Slobodan Praljak - Politicki i Vojni Hrvatsko Bosnjacki Odnosi 91-95

Slobodan Praljak

Hrvatsko – Muslimanski (Bošnjački) odnosi

politički i vojni 1991. – 1995.

I

Činjenice

Zagreb, travanj 2009. godine

2

http://www.slobodanpraljak.com

Nakladnik . . . . . . . . . . . . . . . . Oktavijan d.o.o. Nikola Babić Praljak Urednik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kaćuša Praljak CIP – zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ISBN –

3


SADRŽAJ Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

HVO je legalan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Napad A BiH na HVO u Konjicu od 20.01.1993. – 24.07.1993. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

Sukob A BiH i HVO u Uskoplju (Gornji Vakuf)

od 14.12.1992. -27.01.1993. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .91

Sukob A BiH i HVO-a u Rami (Prozor)

od 09.05.19992.-29.03.1993 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151

Preustroj OS – SFRJ u agresorsku silu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .226

Način opremanja A BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232

Vojna, humanitarna i političko-diplomatska pomoć . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238

Početne političke pozicije u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .315

A. Izetbegović: Građanska republika ili građanski rat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346

Ratni razvoj u BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 351 Jacques Klein i Herbert Okun o stavu Franje Tuđmana prema BiH . . . . . . . . . . 366

Bošnjački sabor – Sarajevo 27., 28.09.1993. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 374

Hercegovački vojnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .388 Zločin koje su počinili neki pripadnici A BiH nad Hrvatima

u BiH 1991.-1995 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392

Pismo dr. Franje Tuđmana pred. George Bushu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 395

M. Filipović: Bio sam Alijin diplomat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 397

Odnosi Muslimana (Bošnjaka) i Hrvata u BiH i RH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 409 Napad A BiH na Mostar i Dolinu Neretve . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .527

Muslimansko-hrvatski građanski rat u S. Bosni i uloga Mudžahedina

nakon srpske agresije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .635

Halilović-Muslimović . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .710

Politički dokument . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .735

Kazalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 845

4


PREDGOVOR Mišljenje o društvu (a to znači i čovjeku) skup je više stotina osnovnih diferencijalnih jednadžbi.

Rješenja tih jednadžbi ne mogu biti niti konačna niti jednostavna. Za one koji ne znaju matematiku i logiku, to su relacije u kojima dvije ili

više promjenjivih veličina utječu jedna na drugu, a promjena bilo koje od njih mijenja sve ostale.

Linearnost i banalnost konstante su isključene. A sve te promjenjive veličine i nelinearni uzročno-posljedični odnosi

među njima nazivamo mišljenjem. A kada bi smjeli, u tom stalno promjenjivom vektorskom

višedimenzionalnom polju koje nazivamo društvo-mišljenje (stavovi, prosudbe, emocije,...) upotrijebiti riječ čuđenje, čudili bi se stalnom i ubrzanom porastu broja onih koji te zamršenosti rješavaju „flagrantnim neznanjem i drskim dilentatizmom.“

Pjesnik Doba nevinosti posvuda se gasi. Najboljima manjka svako uvjerenje. Najgori su puni nerazumne strasti. Za razliku od sve većeg broja ostrašćenih neznalica koji nas zaglušuju

trećerazrednim moralikama u kojima središnje, uzvišeno mjesto moralnog i svakog drugog neupitnog prosuđivanja pripada njima, meni je ostalo iznijeti na vidjelo neke činjenice, s nadom da će oni (gospođe i gospoda) koje su istjerali s javne scene diluvijalnim poplavama banalnih izgovora-INA, moći jasnije promišljati BiH hrvatske pozicije u prošlom ratu. Ako im ovi dokumenti pomognu da s većom točnošću riješe neku od postavljenih diferencijalnih društvenih jednadžbi (koje u vrijeme rata imaju još oštrija zakrivljenja i izraženije, neočekivanije točke loma); ako im dokumenti pomognu da razumiju kako male, ponavljane, promjene ulaznih veličina mogu naglo, naizgled bez vidljivog razloga, izazvati kaotična stanje-dobro je:

1. Da li je „Islamska deklaracija“ Alije Izetbegovića (tiskana u BiH u više od 200.000 primjeraka) vjerski i politički rasistički tekst i nauk?

5


2. Što jest, što znači i kakve su posljedice stava gospodina Alije Izetbegovića „Građanska država ili građanski rat“?

3. Kako se slažu stavovi iz točke 1. sa stavovima iz točke 2.? 4. Što su to „Mladi Muslimani“, zbog čega su robijali; kakve su političke

stavove zastupali, da li su vladali strankom SDA i kakve su posljedice? Što o tome misli dr. Muhamed Filipović?

5. Tko dogovora sudbinu i podjelu BiH s Miloševićem i Karadžićem, i to u vrijeme kada BiH napada Hrvatsku? Gdje su Hrvati iz BiH u „Historijskom sporazumu“?

6. A Uništa? 7. A zatiranje sela Ravno? Čiji je to rat „ako nije naš“? 8. A sudbina zarobljenih hrvatskih vojnika iz Kostajnice? Stav

Predsjedništva i vlade u Sarajevu? 9. Što je gospodin Franjo Tuđman pisao Bushu starijem?

A što je nudio vodstvu BiH – Alija Izetbegoviću? Kada, koje godine? Što se i da li se u ukupnoj hrvatskoj politici od tada išta promijenilo?

10. Tko je koga napao u Rami, Uskoplju, Konjic, Travniku, Zenici, središnjoj Bosni, Mostaru, Kaknju, Varešu?

11. Nisu li u rujnu 1993. Muslimani i Srbi potpisali dogovor o podjeli BiH, nisu li A BiH i VRS potpisali primirje istoga dana, i nisu li poslije toga u ofenzivu „Neretva 93“ postrojbe A BiH krenule prema moru „Neumu pa i Pločama“.

12. Da li je HVO regularna vojska koja je obranila i branila cijelu BiH? 13. Što o Hrvatima misle Mahmuljin, Halilović, Muslimović i što pišu u

knjigama koje potpisuju kao autori? 14. Što Halilović misli o Izetbegoviću, što se stvarno zbiva u Sarajevu?

Tko, kako i koliko vlada? S kime se i s kakvim ljudima i politikom trebaju potpisati ugovori?

15. Zašto je to „NESRETNI SUKOB“ Muslimani i Hrvata i tko ga je uzrokovao?

16. Tko je prvi potpisao sve prijedloge Međunarodne zajednice o unutrašnjem uređenju BiH?

Potpisao i pridržavao se potpisanog. 17. Što je bila HZ-HB i HR-HB, što je htjela, kakva je zakonska

regulativa i kakvi su politički stavovi tih tvorbi?

6


18. I o svemu ostalom. Pročitajte i proučite pa uz nešto logike, možete imati barem donekle istinitu sliku o hrvatsko-muslimanskim političkim i vojnim odnosima 1990.-1995.

Slobodan Praljak Ostale činjenice možete naći u prvih 15 knjiga „Činjenica“ o ratu 1991.-1995.


HVO je legalan

8


Ponedjeljak, 20.6.2009. SLUŽBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 35 – strana 2547

U R E D B U

O KRITERIJIMA, NAČINU I POSTUPKU PRIZNAVANJA VREMENA PROVEDENOG U OBRANI

BOSNE I HERCEGOVINE U MIROVINSKI STAŽ KAO POSEBAN STAŽ

I TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom se utvrđuju kriteriji, način i postupak priznavanja vremena provedenog u obrani Bosne i Hercegovine u mirovinski staž, kao posebni staž u dvostrukom trajanju, za pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, Armije Republike Bosne i Hercegovine i tijela unutarnjih poslova, suglasno propisima koji su se na njih odnosili prije stupanja na snagu Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. II KRITERIJI, NAČIN I POSTUPAK IZDAVANJA UVJERENJA O VREMENU PROVEDENOM U OBRANI BOSNE I HERCEGOVINE

Članak 2.

