 uenika! Je li to racionalizacija? Reforma? Jeste ali tako da to bude na tetu nae djece pa im je svejedno koliko e putovati, kako i kakav e zrak udisati u uionici od 40-ero djece. Svejedno je jednom ministru ili njegovom pomoniku koji su jadni inovnici tu negdje pred djecu u koli pa im je svejedno kakvi e se sve eksperimenti raditi s nama naom djecom. Naa djeca nisu brojevi! To su djeca eljna znanja, ljubavi i panje! Kakav je to super ekspert nastavnik koji se moe snai u razredu od 40 uenika? to, trebaju li se nae kole 2004. spustiti na partizanske teajeve opismenjavanja po umama i gorama 1943? Gospodo, dosta je eksperimenata, izaite malo iz svojih udobnih fotelja na teren vidite to vi to zatvarate i to dobijete kad to uradite. Zatvarate jednu krasnu obnovljenu kolu da bi drugu nakrcali do grla pa neka se snalazi kako tko zna i umije. Jeste li se ikad upitali kako e roditelji koji su mahom nezaposleni platiti sada poveane trokove kole za svoju djecu? Ne, o takvim problemima vi i ne razmiljate. Vama su bitni samo nai glasovi pred izbore a sve drugo vrijeme vai vaa fraza kako Mi nemamo pravo izbora. Dosta je nama vaih obeanja, siti smo demokracije koje nema, vidjeli smo kako ono izgleda na terenu: Vei konja gdje ti aga kae. Pitam se samo do kada? Marica ipi Kraljeva Sutjeska

NOVA HRVATSKA INICIJATIVAOPINSKO VIJEE KAKANJNOVA HRVATSKA INICIJATIVA Ivo unji Ana Dojinov Ivica Milievi Zdenka Rai Josip Milo Ivo Andri

S nama BOLJE je mogue! Pruite nam ANSU, da to i dokaemo.

Sa zanimanjem sam proitao kratke prie i sjetio se sretnog djetinjstva provedenog u rodnom kraju. Lijepo je to kada se ovjek prisjeti naih obiaja i tradicija. Imate moju potpunu podrku da i dalje nastavite sa aktivnim radom i doprinesete tome, da se naa batina, tradicija i obiaji ne zaborave... Nastavite tako i ubudue da piete i mislim da e te usreiti mnoge nas ovamo na Zapadu. Diamond

O problemu dislokacije uenika od 5. do 8. razreda iz podrune kole Augustina Besa Luis iz Kraljeve Sutjeske u centralnu kolu Omear Muia u Podbjelaviima. Pie: roditelj Marica ipi, Kraljeva Sutjeska

Vei konja gdje aga kae?!Obraajui se svima, vijee roditelja dobilo je more potpora: poevi od ravnatelja kole g. Beirevia do predsjednika Federacije BiH gosp. Lozania. Za sve vrijeme ove borbe jedino nismo imali nikakav kontakt s ministrom za obrazovanje (ne) Sretom Tomaeviem koji je jedini i najvei krivac za takvu odluku. Meutim, osim potpore Mi smo na vaoj strani i mi smo uz vas nita drugo konkretno

22 kraljeva sutjeska online - rujan 2004.

SPONZOR OVOG BROJA KS ONLINE

NA PRVOME MJESTU OVJEK

Documents

SUTJESKI VJESNIK BROJ 2