Stvarno pravo u objektivnom smisluStvarno pravo u objektivnom smislu je sistematizovan skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi izmeu subjekata prava povodom stvari. NI U KOM SLUAJU NIJE ODNOS OVJEKA I STVARI.

Primarni izvor stvarnog prava u fbihZakon o stvarnim pravima (Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine 66/13, 100/13)Brojni drugi zakoniPANJA: Slubena literatura nije kompatibilna sa ZSP-om i drugim pozitivnim propisima u BiH.Prijanji zakon se zvao: Zakon o vlasnikopravnim odnosima (ZOVO)Stvarno pravo u subjektivnom smisluSubjektivna stvarna prava (stvarna prava u subjektivnom smislu) su ona graanska i to ona imovinska prava koja svoje nositelje (titulare) ovlauju da odreene stvari imaju u svojoj neposrednoj vlasti (potpunoj ili ogranienoj), a svim drugim graanskopravnim subjektima zabranjuju da ih u izvravanju te vlasti samovlasno smetaju.Stvarna prava se mogu klasificirati na:stvarna prava na vlastitoj stvari pravo vlasnitvastvarna prava na tuoj stvari (sektorska prava) pravo slunosti, zalono pravo, stvarni teret i pravo graenja,zemljini dug.lan 1. st. 2 ZSP FBiHNaela stvarnog prava:StvarnopravnostApsolutnostZatvoren broj stvarnih prava (numerus clausus)Publicitet

1. StvarnopravnostDa bi moglo postojati neije subjektivno stvarno pravo, nuno je da postoji njegov objekt. Nema stvarnih prava bez objektaObjekti stvarnih prava su stvari. Nakon to je na ili povodom odreene stvari nastalo za nekog subjekta stvarno pravo, o daljnjoj sudbini te stvari ovisit e i daljnja sudbina tog prava. Stvarno pravo e slijediti svoj objekt u prostoru i vrijeme.U historiji prava ponekad se govori o tjelesnim i bestjelesnim stvarima.Zakonski pojam stvarilan 5 Zakona o stvarnim pravima FBiH (Sl. novine FBiH 66/13, 100,13)(1) Stvari u smislu ovog zakona su materijalni dijelovi prirode, koji mogu biti u vlasti fizike ili pravne osobe, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ogranienja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekt prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. (2) Stvari su u smislu ovog zakona i skup stvari i prava koja su zakonom izjednaena sa stvarima.Teorijska definicija stvariStvar je cjelovit, samostalni materijalni dio prirode, koji je prostorno ogranien, potinjen faktikoj moi ljudskih bia te kojoj pravni poredak nije oduzeo ili je oznaio svojstvo stvari. Stvar je materijalni dio prirode u smislu da mora postojati u stvarnosti i da zauzima prostor bez obzira kako malen u stvarnostiStvar mora biti cjelovita. Dijelovi stvari nisu zasebne stvari budui da oni nemaju izolovanu egzistenciju i bez ostatka gube znaajnu vrijednost. Stvar mora biti samostalna u smislu da povodom pravno-tehnikih konsideracija ne predstavlja sastavni element komplementarne stvari ija vrijednost lei u zajednikom skupu pojedinih materijalno individualnih ali komplementarnih stvari.Stvar mora biti potinjena ljudskoj moi u smislu da mora biti podobna kontroli od strane ljudskih bia kao apsolutno svojstvo stvari.Da bi odreeni materijalni dio prirode bio stvar pravni poredak ne smije da je izriito oduzeo tom materijalnom dijelu prirode svojstvo stvari.Neto to nije materijalni dio prirode e biti stvar ukoliko pravni poredak tom faktoru postojanja prui karakteristiku stvari.lan 6. ZSP: Predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava(1) Predmet prava vlasnitva je individualno odreena nepokretna (nekretnina) ili pokretna (pokretnina) stvar,osim onih koje nisu za to podobne ili zakonom nije drugaije odreeno.(2) Nekretnine su estice zemljine povrine,zajedno sa svim onim to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije odreeno.(3) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti sa jednog mjesta na drugo bez promjene njihove supstance (sutine).(4) Stvari koje su po svojoj prirodi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnim stvarima ako pripadaju nekretnini ili ih zakon izjednaava sa nekretninama.(5) Zakonom odreene vrste prava ili netjelesne stvari mogu biti izjednaene sa stvarima i tad se ubrajaju u pokretne stvari, a u nepokretne samo ako su spojene sa vlasnitvom nepokretnih stvari, ili su njihov teret, ili su zakonom proglaene nepokretnim.(6) U sumnji da li je neto pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna stvar.(7) ivotinje nisu stvari ali za njih vrijedi sve to i za stvari, ako nije to drugaije zakonom odreeno.

