Univerzitet u Sarajevu

Fakultet za saobraćaj i komunikacije

Tema: UREĐAJI ZA KONTROLU I POSTAVLJANJE

SKRETNICA I ISKLIZNICA

Predmet: Elementi sigurnosti šinskih vozila

Predmetni nastavnik: Student

Prof.dr.Ešref Gačanin Muharemović Ermin

Sarajevo, 2012. Godine

2

Sadržaj

Uvod ........................................................................................................................... 3

UPRAVLJANJE SKRETNICAMA ............................................................................... 4

KONTROLA STANJA SKRETNICE ............................................................................ 5

MEHANIČKI ZAKLJUČANE SKRETNICE .............................................................. 6

ELEKTROMEHANICKO OSIGURANJE SKRETNICA NA OTVORENOJ PRUZI ... 7

ELEKTRIČNA POSTAVNA SPRAVA...................................................................... 8

ISKLIZNICE .......................................................................................................... 10

GRIJANJE SKRETNICA ....................................................................................... 11

SKRETNICE ZA VLAKOVE VELIKIH BRZINA ......................................................... 12

Skretničke postavne sprave Ei-700 i GFSU-700-m .................................................. 15

ISKLIZNICA TIP – IS............................................................................................. 16

3

Uvod

Da se omogući brz i siguran prijelaz pojedinih vozila ili čitavih vlakova s jednog

kolosijeka na drugi, služe skretnice, okretnice i prijenosnice. Kod skretnica je moguć

prijelaz čitavih vlakova bez zaustavljanja, što nije slučaj kod okretnica i prijenosnica,

koje se smatraju nužnim rješenjem i koriste se samo kod ručne pojedinačne

dopreme.

Skretnice su dio željeznicke pruge tj. pružnog gornjeg ustroja, koji omogucuje prijelaz

željeznickih vozila odnosno vlakova, u oba smjera, s jednog na drugi kolosijek bez

prekida vožnje. Skretnicom se može ostvariti put vožnje izborom pravca kretanja

odnosno kolosijeka.

Ovisno o konstrukciji skretnica može se ostvariti izbor vožnje na jedan od dva ili tri

kolosijeka. Skretnica se sastoji iz prijevodnickog uredaja, koji svojim pokretnim

dijelovima usmjeravaju vozila na željeni smjer vožnje, središnjeg dijela i srcišta, gdje

se sastavljaju kolosijeci.

Kretanjem po kolosijeku željeznicka su vozila izvrgnuta opasnosti od sudara i

iskliznuca. Na skretnicama ovim opasnostima treba dodati mogucnost bocnih sudara.

Za sigurno odvijanje prometa preko skretnice nužno je da prijevodnicki uredaj bude u

pravilnom položaju za željeni put vožnje. Kada je prijevodnicki uredaj nepravilno

postavljen odnosno kada jezicci nisu u pravilnom položaju, vožnjom vozila uz jezicak

može doci do iskliznuca ili tzv. “vožnje u rašlje”. Pri vožnji niz jezicak, kod nepravilnog

položaja jezicaka, dolazi do tzv. presjecanja skretnice. Iz gore navedog je vidljivo da

je pravilan položaj prijevodnickog uredaja skretnice od izuzetnog znacenja za

sigurnost odvijanja željeznickog prometa.

Okretnice, ili kako se još nazivaju skretnice na pločama, mogu biti nepokretne

na sklapanje ili okretanje, a svrha im je usmjeriti pojedinačno vozilo najkraćim putem

s jednog kolosijeka na drugi ili omogućiti njegovo okretanje. Za razliku od fiksne

okretnice, okretnica s okretanjem se upotrebljava za odvajanje, pod različitim

kutovima u željenom pravcu, težih vagoneta, tj. u metalnim rudnicima, a rjeđe u

ugljenokopima.

Prijenosnice se upotrebljavaju u slučajevima kad je potrebno spojiti više

paralelnih kolosijeka uz minimalno razvrstavanje vozila na malom prostoru.