Pravo na poseban staž u dvostrukom trajanju, koji se uračunava u mirovinski staž, ima pripadnik Hrvatskog vijeća obrane, Armije Republike Bosne i Hercegovine, aktivnog i pričuvnog sastava policije nadležnog tijela unutarnjih poslova i službenik i namještenik nadležnog ministarstva obrane (u daljnjem tekstu: pripadnik Oružanih snaga), koji je učestvovao u obrani Bosne i Hercegovine u periodu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine.

Članak 3.

Odjel obrane u općini, u kojem se vodi evidencija učešća u obrani Bosne i Hercegovine osobe iz članka 2. ove Uredbe, nadležan je za izdavanje uvjerenja o vremenu provedenom u obrani Bosne i Hercegovine.

Članak 4.

Uvjerenje o vremenu provedenom u obrani Bosne i Hercegovine u periodu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine izdaje se na temelju službene evidencije. Podaci o pripadniku Oružanih snaga, o čijem učešću u obrani Bosne i Hercegovine u periodu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine nema službene evidencije, utvrđuju se u postupku koji se vodi po odredbama Zakona o upravnom postupku i o istim se donosi prvostupno rješenje. Na temelju pravomoćnog rješenja iz stavka 2, ovog članka vrši se upis u službenu evidenciju i na osnovu iste izdaje se uvjerenje.

***** Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu narednog dana od dana objave u ''Službenim novinama Federacije BiH'' V broj 282/05 19. svibnja 2005. godine Sarajevo Premijer dr. Ahmet Hadžipašić, v.r.

9


ZAKON O POSEBNIM PRAVIMA DOBITNIKA RATNIH PRIZNANJA I ODLIKOVANJA

I ČLANOVA NJIHOVIH PORODICA

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zakonom uređuju se: prava, uvjeti i postupak za ostvarivanje prava dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova porodice poginulih, umrlih i nestalih dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća obrane i Ministarstva unutrašnjih poslova za vojne zasluge u odbrambeno-oslobodilačkom/domovinskom ratu od 18.09.1991. godine do 23.12.1995. godine.

Član 2.

Dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja, u smislu ovog Zakona, smatra se državljanin Bosne i Hercegovine, koji je u periodu iz člana 1. ovog Zakona, više puta iskazao ličnu hrabrost, požrtvovanost i lični doprinos u borbi za odbranu i oslobođenje Bosne i Hercegovine, odnosno koji se naročito istakao u oružanom suprotstavljanju agresoru, ili koji je doprinio proširenju slobodnih dijelova Bosne i Hercegovine, pa mu je u skladu sa propisima dodijeljeno ratno priznanje ili odlikovanje: Značka «Zlatni ljiljan» Red hrvatskog trolista Orden slobode Red bana Jelačića Orden heroja oslobodilačkog rata Red Nikole Šubića Zrinjskog Orden oslobođenja Red kneza Domagoja s ogrlicom Orden zlatnog grba sa mačevima Red hrvatskog pletera Orden zlatnog ljiljana sa zlatnim vijencem Orden zlatnog ljiljana sa srebrenim vijencem Medalja za hrabrost Medalja pobjede Medalja otpora Medalja za vojne zasluge Policijska medalja za hrabrost Zlatna policijska značka-zvijezda Srebrena policijska zvijezda Srebreni štit Član porodice poginulog, umrlog ili nestalog dobitnika ratnog priznanja ili odlikovanja je član uže porodice lica iz stava 1. ovog člana, bez obzira na to kada je nastupila smrt dobitnika ratnog priznanja ili odlikovanja (u daljnjem tekstu: član porodice poginulog, umrlog ili nestalog dobitnika ratnog priznanja ili odlikovanja). Užu porodicu, u smislu stava 2. ovog člana, sačinjavaju: bračni drug, djeca rođena u braku i van braka, usvojenici i pastorčad, kao i roditelji neženjenog poginulog, umrlog ili nestalog dobitnika ratnog priznanja ili odlikovanja koji iza sebe nije ostavio porod. II. PRAVA DOBITNIKA RATNIH PRIZNANJA ILI ODLIKOVANJA

Član 3.

Lica iz člana 2. ovog Zakona imaju pravo na sva prava regulirana Zakonom o pravima branilaca i članova njihovih porodica (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/04) i drugim propisima iz oblasti boračko-invalidske zaštite, kao i pravo na: • njegu i pomoć drugog lica pod uvjetima propisanim u Zakonu o pravima branilaca i članova njihovih porodica; • obavještavanje o smrti putem javnih medija, organiziranje ukopa-sahrane uz državne počasti i pravo na ukopno mjesto na

lokacijama zaslužnih ličnosti; • naknadu troškova ukopa-sahrane i podizanje nišana, odnosno nadgrobnih spomenika; • zdravstvenu zaštitu, liječenje u inozemstvu, banjsko liječenje u obimu koji je propisan za vojne invalide; • prioritet pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima; • prioritet pri korištenju programa nadležnih službi za zapošljavanje pod jednakim uvjetima; • novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti; • prioritet upisa u obrazovne ustanove pod jednakim uvjetima, besplatne obavezne udžbenike za redovno školovanje; • prioritet pri dodjeli stipendija i smeštaj u đačke i studentske domove za redovne učenike i studente pod jednakim uvjetima; • prioritet pri rješavanju stambenog pitanja pod jednakim uvjetima; • prioritet pri zakupu ili otkupu poslovnog prostora pod jednakim uvjetima; • oslobađanje od plaćanja naknade za pogodnosti i naknade za uređenje građevinskog zemljišta i obaveze naknade za

dodijeljeno gradsko-građevinsko zemljište; • povlastice u gradskom prijevozu u skladu sa važećim propisima; • mjesečni novčani dodatak; • povoljnije uvjete penzionisanja.

10


Prioritet pod jednakim uvjetima iz stava 1. tač. 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ovog člana smatra se prednost pod jednakim uvjetima u okviru boračke kategorije kojoj pripada lice iz člana 2. ovog Zakona (demobilizirani borci, ratni vojni invalidi, članovi porodice poginulog, umrlog ili nestalog borca).

Član 4.

Prava iz člana 3. tač. od 1. do 13. ovog Zakona propisat će kantoni prema posljednjem mjestu prebivališta korisnika prava prema ovom Zakonu u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. III. MJESEČNI NOVČANI DODATAK

Član 5.

Dobitnik ratnog priznanja ili odlikovanja iz člana 2. st. 1. ovog Zakona ima pravo na: mjesečni novčani dodatak uz penziju, mjesečni novčani dodatak uz plaću i mjesečni novčani dodatak uz novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, odnosno mjesečni novčani dodatak za vrijeme nezaposlenosti (u daljnjem tekstu: mjesečni novčani dodatak). Osnovica za utvrđivanje mjesečnog novčanog dodatka, prema ovom Zakonu, jeste prosječna mjesečna netoplaća isplaćena u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnoj godini, prema podacima nadležnog Federalnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu: osnovica). Mjesečni novčani dodatak iz stava 1. ovog člana iznosi 50% od osnovice, za ratna priznanja ili odlikovanja: Značka «Zlatni ljiljan» Red hrvatskoga trolista Orden slobode Red bana Jelačića Orden heroja oslobodilačkoga rata Red Nikole Šubića Zrinjskog Orden oslobođenja Red kneza Domagoja s ogrlicom Orden zlatnog grba sa mačevima Orden zlatnog ljiljana sa zlatnim vijencem Orden zlatnog ljiljana sa srebrenim vijencem Medalja za hrabrost Medalja pobjeda Medalja otpora Medalja za vojne zasluge Policijska medalja za hrabrost Zlatna policijska značka-zvijezda Mjesečni novčani dodatak iz stava 1. ovog člana za ratna priznanja ili odlikovanja Srebrena policijska zvijezda i Srebreni štit - iznosi 25% od osnovice. Mjesečni novčani dodatak iz stava 1. ovog člana za ratno priznanje Red hrvatskog pletera - iznosi 10% od osnovice. Nosioci ratnog priznanja ili odlikovanja koji to priznanje ili odlikovanje nisu dobili u skladu sa odredbama člana 1. i člana 2. stav 1. ovog Zakona, ne mogu koristiti prava prema ovom Zakonu. *****

Član 23.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH” a primjenjivat će se od 01.01.2006. godine.