2. ApsloutnostPravna vlast koju stvarno-pravno ureenje daje subjektima subjektivnih stvarnih prava, za svakoga je mjerodavna djeluje apsolutno tj. erga omnes (contra omnes). Svako subjektivno stvarno pravo je pravo s apsolutnim djelovanjem. Ono ovlauje svojeg nositelja da ima na odreenoj stvari neku neposrednu pravnu vlast koju svatko treba potovati, to znai da se svatko treba suzdravati od svega ime bi bespravno povrijedio pravnu vlast nositelja stvarnog prava.Apsolutno djelovanje je tzv. negativna strana svakog subjektivnog stvarnog prava jer postoji svaija negativna dunost na suzdravanje od povrede toga prava. To je opa negativna dunost svih ostalih osoba prema nositelju nekog subjektivnog stvarnog prava.Kada je rije o ogranienim stvarnim pravima pored ove ope dunosti svih, postoji jo i posebna negativna dunost vlasnika stvari da neto trpi ili da proputa.ZATVOREN BROJ STVARNIH PRAVAPodrazumijeva: a) ogranienje vrsta (tipova) stvarnih prava, b) ogranienje sadraja svake vrste stvarnih prava i c) nedjeljivost sadraja svakog pojedinog stvarnog prava.Ogranienje vrsta stvarnih pravaU pravnom poretku postoje samo one vrste stvarnih prava koje su predviene zakonom zatvoreni broj vrsta stvarnih prava (numerus clausus). Budui da su stvarna prava apsolutna i za svakog mjerodavna, teko je od bilo koga oekivati da potuje tua prava ako ne moe ni znati s kojim bi sve pravima trebao raunati. Zato savremeni pravni poreci ne doputaju pravnim subjektima da kreiraju nove vrste stvarnih prava, nego to rezerviraju iskljuivo za zakonodavca. Naprotiv, obvezna prava mogu subjekti kreirati prema svojoj volji jer su relativna.Numerus claususNumerus clausus broj stvarnih prava odreen je propisom. Numerus clausus ne znai da je broj stvarnih prava jednom zauvijek odreen, ve to da je taj broj u odreenom pravnom sistemu u svakom trenutku odreen propisom.Ogranienje sadraja svake vrste stvarnih pravaZakon odreuje vrste stvarnih prava, te svojim normama propisuje bitan sadraj svake pojedine vrste stvarnih prava te stjecanje, prestanak i zatitu pojedinanih stvarnih prava tih vrsta. To ini imperativnim (striktnim) normama kojima propisuje bitni sadraj stvarnih prava, ali u pogledu nebitnoga ostavlja i neku mogunost da se podrobnije odredi sadraj svakog pojedinog stvarnog prava.Nedjeljivost sadraja svakog pojedinog stvarnog pravaSvako stvarno pravo je nedjeljivo jedinstvo. Nedjeljivost sadraja stvarnih prava ne znai da ta prava ne mogu biti djeljiva. Neka to jesu (npr. pr. vlasnitva i pr. graenja), a druga nisu (npr. pr. slunosti, zalono pravo). Kada se djeljivo stvarno pravo dijeli, ono se nikada ne dijeli po sadraju ve po obimu(npr. suvlasnitvo)PUBLICITET STVARNIH PRAVAStvarna prava su apsolutna, pa je prijeko potrebno da svima bude publicirano da u pogledu odreene stvari postoji neije stvarno pravo, to omoguuje da se potuju ta tua prava. Postojanje stvarnih prava na pokretninama redovito objavljuje posjed svojom vanjskom vidljivou. Zbog toga je stjecanje stvarnih prava na pokretninama ureeno tako da je jedna od pretpostavaka za to stjecanje posjeda dotine pokretnine. Takav publicitet esto nije dovoljan, te se stoga za pojedine vrste pokretnina vode neki javni upisnici (npr. upisnik brodova, zrakoplova). Stvarna prava na takvim pokretninama stjeu se upisom u odgovarajui javni upisnik.Postojanje stvarnih prava na nekretninama objavljuje se putem njihova upisa u zemljinu knjigu. Uknjiba (tj. predbiljeba) stvarnog prava u zemljinoj knjizi jedna od pretpostavka za stjecanje stvarnih prava na nekretninama.

Pojam, vrste i kvalifikovanost posjedaPosjed je pravno relevantna faktika vlast koju neki subjekt prva ima u odnosu na druge subjekte prava povodom oreene stvari.Pojam posjedaPosjed je faktika vlast subjekta prava nad odreenom stvari (objektom prava).Posjed nije pravoPosjed nije odnosPosjed je pravno relevantna injenicaPosjed, kao pojam potie od latinske rijei possessioPosjed je pravno relevantna injenica da je odreena stvar podvrgnuta relativno trajnoj vlasti odreene osobe, koja je privatna vlast, koja je neposredna vlast i koja djeluje apsolutno.

Faktika vlast kao element posjedaRije je o takvoj vlasti koja faktiki postoji, a gdje nije doluno da li takva vlast ima ili nema bilo kakav pravni temelj za posjedovanje. POSJED POSTOJI BEZ OBZIRA DA LI IMA ILI NEMA PRAVNE OSOVNE ZA POSTOJANJE TOG POSJEDA.Naravno da posjeovanje bez valjane pravne osnove nije dozvoljeno ali ak i u tom sluaju ono predstavlja pravno relevantan posjed te osobe. Postoji li gleda stvari neiji posjed ili ne ovisi o tome je li glede te stvari uspostavljeno stanje koje se u odnosnom drutvu vidi, osjea i ocjenjuje kao stanje neije faktine vlasti. To nije subjektivno ubijeenje ili stav ve objektivno postojanje injenice u pravnom poretku.Elementi faktike vlastiVanjska vidljivostRazmjerna trajnostMogunost iskljuenja tuih zahvata u stvarDostupnost stvari posjednikuPosjed je injenica!Posjed nije pravo!ZSP lan 315 st. 1 - Posjednik stvari je osoba koja ima faktiku vlast na stvari.Karakteristike posjedovnog odnosaPosjed moe biti odnos izmeu subjekata pravaPosjed NIJE ODNOS IZMEU SUBJEKTA I STVARI!Posjednik je lice koje ima faktiku vlast nad odreenoj stvariPosjednikom moe biti bilo koje fiziko lice ili pravno lice Za posjed mora postojati pravna sposobnostZa posjed nije potrebna poslovna sposobnostPredmet posjedaPredmet posjeda moe biti iskljuivo objekt prava, a nikad subjekt prava.Moe biti predmetom posjeda ono to moe biti predmetom vlasnitva.Predmet posjeda moe biti:StvarPravo