Prijenosnicu zapravo sačinjava kratki komad slobodnog kolosijeka, koji se prevozi na

kotačima okomito na paralelne (vozne) kolosijeke, te omogućava premještanje vozila

s jednog voznog kolosijeka

4

UPRAVLJANJE SKRETNICAMA

Upravljanje skretnicom predstavlja mehanicko djelovanje na pokretne dijelove

prijevodnickog uredaja, a naziva se postavljanje skretnice. Postavljanje skretnica u

željeni položaj može se obaviti neposredno, rucnim okretanjem postavljaca

smještenog pokraj skretnice, posredno mehani ckim postavljacem iz skretnickog

bloka ili prometnog ureda, te elektromehanickim napravama odnosno elektrickim

postavnim spravama. Skretnica s električnom postavnom spravom prikazana je

slikom.

Slika 1. Električna postavna sprava

Rucno postavljanje skretnica predstavlja upravljanje pokretnim dijelovima skretnice u

njenoj neposrednoj blizini, djelovanjem na odgovarajuce poluge s utegom.

Mehanicko postavljanje predstavlja djelovanje na odgovarajuce poluge ugradene u

blok postavnicu, tako što se pokreti poluge prenose preko lanaca, žicovoda i

koloturnika na pokretne dijelove skretnice, cime se jezicci prebacuju iz jednog u drugi

položaj.

Moderan nacin upravljanja skretnicama s jednog centralnog mjesta obavlja se

elektricnim skretnickim postavnim spravama. Skretnickih postavnih sprava ima više

vrsta, a zajednicko im je što svaka od njih ima mehanizam koji se sastoji od slijedecih

dijelova:

elektromotora,

prijenosa s zupcanicima,

pogonskog mehanizma s kvacilom,

sustava kontakata,

postavne poluge, - poluga za kontrolu jezicaka.

Kod elektromehaničkih postavnih sprava snaga iz elektromotora se prenosi

mehaničkim elementima na postavnu polugu skretnice, a kod elektrohidraulicnih

sprava hidrauličnim elementima.

5

Posebnu vrst postavnih sprava cine hidraulične postavne sprave koje se postavljaju

za upravljanje skretnicama na ranžirnim kolodvorima.

KONTROLA STANJA SKRETNICE

Kod skretnica se razlikuju tri osnovna položaja:

- redoviti položaj,

- pravilan položaj i

- ispravan pložaj.

Redoviti položaj je onaj položaj u koji skretnica mora biti postavljena kad nema

vožnje vlaka preko nje, a odreduje se poslovnim redom službenog mjesta.

Pravilan položaj je onaj kada je skretnica postavljena za predvidenu vožnju preko

nje.

Ispravan položaj je kada je jedan jezicak dobro priljubljen uz glavnu tracnicu,a drugi

dovoljno razmaknut.

Obzirom na sigurnost odvijanja željeznickog prometa potrebno je sprijeciti svaku

mogucnost ugrožavanja vožnje vlaka. Ponajprije, treba sprij eciti prebacivanje

jezicaka u vrijeme prolaska vozila preko skretnice, te neovlašteno prebacivanje

skretnice u neki drugi položaj. Iz tih razloga skretnice se moraju osigurati, što se

može uciniti na više nacina, gdje je jedan od najjednostavnijih zakljucavanje jezicaka

skretnice.

Skrenice su osigurane:

kad se postavljaju i zakljucavaju iz centralnog mjesta ili

se postavljaju neposredno, a zakljucavaju centralno ili

neposredno se postavljaju i zakljucavaju.

Prema nacinu osiguranja skretnice mogu biti u slijedecim stanjima:

slobodne skretnice,

pouzdano pritvrdene,

pouzdano zakljucane,

pritvrdene i

presjecene

Slobodna je svaka skretnica koja nije zauzeta željeznickim vozilom, a nalazi se u

ispravnom položaju, ali nije zauzeta nekim putem vožnje.

6

Pouzdano pritvrdene skretnice su osigurane skretnice koje su u ovisnosti s glavnim

signalima, tako da se može postaviti dozvoljena vožnja samo uz pravilan i ispravan

položaj skretnice.

Pouzdano zakljucane su one skretnice koje se neposredno postavljaju i zakljucavaju,

a u kljucevnoj su ovisnosti s glavnim signalima.

