Politiki sistem SAD-a
Politiki sustav SAD-a
SAD ima najdosljednije izvedenu podjelu i ravnoteu vlasti:
Kongres: zakonodavna Predsjednik: izvrna Sudovi / Vrhovni sud:
sudska
Ustav
Sredinji instrument amerikog dravnog ustrojstva i vrhovni zakon
drave Najstariji pisani ustav, uzor mnogim drugim ustavima diljem
svijeta Nacrt Ustava je nastao 1787. Statut o konfederaciji;
uspostavljena prva savezna uprava
Nakon revidiranja novi Ustav je prihvaen 4. oujka 1789. Primarni
cilj Ustava bio je stvaranje snane izborne vlasti, koja je izravno
odgovorna volji naroda Uspostavljena je snana sredinja ili savezna
vlast sa irokim ovlastima za reguliranje odnosa meu pojedinanim
dravama i iskljuivom nadlenou u podrujima vanjskih poslova i
obrane
Trajna zadaa Ustava i dravnog ustrojstva koje je on stvorio je
bila da povee sve suprotne interese, da izgradi zajednike osnove i
istovremeno zatiti osnovna prava svih ljudi Osnovno obiljeje Ustava
SAD-a je fleksibilnost; od ratifikacije dodano je 26 amandmana
Najvie ovlasti prema Ustavu ima ameriki narod, koji moe izmijeniti
osnovni zakon, ako to eli, preko izabranih dravnih dunosnika
Ustav = 7 lanaka i 23 amandmana Glavne karakteristike:
narodna
suverenost i ograniena vlast; vlada sa specifinim nadlenostima;
vrhovna vlast savezne drave; podjela vlasti; prvenstvo sudske
vlasti
Predsjedniki sustav izuzetno vana uloga predsjednika drave
Osnovna naela (ista kao i 1789.):1.
2.
Tri glavne dravne vlasti su meusobno odvojene i zasebne; svaka
od tih vlasti slui kao kontrolni mehanizam za ostale dvije Ustav,
zajedno sa zakonima donesenim u skladu s njegovim odredbama, i
sporazumi koje je zakljuio Predsjednik, a odobrio Senat, iznad su
svih drugih zakona
Sve osobe su jednake pred zakonom i imaju jednako pravo na
zakonsku zatitu. Sve su drave jednake. Sve drave moraju priznavati
i potivati zakone drugih drava. Dravni ustroj pojedinih drava mora
imati demokratski oblik 4. Narod ima pravo izmijeniti oblik dravnog
ustrojstva pravnim sredstvima predvienim u Ustavu3.
Ustav - amandmani
Dvojni postupak za revidiranje Ustava (dodavanje amandmana)
Kongres moe pokrenuti postupak za dopunu Ustava 2/3 izglasavanjem u
svakom od dva doma Alternativno rjeenje je da zakonodavna tijela
2/3 drava mogu traiti od kongresa sazivanje nacionalne skuptine
radi pripreme amandmana U oba sluaja amandmani moraju dobiti
odobrenje od drava
Dravno ustrojstvo
Izvrna vlast - ovlasti predsjednika
Ustav dodjeljuje izvrnu vlast predsjedniku Njime se predvia se
mona unitarna predsjednika dunost Institucija obuhvaa i
potpredsjednika koji nasljeuje predsjednika u sluaju smrt i li
nesposobnosti obavljanja dunosti Uvjeti: roeni Amerikanac, ne mlai
od 35 godina Bira ga narod preko Elektorskog kolegija; ogranieni
mandat 4 godine, najvie 2X
Predsjednikef drave ef izvrne vlasti (predsjednik vlade) Vrhovni
zapovjednik oruanih snaga ef obavjetajne slube Rukovoditelj Vijea
nacionalne sigurnosti Predsjednik komisije za atomsku energiju
Bira se na 4 godine, s mogunou jos jednog reizbora Minimalno 35
godina, dravljanin SAD-a od roenja, najmanje 14 godina ivjeti u
SAD-u, bez sudskog gonjenja Nema spolnog, rasnog, nacionalnog ili
vjeskog ogranienja Meutim.. WASP: White, AngloSaxon, Protestant
Moe odbiti potpisati svaki zakon izglasan od Kongresa Da bi
takav zakon stupio na snagu i bez predsjednikova potpisa, u
ponovljenom ga postupku oba doma Kongresa moraju usvojiti
dvotreinskom veinom
Izvrna vlast - ovlasti predsjednika
Glavna dunost: tititi Ustav i provoditi zakone koje je donio
KongresOstale ovlasti: predlaganje zakona, obraanje Kongresu,
sazivanje posebnih sjednica Kongresa, stavljanje veta na prijedloge
zakona, imenovanje saveznih sudaca, postavljanje elnika saveznih
ministarstava, vrhovni zapovjednik oruanih snaga, davanje
pomilovanja
VladaState Department, koji je sastavljen od tajnika (ministara)
koji su zadueni za odreene resore (12) Primus inter pares (prvi meu
jednakima) je dravni tajnik. Potpredsjednik: predsjedava Senatom,
gornjim domom Kongresa
Izvrna vlast
Izvrna vlast je u rukama raznih ministarstava (tzv. izvrnih
odjela) koja je osnova Kongres elnici ministarstava, koje je
odabrao predsjednik a odobrio Senat, tvore vijee savjetnika tj.
predsjednikov kabinet
Uz 14 ministarstava postoji jo niz administrativnih organizacija
okupljenih u Izvrnom uredu predsjednika: Osoblje Bijele kue Vijee
nacionalne sigurnosti Ured za upravu i budet Vijee ekonomskih
savjetnika Ured amerikog trgovinskog predstavnika Ured za znanost i
tehnologiju
KongresKongres
Najvie predstavniko i zakonodavno tijelo sastavljeno od:
Predstavnikog doma (donji dom) Senata (gornji dom).