Vrste posjedaGraa posjeda moe biti jedinstvena te je u tom sluaju posjed samo neposredan. Ali posjed se moe i stupnjevati pa e se u takvom sluaju sastojati od:neposrednoga posjeda, te jednog ili vie posrednih posjeda. Kada je posjed stupnjevan razlikuje se samostalan od nesamostalnoga posjeda.Neposredan i posredan posjed ZSP lan 315. st. 2 i 3Neposredan posjedNeposredan posjed je onaj to ga posjednik ima povodom odreene stvari time to na njoj neposredno i vanjski vidljivo izvrava svoju faktinu vlast osobno ili posredstvom pomonika u posjedovanju. l. 315. st. 2 Ko svoju faktiku vlast vri lino ili putem pomonika u posjedovanju neposredni je posjednikZa neposredan posjed stvari je karakteristino neposredno osobno, ili putem pomonika u posredovanju, tjelesno dranje stvari u vlasti osobe. Neposredni posjednik u pravilu izvrava osobno faktinu vlast na stvari, ali je moe izvravati i pomou druge osobe - pomonika u posjedovanju. Stvar moe biti u neijem neposrednom posjedu, a da pritom nije ni u ijem posrednom posjedu, dok obrnuto nije mogue.Neposredan posjednik ostvaruje svoj posjed posjednovnim inima.Svaki posjedovni in koji neka osoba izvri neposredno na stvari, ako je vanjski vidljiv i takvog sadraja da ga se u drutvu moe prepoznati kao ostvarenje faktine vlasti te osobe na toj stvari posjednovni je in njen.Je li in kojeg je netko poduzeo glede odreene stvari njezin posjedovni in na toj stvari, prosuuje se objektivno, prema shvaanjima koja u drutvu postoje o tome ime se ostvaruje faktina vlast na takvoj stvari.Izvravanje vlasti implicira voljno postupanje.Onaj koji ini neto a da to ne eli ne izvrava nikakvu vlast i nije posjednikMjerodavan je dakle, sadraj voljePomonik u posjedu ZSP l. 318Pomonik u posjedovanju je osoba koja neposredno poduzima one ine kojima se izvrava faktina vlast na stvari, ali koja time ne izvrava nikakvu svoju, nego iskljuivo tuu faktinu vlast. Neposredni posjednik moe izvravati posjedovne ine posredstvom druge osobe, tj. pomonika u posredovanju.S obzirom da ne izvrava svoju nego tuu faktinu vlast pomonik nije posjednik tako da i ovdje postoji neposredni posjed od strane posjednika koji se samo izvrava preko pomonika.Pomonik se pokorava posjednikovim nalozima izvravajui time iskljuivo njegovu (posjednikovu) faktinu vlast na stvari. Pomonik u posjedovanju moe biti svaka osoba koja se s posjednikom stvari nalazi u radnom ili slinom odnosu, lan je njegova domainstva itd. Ako doe do spora, dok se ne utvrdi da je onaj tko je neposredno izvravao ine faktine vlasti pritom bio samo tui pomonik u posjedovanju, smatrat e ga se neposrednim posjednikom.Posredan posjedPosredni posjed stvari postoji ako neposredni posjednik izvravajui svoju faktinu vlast ujedno izvrava i vlast za drugoga. Tada se posredstvom vlasti neposrednoga posjednika stvar nalazi i u posrednoj, vioj faktinoj vlasti toga drugoga posrednoga posjednika.l. 315. st. 3 Posredni posjed stvari ima osoba koja faktiku vlast na stvari vri preko druge osobe, koja po nekom pravnom osnovu ima stvar u neposrednom posjedu. Ako je posjednik, prije nego je stvar prepustio neposrednom posjedniku, po nekom pravnom osnovu dobio tu stvar u neposredan posjed od tree osobe, i ta se osoba smatra posrednim posjednikom. Tko je neposredni posjednik, a tko posredni posjednik?Najee se kao neposredni posjednik (u sluaju kada postoji i posredni posjed) javlja plodouivatelj, zakupnik, najmoprimac, uvar, zaloni vjerovnik, posudovnik, a posredni posjednik najee je vlasnik stvari. Za postojanje posrednog posjeda je potrebno dvoje:Posredujui posjedPosredujui odnosPosredujui posjed je onaj neposredan posjed posredstvom kojeg posredni posjednik posreduje, ako izmeu njega i neposrednog posjednika postoji posredujui odnos.Posredujui odnos je odnos neposrednog i posrednog posjednika u kojem neposredni posjednik stvar posjeduje kao netko tko ju je:Ovlaten posjedovati kroz neko vrijeme (pr. kao posudovnik, plodouivatelj)Ili ju je obvezan kroz neko vrijeme posjedovati (pr. kao uvar)Da bi odnos neposrednog posjednika s drugom osobom u pogledu odreene stvari bio posredujui odnos, potrebno je da njihov odnos ima 2 nerazdvojne komponente:Prva je OVLAST ILI OBVEZA neposrednog posjednika da stvar posjeduje privremenoDruga komponenta je zahtjev posrednog posjednika neposrednome neka mu taj preda stvar u neposredan posjed nakon to prestane biti ovlaten ili obvezan posjedovati je.Viestruko stupnjevanje posjedaMogue je i viestruko stupnjevanje posjeda iste stvari. U temelju e uvijek biti neiji neposredan posjed stvari, a na njemu e biti izgraena ljestvica viestruko stupnjevanoga posjeda npr. zakupodavac - zakupnik - podzakupnik; najmodavac - najmoprimac - podnajmoprimac.Samostalan i nesamostalan posjed -lan 316. ZSP.Pojam Samostalnog i nesamostalnog posjedaSamostalan posjed postoji ako posjednik izvravajui svoju faktinu vlast, ne izvrava time niiju tuu viu, posrednu vlast. Naziva se jo vlasniki posjed.l. St. 1 Samostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar kao da je njen vlasnik odnosno pravo stvarne slunosti kao da je njegov nosilac.St. 2 Nesamostalni posjednik je osoba koja posjeduje stvar ili pravo stvarne slunosti priznajui vlast neposrednog posjednika. 316. ZSPNesamostalan posjed postoji kada posjednik posjeduje stvar priznajui viu vlast posrednoga posjednika. Naziva se jo uporabni posjed.Zbog toga ne moe neposredan posjed biti samostalan, kad god postoji i posredan posjed. Kod posrednoga posjeda ako postoji vie stupnjeva, samostalan je jedino posjed onoga stupnja koji je najudaljeniji od neposrednoga posjeda, dok su na svim ostalim stupnjevima posjedovanja te stvari nesamostalni posjedi (npr. kod zakupa zakupodavac ima samostalan posjed, a zakupnik i podzakupnik nesamostalan posjed).Za svaki se posjed pretpostavlja da je samostalan.Individualni Posjed i suposjed ZSP l. 315. st. 6Individualni posjed (samoposjed) postoji kada na jednom stupnju posjedovanja stvar posjeduje samo jedna osoba (jedna kao neposredni, a druga kao posredni posjednik). Suposjed postoji kada isti posjed ima vie osoba, to kod stupnjevanoga posjeda znai, kada na istom stupnju posjedovanja stvar posjeduje vie osoba.SuposjedSvi suposjednici imaju istodobno isti posjed stvari na istom stupnju posjedovanja, pri emu je faktina vlast svakog suposjednika ograniena faktinom vlau ostalih suposjednika.Nema suposjeda izmeu neposednog i posrednog posjednika iste stvari, a ni suposjeda izmeu osoba koje istu stvar posredno posjeduju na razliitim stupnjevima posjedovanja.Meu suposjednicima nije posjed nikad podijeljen po kvotama.