Pritvrdene skretnice su sve osigurane skretnice: pojedinacnim tasterima, naposredno

ako nemaju kontrole ili ako nemaju kljucevnu ovisnost s glavnim signalima.

Presjecene skretnica je ona preko koje je prethodno obavljena nepravilan vožnja niz

jezicak, pri cemu je došlo do nasilnog prebacivanja jezicaka, zbog pritiska kotaca

vozila kako je to prikazano slikom. Preko ovakve skretnice nije dozvoljen promet dok

se skretnica ne pregleda i ponovo osigura.

Slika 2. Presjecanje skretnice

MEHANIČKI ZAKLJUČANE SKRETNICE

Kod neposrednog rucnog prebacivanja skretnice, položaj skretnice se osigurava

zaključavanjem odgovarajuce brave s kljucem pricvršcenoj na glavnu tracnicu blizu

vrha jezicka. Na prugama HŽ iskljucivo se rabe skretnicke brave tipa “Robel”, a

prikazana je slikom 2.3. Brava se pricvršcije vijcima na vrat tracnice s vanjske strane,

a u sebi ima odgovarajucu polugu koja se gurne prema otvorenom jezicku i u tom se

položaju ucvrsti pomocu odredenog kljuca. Kljuc se može izvaditi samo iz zakljucane

brave i odnijeti u skretnicki blok ili prometni ured kao dokaz i informacija o

postavljenoj skretnici. Tako pohranjeni kljuc na odgovarajucem mjestu i logickoj

organizacijskoj jedinici garantira položaj skretnice u odredenom putu vožnje.

Kljucevi skretnickih brava moraju biti standardizirani, tako što sjekirice moraju biti

različite, a sukladne odredenoj bravi, uz nemogućnost otvaranja više brava istim

kljucem.

7

Slika 3. Konstrukcija skretnicke brave “Robel”

Kljucevna ovisnost skretnice s glavnim signalom može se ostvariti i pomocu

skretnickih brava pokraj skretnica.

ELEKTROMEHANICKO OSIGURANJE SKRETNICA NA OTVORENOJ

PRUZI

Rukovalac manevre dobije jedan kljuc od prometnika, kojim može otvoriti ormaric

elektromagnetske brave. Elektromagnetska brava postavljena je u ormaric na stupu.

Ormaric je kabelom povezan s postavnicom u najbližoj postaji. U ormaricu je

montiran taster, zujalica i svjetiljka za kontrolu. Kad rukovalac manevre otvori ormaric

može izvaditi kljuc skretnice tek kada pritisne odgovarajuci taster, a pritiskom na

taster, gasi se kontrolna sijalica i ukljuci zujalica. Kljuc se može izvaditi iz

elektromagnetske brave i odnijeti. Kada se na skretnici otkljuca Robel brava klipom

se oslobodi kontrolna poluga, pa se skretnica može prebaciti u drugi položaj. Kljuc

ostaje zarobljen u bravi. Po obavljenoj vožnji skretnica se vrati u prvobitni položaj,

pomocu izdanaka na produženom klipu gurne “klip” prema jezicku skretnice i zakljuca

bravu. Izvadenii kljuc se nosi u elektromagnetsku bravu u ormaricu, te je zakljuca.

Kljuc ostaje u ormaricu jer je strujni krug kontrole zatvoren i elektromagnet “zarobi”

kljuc.

Za centralno postavljanje, zakljucavanje i kontrolu položaja jezicaka skretnica koriste

se mehanicki uredaji za davanje i prijenos komandi i mehanicke postavne postavne

sprave kako je to prikazano slikom 2.4. Sustav za centralno upravljanje skretnicom

(4) sastoji se iz postavljaca (1), prijenosnog žicovoda (2) i mehanicke postavne (3)

sprave.Ovaj tip postavne sprave ugraduje se neposredno pokraj skretnice, a

postavljac na daljini do 200m, a za kontrolu jezicaka se koristi zasunska sprava. U

slucaju presjecenja skretnice kod ovog tipa postavne sprave nije moguce ponovo

pokrenuti postavljac, dok se ne izmjene ošteceni dijelovi skretnice.

