SJEDINJENE AMERIKE DRAVE

UVODSAD osim to su najvea privredna sila na svijetu one su i jedina vojna super sila. Vlast u SAD-u podijeljena je izmeu savezne vlade i drava unutar saveza. Savezna vlast se sastoji od tri grane: izvrne, zakonodavne i sudske. SAD predstavljaju zemlju iji sistem nacionalne bezbjednosti predstavlja paradigmu savremenog organizovanja drave i njenih institucija.

Znaajan dio amerike dravne organizacije predstavljaju sistem bezbjednosti i politika nacionalne bezbjednosti SAD-a. Sistem nacionalne bezbjednosti vezan je za integraciju odbrambene politike, spoljanje politike, meunarodne ekonomske politike i obavjetajne politike.

Najveu mo odluivanja u SAD-u ima administracija u koju spadaju: Predsjednik SAD-a, Kongres, Savjet za Nacionalnu Bezbjednost, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo spoljnih poslova i obavjetajne slube

Politiki sistem

SAD su nastale ujedinjavanjem trinaest kolonija, koje su ostvarili radikalni evropski doseljenici poetkom 17. i prvom polovinom 18 . stoljea;

Rastom potrebe za osloboenjem i nezavisnosti odran je prvi kontinentalni kongres svih predstavnika 1774. godine, dok je drugi kontinentalni kongres odran 1775. godine, na kojem je utvrena potreba voenja odlune borbe protiv engleskog kolonizatora

Deklaracija o nezavisnosti je donesena 04.07.1776. godine (Tomas Deferson), iji su principi:jednakost pred zakonomnarodni suverenitetpravo naroda na dravni ustanak protiv vlade ili vlade koja bi ruila pravo suverenog naroda,pravo ovjeka na sreu, itd.

Politiki sistemPolitiki sistem SAD se temelji na Ustavu iz 1787. godine. U pitanju je najstariji vaei ustav na svijetu; spada u red kratkih i vrstih ustava;Organizacioni sistem vlasti temelji se na principu podjele vlasti na: Zakonodavnu - vri je Kongres, kojeg ine dva doma: Predstavniki dom broji 435 lanova, svaka drava alje predstavnike prema broju stanovnika, biraju se na period od 2. godine na opim, neposrednim izborima graana po izbornim jedinicama; Senat broji 100 lanova, svaka drava alje po dva predstavnika, biraju se na period od 6 godina ( s tim to se svake druge godine vri reizbor treine lanova) Izvrnu - povjerena je predsjedniku SAD, bira se na 4 godine, s mogunou ponovnog izbora .On je:ef draveef izvrne vlasti (predsjednik vlade)vrhovni zapovjednik oruanih snagaef obavjetajne sluberukovoditelj Vijea nacionalne sigurnostinajznaajnija osoba za voenje vanjske politikepolitiki neodgovoran ( ne moe snositi odgovornost pred Kongresom).

Politiki sistemSudska vlast - nosilac sudske vlasti je Vrhovni sud koji na osnovu svojih kompetencija, mjesta i poloaja odrava ravnoteu moi koja je Ustavom regulisana i garantovana. Jedna od najznaajnih funkcija ovog Suda je tumaenje Ustava i njegovih odredbi.

Obavjetajno-sigurnosni sistemObavjetajno-sigurnosni sistem SAD je za razliku od obavjetajno-sigurnosnih sistema drugih drava (V.B., Francuske, Njemake) relativno mlad. Na to je izmeu ostalog utjecala i dugo zagovarana politika izolacionizma (Monroova doktrina). Naime, SAD su zagovarale tzv. politiku samodovoljnosti, smatrajui da je to najbolji nain da se fokusiraju na unutranji progres zemlje, s jedne strane i da budu izvan svjetskih zbivanja, s druge strane. Politiku izolacionizma naputaju nakon okonanja Drugog svjetskog rata;Dugo su se oslanjale iskljuivo na saznanja diplomatsko-konzularnih predstavnitava;Prema pojedinim izvorima, genezu pijunske aktivnosti moemo pratiti od 1776. godine. Tada je engleski doseljenik, Artur Li osnovao Odbor za ratnu prepisku i izgradio prvu ameriku ifru, koja je posluila kao temelj za budui razvoj kriptografije;Kao zaetnik organiziranog oblika obavjetajnog rada u SAD, navodi se Alan Pinkerton, koji je 1850. godine osnovao "Nacionalnu detektivsku agenciju u ikagu.