Obian suposjedObian suposjed postoji kada svaki od suposjednika moe izvravati suposjed nezavisno od ostalih suposjednika (npr. posjed zajednikoga dvorita). Pritom faktina vlast ostalih posjednika konkurira s njegovom.Neposredan obian suposjed je npr.neposredan suposjed stanara glede zajednikog dijela zgrade, svaki od njih samostalno se slui stubama, dizalom praonicom rublja i sl.Postoji obian posredan suposjed ako posredni suposjednici imaju prema neposrednome zahtjev na izruenje stvari kao solidarni vjerovnici.Zajedniki suposjedZajedniki suposjed postoji kada ni jedan od suposjednika ne moe izvravati suposjed nezavisno od ostalih nego samo u zajednici s ostalima (primjer je sukljuarstvo - svaki od posjednika ima klju od blagajne, ali se ona moe otvoriti samo ako se otkljua sa svim kljuevima). Ovo iznad je primjer neposrednog zajednikog suposjeda.Posredan zajedniki suposjed stvari postoji ako suposjed

Posjed stvari i posjed pravaPosjed stvariPredmet posjedovanja su u prvom redu stvari i to postojee. Nije mogu posjed budue stvari. Predmet stvarnih prava moe biti samo cijela nekretnina dok predmet odvojenogaposjedovanja moe biti sve to je prikladno za neiju faktinu vlast.Posjed dijela stvari (ZSP lan 315. st. 4)Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktinu vlast ima glede dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim predmetom stvarnih prava (poput sobe ili druge prostorije u stanu). Takav dio ne bi mogao biti samostalni predmet vlasnitva ili kojega drugoga stvarnoga prava, ali moe biti predmet posjeda jer posjed uope nije stvarno pravo, kao ni pravo uope.Posjed prava ZSP l. 315 st. 5Posjed prava stvarne slunosti znai faktino izvravanje sadraja stvarne slunosti glede neke nekretnine. To je jedini oblik posjedovanja prava u nas, ali je u praksi izjednaen s posjedom stvari.Posjed prava je relativno trajna faktina vlast posjednika jedne nekretnine kao povlasne, koja se sastoji u faktinom izvravanju sadraja prava stvarnih slunosti glede neke tue nekretnine kao poslune.Pravo posjedaPravo posjeda je skup pravnih uinaka vezanih za injenicu posjeda. Tabularni posjed jeste takav posjed koga ima subjekt prava koji je upisan u zemljinu knjigu kao vlasnik izvjesne nekretnine, a koji nema faktiku vlast na predmetnoj nekretnini.Kakvoa posjedaObjektivne osobine posjeda o emu ovisi i njegova kakvoa su: a) zakonitost, b) istinitost, tec) potenje posjednikaZakonit i nezakonit posjedZakonit je onaj posjed koji ima valjani pravni temelj toga posjedovanja.Nezakonit je onaj posjed koji uope nema nikakav pravni temelj ili mu temelj nije valjan.Na posjedovanje stvari ovlauje pravo vlasnitva, pravo plodouivanja, zalono pravo na pokretnini, pravo zakupa, pravo najma, pravo posudbe i dr. Posjed je nezakonit ako uope nema pravni temelj te ako mu je pravni temelj nitetan pravni posao. Ako mu je pravni temelj pobojan posao, to nee tetiti njegovoj zakonitosti, dok mu ne bude poniten taj posao.Istinit i neistinit posjedIstinit posjed je onaj koji nije steen na protupravan nain, dakle koji nije nastao silom (vis), ni potajno (clam), ni zlouporabom povjerenja (praecario modo).Neistinit (viciozan) je posjed koji je steen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja.Sticanje posjeda silomPod silom se razumijeva fizika sila i prijetnja. Posjed je steen potajno ako je steen prijevarom, kraom ili na bilo koji drugi potajni nain.Stjecanje posjeda zloupotrebom povjerenjaPod stjecanjem posjeda zloupotrebom povjerenja (na izmoljen nain) smatraju se svi oni naini stjecanja posjeda u kojima je stjecatelj ve imao neku poziciju u pogledu tue stvari, ali ju je onda samovlasno pretvorio iz neposjeda u posjed (npr. najmoprimac nakon isteka ugovora o najmu ne eli vratiti stvar).Savjestan i nesavjestan posjedSavjestan je svaki posjednik koji ne zna niti iz okolnosti sluaja mora da zna da njegov posjed nije zakonit ili savjestan.Posjed je poten (possessio bone fidei, savjestan posjed) ako posjednik ne zna da mu ne pripada pravo na posjed, a to njegovo neznanje je ispriivo.Nesavjestan je svaki onaj posjed kod kog posjednik zna ili iz okolnosti sluaja mora da zna da njegov posjed je ili neistinit ili nezakonit, odnosno mora da zna da postoji nedopustiv nedostatak u njegovom posjedu.Posjed je nepoten ako je posjednik prigodom stjecanja znao da mu ne pripada pravo na posjed ili je tada s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da mu pripada pravo na posjed. Posjed moe i naknadno postati nepoten ako posjednik sazna da mu ne pripada pravo na posjed.Kvalifikovani posjedPosjed koji ima sve tri pozitivne osobine to znai da je istodobno zakonit, istinit i poten naziva se publicijanski posjed (po publicijanskoj tubi koju moe uloiti posjednik kao da je vlasnik), uzukapioni posjed (jer se moe reodvitom dosjelou pretvoriti u pravo) ili kvalificirani posjed (po injenici da je takav posjed kvalificiran za spomenutu tubu i za dosjelost).

