SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA:

TEHNIKA LOGISTIKA

Naslov seminarskog rada:

PROVJERA I DEMONSTRACIJA SUSTAVA ODRAVANJA

Mentor: Studenti:Dr. sc. Ivan MavrinJelica Kljaji, Velimir Matekalo, Josip Peek, Mislav ajnovi, Ivan Kereeni, Tomislav Huin

Zagreb, Lipanj 2014Sve do ove toke, tekstualni materijal je sadravao specifikacije potreba odravanja, osnove uvjeta dizajna, dostignua analiza odravanja i razmjene studija, izvrenje MTA i pregled dizajna.Kroz izvravanje ovih aktivnosti, inenjer odravanja je stekao sposobnost odreivanja zahtjeva dizajna i nadalje procjeniti konfiguraciju zadanog dizajna relativnu suglasnost sa tim zahtjevima.Proces procjene je do sad imao prirodu analiziranja, dajui odreeni stupanj pouzdanja da e i kvalitativna i kvantitivna potreba odravanja biti osigurana.Iako ovaj analitiki proces ispunjuje odreene potrebe, on je ogranien jer ne odraava praktino "rukovno" iskustvo sa primjenjujuim sustavom i komponentama.Realnija procjena toga podudara li se sistem sa prvobitno utvrenim zahtjevima kupca je potrebna, i provodi se kroz stvarne demonstracije odravanja ukljuujui glavne elemente opreme tog sistema, zajedno sa pripadajuim softverom, osobljem, i elementima podrke sistema(rezerve, oprema za testiranje, tehniki podaci itd.)Ovo poglavlje opisuje potrebe za, i procedure povezane sa demonstracijama odravanja. Kao uvod, prvo je potrebno ukratko dikutirati probu sistema i potrebe procjena u globali; nadalje, prihvatljivo je pokazati kako se potrebe testa odravanja uklapaju. Uvjeti testiranja, faza pripreme testiranja, provaanje formalne demonstracije testiranja, i potrebe izvjetaja testiranja se diskutiraju.

11.1.Pravi test ( koji je vaan sa stajalita odreivanja karakteristika odravanja u dizajnu) sadrava procjenu sustava koji se koristi u operativnom okruenju od strane kupca, i podlijee stvarnim uvjetima koritenja.Za primjer, oprema dizajnirana za zrakoplovnu upotrebu treba biti testirana u zrakoplovu koji leti uobiajenim profilom leta. Osoblje korisnika treba ispuniti funkciju operatora i odravaa. U takvoj situaciji, stvarno iskustvo koritenja i odravanja u stvarnim uvjetima se moe zabiljeiti i naknadno procjeniti da se odrazi pravi prikaz dizajna sistema za odravanje.Demonstracija ovakve vrste se nabolje moe izvriti od strane korisnika tijekom standardnih operacija sa pripadajuim resursima potpore( tijekom faze koritenja sistema).

Idealistiki bilo bi poeljno ekati dok sistem bude u operativnoj funkciji prije izvrenja procjene njegove uinkovitosti, odrljivosti i ostalih karakteristika tog sistema.Meutim, to nije praktino sa gledita doputenja za akcije ispravljanja u ekonominom stajalitu. U sluaju da procjena indicira nezadovoljavajuu situaciju( sistem sa sadanjim dizajnom nee zadovoljiti zadane potrebe), akcije ispravke bi trebale biti zapoete to je mogue prije, u ivotnom ciklusu sistema, tako da se promjene mogu ukomponirati na vie ekonominijoj bazi.Izvravanjem ispravljajuih akcija nakon to je sistem stavljen u operacijsko koritenje moe rezultirati u opsenim programskim modifikacijama, koje mogu poprilino kotati.Stoga, u razvoju testiranja i procjene, cilj je obaviti to realniju procjenu sistema i njegovih komponenta to je prije mogue. Mora se pregledati zahtjeve koji su ukljueni u specifikacije sistema(tip "A"), identificirati kljune tehnike mjere performansa, i onda odrediti kako e se sistem procjeniti da se osigura da e se ti zahtjevi ispuniti.Neke karakteristike u programu mogu biti rano provjerene odgovarajuim koritenjem analitikih metoda; koritenje inenjerstva ili laboratorijskih testnih modela tijekom poetnog dizajna moe pruati dodatne informacije kljune za procjenu sistema; i koritenje prototipova tijekom dizajniranja detalja i razvojne faze e rezultirati u tonijoj procjeni karakteristika sistema.Test sistema i procjena zahtjeva su definirani tijekom faze kompjuroskog dizajna( kako se tehnike mjere performansa oznauju za sistem), i izvraanje sljedeih testova i procesa procjena na razvojnoj osnovi koristei kombinaciju resursa.Slika 11.1 prikazuje pristup testu i procjeni. Za svrhu diskusije, razine testa su oznaene po kategorijama. Kako dizajn i razvoj napreduju, konfiguracija sistema postaje dobro definirana, testiranje postaje sofisticiranije i uinkovistost procjene raste, a s time su i trokovi vei. S druge strane, postoje odreena ogranienja onoga to se prije moe izvriti.1. Analitika procjena. Sa dolaskom raunalnih simulacija, inenjer dizajna moe razviti trodimenzionalni vrsti model, iani model, grafiki prikaz razliitih segmenta sistema, itd. Osoba moe pogledati sistem i njegove komponente na hijerarhijski nain, moe simulirati ovjeka i pokazati razliite odnose osoba-oprema, i moe simulirati funkcije aktivnosti upotrebe i odravanja (procjeniti dostupnost oteenim komponentama, simulirati uklanjanje i zamjenu stvari, itd). Dok se u prolosti trebalo koristiti fizike modele i stvarnu opremu, danas se veina toga moe izvriti kroz raunalnu simulaciju.Procjena koritenja sistema i usporedba analitikih metoda prua mogunost za raniju procjenu karakteristika odravanja u dizajnu. nije u potpunosti mogue zadovoljiti zahtjeve demonstracije u tom stadiju ivotnog ciklusa, ali se moe pruiti veliki uvid karakteristikama dizajna sistema.2. Testiranje 1. tipa. Tijekom poetnog dizajna, inenjerski modeli, modeli testiranja upotrebe, stolni testni modeli, idt. se esto grade sa namjerom provjera odreenih performansi i fizikih karakteristika sistema i/ili njegovih komponenti. Ti modeli operativno funkcioniraju( elektriki i mehaniki) ali ni u kojem sluaju ne predstavljaju produkcijske subjekte. Testovi mogu ukljuivati postupke koritenja i odravanja opreme koji su izravno usporedivi zadacima koje e se kasnije izvoditi u korisnikom okruenju( mjerenje parametara performasi, izvravanje postupka uklanjanja/zamjene, izvravanje zahtjeva usluge).Nadalje, testiranje ivotnog vijeka komponenti za svrhu odreivanja pouzdanosti moe biti zapoeto unutar ove kategorije. Iako ovi testovi nisu formalni prikazi stvarnog operativnog okruenja, informacije znaajne za odravanje i karakteristike podrke se mogu dobiti i koristiti kao unos u predvianje izvravanja i odravanja i/ili MTA. Takvo testiranje se openito izvidi u postrojenju izraivaa/dostavljaa od strane tehniara inenjerskog laboratorija koristei "jury-rigged" opremu za testiranje i inenjerske zapise za proceduru testiranja. Karakteristike odravanja u dizajnu mogu biti ocjenjene do granica, i tjekom ove poetne faze testiranja promjene u dizajnu mogu biti ukomponirane sa minimalnim trokovima.3. Testiranje 2.tipa. Formalni testovi i demonstracije se izvravaju tijekom kasnijeg dijela dizajna detalja i faze razvoja kada su dostupni softver i hardver prototipa. Dijelovi prototipa su slini produkcijskim dijelovima (oni koji e biti distribuirani za operacijsko koritenje), ali nisu nuno u potpunosti kvalificirani u ovom razdoblju. Testni program moe sadravati niz individualnih testova, skrojenih po potrebi, da ukljue:a. Okolinsku kvalifikaciju- promjene temperature, udari i vibracije, vlaga, vjetar, slani sprej, praina i pijesak, akustina buka, otpornost na eksploziju i elektromagnetiku interferenciju. ESS moe bii ukljuen u ovoj kategoriji. Ovi faktori su usmjereni na ono emu e sistem biti podvrgavan tijekom koritenja, odravanja i funkcija transporta i ugradbe.b. Kvalifikacija pouzdanosti- testovi izvreni na sistemu da se odrede pravi MTBF i MTBM. Rezultati se usporeuju sa prvobitno odreenim zahtjevima, i koriste se za auriranje MTA.c. Demonstracija odrljivosti- testovi izvreni na sistemu da se odrede vrijednosti M, Mct, Mpt, Mmax, i MMH/OH. k tome, zadaci odravanja, vrijeme i redoslijed zadataka, odredbe dijagnostike, stupanj ispitljivosti, suelje osnovne opreme-testne opreme, broj i vjetine osoblja za odravanje, procedure odravanja i postrojenja za odravanje se provjeravaju do razliitih razina. Elementi logistike podre su prvobitno procjenjeni na individualnoj osnovi.d. Testiranje kompatibilnosti opreme za podrku- testovi esto izvreni za provjeru kompatibilnosti izmeu osnovne opreme, testne opreme i opreme podrke, te opreme za transport i rukovoenjee. Testiranje i procjena osoblja- testovi koji se esto izvravaju za provjeru odnosa izmeu ovjeka i opreme, potrebne razine vjetina i broja osoblja, i potrebe treninga. procjenjuju se i zadaci izvravanja i odravanja.f. Provjera tehnikih podataka- provjera operativnih procedura i procedura odravanja.g. Testiranje softverske kompatibilnosti- esto izvreni testovi da bi se osiguralo da svi softveri sistema zadovoljavaju zahtjeve performanse, da je pouzdan, da je kompatibilan sa ostalim elementima sistema, i da zadovoljava odredbe osiguranja kvalitete. procjenjuje se i operacijski softver i softver za odravanje.