PREDSJEDAVAJUĆI DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH Slavko Matić

PREDSJEDAVAJUĆI PREDSTAVNIČKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH Muhamed Ibrahimović

11


*****

12


*****

*****

13


14


15


16


17


18


19


20


21


22


23


24


25


26


27


28


29


30


31


32


33


34


35


36


Stjepan Šiber – PREVARE ZABLUDE ISTINE

*****

37


38


39


40


41


42


43


44



Napad A BiH na HVO u Konjicu

46


OPĆINA KONJIC – STANJE OD 13.04.1993. DO 25.04.1993.

47


OPĆINA KONJIC – STANJE SVIBANJ 1993. DO 10.07.1993.

48


OPĆINA KONJIC – STANJE OD 10.07.1993.

49


50


51


52


53


54


55


56


57


58


59


60


61


62


63


64


65


66


67


68


69


70


71


72


73


74


75


76


77


78


79


80


81


82


83


84


85


86


87


88


89


90


91


Sukob A BiH i HVO u Uskoplju

92


93


94


95


96


97


98


99


100


101


102


103


104


105


106


107


108


109


110


111


112


113


114


115


116


117


118


119


120


121


122


123


124


125


126


127


128


129


130


131


132


133


134


135


136


137


138


139


140


141


142


143


144


145


146


147


148


149


150



Sukob A BiH i HVO u Rami

152


153


154


155


156


157


158


159


160


*****

161


162


163


164


165


166


167


168


169


170


171


172


173


174


175


176


177


178


179


180


181


182


183


184


185


186


187


188


189


190


191


192


193


194


195


196


197


198


199


200


201


202


203


204


205


206


207


208


209


210


211


212


213


214


215


216


217


218


219


220


221


222


223


224


225



Preustroj OS – SFRJ u agresorsku silu

227


228


229


230


NA

PAD

NU

TI –

UB

IJE

NI S

TE

RIT

OR

IJA

BiH

231


N

APA

D S

TE

RIT

OR

IJA

BiH


Na∏in opremanja ABiH

233


234


235


236


237



Vojna, humanitarna i

politi∏ko - diplomatska pomo≥ RH za opstanak BiH

239


240


241


242


243


244


245


246


247


248


249


250


251


252


253


254


255


256


257


258


259


260


261


262


Broj ranjenih vojnika i civila dominantno

muslimanske nacionalnosti u nekim bolnicama u RH

1992 - 1995

263


264


265


266


267


268


269


270


271


272


273


U periodu od 1992 – 1995 godine na području Republike Hrvatske djelovale su 234 strane Organizacije za Humanitarnu pomoć i djelatnost, porijeklom iz 32 strane zemlje. Uz domaće Humanitarne i Vladine organizacije, ove organizacije su bile najvažniji faktor za pomoć stanovništva u BiH, a posebno Muslimanskom narodu.

274


275


276


277


Hrv

ati p

rvi p

otpi

sali

– Iz

etbe

gović

potp

isao

, pa

pore

kao

278


279


280


281


Hrv

ati p

rvi p

otpi

sali

– Iz

etbe

gović

potp

isao

pa

opst

ruir

ao p

rove

dbu

282


Hrv

ati p

rvi p

otpi

sali

283


Owen-Stoltenbergkraj rujna1993.

Hrvati prvi potpisali

284


Washingtonski sporazum 01.03.1994.

285


286


287


288


289


290


291


292


293


294


295


296


297


298


299


300


301


302


IZU Medical Centre Gradačac Number: 34/94 On 31.03.1994 Letter of Gratitude IZU Medical Centre Gradačac as well as the complete staff with the Medical Centre send their warmest thanks for the whole-hearted help rendered by the KBC Split. In these hard times, whole of Bosnia and this suffering nation need all the help they can get and we are grateful for this, specially being thus aware that we are not fully alone in these difficult moments. Our staff and our patients are informed on all what you have done and do for which we state our warmest thank you. The Director Mehić Sead m.d."

303


304


305


306


307


308


309


310


311


312


313


314



Po∏etne politi∏ke pozicije u BiH

316


________________________________________________________________________________

317


318


________________________________________________________________________________

319


320


________________________________________________________________________________

321


322


________________________________________________________________________________

323


Blokada je počela 07. svibnja 1991. godine. Alija Izetbegović je došao 3. dan blokade, 9. svibnja. 2. Blokirana je 10 mbr. JNA koja je imala namjere:

Puštena na zahtjev Alije Izetbegovića.

324


________________________________________________________________________________

325


326


________________________________________________________________________________

327


328


________________________________________________________________________________

329


330


________________________________________________________________________________

331


332


________________________________________________________________________________

333


1991/1992

334


________________________________________________________________________________

335


336


________________________________________________________________________________

337


338


________________________________________________________________________________

339


340


________________________________________________________________________________

341


342


________________________________________________________________________________

343


344


________________________________________________________________________________

345


PROLJEĆE – JESEN 1993


A. Izetbegovi≥: Gra∂anska republika ili

gra∂anski rat

347


348


...

349


350



Ratni razvoj u BiH Napad ABiH na HVO

352


353


354


355


356


357


358


359


360


361


362


363


364


365



Jacques Klein i

Herbert Okun o stavu Franje Tu∂mana

prema BiH

367


368


369


370


371


372


373



Bošnja∏ki Sabor – Sarajevo 27., 28.09.1993.