Trajnost posjedalan 328. Trajnost posjeda(1) Posjed traje dok traje posjednikova faktika vlast u pogledu stvari. Posjed ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili proputanje izvravanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno i nezavisno od volje posjednika.(2) Smatra se da posjed nakon to je steen traje neprekidno dalje, a ko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.Sticanje posjedaPosjed je steen ako i kada je nastala injenica koja kao rezultat ima uspostavljanje faktike vlasti subjekta prava nad izvjesnom stvari.Odnosno posjed nastaje inom stjecanja kojim zaista nastaje, u pogledu stvari, stanje koje ima sve osobine posjeda stvari ili prava bilo da je rije o neposrednom ili posrednom posjedu.Elementi faktike vlastiVanjska vidljivostRazmjerna trajnostMogunost iskljuenja tuih zahvata u stvarDostupnost stvari posjednikuin sticanja posjedain stjecanja posjeda redovito je: neki vanjski vidljivi tjelesni ili fiziki in, koji moe biti jednostran:uzimanje, oduzimanje posjeda ili dvostran:tradicija te oitovanje pravno relevantne volje (pravni posao)

Sticanje posjedaStjecatelj moe posjed stei: vlastitim inom stjecanja ili inom neke druge osobe ako ta osoba zastupa stjecatelja po njegovoj volji (ugovornik zastupnik) ili po zakonu (zakonski zastupnik; poslovoa bez naloga).lan 319. ZSPPosjed je steen kad sticalac uspostavi svoju faktiku vlast u pogledu stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim inom (izvorno sticanje posjeda) ili da mu je prenesena (izvedeno sticanje posjeda)Izvorno stjecanje posjedaPosjed je steen izvorno (originarno) ako je posjednik ili stjecatelj jednostranim inom uspostavio svoju faktinu vlast glede neke stvari koja u tom asu nije bila ni u ijem posjedu, ili ako je bila, uspostavio je svoju vlast neovisno ili usprkos tom tuem posjedu, pa i protivrpavno.Izvedeno stjecanje posjedain izvedenoga stjecanja (derivativnog) posjeda je uvijek dvostrani in dotadanjeg posjednika ili stjecatelja kojim se uspostavlja stjecateljeva faktina vlast tako to ju dotadanji posjednik predaje stjecatelju, a taj je prima. Izvedeno stjecanje moe biti translativno i konstitutivno.lan 321 Predaja posjeda oitovanjem volje(1) Samim oitovanjem volje da se posjed predaje sticaocu tajstie neposredni posjed samo ako je ve u poloaju daizvrava svoju vlast u pogledu stvari.(2) Samim oitovanjem volje da se posjed predaje sticaocumoe posjed prei na njega tako da dotadanji posjednikzadri stvar, a sticaocu se prenese ili se za njega osnujepravo da mu dotadanji posjednik preda tu stvar; isto tako ida se stvar preda nekoj treoj osobi, a sticalac dobije pravoda mu ona preda tu svar.(3) Predaja posjeda uinjena samim oitovanjem volje da seposjed predaje sticaocu djelovae prema treima samo akosu o tome obavijeteni, ili im je to inae poznato.Stjecanje posjeda pravaMoe se ostvariti jednostranim inom, npr. posjed afirmativne stvarne slunosti osniva se jednostranim inom kojim se samovlasno izvri na nekretnini u tuem posjedu neto to posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi. Posjed negativne stvarne slunosti osniva se jednostranim inom stjecanja kojim je posjednik jedne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno zabranio posjedniku druge nekretnine da na svojoj nekretnini ini neto to bi taj inae mogao initi.Stjecanje posjeda prava moe se izvriti i dvostranim inom, u sporazumu s posjednikom nekretnine koja bi time postala posluna.lan 322. Sticanje posjeda stvarne slunosti(1) Posjed prava stvarne slunosti stie se izvorno ukolikoposjednik jedne nekretnine kao povlasne pone izvravatiradnje koje predstavljaju sadrinu odreene stvarneslunosti na drugoj nekretnini.(2) Ukoliko posjednik neke nekretnine u sporazumu saposjednikom druge nekretnine pone izvravati radnje kojepredstavljaju sadrinu odreene stvarne slunosti smatra seda je posjed prava stvarne slunosti predat sticaocu.(3) Posjed prava stvarnih slunosti uspostavljen u koristodreene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno sposjedom te nekretnine na sticaoca.(4) Onaj ko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stie samimtime i posjed prava stvarne slunosti koja postoji u njezinukorist.lan 320. Prijenos posjeda(1) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim sticalac ima vlast na stvari, a predaja je izvrena im se sticalac s voljom prenosioca nae u poloaju izvravati vlast u pogledu stvari.(2) Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvrena kad on primi stvar ili kad je primi osoba koja ga zastupa, a predajom prevozniku samo ako prevoznik radi za raun sticaoca.(3) Kad su za robu predanu prevozniku ili skladitaru izdati vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takvog papira znai predaju te robe. Pri tome u sluaju kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga u dobroj vjeri primila robu posjed robe je stekla ova druga osoba.