Idealna situacija je da se plan i raspored tih pojedinanih ispitivanja tako da oni mogu biti ostvarene na temelju integriranog kao "jedan" cjelokupnog testa. Namjera je osigurati da odgovarajue razine ocjenjivanja , u skladu s potrebom , i eliminirati suvino i prekomjernu cijenu.U nekim sluajevima , moda e se moi dobiti informacije iz jednog testa i moi koristiti za ispunjavanje uvjeta iz drugog testa.Za primjer , kada dijelovi ne testiraju za vrijeme ispitivanja pouzdanosti , naknadni popravak radnje moe se ocijeniti iz odravanja stajalita .To, zauzvrat ,moe dovesti do smanjenja veliine uzorka potrebnog za odravanja probe.U svakom sluaju , pravilno planiranje testiranja je bitno .Drugi aspekt testiranja u ovoj kategoriji ukljuuje " ispitivanja proizvodnje uzimanjem uzorka" , kada su proizvedene vee koliine stavke .Testovi identifikacije iznad osnove " kvalificirati " sustava ; to jest ,konfiguracija komponenata sustava ispunjava uvjete za produkciju i za operativnu uporabu . Ipak , nakon to se predmet poetku kvalificira mora se osigurati da sve naknadne replike te toke su podjednako kvalificirani , dakle , u viestruke koliine stanja , uzorci su odabrani sa proizvodne linije i testiran.Testovi proizvodnja uzorkovanja moe pokriti neke kritine performanse karakteristike, kao to pouzdanosti, odravanja, ili bilo koji drugi oznaen parametar koji se moe znaajno razlikovati od jednog serijskim brojem stavke, ili mogu varirati kao rezultat procesa same proizvodnje.Uzorak moe biti izabran , na temelju postotka od ukupne proizvodnje, ili moe povezati sa x broj stavki na pojedinim vremenskim periodom.To ovisi o specifinostima sustava i sloenosti proizvodnog procesa. Od testova proizvodnja uzorkovanja, esto se mjerio rast sustava (ili propadanje) u fazi proizvodnje / konstrukcije.Primjer za to se odnosi na rezultate testiranja pouzdanosti, gdje je rast u mjerenom MTBF moe biti realiziran kao jedan prihoda kroz cjelokupni proces produkcije. Naravno, sve promjene u pouzdanosti e imati utjecaj na odrivost.Testiranje tipa 2. obino se izvodi u proizvoaevom objektu od strane osoblja u tom poduzeu. Test i podrka opreme namijenjene za djelotvornu uporabu, pripremni rad i prirunici odravanja moraju biti koriteni kada je to potrebno. Korisniko osoblje esto promatra i/ili sudjeluje u testiranju.