8

Slika 4. Upravljanje skretnicom mehanickim uređajem

ELEKTRIČNA POSTAVNA SPRAVA

Elektricne postavne sprave su skretnicke sprave koje imaju elektromotorni pogon za

prebacivanje skretnica iz jednog položaja u drugi, mehanicko pridržavanje skretnica u

krajnjem položaju, i elektricnu kontrolu pravilnog i ispravnog položaja skretnice. Ova

sprava mora biti konstruirana za hod postavne motke 220 ± 2 mm na skretnicama s

uzastopnim kretanjem jezicaka, a za skretnice razdjelne zone ranžirnih kolodvora s

kruto vezanim jeziccima, hod postavne motke je 110 - 160 mm. Na skretnice bez

skretnickih zatvaraca ugraduju se samo postavne sprave s unutarnjim zatvaracima

jezicaka skretnice. Najmanji razmak izmedu glavne tracnice i odmaknutog jezicka na

mjestu uklopnika, za skretnice s hodom postavne motke 220 mm mora biti 150 ± 2

mm, a za skretnice s hodom 110-160 mm mora biti 100 mm.

Elektricna postavna sprava treba omoguciti automatsko postavljanje, zakljucavanje i

kontrolu položaja jezicaka skretnice iz odredenog mjesta upravljanja, koristeci

elektricnu struju. Skretnicka elekticna postavna sprava se sastoji iz kucišta, spojnog

pribora za spajanje s jeziccima skretnice te pricvrsnog pribora. U kucištu (obicno od

lijevanog željeza) se nalazi elektromotor s mehanickim prijenosom, koji rotaciju

osovine pretvaraju u pravocrtno ili aksijalno gibanje postavne poluge, te sklopa za

kontrolu stanja jezicaka s odgovarajucim sustavom kontakata. Prema nacinu

ugradnje ove postavne sprave se mogu postaviti paralalno s glavnim kolosijekom ili

okomito na njega, a konstrukcija mora biti takova, koja omogucuje pricvršcenje s

lijeve ili s desne stane skretnice.Za pokretanje jezicaka koristi se postavna poluga, a

za kontrolu stanja pojedinog jezicka odnosno prijevodnica se koristi par kontrolnih

poluga.

Skretnicka elektricna postavna sprava mora osigurati silu od najmanje 5000 N na

postavnoj poluzi. Potrebna sila kojim ce jezicci krenuti iz jednog krajnjeg položaja u

slucaju presjecenja skretnice naziva se sila cvrstog držanja i iznosi od 8000 do 10000

N, a sama sila presjecenja skretnice je do 11 kN.

Postavni i kontrolni elektricni kontakti trebaju biti tako konstruktivno riješeni, da su

odskocni i ovisni o položaju postavnih i kontrolnih motki skretnice. Broj i vrsta

elektricnih kontakata ovisi o tipu postavne sprave i elektricnoj shemi, a kontaktni

sklopovi trebaju biti zašticeni posebnim poklopcem.

Na prugama Hrvatskih željeznica uglavnom su u uporabi elektromehanicke postavne

sprave tipa “SEL- Lorenz” prikazane slikama 2.5 i 2.6. i “Siemens” slikom 2.7.

9

Slika 5. Elektricna postavna sprava tipa „Simens“

Električne postavne sprave moraju biti tako konstruirane, da u slučaju kvara

omogućuju ručno prebacivanje skretnice pomoćnom ručicom, koja se dovodi u vezu

s postavnim mehanizmom sprave na jednostavan način, bez otvaranja kučišta.

Prilikom umetanja ručice u postavnu spravu, moraju se prekinuti električni kontakti u

postavnom i kontrolnim strujnim krugovima, a nakon vađenja ručice kontakti se

moraju ponovo vratiti u redovit položaj.

Glede pouzdanosti, elektromehanička postavna sprava treba biti konstruirana da

može bez otkazivanja rada izdržati najmanje 500000 prebacivanja skretnica u

normalnim uvjetima rada uz redovito održavanje. U nju se može ugraditi motor na

10

istosmjernu ili izmjeničnu (jednofaznu ili trofaznu) struju. Priključna snaga

elektromotora ne smije biti veća od 0,8 kW za trofazni priključak, odnosno 1,5 kW za

monofazni priključak, neovisno o sili postavljanja.