Obavjetajno-sigurnosni sistem

General-major Vilijam Dej Donovan (Wiliam J. Donovan) je predsjedniku SAD predloio osnivanje amerike obavjetajne slube. U julu mjesecu 1941. godine osnovana je obavjetajna sluba pod nazivom Ured za koordinaciju obavjetajnih aktivnosti, na ijem se elu upravo nalazio njen predlaga Donovan. Na tragu tih opredjeljenja u prvoj polovini 1942. godine formiran je Ured za strategijska istraivanja (OSS). Na inicijativu predsjednika Ruzvelta poetkom 1942. godine uspostavljen je : Zajedniki obavjetajni komitet - formiran kao organ zajednikog odbora naelnika generaltabova. U ovom Komitetu su bili predstavnici obavjetajnih slubi svih rodova vojske (mornarica, vazduhoplovstvo i kopnena vojska), zatimSluba Dravnog sekretarijata vanjskih poslova kao i Vanjsko-ekonomska uprava.

Obavjetajno-sigurnosni sistem

Polazei od toga, dana 12.03.1947. godine, na prijedlog amerikog predsjednika Trumana (Truman), Kongres je donio Zakon o nacionalnoj sigurnosti.Ovim Zakonom je uspostavljena i dananja Centralna obavjetajna agencija SAD - (CIA) kao i Savjet za nacionalnu sigurnost, s osnovnim ciljem da predsjedniku SAD daje potrebne savjete o sigurnosnim pitanjima iz oblasti vanjske i unutranje politike, kao i pitanja koja tretiraju vojnu problematiku, te usmjeravanje i koordinaciju obavjetajnih institucija.

Obavjetajno-sigurnosni sistemObavjetajni sistem (obavjetajna zajednica) SAD danas ini 15 organizacija koje poslove i zadatke izvravaju u okviru svojih zakonom datih ovlatenja:CIA- Centralna obavjetajna agencija;Agencija za nacionalnu sigurnost;Odbrambena obavjetajna agencija Ministarstva odbrane;Obavjetajna sluba armije;Obavjetajna sluba vojne mornarice;Obavjetajna sluba avijacije;Obavjetajna sluba marinskog korpusa;Obavjetajni ured u Ministarstvu finansija;Obavjetajni elementi u Ministarstvu energetike;Obavjetajna komponenta u Ministarstvu trgovine;Nacionalna agencija za snimanje i kartografiju;Nacionalni ured za izvianje;Federalni istrani biro (FBI);Ured za obavjetajnu djelatnost i istraivanje (Stejt Department);Uprava za borbu protiv narkotika

Savjet za nacionalnu sigurnost - NSCPredstavlja najviu institucionalnu izvrnu piramidalnu instancu dravne vlasti, iji su fundamentalni zadaci da daje savjete i preporuke predsjedniku SAD, koordinira i usmjerava rad resornih saveznih agencija te da nadzire rad svih obavjetajnih i kontraobavjetajnih aktivnosti.

Savjet za nacionalnu sigurnost u sutini predstavlja vojnopolitiko i odbrambeno-sigurnosno, te obavjetajno i kontraobavjetajno tijelo koje ima kljunu ulogu za sveukupnu nacionalnu sigurnost SAD, kako na unutranjem, tako i na vanjskopolitikom planu.

Centralna obavjetajna agencija - CIACentralnoj obavjetajnoj (informativnoj) agenciji date su nadlenosti da obavjetajne podatke i informacije o stranim dravama prikuplja legalnim i tajnim putem, radi konanog donoenja relevantnih odluka koje se odnose na nacionalne i druge vitalne interese SAD.Kada je u pitanju koordinirajua uloga obavjetajnih aktivnosti, a prema tekstu Zakona iz 1947. godine, ovlatenja CIA-e su:da Savjetu za nacionalnu sigurnost daje potrebne savjete o obavjetajnim aktivnostima vladinih odjela i agencija, a koji su u funkciji nacionalne sigurnosti;oblikuje i dostavlja Savjetu za nacionalnu sigurnost kljune preporuke na osnovu kojih se vri koordinacija obavjetajnih aktivnosti naznaenih institucija, a koje se odnose na nacionalnu sigurnost; kao analitika sluba, obrauje, sistematizira i na sadrajan nain analizira podatke obavjetajnog karaktera prikupljenih iz svih izvora, a odnose se na nacionalnu sigurnost;