375


376


377


378


379


380


381


382


Cyberbulevar forum – Pogledaj temu – Bošnjački sabor, 1993. g. i priča o podjeli http://www.cyberbulevar.com/forum/viewtopic.php?t=19289 BOŠNJAČKI SABOR, 1993. G. I PRIČA O PODJELI Dvije definicije Bošnjaka Drugo važno pitanje jest o načinu na koji su definirani Bošnjaci kao nacija na ovom skupu. U svom uvodnom govoru Alija Isaković je rekao: "Ne osjećam potrebu da sebi ili vama objašnjavam naše tradicionalno ime Bošnjak, ime našeg jezika bosanskog i ime naše zemlje Bosne i Hercegovine. Ja ga samo promoviram kao prirodno pravo na tradiciju." Profesor Muhamed Filipović je u svom uvodnom govoru ostao samo pri tumačenju postojanja integralnog, prvobitnog bošnjačkog naroda i parcijalnih dijelova tog naroda u sadašnjosti. "Ko smo mi, Bošnjaci? Mi, Bošnjaci, smo onaj dio našeg prvobitnog bosanskog naroda koji kontinuira svojstva narodnog bića ove zemlje, ostvaruje unutar tog bića povijesni smisao i sadržaj ove zemlje i nosi njeno povijesno i državno pravo. Mi smo, dakle, nasljednici onoga što je Bosna kao zemlja, kao država, kao povijesni subjekt bila", rekao je Filipović, tvrdeći da ta identifikacija nije onemogućena odlukom "dijelova prvobitnog bošnjačkog naroda da se identificira i veže za narodnosnu ideju, interese i državno pravo nekih drugih država i naroda". "Ta njihova odluka, naprotiv, ne da nas same ograničava, kako nam je to bilo često nametano pod izlikom 'pa vi ne možete biti Bošnjaci jer biste time sami apelirali i prisvajali Bosnu i njenu tradiciju za sebe', nego nas upravo ovlašćuje na taj korak, naređuje nam da budemo Bošnjaci, da osiguramo i sačuvamo ono što je povijest stvorila dugim svojim radom, dugim djelovanjem najdubljih povijesnih snaga i što je kao takvo preživjelo od osmog stoljeća do danas. Da u tome nije bilo duboke povijesne logike, ne bi se to ni desilo, da Bosna nije milenijska tvorevina svjetskog povijesnog duha, ne bi ona opstala unatoč tolikim protivnicima", rekao je akademik Filipović. "Bosnu nisu stvorili nikakvi konstitutivni narodi, nego je Bosna proizvela sve svoje ljude i sve svoje narode, dala im krilo u kome rastu i žive", dodao je akademik. Ovo integralno bošnjaštvo nije bila jedina definicija Bošnjaka. U drugoj ponuđenoj definiciji Bosna se određuje ne kao država porijekla nego kao država koju prihvataju slavenski muslimani jugoistočne Evrope kao svoju domovinu. Druga ponuđena definicija, dakle, predstavlja Bošnjake kao sublimat muslimana jugoistočne Evrope: "Mi, Muslimani - sad ovdje prvi put, izvan mog običaja, ne kažem Bošnjaci - mi smo ovdje muslimani ustvari cijelog jugoistočnog evropskog prostora. Među nama se nalaze i Paloši, i Hiloši, i Hadžiegrići, i Udžvarlići, među nama se nalaze i Dalmatinci, i Hrvati, i Srbijanci, mi smo sublimirani u bosanskom narodu, sada stjerani u jedan mali prostor, ali prvi put naš prostor. To će biti naš prostor", rekao je prof. dr. Muhamed Nezirović. Dakle, definicija Bošnjaka se mijenjala u ovisnosti od toga kako se definirao državni teritorij BiH. Dani, 23. oktobar 2008: Feljton Dana: Ekskluzivno - Bošnjački sabor, 27. i 28. septembar 1993. (II) Bosna tri naroda više nije moguća Javnosti je 15 godina bilo nepoznato šta se dešavalo na dvodnevnom zatvorenom dijelu Bošnjačkog sabora, kada su bošnjački političari, ostavljeni sami sa sobom, bez gostiju i novinara, počeli da raspravljaju o tome kako se ustvari definiraju Bošnjaci, treba li graditi bošnjačku nacionalnu državu i na kojem teritoriju. Transkript rasprava na Bošnjačkom saboru, vođenih uoči sjednice Skupštine RBiH o prihvatanju ili odbijanju Owen - Stoltenbergovog plana, koji je predviđao

383


uspostavljanje Unije tri etnička entiteta i mogućnost podjele BiH nakon dvije godine održavanja Unije, pokazuje kako su bošnjački predstavnici vidjeli sebe i svoje odnose s drugim nacijama u jednom od najosjetljivijih trenutaka savremene historije BiH "Bosna i Hercegovina je sredstvo a ne cilj" Dr. Safet Ćibo, predsjednik ratnih predsjedništava općina Konjic, Jablanica i Prozor, na osnovu Odluke Predsjedništva RBiH od 13. marta 1993: "(…) Donoseći naš historijski odgovor ovdje: 'ne' ustavnom sporazumu o Uniji BiH iz Ženeve, predlažem sljedeći papir u pet tačaka usaglašenog teksta ratnih predsjedništava Jablanice, Prozora i Konjica. (…) Nema promjena granica države BiH bez promjena granica ostalih republika bivše Jugoslavije jer je suverena država BiH najjače sredstvo u borbi i ostvarenju naših ciljeva, što potvrđuje i borba našeg predsjednika države u tom cilju, s jedne strane, i borba agresora, s druge strane, za uništenje tog suvereniteta iznutra - recept isproban na SFRJ. Odluka 'da' je kapitulacija, a odluka 'ne' je pravična, oslobodilačka borba za suverenu BiH." Tri uvjeta za državu Edib Bukvić, član Izvršnog odbora SDA: "U ovom trenutku, kada svi ovdje prisutni moramo da budemo svjesni težine prihvatanja ili neprihvatanja ponuđenog paketa, to jest svjesni kratkoročnih i dugoročnih posljedica tog čina, bez obrazlaganja posljedica onoga što bi nam trebalo biti jasno, želim da upozorim da radi nekih mogućih kratkoročnih olakšanja ne donesemo odluku koja će budućnost sviju nas učiniti nesnošljivom. Do sada je bosanska odnosno muslimanska strana optuživana da nema svojih inicijativa, da nema svojih karata, svojih definiranih ciljeva. Mislim da smo mi sve do sada imali jasan cilj: to je ona BiH između Une i Drine i sada, kada je taj cilj postao nedohvatljiv, postao neostvariv, jer ga naše komšije nisu htjele ili ga nisu dovoljno voljele da bi se za taj cilj sa nama borile, mi moramo definirati svoj, samo svoj, realan, dohvatljiv i ostvariv cilj koji će biti ono za šta ćemo se boriti i što ćemo, uz Božiju pomoć, za sva vremena sačuvati. Pokušavajući da sagledam naše stanje u kome se nalazimo, došao sam do sljedećih zaključaka: dosadašnja Bosna i Hercegovina, sa svoja tri naroda, postala je nerealna. Poslije ovakvog genocidnog rata, dugoročno, Muslimani, Srbi i Hrvati nisu u stanju da stvore bilo kakvu zajedničku državu. Ovaj će rat jednog dana završiti formiranjem nacionalnih država Muslimana, Srba, Hrvata, Albanaca i, eventualno, Makedonaca. Postojeće granice država doživjet će znatne izmjene i umnogome će zavisiti od toga ko će biti najjači i najspremniji u vrijeme definitivnog pada srpskog i hrvatskog fašizma. Uvažavajući navedeno kao i naše realne mogućnosti, neophodno je definirati prostor države muslimanskog naroda, koji će zadovoljiti sljedeće kriterije: - da je to kompaktan prostor koji se može braniti; - da ima svoj izlaz na more; - da obuhvata grad Sarajevo kao historijski centar bosanskih Muslimana. Na ovaj način definiran prostor države Bosne s minimalnim odrednicama ustrojstva te države, podržan od ovog sabora i širokih muslimanskih masa, treba da bude motiv i cilj naših boraca i, ako bude trebalo, i budućih generacija. Ovako definiran cilj, poslije doživljenog genocida, ne bi trebao da bude tajna, ni pred našim građanima ni pred svjetskom javnošću. Pripremljeni za realizaciju ovakvog cilja, uz mobilizaciju raspoloživih privrednih i ljudskih potencijala, postat ćemo i ravnopravan pregovarač za zelenim stolom. Dakle, ja sam za negativan odgovor ponuđenom