Vrijeme postavljanja električne postavne sprave, bez opterećenja, ne smije biti veće

od 4 s za sporohodne, 2,5 s za normalne i 0,6 s za brzohodne postavne sprave. Kod

skretnica vezanih na skretnice vrijeme postavljanja ne smije biti veće od 5,2 s za

sporohodne, 3,5 s za normalne i 0,8 s za brzohodne sprave.

Kod izvršenog presjecanja elektromehanička postavna sprava mora doći u takav

položaj koji shemotehnički osigurava promet. Električna kontrola položaja skretnice

smije se dobiti samo u krajnjem ispravnom položaju skretnice.

Elektromahaničke postavne sprave se ugrađuju na udaljenost od mjesta napajanja,

ovisno o vrsti sprave i o presjeku kabelskih žila postavnog strujnog kruga. Ožičenje

postavne sprave je standardizirano, kako bi se kompletna postavna sprava u slučaju

potrebe mogla što jednostavnije zamijeniti.

Uz elektromehaničke na prugama HŽ-a rabe se i elektrohidraulične postavne sprave.

Ova sprava za izvor energije i dalje koristi elektromotor, ali se ovdje energija

postavljanja prenosi preko hidraulike. Elektrohidraulične postavne sprave moraju

zadovoljiti iste kriterije kao i elektromehaničke postavne sprave uz potrebna

proširenja uvjeta održavanja u pogledu hidrauličnog ulja.

Za skretnice na ranžirnim kolodvorima koriste se hidraulične postavne sprave koje su

u pravilu brzohodne postavne sprave. Imaju hidraulični prijenos iz mjesta upravljanja

za prebacivanje skretnica iz jednog položaja u drugi, mehaničko pridržavanje

skretnica u krajnjem položaju, a kontrola pravilnog i ispravnog položaja je električna.

ISKLIZNICE

Iskliznice se postavljaju na istovarnim i industrijskim kolosijecima kao i na takovim

mjestima gdje se pri slučajnom pomicanju vagona ili kretanju lokomotive mogu

ugroziti putevi vožnje. Namjena im je da sprijeće neželjene i opasne vožnje po cijenu

izbacivanja vagona iz tračnica. Izbacivanje vozila mora biti učinjeno tako da ona

iskliznu prema vanjskoj strani kolosijeka.

Uz iskliznicu se kao i kraj skretnica ugraduju posebni signalni znaci, koji oznaćavaju

položaj skretnice odnosno iskliznice. Iskliznicom se rukuje kao i skretnicom, a jedan

tip iskliznice upravljan postavnom spravom prikazan je na slici.

11

Slika 6. Ugradnja iskliznice s postavnom spravom

GRIJANJE SKRETNICA

U zimskim uvjetima, posebno kada pada snijeg i pri niskim temperaturama, snijeg i

led mogu biti uzrokom smetnji u radu skretnica. Gomilanjem snijega i leda između

jezička i glavne tračnice uzrok su odmicanju jezička, što predstavlja kvar skretnice i

onemogućava normalno odvijanje prometa.

Snijeg i led se odstranjuju na slijedeće načine (tablica 2.1.):

mehaničko cišćenje,

bacaci plamena,

kemijskim sredstvima,

zagrijavanje tekućim gorivom ili plinom,

električnim grijanjem skretnica

Tabela: Grijaći skretnica

Na prugama HŽ najčešce se koriste plinski grijaći skretnica, i to na pruzi Zagreb –

Rijeka, dok se na prugama elektificiranim izmjeničnim sustavom 25 kV koriste

isključivo električni grijaći.

12

Plinski grijaći koriste plin propan iz plinskih boca volumena 25 l, postavljenih u

posebne ormare uz skretnice. Nedostatak ovog sustava je u tome što se jedan dio

pribora nakon sezone grijanja skida, što zajedno s plinskim bocama zahtijeva velik i

poseban skladišni prostor. Kod ovog sustava nije moguće dobro prilagoditi uloženu

energiju za grijanje u odnosu na vanjsku temperaturu i kolicinu snijega.