4. Testiranje 3. tipa. Uobiajeno testiranje i demonstracije, koje su provedene nakon poetnog ocjenjivanja sustava i prije zavretka procesa proizvodnje, mogu se provesti u prostoru za testiranje od strane osoblja. Oprema za testiranje i podrku, dijelovi, procedure, opreme i osoblja koje je za fazu uporabne potroaa su zaposleni. Ispitivanje je uglavnom neprekidno, postignuto tijekom dueg vremenskog razdoblja, a obuhvaa procjenu razliitih elemenata sustava, rasporeenih kroz niz simuliranih operativnih vjebi. Ovo je po prvi put da se sa svim elementima sustava (npr. glavna oprema, softver i elementi logistike podrke) upravlja i procjenjuje na integriran nain. Provjerava se kompatibilnost izmeu glavne opreme i softvera, glavne opreme i elemenata podrke, te kompatibilnost operatora. Mogue je mjeriti parametre pouzdanosti i zahtjeva za odravanje, vremena izvrenja, vremena za logistiku podrku, razine inventara, dostupnost opreme za testiranje, uinkovitost osoblja i povezane imbenike.5. Testiranje 4. tipa. Tijekom faze operativnog koritenja sustava, ponekad se provode formalni testovi kako bi se stekao daljnji uvid s obzirom na specifino podruje aktivnosti. Moglo bi biti poeljno mijenjati profil misije ili stopu iskoristivosti sustava kako bi se utvrdio utjecaj na ukupnu uinkovitost sustava, ili bi se moglo procijeniti nekoliko alternativnih politika podrke kako bi se ustanovilo da li se operativna dostupnost sustava moe poboljati. Iako je sustav ve dizajniran i na terenu se koristi od strane korisnika, to je u stvari prvi put da stvarno znamo njegove istinske sposobnosti. Nadamo se da e sustav ispuniti svoje ciljeve na uinkovit nain; meutim, i dalje postoji mogunost da se poboljanja mogu ostvariti mijenjanjem potpornih politika rada i odravanja.Testiranje tipa 4. provodi se na jednoj ili vie operativnih lokacija korisnika, u realistinom okruenju, od strane operatora korisnika i osoblja odravanja, te je podrano kroz normalnu podrku proizvoda i logistiku infrastrukturu. Elementi logistike podrke, dizajnirani pomou predvianja i analize, ranije testiranje, i tako dalje, procjenjuju se u kontekstu cijelog sustava.Iako postoje odstupanja zahtjeva za testiranje i procjenu meu pojedinanim projektima, evolutivni koncept ilustriran na Slici 11.1 je i dalje primjeren. Napredak se kree od analitikog pristupa do pune demonstracije sustava u korisnikom okruenju. Cilj je razviti dobar plan te, nadajmo se, rano detektirati bilo kakve potencijalne probleme, uz odgovarajue korektivne mjere inicirane u trenutku programa kad se ukljuivanje izmjena moe obaviti na ekonomian nain.

11.2 PLANIRANJE TESTIRANJA, ADMINISTRACIJA I KONTROLA

Planiranje testiranja u biti poinje rano u fazi konceptualnog dizajna kad se inicijalno utvruju temeljni operativni zahtjevi sustava i koncepti odravanja (vidi Sliku 11.1). Ako je potrebno specificirati zahtjev za sustav, mora postojati nain kasnije procjene sustava kako bi se osiguralo da je zahtjev udovoljen. Ova procjena moe biti evolutivna i ukljuivati odreene aktivnosti u svakoj od ranije opisanih kategorija. U svakom sluaju, okolnosti testiranja koje je potrebno razmotriti intuitivne su od poetka.Kroz razliite stadije razvoja sustava, moe se specificirati itav niz pojedinanih testova. esto postoji tendencija da se dizajnira test za mjerenje jedne znaajke sustava, dizajnira drugi test za mjerenje drugog parametra, i tako dalje. Uskoro broj specificiranih testova moe postati prevelik i predstavljati znaajan troak. Zahtjeve za testiranje potrebno je razmotriti na integriranoj bazi.

Na primjer, podaci o potrebi za odravanje mogu se dobiti koritenjem simulacije (npr. analitiko modeliranje), od testiranja pouzdanosti i od odreenih testova uinkovitosti. Podaci o kompatibilnosti opreme za testiranje i podaci o osoblju mogu se dobiti iz testiranja pouzdanosti i potrebi za odravanjem. Stoga bi moglo biti mogue prvo planirati testiranje pouzdanosti, zatim demonstraturu potrebe za odravanjem, zatim kompatibilnost opreme za testiranje, i tako dalje. U nekim sluajevima, kombiniranje testova moe biti ostvarivo dok god se mjere odgovarajue znaajke i izlazni podaci su kompatibilni s inicijalno specificiranim ciljevima testiranja.Za svaki program bi tijekom faze konceptualnog dizajna trebalo pripremiti integrirani dokument o planiranju testiranja (ili glavni plan za testiranje i procjenu), no ne kasnije od 60 dana prije planiranog poetka testiranja. U sklopu tog plana postoji dio koji se bavi zahtjevima za demonstraturu podobnost za odravanje, ili procjena sustava/proizvoda kako bi se osiguralo da su inicijalno specificirani zahtjevi za odravanje zadovoljeni. Planiranje testiranja na ovom podruju trebalo bi ukljuivati:1. Definicija i planiranje svih zahtjeva testiranja (npr. analitikih, tipa 1-4). Oekivani ishod testiranja (u pogledu onoga to test treba postii) se definira za svaki pojedinani test i integrira gdje god je to mogue.2. Opis organizacijskih, administracijskih i upravljakih odgovornosti (organizacijske funkcije i suelja, odgovornosti za provoenje testova i nadziranje testnih aktivnosti, prikupljanje podataka i analiza, naknadna kontrola i izvjetavanje).3. Definicija testnih uvjeta i zahtjeva za resurse. Ovo ukljuuje razmatranje testnog okruenja, objekata, opreme za testiranje i podrku, zahtjeve za rezervne dijelove i inventar, softver za odravanje, osoblje za testiranje i testne procedure. Koji uvjeti moraju postojati kako bi uspjeno obavili demonstraturu potrebe za odravanjem?4. Opis faze pripreme testa za svaki tip testiranja. Ovo ukljuuje odabir specifine metode testiranja, obuku osoblja koje e sudjelovati u testiranju i nabavu potrebnih potpornih resursa (npr. specificiranu testnu opremu, rezervne dijelove i podatke). , 5. Opis slubene demonstrature i procesa testiranja. Ovo ukljuuje opis testnih procedura koje e se koristiti te metode prikupljanja podataka, redukcije i analize.6. Opis uvjeta i zahtjeva za fazu ponovnog testiranja (ako je potrebno). Ovo ukljuuje metode za provoenje dodatnog testiranja u sluaju situacije odbacivanja".7. Identifikacija i planiranje testne dokumentacije i zahtjevi za izvjetavanje.8.Projekcija oekivanih zahtjeva za testiranje testa (npr. projekcija trokova).