384


paketu, ali za definirano 'ne', to jest da tačno znamo šta je to što muslimanski narod hoće. Smatram da bi nas današnje 'da', s ovakvom našom organizacijom i komunikacijskom rascjepkanošću, samo još više razjedinilo i potaklo da i dalje nastavimo da razgrađujemo i ono što nam je ostalo od države i slobodnih teritorija, da nam se sa svih strana počnu javljati neki novi autonomaši koji bi da sami urede svoj dio države kako se njima čini da je najbolje ili kako to nekim pojedincima odgovara." Armatura za državu Prof. dr. Ibrahim Bušatlija iz Sarajeva: "Budući da nisu postignuti ratni ciljevi, ne bih žurio s nekim potpisima, nego bih predložio da se oklijeva jedno vrijeme, ako se može, da se jedno vrijeme ponašamo, kako bi se reklo, fleksibilno. Da ovako kažemo: pošto znamo da niste ispunili ratne ciljeve, možemo li se nešto prije konačnog obračuna dogovoriti? I to teritorijalno. Vi ćete nama svakako, kadli-tadli, historijski vratiti šest općina uz Drinu i šest na zapadnoj strani, prema Krajini i to ćete morati vratiti isto onako kao što su partizani izašli iz Trsta, Crnogorci z Skadra, Srbi iz Soluna, Rusi iz Berlina, ili Amerikanci iz Pariza, recimo, ili Rima. (aplauz) Ne bih žurio pa bih kazao ovako, evo vam prolaz, prođite, ali vi ćete meni dati sada 13 općina koje ste zauzeli i jedan važan most između Jajca i Ključa. Taj most nama je jako važan kao i vama ovaj prolaz. Sad nešto za nas. Ako bi se taj most ostvario, onda bi osovina od Bihaća do Foče figurirala kao osnova armature za BiH, koja ima sad drugu armaturu - od Neuma - Kleka pa do Brčkog. Bez te armature, nema države. To znači jedan i drugi element, on čuva državu od centrifugalnih sila. Budući da su Muslimani najmnogobrojniji narod, oni su odgovorni za ovu državu. Više nego ijedan drugi narod. Kao Srbi u Srbiji ili Rumuni u svojoj državi. To znači da bi muslimanski narod, koji je ionako naučio da pati, morao još da stisne zube i svojim političarima kaže da maksimalno budu fleksibilni, da znaju ove činjenice. I još jednu, vrlo važnu. SAD i Amerikanci su rekli, to je ovdje spomenuo Ćiba, da će oni stati iza pravednih stvari. I još su nešto važno rekli, da ako nešto proglase nacionalnim interesom Amerike, da im ne trebaju zato UN. Iz te dvije činjenice koješta se može izvesti. Zato opet povlačim potrebu fleksibilnosti. (…)" Halid Čengić iz Foče: "Kad sam nazvao selam, znači za mir sam, ali za jedan pošten mir, nikako za mir u kome nemamo pravo na pošten život i pravo na prostor. Ako se traži od ovog skupa da donosi jednu sudbonosnu odluku, mislim da mi nismo dovoljno informirani. Ministarstvo za vanjsku politiku trebalo je da nam kaže šta to Evropa, odnosno svijet, od nas hoće ili šta hoće od ove naše Bosne. Koliko sam ja informiran ili barem koliko osjećam, ovaj prostor nije predviđen za nas. Ovaj prostor je predviđen za katoličanstvo. Prema tome, nama je ostala jedino smrt. A da gledamo istini u oči, znači ostalo nam je da biramo kako ćemo umrijeti. Da li junački ili kukavički? To je naše pravo. Vjerujte, ako izaberemo smrt, i to junačku, sigurno je da će neko preživjeti. Ako izaberemo ovo drugo, svakako se vidi da se nabijamo u geta, što i jeste cilj evropske politike i kršćanstva, a to nam ovdje nije ni kazano niti je naša služba vanjskih poslova htjela ili možda nije mislila da je na ovom skupu takve podatke potrebno obrazlagati. (...) Na međunarodnom planu, tražili smo spas od onih koji nas žele uništiti. Po meni, Zapad želi uništiti nas, islam i konfrontirati nas i pravoslavlje. Mi bismo trebali pokušati da animiramo islamski svijet da se s Rusijom nađe neko rješenje, jer ovo slijedi odnosno najvjerovatnije čeka i Rusiju. Prema tome, zajednički neprijatelj i muslimana i pravoslavlja je katoličanstvo. To je na djelu, to se vidi. I mislim da bez borbe svoje prostore nećemo sačuvati, a na političkom odnosno diplomatskom planu mislim da smo najmanje učinili." Rasim Delić: "(...) Da li možemo nastaviti rat? Obavještajni podaci koje imamo pokazuju da će rat i dalje da traje na ovim prostorima, neovisno od potpisa, neovisno od toga šta se dogovore i da li se dogovore na nekim od zasjedanja i konferencija. Također, evo na ovoj karti ovdje svi su primijetili da jedna ovakva država ne može funkcionirati. Spojimo ta dva faktora i onda, umjesto da pitamo da li možemo nastaviti rat, mi jednostavno nemamo dileme - mi moramo nastaviti jer ćemo biti prisiljeni na to. (...) Bez obzira što možemo očekivati, najteži mogući način vođenja rata jeste rat u

385


totalnom okruženju i rat na dva fronta. Sve ovo o čemu govorim, svi ovi problemi, postoje na drugoj strani i zbog toga kod njih postoji žurba da se sve ovo potpiše. Prema tome, mi, kao pripadnici Armije BiH, ne izjašnjavamo se ni za ni protiv potpisivanja, izjašnjavamo se za jačanje Armije BiH kao garanta da očuvamo ovo što imamo, eventualno da nešto i uradimo, a u budućnosti očuvamo državu koju ćemo graditi." Smail Klarić iz Mostara: "(...) Dugo smo taktizirali s Hrvatima radi poštivanja zahtjeva Vlade i Predsjedništva BiH da bi se u BiH, preko Mostara, uvezli hrana, materijalno-tehnička sredstva, repromaterijal i slično. Treće, imali smo prohrvatsku struju u stranci na čelu s Hadžiosmanovićem, ali smo je eliminirali zahvaljujući Regionalnom odboru SDA, koji ima bosansku ili bošnjačku orijentaciju, i Armiji BiH. Usput da kažem da druge stranke u Mostaru ne postoje. Četvrto: borili smo se za Bosnu i očekivali od nje vojnu i drugu pomoć, a nismo dobili maltene ništa. (...) Već mjesecima smo bez struje, pijemo zagađenu Neretvu, bez lijekova smo, dobili smo samo devet posto od potrebne humanitarne pomoći, sedamdeset posto naroda je u javnim kuhinjama s jednim obrokom dnevno, uz samo jednu šnitu hljeba. Prognano stanovništvo, kojeg je preko 50 posto, bez odjeće je, obuće, prostirki niti ima minimalne uvjete za stanovanje, pogotovo bez ogrjeva i goriva. Strah me je pomisliti kako dočekati zimu, jer smo u totalnoj medijskoj i fizičkoj blokadi, ispresijecani prema Sarajevu na više mjesta, a drugih koridora nema. Po ovom, prijeti nestanak Muslimana iz doline Neretve. Da li ovo dozvoliti? Svakako ne, jer onda nema Bosne. (...) Što se tiče statusa Mostara kao otvorenog grada, on mora da ima isti status ili tretman kao Sarajevo, a on će onda biti naš jer ne može biti grad onih koji su ga rušili i ubijali njegov narod. Mi smo se tukli i dalje ćemo se tući za Bosnu, ali se s pravom očekuje da se Bosna interventno tuče i za Mostar." Bakir Tanović: "(...) Da ne bi doživjeli sudbinu Granade, mi treba, bez razmišljanja, da odbacimo Ustavni sporazum Unije o podjeli Bosne. Njime se derogira suverenitet i cjelovitost naše zemlje, on je duboko nepravedan. Optimalni cilj bošnjačkog muslimanskog naroda je cjelovita država, čije današnje granice nisu promijenjene skoro 300 godina. Našem nacionalnom interesu ponajbolje odgovara jedinstvena, cjelovita država u današnjim njenim granicama, država u kojoj će svi njeni građani biti vraćeni na svoja ognjišta, a zločinci kažnjeni. To je naš optimalni nacionalni interes. (...) Kao drugi, ne manje važan, nacionalni cilj Bošnjaka treba odrediti jedinstveni teritorij unutar cjelovite BiH s većinskim bošnjačkim stanovništvom. To bi, uglavnom, sačinjavalo prostor od 53 općine s većinskim muslimanskim stanovništvom, pri čemu treba dodati dijelove općina Ključ, Mrkonjić Grad, Šipovo, zatim Čapljinu i cijeli Neum, kako bi se prostorno i geografski povezao cijeli teritorij s izlaskom na more." Ejup Ganić: "(...) Drugo pitanje je pitanje Neuma. Čitava igra se vodi da se ova nekakva bosanska republika zatvori. Okružena je Srbijom, s jedne strane, s druge strane Hrvatskom, sad treba napraviti dupli obruč jednom Karadžićevom državom i jednom Bobanovom državom. Ljudi kažu u inostranstvu: 'Pa znate šta, ako vi date ovih 26 kilometara obale ove međunarodne granice, kako vi mislite da mi vama pomognemo ubuduće, ako vas opet napadnu?' Kao što je vjerovatno, kad se potpiše, da će onda intenzivirati napad, onda je to rat nekakve tri republike unutar BiH, Tuđman i Milošević se oslobađaju umiješanosti, jer je to sad unutrašnja stvar. Zašto vi dajete Neum toj nekakvoj hrvatskoj republici? Prije svega, dobro se zna da su Neum izgradili radnici Željezare, Pretisa, Unisa i drugih, da su do prije desetak godina tamo bile samo nekakve tri kuće, tamo nema nikakvih ni bogomolja ni tako dalje, nikakvih svetih mjesta, i zašto bi se sad taj Neum, koji je jedino parče međunarodne granice, sve ostale granice su s Bobanom i s Karadžićem, trebao predati njima. To nije nikakvo sveto mjesto, kad su poklanjali Posavinu, kad su poklanjali bogomolje, jednostavno, sve je na rasprodaju, a kad je u pitanju Neum, ja mislim da se to ne može dati jer onda svaka odbrana postaje iluzorna, ukoliko se agresor dalje odluči na rat. (...) Da se mi zaključamo, da nemamo ni komad međunarodne granice, to bi bilo samoubistvo. Vi ne možete sjesti u auto iz Sarajeva i otići u inostranstvo a da ne tražite dozvolu od Bobana i Karadžića. Mi možemo, šta ja