Predstavniki domlanovi doma biraju se proporcionalno broju
satnovnika odreene drave Mora biti najmanje 1 kongresmen iz svake
drave Kongresmeni: min. 25 godina, stanovati u dravi za koju su
kandidirani i najmanje 7 godina biti ameriki dravljani, biraju se
na dvije godine 435 zastupnika
Na elu predstavnikog doma nalazi se Speaker, obino voa stranke
koja ima veinu u tom domu, i ta osoba ima vrlo velike ovlasti
Razmatra prijedloge zakona, osobito za ubiranje prihoda (taxes) i
pokree postupak odgovornosti svih dravnih slubenika Impeachment
SenatPo dva predstavnika iz svake drave Biraju se na est godina,
s tim da se svake dvije godine bira 1/3 senatora Senator: min. 30
godina, ivjeti u dravi iz koje je kandidiran te najmanje devet
godina imati ameriko dravljanstvo 100 senatora Odobrava sporazume i
predsjednikove zadatke
Zakonodavna vlast
Neke ovlasti Kongresa: Razrezivanje i prikupljanje poreza
Pozajmljivanje novca za javnu blagajnu Donoenje propisa za vanjsku
trgovinu Kovanje novca Donoenje zakona o bankrotu Proglaavanje rata
Izdavanje autorskih prava Briga oko mornarice Donoenje svih zakona
potrebnih za provoenje Ustava
Sudska vlast
Sastoji se od sustava sudova rasporeenih diljem cijele zemlje
kojima je naelu Vrhovni sud 11 prizivnih sudova 91 okruni sud 3
suda s posebnim nadlenostima Ustav titi neovisnost sudova time to
predvia da savezni suci ostaju na dunosti dok se god primjereno
ponaaju u praksi do svoje smrti, mirovine ili ostavke Suce imenuje
predsjednik, a potvrdu imenovanja daje Senat
Vrhovni sud Jedini
utemeljen Ustavom; najvii sud SAD-a Na presudu Vrhovnog suda ne
moe se aliti ni jednom drugom sudu Ima prvostupanjsku nadlenost
samo u dva sluaja Onima koji se tiu inozemnih veleposlanika i
drugih diplomata Onima u kojima je jedna od strana savezna drava
Najvei dio rada Vrhovnog suda sastoji se u odreivanju jesu li
zakonodavne ili izvrne odluke u skladu s Ustavom
Vrhovni sud / Supreme Court
ine ga predsjednik i 8 sudaca Kontrola ustavnosti zakona,
Predsjednik ih imenuje doivotno, uz suglasnost Senata, ali ih ne
moe smijeniti
Apelacijski (prizivni) sud / Circuit Courts of Appeals
11 sudova na teritoriji SAD-a Razmatranje i izvrenje odluka svih
federalnih administrativnih organa
Federalni okruni sudovi / Federal District Courts
86 federalnih sudova Nadleni su u svim krivinim i graanskim
parnicama
Federalizam
Savezno ustrojstvo SAD-a Mnogobrojnost vlasti razliitih razina:
50 dravnih sustava vlasti te niz manjih jedinica koje upravljaju
okruzima, gradovima, manjim mjestima i selima Osim nekih funkcija
poput obrane, monetarnog sustav i vanjskih poslova koje obavlja
centralna vlast, sve druge su u nadlenosti lokalnih vlasti
87.000 lokalnih vlasti koji ukljuuju 3.034 okruga 19.498 opina
16.500 gradova 13.500 kolskih distrikata
Politika kulturaLjudska prava i slobode
SAD se mogu, jednim dijelom, smatrati zaetnicima
institucionalizacije ljudskih prava i sloboda. Vlada je odgovorna
graanima koji ju mogu promijeniti na izborima Ovlasti vlade u
pitanjima religije i slobode izraavanja je da prevenira zlouporabu
vlasti Zakon ne bi trebao davati nikakve posebne privilegije ni
jednom graaninu Individue i stranke raspravljaju kako primijeniti
ovu ideologiju
Interesne skupine
Su organizacije koje s jedne strane zastupaju svoje interese
naspram drugih grupa s razliitim ili suprotnim interesima i koje
nameu interese svojih lanova sudjelovanjem u vladi, itd. (lobiji /
lobby) itave se organizacije bave iskljuivo tim poslom Agencije, sa
sjeditem u Washingtonu, imaju samo jedan zadatak: biti na hodnicima
i regrutirati potrebne glasove i favorite
Politike strankeDemokratska stranka: nastala je 1792. (1824)
godine, a zalae se za javnu kontrolu vlasti, za ouvanje ljudskih
prava i sloboda i ustavnih prava federalnih drava na samostalnost
Republikanska stranka: osnovana 1854. godine, i po svom programu
vrlo je slina demokratskoj stranci. Razlike su u nijansama oko,
primjerice, socijalne politike, porezne i vanjske politike,
itd.