11.3. Uvjeti testiranja

Uvjeti testiranja, kao to su ovdje definirani, obuhvaaju potrebne preduvjete za ostvarivanje formalne demonstrature potrebe za odravanjem. Ovi preduvjeti ukljuuju poetnu definiciju zahtjeva potrbe za odravanje sustava, utvreni koncept odravanja, ostvarenje MTA ili ekvivalentnog, odabir testnog modela, te nabavljanje odgovarajuih elemenata logistike podrke. Iako e svaka od ranije opisanih kategorija ukljuivati neke aktivnosti koje se odnose na procjenu potrebe za odravanjem, naglasak ovdje e biti na demonstraturi potrebe za odravanje u sklopu testiranja Tipa 2.

11.3.1 Zahtjevi odravanja

Proces demonstrature potrebe za odravanjem u osnovi predstavlja provjeru sukladnosti s danim nizom kvalitativnih i kvantitativnih zahtjeva za "dizajniranje", a pravilna specifikacija ovih zahtjeva predstavlja nuan preduvjet. Pozivajui se na Poglavlje 5, poetni zahtjevi za sustav razvijeni su kroz definiciju potreba korisnika, razvoj operativnih zahtjeva sustava i koncept odravanja, identifikaciju i prioritizaciju mjera tehnike uinkovitosti, te razvoj specifikacija sustava Tipa A. Opisani su operativni scenariji, definirani su funkcionalni redoslijedi, a kvantitativni faktori uinkovitosti su primijenjeni na odgovarajui nain. Ovdje se poetno specificiraju faktori pouzdanosti (R, MTBF, ), faktori potrebe za odravanjem (MTBM, MDT, Mct, Mpt, MMH/OH, Mmax), dostupnost (A0, Aa, Ai) i ostali usporedivi faktori. Cilj demonstrature potrebe za odravanje je da se odabere jedan ili serija operativnih scenarija, simuliraju kvarovi, ostvare potrebni popravci i provjeri da li su zadovoljeni specificirani Mct (ili Mpt, MDT ili Mmax, itd.) zahtjevi. Specifine metode testiranja odabrane za demonstraturu potrebe za odravanjem moraju izravno odgovarati na mjere opisane u specifikacijama sustava Tipa A.11.3.2 Koncept odravanja

Kvalitativni i kvantitativni zahtjevi za odravanje ne samo da izravno proizlaze od operativnog scenarija sustava, ve se moraju odraziti kroz cijeli koncept odravanja. Pozivajui se na Sliku 5.6, ilustracija navodi tri razine odravanja, predloene funkcije na svakoj razini i neke kvantitativne faktore specificirane za svako podruje aktivnosti. Pitanje jehoe li demonstratura biti primjenjiva na aktivnosti na organizacijskoj razini, na aktivnosti na prijelaznoj razini i na aktivnosti proizvoaa/skladita; ili samo na organizacijskoj razini; ili na to?Ako je cilj ogranien iskljuivo na procjenjivanje zahtjeva potrebe za odravanjem za glavne elemente sustava, tada je vjerojatno da e se odabrani plan demonstracije odravanja baviti samo onim funkcijama/zadaama odravanja koje se ostvaruju na organizacijskoj razini odravanja. S druge strane, ako se eli procijeniti ne samo glavne elemente sustava ve takoer i njegove sposobnosti odravanja i podrke, tada e odabrani plan demonstrature potrebe za odravanjem vjerojatno ukljuivati sve specificirane razine odravanja. Nadalje, temeljna (i inicijalno specificirana) znaajka dizajna moe ukljuivati ugraeni zahtjev samo-testiranja s izoliranjem greaka sve do razine sastavljanja modula. U skladu s konceptom odravanja, demonstratura ovog zahtjeva ukljuivat e aktivnosti i na organizacijskoj i prijelaznoj razini odravanja.Pri inicijalnom utvrivanju zahtjeva demonstrature potrebe za odravanjem tijekom faze konceptualnog dizajna (dok se definiraju zahtjevi za testiranje sustava), vano je ciljevi demonstrature budu u potpunosti definirani u kontekstu koncepta odravanja. Takoer, mora postojati potpuna suglasnost izmeu klijenta i onoga koji obavlja testiranje o tome to se eli postii.11.3.3 Konfiguiranje demonstracijskog modela

Konfiguracija sustava (oprema, softver itd.) koritena za demonstraturu potrebei za odravanjem mora predstavljati operativni sustav (tj. ono to e koristiti potroa) u najveoj moguoj mjeri. Za testove Tipa 1, koriste se tehniki i laboratorijski testni modeli; meutim, ti modeli se ne koriste izravno usporedno s proizvodnom konfiguracijom. Za testove Tipa 2-4 koriteni modeli trebali bi predstavljati ono to e vidjeti krajnji potroa. Oni sadre iste dijelove, proizvode se i sastavljaju koristei iste procese koji se koriste za proizvode, podloni su istim kvalifikacijskim testovima, i tako dalje. Preduvjet za demonstraturu ukljuuje odabir eljenog testnog modela prema serijskom broju, definiranje konfiguracije specificiranjem primjenjivih crtea/dokumentacije/podataka, ukljuujui bilo kakve prethodno neukljuene no odobrene projektantske promjene, te osiguravanje da je model dostupan na danoj lokaciji i u potrebnom vremenu.

11.3.4 Testno okruenje

Cilj je postii demonstraturu potrebe za odravanjem u realistinom operativnom okruenju. Ako e se, na primjer, sustav/proizvod instalirati i koristiti u kopnenom vozilu, tada je poeljno ostvariti demonstraturu pomou tog vozila dok isto obavlja misiju. Meutim, ovo nije uvijek mogue tijekom obavljanja testiranja Tipa 2. Ovi testovi se obino provode u postrojenju proizvoaa koje ne prua prednosti predstavljanja operativne situacije. Bez obzira, proizvoa (ili preuzimatelj posla) bi trebao pokuati simulirati "operativno iskustvo u najveoj moguoj mjeri.Za sustave/proizvode koji su dizajnirani da rade u vanjskom okruenju demonstratura se moe provesti u dvoritu preuzimatelja posla dok pue vjetar, pada kia, dok su niske temperature i tako dalje.