Prestanak posjedaPosjed je prestao kada je dotadanjem posjedniku prestala faktina vlast koja je bila sadraj njegovoga posjeda. Posjed je apsolutno prestao ako je uope prestao postojati (ne samo dotadanjem posjedniku).Posjed je relativno prestao ako je prestao dotadanjem posjedniku, ali nije prestao postojati, nego je preao na neku drugu osobu. Relativni prestanak zapravo i nije prestanak nego samo jedan od aspekata prelaenja posjeda s jedne na drugu osobu. Apsolutni prestanak posjedaU apsolutni prestanak posjeda stvari ubraja se: Propast i gubitak stvari (uzrok propasti moe biti prirodni dogaaj ili ljudska radnja, skrivljena ili neskrivljena);Naputanje (derelikcija) posjeda stvari je faktian in suprotan inu uzimanja stvari u posjed koji takoer mora proistjecati iz volje posjednika koja ne mora biti oitovana izriito;Oduzee stvari znai prestanak posjeda ako neka osoba jednostranim inom oduzme stvar posjedniku. No dotadanji posjed prestaje samo ako ga posjednik ne zatiti putem samopomoi ili sudskom zatitom jer ako posjed bude ponovno uspostavljen zatitom smatra se kao da posjed nije ni bio prekinut Relativni prestanak posjedaPosjed stvari je relativno prestao ako doe do: predaje posjeda drugoj osobi ili do nasljeivanja posjeda.lan 323. Nasljeivanje posjeda(1) Nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca bez obzira kad je stekao faktiku vlast na stvari.(2) Kada je ostavioev posjed na jednoj ili vie stvari odnosno prava stvarnih slunosti njegovom smru preao na dva ili vie sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici tih stvari odnosno prava stvarne slunosti, pa e tako i izvravati posjed, osim ako na osnovu ostavioeve volje izraene u testamentu ili odlukom suda u ostavinskom postupku nije drugaije odreeno.(3) Prelaskom ostavioeva posjeda na njegova nasljednika ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava.Pravni uinci posjedaAkviztivna funkcija posjedaZahvaljujui tome to je posjedu povjerena akvizitivna funkcija, pa je stjecanje stvarnih prava (vlasnitva i drugih) mogue samo ako stjecatelj stekne posjed na predmetu stvarnoga prava koje se stjee - stjecatelj stvarnoga prava ujedno je odmah i posjednik. U pravilu se bez stjecanja posjeda ne moe stei pravo vlasnitva na pokretninama jer je potrebna tradicija ili predaja posjeda.To je prihvaeno ne samo u naem pravu ve i u njemakom, austrijskom, vicarskom i dr. Nasuprot tome u francuskom pravu stjecanje stvarnih prava zbiva se samim sklapanjem ugovora. ak i kada se stvarno pravo stjee originarno, dakle nije potrebna tradicija, i onda je stjecanje posjeda redovita pretpostavka stjecanja stvarnoga prava.Publicitetna funkcija posjedaSvojom vanjskom vidljivou posjed daje publicitet subjektivnim pravima na stvari, ali svojstvo vanjske vidljivosti ima u pravilu samo neposredni posjed. Posredni posjedi redovito nisu vanjski vidljivi, a isto tako ni posjedi prava.Da bi odrali povjerenje u posjed kao sliku subjektivnih prava, pravni poretci moraju otkloniti ili barem znatno ublaiti opasnosti koje u pravnom prometu prijete od pogrene slike koju bi o pravu mogao dati posjed. To je neizbjena posljedica povjeravanja publicitetne funkcije posjedu. Pravni poretci stoga pruaju zatitu posjedu, ak i onom koji je samo privid prava.Pravni uinci koji slijede iz publicitetne funkcije posjeda su da je mogue stei stvar i od posjednika koji nije nositelj prava na stvar i da posjednik odgovara umjesto vlasnika za tetu od opasne stvari koju posjeduje.Zemljine knjige dodue kada je rije o nekretninama sve vie preuzimaju publicitetnu funkciju od posjeda, ali ona jo uvijek vrijedi barem ako se radi o pokretninama.Publicitetna funkcija posjeda oslanja se na vanjsku vidljivost neposrednoga posjeda, kao i na to da e se od neposrednoga posjednika moi saznati je li mu posjed samostalan ili nesamostalan. Na ovoj se funkciji grade vani pravni uinci kao to su mogunost da se stekne pravo i od prividnoga vlasnika, i zatita posjednika koji vraa stvar njezinom vlasniku, ako ju je poteno stekao u svoj posjed.Kontinuitetna funkcija posjedaZa svako su drutvo posebno vani socijalni odnosi povodom stvari. Neophodno je da ti odnosi budu to stabilniji, da se odrava njihov kontinuitet, kako ne bi trpjeli interesi koji se zadovoljavaju njima. Tei se to manjim potresima nastalim samovlasnim inima. Funkciju odravanja kontinuiteta i stabilnosti socijalnih odnosa povodom stvari izvrava posjed kroz svoje pravne uinke koji se pokazuju preko: zatite posjeda od smetanja i mogunosti da se putem dosjelosti dugotrajan posjed pretvori u subjektivno stvarno pravo.