386


znam, da imamo neki feribot od Neuma do Barija itd., naša je stvar da li ćemo razvijati dolje petrohemiju, trgovinu ili nešto drugo. Jednostavno, mnogo je uloženo u taj dio BiH, tamo, uostalom, ako izbrojite čije su kuće, najviše ima Sarajlija, sad, prema tome, to je prostor na kome se ne može popustiti." Ismet Hatibović: "U historiji se po prvi put desilo da je jedna kompletna država uhapšena. Mi smo svi, gospodo, zatvorenici, jedino neki povremeno dobiju dopust da negdje odu. Nas drže u zatvoru ustaše i četnici, a čuvar tog zatvora je organizacija UN-a preko svoje institucije koja se zove UNPROFOR. Nama je jedini izlaz u Armiji i njenoj snazi." Muhamed Nezirović: "Slušajući komentare s posljednje Ženevske konferencije, da će se dozvoliti pojedinim članicama bosanske Unije da se kroz dvije godine odvoje od Unije, digla mi se perda pred očima. A digla mi se tako jer sam shvatio da je BiH na koncu one povijesne evolucije, koja je započela Francuskom revolucijom, koncem XVIII stoljeća, i da se ona tek završava. A ta evolucija je počela stvaranjem nacionalnih država. Svuda su stvorene nacionalne države, stvorena je Njemačka u krvi, stvorena je Italija u krvi, stvorene su balkanske države, nacionalne, male države, u krvi, ali ipak stvorene i evolucija se završava, u Evropi će se stvoriti svuda nacionalne države. To je ireverzibilan proces koji mi ne možemo zaustaviti. On je nama diktiran, pokušalo se taj proces zaustaviti poslije Prvog svjetskog rata silama pobjednicama, kada su mislili da će od Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca stvoriti posebnu zemlju koja će postati Srbija. Slaba Srbija to nije uspjela jer su ostali ovdje drugi narodi da žive. Usporeno je tim što je komunizam kao pokret pokušao da izgladi razlike i da stvori pojedine zemlje. I padom Berlinskog zida se završava ova evolucija stvaranja nacionalnih država u Evropi, htjeli mi ili ne htjeli. Sada se, poslije ovoga, težište prenosi na Rusiju i tamo će se stvoriti nacionalne države van evropskog procesa, tako da se završava zadnji dio Versaja. Mi vidimo - nestale su Češka i Slovačka, podijelile se u dvije federacije, nestala je stara Jugoslavija, dijeli se na nacionalne države. A sada se zapitajmo da li nacionalna država ima nešto loše, sama po sebi, ako bude naša muslimanska nacionalna država? Mislim da nema, jer mi ovdje, Muslimani - sad prvi put izvan mog običaja ne kažem Bošnjaci - mi smo ovdje muslimani ustvari cijelog jugoistočnog evropskog prostora. Među nama se nalaze i Paloši, Hiloši, Hadžiegrići, i Udžvarlići, među nama se nalaze i Dalmatinci, i Hrvati, i Srbijanci, mi smo sublimirani u bosanskom narodu, sada stjerani na jedan mali prostor, ali prvi put naš prostor. To će biti naš prostor. Znači li nešto velika zemlja? Među arapskim zemljama najmanja zemlja Liban ima samo osam hiljada kvadratnih kilometara, a bila je snažnija od svih velikih arapskih zemalja s tisućama kilometara. Dvadeset i dva odsto obradivog zemljišta! Pa Švicarska nema toliko obradivog zemljišta, a to joj ne smeta. Ta nacionalna država ima više muslimana nego Albanija, koja je jedina muslimanska zemlja u Evropi, sa 75 posto stanovništva ovdje, a nama naša Časna Knjiga neće dozvoliti da gonimo druge. Neka žive i ti drugi s nama jer mi smo naučili da živimo i da druge ne progonimo. Turska nije bila naša zemlja. Mi prvi put na ovim prostorima imamo šansu u koju smo gurnuti, ne našom voljom, da stvorimo našu nacionalnu državu. I neka ona takva i bude, jer mi ćemo tada imati i našu vojsku, koja će biti mala vojska, ali koja će biti izvanredno dobro naoružana, a takva vojska će tada svakako biti prijetnja onima koji će je napasti. Pitajmo se imamo li snage sada, kad nas je ostalo 800 hiljada u našoj Bosni, da se borimo sa 16 miliona ljudi koji su naši neprijatelji zakleti. Mislim da je nama predah neophodan. Ja mislim da će se pitati neki mogu li da ostanu u Bosni, ovdje, poslije toga kad ova Bosna koja će nam ostati procvjeta. Ne zaboravite, nemojmo da izgubimo sve. Arafat je sada, tek poslije toliko i toliko godina, dobio samo malo Jerihona i Gazu. (...) Ja sam jučer u ulici Kralja Tomislava vidio Brojglerovu scenu iz srednjeg vijeka. Pored jednog kontejnera jeo je i pas i čovjek u istom položaju, zato razmislimo kad kažemo 'za' i 'protiv', i kod tih naših dušmana će radikalne snage da spadnu, onoga trenutka kad prestane rat. Zašto se jednom ne kladimo u mir? Ja glasam za mir."