11.3.5. Prostrojenja za testiranje i resursi

Kao dio procesa planiranja testiranja, postoji potreba za odreivanjem zahtjeva za specijalna postrojenja za testiranje, okolinske komore za testiranje, glavna oprema, specijane stege i uvrivai, sprecijalna instrumentacija, kontrola okruenja i povezani resursi (toplina, voda, kontroliranje zraka, plinovi, telefon, snaga i svjetlost). U nekim sluajevima, novi dizajn i izgradnja su potrebni to izravno utjee na raspored i trajanje faze pripreme za testiranje. Detaljni opis postrojenja za testiranje i izgleda postrojenja, izvori materijala i raspored moraju biti ukljueni u dokumentaciju planiranja testiranja i u zavrnom izvjeu testiranja.11.3.6. Osoblje za testiranje i trening

Osoblje za testiranje u ovom trenutku ukljuuje one individue koje e zapravo upravljati i odravati sistem/proizvod tijekom formalnog testiranja (i nisu tehniari instrumentizacije, zabiljeivai podataka, promatrai ili osoblje upravljanja testiranjem). Te individue trebaju posjedovatipozadinu i razinu vjetina slinu osoblju potroaa koji e kasnije biti zadueni za sistem kada e on biti u upotrebi. Razliiti zadaci odravanja koji e se demonstrirati kroz formalno testiranje mora biti izvreno u realistinom nainu. Vie utrenirana individua iz proizvodne organizacije koja je doslovno "ivjela sa sistemom" tijekom dizajniranja i razvoja e naravno utjecati na rezultate testiranja na nain razliit onome kao kod individue sa manje vjetina. Preporuena koliina osoblja i razine vjetina se dobivaju iz poglavlja 9.S obzirom na odabir osoblja za demonstraturu odrljivosti, postoje 3 osnonve mogunosti:1. Odabir osoblja od potroaa ili korisnika sa pripadajuom pozadinom i razinom vjetina. Takvo osoblje se procjenjuje na mjestu testiranja na osnovi zamjene i pruen im je formalizirani trening na sistemu koji se testira.2. Odabir osoblja it proizvodne organizacije koji je bio dodijeljen na programe nevezane na sistem koji se testira. Takvo osoblje je dodijeljeno na mjesto testiranja osnovom zamjene i pruen im je formalizirani trening na komponentama primjenjujueg sistema.Iako ovo osoblje nije imalo direkno iskustvo sa aktualnom opremom koja se testira, oni su upoznati sa dizajnom proizvoaa, testom i metodama proizvodnje. Kroz povezanost sa ostalim sliim sistemima, njihove steene sposobnosti mogu utjecati na rezultate testiranja sa utecajem spretnosti na zadatak izvoenja i odravanja i na vrijeme izvoenja (via spretnost i nie vrijeme za ipunjenje zadatka). to je posebno vano kad se ocjenjuje oprema u odnosu na dizajn za podrljivost, i za tipove 1 i 2 testiranja kada se testovi provode u postrojenju proizvoaa.S druge strane, to osoblje je ope neupoznato sa organizacijom korisnika, metodama izvravanja i okruenjem. kao rezultat, drugi faktori (primarno oni koji se bave sa sueljem sistema i elementima logistike podrke) mogu biti pristrani na drugi nain. to moe biti kompenzirano odreenom razinom pruanja formalnog treninga koji pokriva korisnika izvravanja; meutim, potpuna kompenzacija zahtjeva stvarno iskustvo teninga "na radnom mjestu".3. Odabir osoblja iz organizacije proizvoaa koji su bili ukljueni u dizajn i razvoj komponenti sistema koji se testira. u tom sluaju, dodijeljeno osoblje e bit u potpunosti upoznato sa opremom, i mogu utjecati na bolje rezultate testiranja ( vie od onih kada je bilo dodijeljeno osoblje sa drugog programa) u obavljanju odreenih zadataka izvravanja i odravanja. Spretnost izvravanja zadatka e biti vea a vrijeme krae od onih oekivanih kada bi oprema bila u upotrebi. Dodatak tome, neupoznatost s korisnikim metodama izvravanja i okruenja koje postoji.Sa stajalita koje se pribliava realnijoj izvrnoj situaciji za testiranje i demonstraciju, prednost u odabiru osoblja koji su nabrojani ukljuuju 1, 2 i 3, tim redoslijedom. Realizacija ove prednosti je vea kako sistem napreduje kroz razliite faze testiranja. K tomu, poeljan pristup je vjerojatniji ako se test izvodi kod korisnikog postrojenja za testiranje. U bilo kojem sluaju, plan testiranja mora odreivati pristup koji e se koristiti. Odabrane individue koje se razmatraju za sudjelovanje u testiranju trebaju biti odreeni imenom sa prikladnom pozadinom i iskustvom. Tijekom faze pripreme za testiranje, te individue se dodjeljene programu testiranja i opskrbljene potrebnim formalnim teningom kako je propisano. taj trening e varirati sa ovisnou o pozadini i vjetinama odabranog osoblja.

11.3.7. Testiranje i oprema podrke

Uspjeno izvravanje zadataka odravanja unutar zadanih zahtjeva za sistem (Mct, M, Mpt i MMH/OH) jako ovisi o pravilnom testiranju i dostupnoj opremi za podrku. Zahtjevi za testiranje i opremu podrke se razvijaju od MTA, i mogu ukljuivati bilo koju kombinaciju runog izvoenja, poluautomatske, i/ili automatske opreme za testiranje. u izvravanju demonstracije odrljivosti, vano je imati prave predmete za taj zadatak. Ako se, npr.oprema za runo izvoenje koristi gdje je trebala biti oprema za automatsko izvoenje testa, onda e vrijeme proteklo za demonstraciju odravanja premaiti zadano. Koritenjem zamjenskog dijela e znaajno utjecati ne samo na vrijeme za odravanje nego i na MMH/OH. Takoer postoji mogunost veeg broja greaka uzrokovanih odravanjem tijekom demonstracije zadatka pronalaska pogreke.Prikladan test i dijelovi opreme za podrku moraju biti opisani u testu, nabavljeni, prikladno provjereni i kalibrirani, i dopremljeni u prikladno vrijeme. U nekim sluajevima, novo dizajnirani dijelovi bi mogli biti potrebni, i dovoljno vremena treba biti prueno da se omogui razvoj i nabavka ovih dijelova na vrijeme za tipove 2-4 testiranja.