Slika 7. Plinsko grijanje skretnica

Električno grijanje skretnica koristi električnu struju kontaktnog voda elektrovuće, koju

se preko transformatora dovodi na elektrićne grijace montirane na unutrašnjoj strani

stopice glavne tračnice. Električni grijaći se mogu centralizirano automatski upravljati,

tako što je angažirana snaga ovisna o vanjskoj temperaturi i količini snijega i leda.

Posebnim zaštitnim uređajima osiguran je potpuno automatski rad, bez opasnosti od

požara, a cijeli sustav je zaštićen od eventualnog kratkog ili dozemnog spoja. Cijeli

sustav upravljanja izveden je poluvodičkom tehnologijom, što minimizira troškove

održavanja, a preko bilo kojeg telekomunikacijskog prijenosnog sustava je

omogućeno daljinsko upravljanje i kontrola.

SKRETNICE ZA VLAKOVE VELIKIH BRZINA

Skretnički uređaji za kontrolu položaja jezičaka kontroliraju ispravan i pravilan položaj

jezičaka i prenose informaciju preko signalnog kabela do udaljenog relejnog ili

procesorskog signalno-sigurnosnog uređaja. Ove sprave mogu biti tako konstruirane

da pored svoje funkcije obavljaju i funkcije skretničke brave, odnosno, pridržavanje

skretnice u krajnjem položaju i za kontrolu pravilnog i ispravnog položaja skretnice.

Ugrađuju se i na skretnice s ručnim postavljaćima, a ovisnost s drugim elementima

signalno-sigurnosnog uređaja se ostvaruje preko udaljenog relejnog ili procesorskog

uređaja. Najčešće se ugrađuju na prugama velikih brzina kod skretnica s velikim

polumjerom zakrivljenosti pored postavnih sprava na vrhu prevodnice, a za kontrolu

položaja sredine jezičaka i prenošenje te informacije u relejni ili procesorski uređaj.

Pogodna je i za nezaposjednute i manje kolodvore s rijetkom potrebom prebacivanja

skretnica.

Brzina vožnje vlaka preko skretnica u položaju za skretanje je ograničena i

propocionalna je polumjeru kojim se odvojni kolosijek odvaja od glavnoga. Za

vlakove velikih brzina polumjeri odvajanja su veci od 1200 m. Pri tako velikom

13

polumjerima skretnice su dugačke, pa postoji problem upravljanja postavljanjem

skretničkih jezičaka, i njihovog pouzdanog držanja za vrijeme vožnje vlaka. Stoga se

za dugačke skretnice postavljaju dodatni zatvaracći. Skretnica za veće brzine (UIC-

60) na našim prugama prikazana je slikom.

Slika 8. Skretnica UIC-60

Radi povećanja sigurnosti vožnje vlaka za brzine preko 160 km/h umjesto klasićnog

srcišta skretnice ugrađuju se pomićna srcišta upravljana posebnom postavnom

spravom kako je to prikazano slikom.

Slika 9. Pokretno srcište skretnice

Daljnje povećanje sigurnosti vožnje za vlakove velikih brzina postiže se ugradnjom

senzora za permanentno praćenje parametara skretnice, što je shematski prikazano

slikom.

Slika 10. Shematski prikaz senzorske kontrole položaja jezičaka

14

Položaj senzora na skretnici za velike brzine prikazan je sljedećom slikom.

Slika 11. Položaj senzora za dinamičku kontrolu skretnica

Za postavljanje skretnica preko kojih voze vlakovi velikih brzina koriste se i postavnje

sprave postavljene između jezičaka. Prikaz jedne takve postavne sprave je na slici

na kojoj se vidi i kontrolnik stanja jezičaka.

Slika 12. Jedan tip postavne sprave i kontrolnika za skretnice velikih brzina vlakova

15

Skretničke postavne sprave Ei-700 i GFSU-700-m

Skretnička postavna sprava služi za prekretanje skretnice iz jednog položaja u drugi

pri čemu garantuje pouzdano blokiranje skretnice i zadržavanje jezička skretnice u

krajnjem položaju.

Eventualni kvar ili otkaz skretnice indikuje se na komandnom pultu u staničnoj

prostoriji.

Skretnički pribor služi za pričvršćenje, povezivanje i transmisiju između skretničke

sprave i skretnice.