Centralna obavjetajna agencija - CIAimajui u vidu sloenost meunarodne drutvene zbilje, CIA je dobila obavezu da prua adekvatnu pomo u cilju razvijanja postojeih ostalih obavjetajnih agencija, na nain da pored svoje osnovne funkcije uspostavlja pomone slube preko kojih obavlja dodatne obavjetajne djelatnosti od zajednikog interesa, a koje odredi Savjet za nacionalnu sigurnost da izvrava i druge dunosti i funkcije koje se odnose na nacionalnu sigurnost;U cilju pruanja podrke predsjedniku SAD, Vijeu nacionalne sigurnosti i drugim subjektima, CIA e se usredotoiti iskljuivo na strana obavjetajna pitanja.U skladu sa direktivama Savjeta za nacionalnu sigurnost kreira program prikupljanja obavjetajnih podataka i brine se o njegovom provoenjuposebnu panju poklanja prikupljanju podataka o oruju za masovno unitavanje (WMD) u cilju daljne neproliferacije, meunarodnom terorizmu, transnacionalnom organiziranom kriminalu, ....Sprovodi efikasne operativne programe kontraobavjetajnog karaktera prema stranim obavjetajnim slubama van teritorije SAD, dok unutar drave moe sprovoditi u saradnji sa FBI, ali samo pod odobrenjem generalnog javnog tuioca.

Centralna obavjetajna agencija - CIA

OSNOVE UNUTRANJE ORGANIZACIJE :

Direktor Centralne obavjetajne agencije (DCI) u svom Uredu ima zamjenika (DDCI) sa brojnim prateim slubama kao to su: Ured glavnog inspektora, tab za odnose sa javnou, Ured generalnog savjetnika, Ured za kongresne poslove, tab za obavjetajnu kontrolu naoruanja, tab za izvjetavanje o agenciji, te izvrni direktor.

Centralna obavjetajna agencija - CIADaljna unutarorganizacijska struktura je podijeljena na tri dijela: Direktorate za koje se moe rei da predstavljaju nauno-struni, operativni i visokoprofesionalni dio obavjetajne agencije, a to su:Nacionalnu slubu za tajne opracije (bavi se tradicionalnom pijunaom.)Ured za Nacionalne poslove (odgovoran za obavjetajne analize)Ured za tehniku potporu (odgovoran za istraivake i razvojne projekte)

Na elu ovih agencija su zamjenici obavjetajnog direktora.

Nacionalna sigurnosna agencija - NSAAgencija za nacionalnu sigurnost je osnovana na temelju tajne direktive (memoranduma) predsjednika Trumana od 24.10.1952. godine, koja je nosila naziv "Komunikacijske obavjetajne aktivnosti", s osnovnim ciljem da ona preuzme "kontrolu komunikacija i elektronsku pijunau u korist Pentagona i drugih organa izvrne vlasti SAD" U kasnijem periodu, a na osnovu obavjetajne direktive Vijea za nacionalnu sigurnost (NSCID) od 17.01.1972. godine, utvrena je decidno odgovornost NSA, odnosno njena nadlenost i djelokrug rada, proizvodnjom raznovrsnih signalnih obavjetavanja (SIGINT), saglasno verificiranim i preciznim zahtjevima i prioritetima koji su utvreni od strane rukovodeih struktura obavjetajne zajednice.Analogno tome SIGINT aktivnosti su podijeljene u Komunikacijske obavjetajne djelatnosti (COMINT) i Elektronske obavjetajne djelatnosti (ELINT).

Nacionalna sigurnosna agencija - NSAImajui u vidu njeno mjesto i ulogu u obavjetajnoj zajednici, odgovornost "NSA i njenog direktora su precizno utvrene DOD Direktivom S-5100.20, ("Agencija za nacionalnu sigurnost i centralna sluba sigurnosti".). Na osnovu te Direktive direktor NSA e:Sprovoditi SIGINT operativnu kontrolu nad SIGINT aktivnostima utvrenih od strane Vlade Sjedinjenih Drava;Osigurati tehniko vodstvo svim SIGINT operacijama u vezi sa SIGINT-om Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava;U skladu sa zahtjevima obezbjediti zakonito sprovoenje SIGINT operacijaU okviru svojih ovlaenja propisati sigurnosnu regulativu koja se odnosi na operativnu praksu;

Nacionalna sigurnosna agencija - NSAOkvirno posmatrano, a na temelju dostupne literature NSA je zaduena da:da uspostavi i rukovodi virtualnim sistemom sa kompleksnim i sloenim unutarorganizacionim centraliziranim integracijskim odnosima;planira, koordinira i direktno rukovodi obavjetajno-operativnim fazama;ostvaruje, permanentnu i preciznu kontrolu i zatitu svih komunikacijskih i informacijskih kanala;stara se za komunikacijsku otvorenost izmeu elemenata obavjetajne zajednice SAD;usavrava, unapreuje i implementira najsavremenija tehniko-tehnoloka dostignua i standarde SIGINT sistema i njegovih komponenata;Sjedite se nalazi u dravi "Merilend (Maryland). Na elu NSA se nalazi direktor koji ima zamjenika i dva pomonika zamjenika za operaciju i vojnu podrku.