11.3.8. Rezervni dijelovi/dijelovi za popravak i zahtjevi inventara

Zahtjev tipa i koliine rezervnih dijelova i dijelova za popravak, veliina i lokacija inventara podrke su odreeni iz koncepta odravanja, rezultati analize razine popravka i MTA. U provoenju demonstracije odrljivosti glavnih i elemenata sistema, poeljno je imati pri ruci te rezervne dijelove koji su potrebni za dovretak zadatka popravka i/ili odstranjivanja i zamjene. Zadatak pojedinca je provjeriti jesu li zahtjevi za funkcionalnost i fiziku zamjenjivost ispunjeni. Ako je, u drugu ruku, cilj provesti demonstraciju odrljivosti cijelokupnog kapaciteta podrke sistema, onda se mora uspostaviti prikladni inventar rezervnih dijelova i dijelova za popravak u skladu sa konceptom odravanja i MTA.Tonije, za manje demonstracije, glavni cilj je izmjeriti samo aktivne elemente ciklusa odravanja ili utjecajnih faktora na taj dio testiranja sistema. U takvim sluajevima, zahtjevi za rezervnim dijelovima ne mora biti toliko vaan. Npr.zadatak odravanja koji ukljuuje procjenu pronalaska problema, rastavljanje, uklanjanje i zamjenu, ponovno sastavljanje i provjeru sistema. Ako procedura odravanja zahtjeva zamjenu veine popravljivih dijelova, novo instalirani dio moe biti jednak onome koji je uklonjen. Vrijeme odravanja koje ne obuhvaa uklanjanje i zamjenu se ne ubraja, i popravci povezani sa sastavljanjem se ne prihvaaju. Za testiranja ovog tipa (tipovi 1 i 2), koliina potrebnih rezervnih dijelova moe biti zanemariva sa paljivim planiranjem. Zabiljeeni testni podaci pokrivaju samo elemente zadataka aktivnog odravanja.Za testove veih dimenzija (tipvi 3 i 4), rezervni dijelovi i dijelovi za popravak e openito biti potrebni za sve razine poto ti testovi primarno ukljuuju procjenu sistema kao jedinke i njegove ukupne sposobnosti logistike podrke. Cjelokupni ciklus odravanja, pruanje pomonih dijelova (tip i koliina rezervnih dijelova odreena pri svakoj razini), vrijeme opskrbe, vrijeme izmeu doleta i odleta, i povezani faktori se procjenjuju. U odreenim sliajevima, postrojenje proizvoaa moe pruiti odreenu razinu podrke. Stoga je vano uspostaviti stvarni sistem dobave( ili blisku aproksimaciju) za dio koji se testira.Kontrola inventara, tipa i koliine rezervnih dijelova i dijelova za popravak i procedure za rezervne dijelove kroz program testiranja treba biti odreen u planu testiranja. Stopa koritenja, zahtjevi ponovnog naruivanja, vremena nabavke i uvjeti praznih zaliha tijekom testiranja se zabiljeuje i ukljuuje u izvjeu testiranja.

11.3.9. Procedure testiranja

Ispunjenje ciljeva testiranja moe ukljuivati ispunjenje i operativnih zadataka i zadataka odravanja. Zavretak ovih zadataka treba pratiti formalne prihvatljive procedure koje su openito pristupane u obliku operativnih instrukcija, prirunika odravanja, eklista itd. razvijenih tijekom kasnijih faza dizajna detalja i faze razvoja. Praenjem prihvaenih procedura je nuno za osiguravanje pravilnog rukovoenja u koritenju i odravanju sistema. Devijacije od ovih prihvaenih procedura moe rezultirati kvarovima uzrokovanim osobljem, i prouzroiti iskrivljenje u frekvenciji odravanja i vremena za zadatke kako je zabiljeeno u podacima testiranja. Prepoznavanje procedura koje e se koristiti u testiranju trebaju biti ukljuene u planu demonstracije odrljivosti.

11.3.10. Softver sistema

U provoenju demonstracije odrljivosti, sistem obino radi u nekom modu kada se desi greka. To e dovesti do uspjeha izvravanja zahvata odravanja. Svi softveri koriteni u radu sistema, plus softver koriten u izvoenju odravanja moraju biti prepoznati, nabavljeni i dostupni za svrhu testiranja. Cilj je provjeriti kompatibilnost izmeu opreme i softvera, tehniara za odravanje i softvera itd. Zahtjevi softvera za ispunjenje i ispravljujueg odravanja i preventivnog odravanja moraju biti opisani u planu testiranja i biti dostupni na vrijeme.

11.4. Faza pred-demonstracije

Faza pred-demonstracije se odnosi na aktivnosti pred-treninga do tranzicije prepoznavanja zahtjeva testiranja do stvarnoga provoenja testa. To ukljuuje odabir metoda demonstracije, odabir odreenih zadataka koji e se demonstrirati, nabavka i sticanje zahtjeva resursa podrke opisanih u sekciji 11.3.. i pripadajui trening osoblja za testiranje.

11.4.1. Metoda demonstracije

Kao to je prije diskutirano, prvi korak je prepoznavanje zadanog mjesta testiranja i organizacija koja e provesti demonstraciju odrljivosti (korisnik/potroa na mjestu izvoenja, na mjestu izvoaa sa osobljem potroaa koji provode demonstaturu, na mjestu izvoaa gdje osoblje izvoaa provodi demonstraturu, ili na neovisnom nepovezanom postrojenju za testiranje). Metoda demonstracije ovdje opisana se odnosi na odreenu proceduru testiranja koja se mora pratiti. Odabir modela demonstrature se osniva na odreenim zahtjevima opisanim u specifikacijama sistema pripremljenih tijekom faze konceptnog dizajniranja. Npr ako postoji zahtjev za 30-minutnim Mct, onda odabrana procedura testiranja mora pruiti procjenu Mct kao izlaznu informaciju. Drugaiji pristup moe biti prikladan za Mpt,MDT, Mmax ili MMH/OH zahtjeve.Za prikaz koncepta, dvije razliite testne metode su odabrane za diskusiju. Prva prati sekvencijalni pristup planu testiranja koji je slian testu kvalifikacije pouzdanosti koji je opisan u sekciji 7.2.9. dva razliita sekvencijalna plana se provode da bi se demonstriralo je li sistem zadovoljio Mct i Mmax zahtjeve. Odluka prihvai-odbaci za testirani sistem je dohvaena kada ta odluka moe biti doneena za oba plana. Planovi testa pretpostavljaju da osnovna distribucija vremena zadatka pravilnog odravanja daje log-normal odluku. Sekvencijalni plan testiranja dozvoljava donoenje rane odluke kada je odrljivost ispitivanog sistema jako iznad ili jako ispod zadanih vrijednosti Mct i Mmax. Druga metoda je primjenjena za demonstraciju Mct, Mpt i M. Osnovna distribucija vremena zadatka odravanja nije ograniena (bez pretpostavki), i veliina uzorka se sastoji od 50 ispravljujuih zadataka odravanja za potvrdu Mct i 50 preventivnih zadataka odravanja za potvrdu Mpt. Veliina M he odreena analitiki iz rezultata testiranja za Mct i Mpt; Mmax takoer moe biti odreen kada osnona distibucija iznosi log-normal. Ova metida prua prednost fiksirane veliine uzorka.