Slika 13. GFSU-700-m

Glavna svojstva GFSU-700-m i Ei-700 su:

Kontrola pomoću 4 žile sa kontrolnim naponom 60

Sprava je prereziva

Sprava je reverzibilna

Sprava ima mogućnost ručnog posluživanja kurblom u slučaju nestanka

napajanja

Podesiv hod postavne poluge sa mogućnošću podešavanja otvora jezička

(150- 170 mm)

Slika 14. Ei-700

Hod sprave je 220mm, vreme prekretanja (pri hodu 220 mm) je 3.0 – 3.9 sec.,

prenosni odnos je 1 : 7, sila presečenja za obe sprave je Ft ≤ 11000 N, sila čvrstog

držanja je Fr = 7000 N

Skretnička EPS Ei-700: napajanje motora 3×400 V, 50 Hz, snaga 0,45 kW, n = 1320

obr./ min, 4-polni motor, sila prekretanja 4000 N ± 10% , struja prekretanja I = ≤ 2 A

pri naponu 400 V a.c. 50 Hz

16

Skretnička EPS GFSU-700-m (sa pojačanim motorom): napajanje motora 3×400

V,50 Hz, snaga 0,55 kW, n = 1280 obr./ min, 4-polni motor, sila prekretanja 5500 N

±10% N, struja prekretanja I = ≤ 2 A pri naponu 400 V a.c., 50 Hz

Kućište sprave omogućava stepen zaštite IP54

Težina skretničke postavne sprave je 165 kg

Kućište opremljeno ključem br.1

Skretnički pribor omogućava montažu za sve tipove šina

ISKLIZNICA TIP – IS

Slika 15. Iskliznica TIP-IS

Iskliznica služi da bi se sprečio neželjeni upad šinskog vozila sa sporednog na glavni

kolosek ili njegovo nedozvoljeno kretanje. Jake je čelične konstrukcije u vidu kosog

rebra i postavljača. Kosina se postavlja iznad šine koja izgurava-izbacuje točak

nailazećeg vozila sa koloseka, što je manja šteta nego da se vozilo uputilo

neželjenim pravcem ili kolosekom. Izrađuje se kao leva IS-L i desna IS-D. Iskliznica

se može postavljati ručno ili pomoću skretničke postavne sprave prilagođene za

pogon iskliznice.

17

Literatura

Internet:

http://www.prometna-zona.com/zeljeznicki-infrastruktura-003skretnice.html

http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/book/part2/node3505.htm

http://www.spvh.hr/Privitak:/article/83/P_2_pravilnik_tekst.pdf

http://www.hznet.hr/kc-kz

http://www.railworks.com.hr/forum/viewtopic.php?f=34&t=32

http://www.azd.cz/sr/proizvodi/sistemi-zeleznickog-

saobracaja/proizvodi/vanjski-elementi-i-ostali-sigurnosni-uredaji/vz-200-

celjusni-zatvarac-skretnice/

18

Popis slika

Slika 1. Električna postavna sprava ............................................................................ 4

Slika 2. Presjecanje skretnice ..................................................................................... 6

Slika 3. Konstrukcija skretnicke brave “Robel” ............................................................ 7

Slika 4. Upravljanje skretnicom mehanickim uređajem ............................................... 8

Slika 5. Elektricna postavna sprava tipa „Simens“ ...................................................... 9

Slika 6. Ugradnja iskliznice s postavnom spravom ................................................... 11

Slika 7. Plinsko grijanje skretnica ............................................................................. 12

Slika 8. Skretnica UIC-60 .......................................................................................... 13

Slika 9. Pokretno srcište skretnice ............................................................................ 13

Slika 10. Shematski prikaz senzorske kontrole položaja jezičaka ............................ 13

Slika 11. Položaj senzora za dinamičku kontrolu skretnica ....................................... 14

Slika 12. Jedan tip postavne sprave i kontrolnika za skretnice velikih brzina

vlakova ....................................................................................................... 14

Slika 13. GFSU-700-m.............................................................................................. 15

Slika 14. Ei-700 ........................................................................................................ 15

Slika 15. Iskliznica TIP-IS ........................................................................................ 16