Pored Centralnog Ureda za snimanje (CIO) koji je osnovan kao borbena agencija za podrku, 01.10.1996. godine, osnovana je Nacionalna agencija za snimanje i kartografiju. Odgovorna je da:

osigura odgovorno obavjetajno snimanje i geopodrune informacione proizvode, podrku i informacije;upravlja snimanjem i geopodrunim analizama i proizvodnjom;uniti ili osigura unitenje proizvoda fotografske obavjetajne djelatnosti i geopodrunih informacija od strane najefikasnijih i ekspeditivnih sredstava;razvija i daje preporuke nacionalnoj i nenacionalnoj politici;prepisuje i daje mandat standardima i tehnikim arhitekturama;procjenjuje izvedbu fotografisanja;revidira i odgovara na zahtjeve fotografisanja;razvija politiku i osigurava sudjelovanje DOD-a u nacionalnom i meunarodnom snimanju;Savjetuje Ministra odbrane i DCI-a o buduim potrebama za snimanjem;

Nacionalna agencija za snimanje i kartografiju - NIMA

Organzacija i funkcionisanje NIMA-e se ostvaruje putem tri Direktorata:Direktorat za operacijeDirektorat za sisteme i tehnologijuDirektorat za korporativne poslove

DIA - Deffence Intelligence Agency

Osnovana je 1961.godine. Obavljanje njenih poslova vri se pod okriljem Ministarstva odbrane i amerike vojske. Funkcija ove slube je da obezbeuje bezbjednost Ministarstva objedinjavanje i usklaivanje aktivnosti i funkcija obavjetajnih slubi ,svojih vidova oruanih snaga i NSA, Posebno na analitikom planu.Ona predstavlja glavni tab, koji usmjerava djelovanje vojnih obavjetajnih slubi.

Army Intelligence - Obavjetajne Ustanove amerike kopnene vojske ine ga Ministarstvo odbrane, sve obavjetajne zajednice koje vre aktivnost sprovoenja bezbjednosnih i obavjetajnih funkcija. U njih spadaju: Ured pomonika komandanta taba za obavjetajni rad, Komanda kopnene vojske za obavjetajne aktivnosti i bezbjednost, Obavjetajna agencija raketnih snaga.

Obavjetajni sistem ratnog vazduhoplovstva Obavjetajni sistem ratnog vazduhoplovstva ine: Pomoni komandant taba za obavjetajne aktivnosti, Obavjetajna agencija ratnog vazduhoplovstva, Komanda ratnog vazduhoplovstva za elektronsku bezbjednost, Uprava komande ratnog vazduhoplovstva za tehnike aplikacije.

Obavjetajni sistem ratne mornarice Njime rukovodi pomoni komandant pomorskih operacija za obavjetajni rad. ine ga : Mornarika obavjetajana sluba, Komanda za pomorske obavjetajne akivnosti , Komandantna grupa pomorske bezbjednosti.

Uprava za obavjetajne aktivnosti pomorsko-desantnih snaga sainjena je za kontraobavjetajni rad ,obavjetavanje planova, pravljenje procjena, rukovoena je obavjetajnim aktivnostima za nacionalane poslove.

Zakljuak

Pored svih organa koji se bave odravanjem bezbjednosti u Sjedinjenim Amerikim Dravama, ministarstvia spoljnih i unutranjih poslova, odbranom se koriste i obavjetajni sistemi kojim se podrazumijevaju djelatnosti kao to su obavjetajni, kontraobavjetajni, antiteroristiki napadi ,zaita drave od spoljanjih fakora i unutranjih koji mogu naruiti njenu bezbjednost. Osim toga vre se i razmjene podataka izmeu organa kojima raspolau druge agencije kako bi dolo do lakeg rjeavanja problema, hvatanja osumnjienih osoba za krivina djela i rjeavanje ostalih situacija.

LiteraturaMaulovi,Ivan.Nacionalana bezbjednost Crne Gore,Fakultet Humanistikih studija-Podgorica,Podgorica,2010.http://www.nsa.gov/index.shtmlhttps://www.cia.gov/