11.4.2 Odabir zadatka testiranja

Uvjerenje da su rezultati predloene mogunosti odravanja propisno prikazani odraavati e se na dizajn karakteristika sustava koji se procjenjuje kroz procesni odabirni zadatak. Prikazani " zadatak " ukljuuje niz koraka . Kvar se uvodi u sustav, operater prolazi kroz sustav putem operativnog scenarija sve dok se ne otkrije simptom kvara, a zadueni tehniari odravanja e nastaviti provoenje korektivnog odravanje kroz korake koji su prikazani na slici. 4.8. Koraci koji se provede su: lokalizacija i izolacija kvara, demontaa, ukloniti i zamjeniti pokvareni dio (ili popraviti na mjestu), sastavljanje, usklaivanje i prilagodba, provjera stanja. Tehniar odravanja zavrava ciklus. Vremena testiranja su zabiljeena, podaci su prikupljeni i rezultati se usporeuju sa inicijalizacijskim specificiranim Mct standardima. Dodatno su prikupljeni podaci za provjeru zadataka sekvence i nivoa teine kvarova. Zavretak ciklusa koji je proizlazio iz jednog izazvanog neuspjeha, mjerna jedinica je Mct.

U prikazu zahtjeva korektivnog odravanja potrebno je pronai veliinu uzorka ili broj zadataka za prikaz. Veliina uzoraka temelji se na varijanci zadataka koje prikazuje, kompleksnosti opreme i vjerojatno na oekivanim grekama. (faktor rizika korisnika).Poeljno je odabrati uzorak dovoljno velik da se u potpunosti moe prikazatii dovoljno mali da je u skladu sa trokovima programa i rasporedu zahtjeva. Veliki broj uzoraka e naravno osigurati preciznije rezultate ispitivanja, ali vrijeme i trokovi potrebni za provedbu takvog testitanja znatno su vei. Manji broj uzoraka ukljuuje vee rizike i moe prouzroiti neuvjerljive rezultate testiranja. Na temelju industrijskog iskustva, koliina od 50 uzoraka dovoljna je veinu testnih zahtjeva.

Korektivni zadaci odravanja su odabrani na temelju njihovog oekivanog doprinosa prema odravanju . Viskoka stopa kvarova stavaka zahtjevati e vie zahvata odravanja. Vie zadataka su prikazani u ovom podruju . Tablica 11 . 1 prikazuje poetnu distribuciju 50 zadataka na razini jedinice sustava i Tabica 11,2 prikazuje produetak ove distribucije na podsustavu ili na razini modula. Ispod te razine ,komponenta na ploici , konektor ili ekvivalent je odabran kao jedna stavka gdje e se greka prikazati.

Pozivajui se na Tablicu 11. 1. treba navesti i kategorizirati sve znaajke sklopova, module ili dijelova koji ine predmet koji se ispituje u stupcu 1 . Primjer obuhvaa osam glavnih sklopova jedinica " A" i " B" u stupcu 2. Prikazuju Koliinu ( Q ) od svake koritene stavke, a u stupcu 3. nalazi se stopa kvarova ( postotak u 1000 sati ) . Stupac 4. predstavlja ukupnu stopu kvarova, ukljuujui sve aplikacije . U stupacu 5 . utvren je postotak doprinosa svake stavke ukupnom broju kvarova, to je izraunava dijeljenjem u stupcu 4. od zbroja svih artikala kvarova po 1000 sati . U stupcu 6. gdje je to mogue , predmeti se mogu grupirati kada je postotak doprinosa niska . Tablica 11.2 pokazuje primjer nekih grupacija . U stupcu 6 je razdijeljen broj korektivnih poslova odravanja.

Tablica 11.1 razdjeljuje 50 zadatka na odravanju izmeu 8 glavnih skupina jedinica "A" i " B" Da bi se utvrdilo koji e se tono zahtjevi za odravanjem prikazati ispod razine, ista raspodjelna procedura se podie na viu razinu , kao to je prikazano u Tablici 11.2 . Svaka manja razina odravanja pogoava se i analizira sve dok svih 50 zadataka na rasporedu nisu prikazani i u potpunosti indetificirani. U sluajevima gdje je najnia toka popravljivosti ( sastoji se od vie dijelova ) pokrivena jednim ili dva uzorka prikaza. Postavlja se pitanje koje specifine zahvate za odravanjem su odabrane i koje je tono dijelove potrebn odabrati za svrhu induciranja kvara.Kada postoje razne mogunosti, tablica sluajnih brojeva moe olakati proces selekcije.Svi zahtjevi za korektivnim odravanjem i specifine stavke gdje su kvarovi izazvani su indetificirani u odreenoj toki u trenutku i ukljuuju gdje su kvarovi bili izazvani i ukljueni u teststiranje i demonstriranje plana. (koji ne bi trebali biti dostupni pojedincima primjerice operativcima tokom testiranja.) Poznavanje sistema, njegovih elemenata i razni modeli kvarova i utjecaji, definitivno se zahtjevaju u sekciji gdje e biti kvarovi biti uvedeni. Cilj je simulirati stvarnu situaciju bez oteivanja ispitne opreme ili ozljeivanja osobe koja provodi testiranje.U odabiru preventivnih poslova odravanja su dvije osnovne kategorije: 1. Kategorija:Preventivni zadaci odravanja koji mogu biti izvedeni kada je sistem ukljuen (odnosno kada se neki proces odvija). 2 kategorija: preventivni zadaci odravanja koji zahtjevaju da je sistem iskljuen (odnosno da se proces ne odvija), proces mora biti zaustavljen dok se obavlja preventivno odravanje.

StavkaKoliinaKvarovi/% u 1000hUkupni kvarovi/1000h% stavki koje zahtjevaju odravanjeRaspodjela zadataka za odravanjem

Jedinica A

Strujno pojaalo10,550,5525,213

Napajanje10,240,2411,06

IF pojaalo10,050,052,41

Raunalna jedinica10,860,8639,419

Jedinica B

Pretvara10,060,062,81

Naponski pretvara10,110,115,03

Digitalni izlaz10,100,104,62

Napajanje10,210,219,65

Ukupno:2,1810050

Tablica 11.1. Preventivni zadaci odravanja: Izbor uzoraka

StavkaKoliinaKvarovi/%u 1000hUkupan broj kvarova/1000h% stavki koje zahtjevaju odravanjeRaspodjela zadataka za odravanjem

Strujno pojaalo

RE strujno pojaalo10,38000,38069,19

Duplexer20,00250,0050,9

Cupler20,00600,0122,21

Detektor40,00100,0040,7

Modulator10,06500,06511,81

Demodulator10,5100,0519,31

Oscilator10,3000,0152,71

Pojaalo10,00300,0183,3

Ukupno:0,55010013

Tablica 11.2. Preventivni zadaci odravanja: Izbor uzoraka

S obzirom na preventivne poslove odravanja koji rezultiraju nekom stankom, ako je koliina uzoraka mala (manje od 50), tada svi zadani zadaci moraju biti provedeni. Ako je koliina uzoraka velika (vie od 50), reprezentativni uzorak bira se koritenjem postupka slinom izboru zadataka korektivnog odravanja. Identificirati sve preventivne poslove odravanja: odreivanje uestalosti pojavljivanja za svakog zadatak na popisu: utvrivanje broja preventivnih odravanja sa istom uestalosti pojavljivanja, odreivanje ukupne frekvencije pojave kvarova i njihov postotak. Grupiranje zadataka u kojima je doprinos nizak i razdijeliti broj preventivnih poslova odravanja koji e biti prikazani.