387


Dr. Abdulah Konjicija: (...) I na kraju, uvalili su nam jednu udicu koju smo prihvatili - konstitutivnih naroda. Šta su to oni unijeli u konstituciju BiH? Došli su s torbama da bi bili kmetovi ovdje! Ja mislim, ko ima prst obraza, prst obraza, ne dva, ne može podržati ovaj mirovni sporazum, pogotovo zbog toga što je i Francis Boyle rekao da taj ugovor, što ga predlažu Stoltenberg i Owen, ne vrijedi ni onog potrošenog papira. (aplauz) Pa dobro razmislite, ja nemam straha, sve što mi mogu uzeti, mogu život, a ja i to mogu podnijeti i radije ću glavu dati nego istočnu Bosnu i Krajinu. Ismail Hatab iz Trebinja: (...) Ja nisam za cjelovitu BiH. Neka je jasno. Nisam ja za cjelovitu BiH . Ovdje živi 44 posto Muslimana. Nama pripada 44 posto. Bosna i Hercegovina ne može biti komplet muslimanska, to je moje mišljenje. (...) Hoću da vam kažem, ja sam za mir. Ovo 30 posto nije bitno kako će se ona zvati, ali za mene - to je država muslimanskog naroda. (aplauz) U ustavu te države treba da bude da je ona država muslimanskog naroda. Samir Šutković: Muslimanski narod ne smije dozvoliti da ostane bez onoga što je njegovo - a to je muslimanska zemlja. Tamo gdje su živjeli muslimani to je naša zemlja, mi ne tražimo srpsko. Grahovo i ono što je tamo oko Užica, ali ne damo svoj Donji Vakuf, svoje Jajce, svoj Prijedor, svoju Bosansku Krupu, svoj Višegrad, svoj Zvornik, svoju Foču. (...) Dakle, Srbe i Hrvate trebamo pobijediti, ili im vratiti ono što su oni nama nanijeli. Alija Izetbegović: Mi smo procijenili da je odbijanje najčešće bilo motivirano time što se nisu vratile teritorije. Recimo da se vrate teritorije… Da li je tad prihvatljiva formula? Za onoga za koga ni tada nije prihvatljiva formula, on može da zaokruži odgovor "Ne". Mi smatramo da je velika većina ljudi ovdje bila motivirana time što je vidjela ovakvu kartu. Ne vjerujem da je ta karta bila pravično sastavljena, da je ona obuhvatila muslimanske (teritorije), da bi ovdje bilo (takvo) izjašnjavanje. Bilo bi ljudi koji bi tada, iz nostalgije za ranijom Bosnom i Hercegovinom, kako je izgledala, zajednička država muslimansko-srpsko-hrvatska, možda bi i tada bilo ljudi koji bi to odbili, ali nakon svega što se dogodilo, mislim da bi većina ljudi, barem u muslimanskom narodu, bila spremna prihvatiti novi koncept Bosne i Hercegovine, kao jedne unije, u kojoj bi muslimanske teritorije bile pod kontrolom bosanskohercegovačke vlasti. Mislim, to je bila naša procjena. Ako smo tu pogriješili, vi sad recite. (...) S druge strane, imali smo još jednu stvar u vidu. Može biti da je ovaj treći odgovor praktički negativan odgovor, znate, to je praktički odbijanje paketa, to je negativni odgovor, jer postoji samo da ili ne u ovom momentu, ono što se kaže - uzmi ili ostavi. Prema tome, to je praktički negativan odgovor, koji u svijetu odjekuje na neki način prihvatljivo. Ljudi će shvatiti da moramo odbiti paket jer teritorije nisu vraćene, jer to svako može razumjeti, posljednja domaćica u Americi može to razumjeti, i u Evropi, da ne kažem obaviješteni ljudi. (...) I ja mislim da, kad bi se sad većina našeg naroda pitala, naročito ona izbjegla većina, ona bi rekla: "Vratite nam teritorije, pa ću glasati za taj paket!" (...) Referendum nije moguć jer je polovina ljudi odsutna, ali kad bi ona mogla da se skupi, ja mislim da bi svi rekli - hoćemo mir, ali vratite nam teritorije. To je bio glavni motiv što smo mi tako formirali ovo pitanje.


Hercegova∏ki vojnik List 4. K ABiH, II. 1993.

389


390


391



Zlo∏in koje su po∏inili neki pripadnici ABiH nad Hrvatima u BiH

1991. – 1995.

393


394



Pismo

dr. Franje Tu∂mana pred. George Bushu - Ugroženost demokracije

396



M. Filipovi≥: Bio sam Alijin diplomat

398


399


400


401


402


403


404


405


406


407


408


Slobodan Praljak

Hrvatsko – Muslimanski (Bošnjački) odnosi

politički i vojni 1991. – 1995.

II

Činjenice

Zagreb, travanj 2009. godine


Nakladnik . . . . . . . . . . . . . . . . Oktavijan d.o.o. Nikola Babić Praljak Urednik. . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kaćuša Praljak CIP – zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ISBN –


Odnosi Muslimana (Bošnjaka) i Hrvata u

BiH i RH

410


411


412


413


414


415


416


417


418


419


420


421


422


423


424


425


426


427


428


429


430


431


432


433


434


435


436


437


438


439


440


441


442


443


444


445


446


447


448


449


450


451


452


453


454


455


456


457


458


459


460


461


462


463


464


465


466


467


468


469


470


471


472


473


474


475


476


477


478


479


480


481


482


483


484


485


486


487


488


489


490


491


492


493


494


495


496


497


498


499


500


501


502


503


504


505


506


507


508


509


510


511


512


513


514


515


516


517


518


519


520


521


522


523


524


525


526



Napad ABiH na Mostar

i Dolinu Neretve

Ofanziva ABiH na HVO – „Neretva 93“

528


529


530


531


532


533


534


535


536


537


538


539


540


541


542


543


544


545


546


547


548


549


550


551


552


553


554


555


556


557


558


559


560


561


562


563


564


565


566


567


568


569


570


571


572


573


574


575


576


577


578


579


580


581


582


583


584


585


586


587


588


589


590


591


592


593


594


595


596


597


598


599


600


601


602


603


604


605


606


607


608


609


610


611


612


613


614


615


616


617


618


619


620


621


622


623


624


625


626


627


628


629


630


631


632


633


634



Muslimansko – hrvatski gra∂anski rat u S. Bosni

i uloga Mudžahedina nakon srpske agresije

636


637


638


639


640


641


642


643


644


645


646


647


648


649


650


651


652


653


654


655


656


657


658


659


660


661


662


663


664


665


666


667


668


669


670


671


672


673


674


675


676


677


678


679


680


681


682


683


684


685


686


687


688


689


690


691


692


693


694


695


696


697


698


699


700


701


702


703


704


705


706


707


708


709



Halilovi≥ – Muslimovi≥

Mišljenje i stavovi ljudi s kojima su Hrvati trebali

zajedno ratovati

711


712


713


714


715


716


717


718


719


720


721


722


723


724


725


726


727


728


729


730


731


732


733


734



Politi∏ki dokumenti

736


737


738


739


740


741


742


743


744


745


746


747


748


749


750


751


752


753


754


755


756


757


*****

758


759


760


761


762


763


764


765


766


767


768


769


770


771


772


773


774


775


776


777


778


779


780


781


782


783


784


785


786


787


788


789


790


791


792


793


794


795


796


797


798


799


800


801


802


803


804


805


806


807


808


809


810


811


812


813


814


815


816


817


818


819


820


821


822


823


824


825


826


827


828


829


830


831


832


833


834


835


836


837


838


839


840


841


842


843


844


845


Abdulah Vranić 303 Al-Fatih Husanain 339 Ali Hamad 693 Alija Dervišbegović 218 Alija Džafo 446 Alija Izetbegović 11, 20, 23, 24, 33, 247, 278, 290,