Zatita posjedaDa bi se posjed mogao zatiti mora doi do smetanja posjeda!Posjed se moe smetati: Faktiki i Pravnolan 327 - Pravo na zatitu posjeda(1) Posjednik ima pravo na zatitu od samovlasnog smetanja posjeda.(2) Pravo na zatitu posjeda ostvaruje se u sudskom postupku ili putem samopomo(3) Posjednik ima pravo zahtijevati sudsku zatitu zbog smetanja posjeda u roku od 30 (trideset) dana od saznanja za smetanje i poinioca, a najkasnije od jedne godine od dana nastalog smetanja (parnica zbog smetanja posjeda).(4) Posjedovnom tubom posjednik trai da se utvrdi in smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u asu smetanja posjeda, te zabrani takvo ili slino smetanje ubudue.(5) Sud prua zatitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, pri emu nemaju uticaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjednika.(6) Posjednik koji je posjed stekao silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja, ima takoer pravo na zatitu od smetanja posjeda, osim prema osobi od koje je na takav nain doao do posjeda, ako od nastalog smetanja nisu protekli rokovi iz stava 3. ovog lana.in smetanjain smetanja posjeda je in neke osobe kojim se dotadanjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedovanju. To je svakako voljni in. in smetanja posjeda moe biti uinjen ne samo injenjem ve i neinjenjem (npr. nevraanjem posuene stvari). in smetanja moe biti poduzet osobno ili preko zastupnika.in smetanja poduzet je samovlasno ako onaj koji ga je poduzeo nema za to ovlatenje, tj. dozvolu, pristanak posjednika, niti je na to ovlaten neposredno zakonom (npr. u sluaju nune obrane, krajnje nude, i kod prava zadranja-retencije tue pokretne stvari) ili odlukom koju je sud ili drugo tijelo vlasti (npr. pljenidba, deloacija, rekvizicija) donijelo na temelju zakona koji doputa odnosni zahvat u tui posjed.Samovlast lan 329.Samovlast(1) Samovlast je zabranjena. Bez obzira na to kakav je posjed, niko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jae pravo na posjed.(2) Ko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.(3) Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno ili zloupotrebom povjerenja ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon to joj prestane pravo na zatitu posjeda.(4) Nije samovlasno smetanje posjeda ako je in oduzimanja ili smetanja posjeda doputen zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela, donesenom na osnovu zakona koji to doputa. Samovlasno je i kad je in oduzimanja ili smetanja posjeda uinjen u nekom javnom ili opem interesu, ako nije doputen zakonom ili na osnovu zakona.Kome pripada pravo na zatitu posjeda?Pravo na zatitu posjeda nastaje za posjednika samovlasnim smetanjem njegovoga posjeda. Trajanje prava na zatitu posjeda ogranieno je subjektivnim rokom od 30 dana od kada je posjednik saznao za smetanje i tko je posjed smetao te objektivnim rokom od jedne godine od smetanja, bez obzira je li i kada je posjednik saznao za smetanje. Rok se prekida kada ranije posjedovno stanje bude ponovno uspostavljeno silom (samopomo) ili milom, ili kada posjednik podnese sudu tubu zbog smetanja posjeda.Specifinost je sudske zatite posjeda njegova sumarnost, hitnost i provizornost (nije dozvoljeno raspravljanje pravnih pitanjaSamopomoSamopomo je prirodna reakcija osobe ije je pravo napadnuto, ona ga brani ili ako ga je izgubila, pokuava ga vratiti. Samopomoi se prigovara da nije dovoljno uinkovita jer zakazuje protiv jaega, a s druge strane ugroava javni mir i red.

Defanzivna samopomoDefenzivna samopomo je obrana postojeega posjeda, a ofenzivna ponovno uspostavljanje oduzetoga posjeda. Nae pravo poput njemakoga, austrijskoga i vicarskoga doputa samopomo iako je mnogi pravni poretci iskljuuju.lan 330.Samopomo(1) Posjednik ima pravo na samopomo protiv onoga ko ga samovlasno ometa u posjedu, pod uvjetom da je opasnost neposredna, da je samopomo nuna jer bi sudska pomo stigla prekasno i da je nain njenog vrenja primjeren konkretnoj opasnosti (doputena samopomo).(2) Doputena samopomo se smije vriti u rokovima u kojima se prema ovom zakonu moe podii tuba za zatitu posjeda.(3) Doputenom samopomoi smije se umjesto posjednika posluiti pomonik u posjedu.(4) Posjednik koji ostvari svoje pravo na zatitu posjeda putem samopomoi, a nisu bile ispunjene pretpostavke iz stava 1. ovog lana, odgovara za tetu koju je pri tome prouzrokovao.Samopomo je doputenasamo ako se kumulativno ispune tri pretpostavke: neposredna opasnost jer je in smetanja u toku ili je ve dovren, samopomo je nuna jer bi sudska pomo stigla prekasno (okolnosti ne omoguuju da posjednik trai sudsku zatitu), da za zatitu posjeda ne bude primijenjena sila vee jakosti nego li je primjerena okolnostima (ni posljedice ne trebaju prelaziti granicu onoga to je nuno da se zatiti posjed).Rok za samopomoRok za samopomo je 30 dana od saznanja za in smetanja i poinitelja, a najdue godinu dana od poinjenoga smetanja.

Sudska zatita posjedalan 331. - Sudska zatita posjeda(1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlaten je svoj posjed tititi putem suda, zahtijevajui da se utvrdi in smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u asu smetanja, te zabrani takvo ili slino smetanje ubudue.(2) (2) Sud prua ovu zatitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni osnov posjeda, potenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu drutvenom, javnom ili slinom interesu.(3) Pravo na poduzimanje posjedovnih ina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.SUDSKA ZATITA POSJEDAPredmet raspravljanja je samo:ima li tuitelj pravo na zatitu svojega posjeda putem suda, a ako mu pripada na koji e se nain ostvariti to pravo.Zatita koju sud prua posjedniku u ovom postupku ograniena je samo na pitanje je li posjed postojao i bio samovlasno smetan. Time je zapravo provizorna jer ako je pitanje kome pripada pravo na posjed sporno, ono u tom postupku nee biti rijeeno, nego e samo biti uspostavljeno stanje kakvo je bilo prije smetanja.O emu se ne raspravljaDa ne bi optereivalo postupak za smetanje posjeda, pa time smanjivalo njegovu hitnost, zakon zabranjuje da se u tom postupku raspravlja i odluuje o: pravu na posjed, o pravnom temelju posjeda, o potenju posjednika i o korisnosti ina smetanja sa stajalita drutvenoga, javnoga ili slinoga interesa

Aktivna legitimacijaAktivno je legitimiran na podnoenje posjedovne tube posljednji, faktini i mirni posjednik stvari ili prava iji je posjed samovlasno smetan. To moe biti neposredni, ali i posredni posjednik (neposredni i u odnosu na posrednoga; posredni u odnosu na neposrednoga takoer osim ako bi trebalo raspravljati o njihovom pravnom odnosu-tada ostaje samo redoviti sudski postupak). Aktivno su legitimirani i suposjednici i nasljednici. Pomonik u posjedovanju nije aktivno legitimiran za pokretanje postupka zbog smetanja posjeda.Pasivna legitimacijaPasivno je legitimirana osoba koja je samovlasno smetala tui posjed uznemirivi ga ili oduzevi. To moe biti bilo koja trea osoba, ali i pomonik u posjedovanju koji je samovlasno svoju ulogu pretvorio u posjed, zatim osoba koja ve posjeduje isti objekt na istom ili drugom stupnju. Pasivno je legitimiran onaj koji je osobno izvrio smetanje posjeda (moda i po tuem nalogu) kao i onaj koji je izdao nalog za smetanje.Elementi tubenog zahtjevaTubeni zahtjev sastoji se od tri elementa: od zahtjeva da se utvrdi in smetanja tuiteljevoga posjeda, da se tuenome naredi uspostava ranijega posjedovnog stanja, te da se zabrani takvo ili slino smetanje ubudue, dakako sve pod prijetnjom ovrhe ne bude li tuenik to sam u odreenom roku dobrovoljno izvrio.Sporedni zahtjevSporedni zahtjev se moe sastojati u naknadi parninih trokova, odreivanju privremene mjere, odreivanju kratkoga paricijskoga roka itd.

Rok za sudsku zatituRok za sudsku zatitu iznosi 30 dana od saznanja za smetanje i poinitelja, a najdulje jednu godinu od ina smetanja. Rok je prekluzivan, a ne zastaran tako da njegovim istekom prestaje za posjednika pravo na zatitu posjeda od smetanja.Doputene radnje tuenikaTuenik smije stavljati prigovore koji se odnose na sljedea pitanja: ima li tuitelj posjed kakav se titi, je li tuenik uznemirio ili oduzeo taj posjed, nije li istekom prekluzivnih rokova tuitelju prestalo pravo na sudsku zatitu i nije li uspostavljanje prijanjega posjedovnoga stanja faktino nemogue ili nedoputeno.RjeenjeU sporovima zbog smetanja posjeda sud odluku donosi u obliku rjeenja. Izreka rjeenja kojim je usvojen tubeni zahtjev ima tri glavna dijela: utvrivanje posjeda i ina smetanja, naredba tueniku da uspostavi prijanje posjedovno stanje i zabrana takvoga ili slinoga ina smetanja ubudue.U rjeenju sud odreuje rok za dobrovoljno izvrenje onoga to je naredio (paricijski rok) prema okolnostima pojedinoga sluaja, pa ga moe odrediti u kraem trajanju od inae propisanih 15 dana. tovie moe odrediti da rjeenje treba izvriti odmah.Rok za podnoenje albeRok za podnoenje albe je svega 8 dana. U postupcima zbog smetanja posjeda alba je uvijek devolutivan pravni lijek - nju e uvijek rjeavati vii sud. Ona u pravilu odlae izvrenje rjeenja, suspenzivna je. Od izvanrednih pravnih lijekova stranke mogu koristiti ponavljanje pravomono zavrenoga postupka. U postupcima zbog smetanja posjeda nije doputena revizija.Privremene mjereKroz cijelo vrijeme dok tee postupak mogu se odreivati privremene mjere. Sud e odrediti privremenu mjeru (po relevantnom izvrnom zakonu) ako je vjerojatno da postoji pravo na zatitu posjeda i ako je vjerojatna opasnost da bi se ostvarenje zahtjeva moglo sprijeiti ili znatno oteati ili je vjerojatno da postoji potreba za odnosnom mjerom da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak nenadoknadive tete. Privremena mjera moe biti donijeta na odreeno vrijeme, ukinuta na zahtjev tuenika ako se promijene okolnosti. Svakako e biti ukinuta ako tubeni zahtjev bude pravomono odbijen.