291, 293, 295, 375, 417, 425, 433, 445, 498, 510, 511, 513, 742, 786, 787, 788, 789, 790, 793, 794, 795, 796, 819, 831

Alija Šljamo 32 Amir Kubura 665 Ante Jelavić 258 Anton Tus 797 Arif Pašalić 30, 31, 41, 42, 59, 65, 80, 83, 103, 104,

126, 128, 143, 145, 150, 343, 344, 530, 531, 540, 541, 549, 561, 564, 567, 568, 581, 582, 583, 603, 606, 609, 610

Avdulah Kajević 698 Bajro Pizović 31 Bato Buntić 538 Božo Raguž 84 Bruno Stojić 40, 674, 675 Charles R. Shrader 684 Cyrus Vance 453 Ćamil Salahović 450 Darinko Tadić 75 Dario Kordić 670, 747 Darko Gelić 676 David Owen 375 Dragan Vikić 257 Drago Poljak 31 Dražen Džeba 538 Dunja Zloić 778 Džemal Merdan 110 Elkaz Hidajet 164, 224 Emin Švrakić 304 Emin Zelić 54 Enes Kovačević 54 Enver Čemer 206 Enver Hadžihasanović 96, 110, 112, 113, 118, 119,

124, 131, 139, 566, 688, 692 Esad Hećimović 694 Esad Humo 550 Esad Ramić 62, 64, 66, 70, 132 Esad Šejtanić 570, 612, 631 Fabrudin Agić 191, 195 Fadil Alihadžić 672 Fadil Čović 54

Faruk Čupina 809 Fikret Muslimović 723 Franjo Križanac 166, 167, 170, 204, 209, 211 Franjo Tuđman 11, 20, 23, 24, 289, 290, 291, 293,

295, 396, 433, 498, 511, 515, 802 Gojko Šušak 292 Goran Jelavić 550 Guska Jasmin 54 Hadži Seid Smajkić 809 Hakija Turajlić 440 Haris Silajdžić 23, 24, 284 Hasan Hakalović 54 Hasan Kapetanović 304 Idriz Alispahić 420 Ignac Koštroman 670, 740, 753, 757, 759, 773 Ilija Franjić 191, 193 Ilija Petrović 219 Ismet Dautbašić 426 Ismet Hadžiosmanović 634, 651 Ismet Mustabasić 420 Ivan Kraljević 130 Ivan Majić 134 Ivan Markešić 423, 765, 771 Ivan Negovetić 672 Ivica Lučić 191 Jadranko Prlić 120, 429, 444, 452, 493, 497, 674, 675 Janko Juričić 204 Jasmin Dilberović 552 Jasmin Jaganjac 252, 253, 254 Jean-Pierre Thebault 13, 17 Jerko Doko 247, 418, 419, 424, 779, 780, 782 Jovan Divjak 82, 179, 183, 186, 187, 188, 519, 571 Jozo Kolak 206 Jozo Leutar 820 Jozo Marić 335 Jozo Sekić 422 Jure Brkić 43 Jure Pelivan 431 Jure Šmit 191, 208 Jusuf Pušina 483 Krem Hubijar 204 Krem Rezaji 654 Krešimir Zubak 23, 24, 284 Lord Owen 453 Luka Markešić 166, 167, 170, 172, 178, 206, 211 Marija Brajko Brnčić 833 Marin Zadrić 76

Kazalo imena

846


Marinko Zelenika 206 Mario Grbavac 538 Marko Zelić 420 Mate Boban 20, 125, 453, 498, 503, 513, 642, 750,

765, 773, 775, 783, 791, 818, 827, 829 Mate Granić 284 Mate Knezović 560 Mehmed Alagić 636 Midhad Cerovac 54 Midhad Hujdur 542, 543, 547, 548, 557 Midhat Cerovac 58, 62 Mihovil Biočić 270 Mijo Jozić 225 Milan Torbica 341 Mile Akmadžić 453, 463, 464, 465, 466, 473, 475,

742 Mile Aničić 525, 526 Mile Ćurić 107 Milivoj Petković 13, 15, 17, 52, 59, 69, 86, 99, 117,

128, 182 Miljenko Lasić 71, 555, 562, 563, 573 Miro Lazović 504 Miroslav Džidić 480 Miroslav Tuđman 613 Mladen Šimičić 420 Momčilo Krajišnik 330, 337 Momir Bulatović 375 Muharem Šabić 158, 160, 163, Munib Bisić 248, 476, 483, 486, 487 Mustafa Cerić 339 Mustafa Handžo 68 Mustafa Isović 575 Nijaz Ivković 32 Nusret Šahić 54, 585 Oliver Primorac 538 Omer Behmen 532 Omer Berić 218 Osman Rahmanović 420 Pauline Neville-Jones 708 Pero Martinović 420 Pero Mejdandžić 97, 102 Petar Kolakušić 192 Petar Zelenika 109, 549 Philippe Morillon 13, 17 Radovan Karadžić 375, 642 Rasim Delić 88, 90, 233, 259, 522, 569, 574, 577,

611, 673, 690, 699, 705 Rasim Muharemović 243 Redo Mehić 560 Rifat Bilajac 599 Rusmir Hadžihuseinović 27, 29, 534, 776 Rusmir Mahmutćehajić 478, 483, 781 Safet Hakalović 62 Safet Idrizović 54

Sakib Mahmuljin 707 Salih Krnjić 422 Salko Gušić 697 Sead Mehić 301 Sefer Halilović 13, 15, 17, 34, 35, 39, 53, 79, 81, 181,

442, 483, 533, 580, 599, 604, 605, 616, 653, 696, 711

Selmo Cikotić 598 Semir Drljević 588 Senad Bautović 191 Slavko Puljić 62 Slobodan Milošević 375 Slobodan Praljak 40, 596 Srećko Vučina 508 Stanko Marić 84 Stipe Mesić 772 Stipo Jeličić 218 Stjepan Ciber 517 Stjepan Franjušić 218 Stjepan Kljuić 738, 740, 753, 757, 759, 763, 768 Stjepan Pokrajčić 152, 153, 154, 156 Stjepan Strbad 98 Stjepan Šiber 36, 594 Sulejman Budaković 78, 535 Sulejman Delić 420 Sulejman Herceg 420 Šefko Hodžić 622 Thorvald Stoltenberg 375 Tihomir Blaškić 667, 668, 669, 670 Tomislav Krstičević 427 Uzeir Ljubunčić 206 Valentin Ćorić 553 Vardo Vahdet 670, 671 Vehbija Karić 599 Vesna Girardi Jurkić 264 Vinko Zorić 335 Vlado Šantić 765 Zajca Delalić 161 Zdenko Andabak 196, 197 Zdravko Knezović 312 Zdravko Šagolj 62, 63 Zejnil Delalić 162, 173, 175, 183, 184, 199 Zerem Salko 189 Zićro Suljević 599 Zijad Demirović 502, 806, 809, 817 Zlatko Lagumdžija 479 Zrinko Matušić 108, 206 Zrinko Tokić 100, 101, 105, 155, 191, 194 Žarko Jurić 550 Žarko Keža 73, 362 Željko Mlikota 60 Željko Šiljeg 105, 106, 114, 121, 122, 133, 135, 140,

146, 147, 148, 165, 174, 203, 213, 223

Documents

Slobodan Praljak - Politicki i Vojni Hrvatsko Bosnjacki Odnosi 91-95