Izbor korektivnih i preventivnih poslova odravanja, kako je objanjeno do sada, bila je temeljena prvenstveno na frekvenciji. U principu to moe biti dobar pristup! Iako, kroz provoenje FMECA, u RCM, kao i aktivnostima MTA, moda postoje odreeni zadaci koji su vrlo kritini iz pogleda misija zavrena, ali oekivana uestalost pojave moe biti relativno niska. U takvom sluaju zbog kritine prirode zadatka, ti zadaci mogu biti ukljueni u provoenje testa.

11.4.3 Provoenje pripreme za testiranje

Preostali trud u fazi predprovoenja testa obuhvaa posljednje pripreme na testnom poligonu. Sustav / proizvod ije e testiranje biti provoenkzajedno s navedenim elementima potpore je postavljen, podeen i operativno provjeren na testnom poligonu.Sve nepravilnosti ( greake u proizvodnji, problemi uzrokovani transportom itd.) moraju biti eliminirani prije poetka demonstracije. U isto vijeme, primjenjivi elementi potpore su postavljeni u skladu sa preporukama navedenim u sekciji 11.3.

Tehniari odravanja koji sudjeluju u provoenju testitanja (pojedinci koji e poetno upravljati sustavom te nakon toga obaviti poslove odtavanja) moraju biti obueni i posjedovati vjetine koje su preporuene u MTA. Takva obuka moe se ostvariti na poligonu izvoaa testa, te moe biti ograniena kratkim brifingom i upoznavanju sa sustavom. Na svakom testiranju cilj je zavriti demonstraciju u suradnji sa osobom koja posjeduje najbolje vjetine za odreeni tip testiranja. Testni tim je zaduen za uspjeno provoenje testiranja. Tim se sastoji od vie lanova koje predvodi voditelj tima, tehniar koji e izazvati odreene nepravilnosti u radu na odreenom modelu za svaki segment testiranja. Drugi lan je osoba koja je zaduena za prikupljanje i analizu podataka, te ostali promatrai i suradnici. Briefing strunjaka koji sudjeluju na testiranju treba pokriti zahtjeve za odravanjem sustava, u svrhu za prikazivanje odgovornosti , metoda i postupaka tamo zaposlenih strunjaka tijekom demonstracije testiranja, takoer i nain snimanja podataka, ciljeva za analizu podataka, te zahtjeva za podnoenjem izvjea. Sastanak trebao bi se odrati na testnom poligonu neposredno prije poetka formalnog dijela demonstracije.

11.5 Faza formalne demonstracije

Formalna demonstracija ukljuuje simulaciju (koliko je to mogue) svih aktivnosti odravanja sustava (tj. korektivnog i preventivnog odravanja), na ranoj fazi ivotnog ciklusa, kako bi se uvjerili da smo se upoznali sa definiranim zahtjevima za odravanjem. Na slici 11.1 aktivnosti su opisane kao sastavni dio testiranja Tipa 2, i dvije metode demonstracije testiranja su pokrivene sekvencijalnom i fiksnom metodom uzimanja uzoraka.11.5.1 1. Metoda demonstracije (sekvencijalni pristup)

Ova metoda slijedi sekvencijalni plan ispitivanja slian u pristup konceptu koji se koristi u kvalifikacijskom ispitivanju pouzdanosti, opisana je u toki 7.2.9. Dva razliita sekvencijalna plana ipitivanja se koriste da se prikae dali sustav ispunjama Mct i Mmax zahtjeve za korektivnim odravanjem. Odluka "Prihvaam" je postignuta kada podaci pokazuju da su oba uvjeta ispunjenaSlika 11.2 prua mogunost grafikog prikaza tih testnih planova. Uglavnom, jedna procedura uz os apscisa (desno) kao upjean provedeni zadatak testiranja je zavreni, a zajedno sa osi ordinata (gore) kao zadovoljen zatjev testiranja. Pojedinosti o tim planovima e se uoljivije uoiti kao jedan nastavlja kroz raspravu izmeu suradnika na testiranju.Osnovni koraci u postupku ispitivanja opisani su u nastavku.

1. Direktor odravanja ispita prvo e omoguiti podatke koji pokrivaju tehnike upravljanja simulacije oteenja. List s podacima, poput onoga prikazanog na slici 11.3. biti e dovren (kroz stavku A3) prije samog poetka demonstracije za svaki od 100 potencijalnih planiranih zadataka simuliranih za ovu metodu ispitivanja. Pozivajui se na sliku 11.2, ako je odluka o prihvaanju-odbijanju doneena rano, stvarni broj pokazanih zadataka moe biti manji. Meutim, inicijalno planiranje mora uzeti u obzir mogunost da e se ispitivanje nastaviti do toke kraenja, tj. zavretka 100 zadataka demonstracije. 100 simulacijskih zahtjeva proizlaze iz primjera procesa odabira prikazanog u tablici 11.1. i 11.2. i metoda simulacije oteenja utvrena je u fazi prije demonstracije. Simulacija se moe ostvariti kroz otvaranje ili kratko spajanje elektrinih prikljuaka (vodia), instalacija poznatih neispravnih dijelova, stavljanje trake na prikljuke itd. Pretvorbe koje mogu rezultirati oteenjem opreme ili nesigurnim stanjem se naravno trebaju izbjei.2. Tehniari odravanja dodjeljeni da zavre zadatke koji su demonstrirani duni su napustiti prostorije gdje se vre ispitivanja. Tijekom njenog/njegovog odsustva, direktor ispitivanja i/ili predstavnik potroaa moe nasumino odabrati bilo koji od 100 listova s podacima (Sl. 11.3.). Odabrani list podataka ukazuje na tip kvara koji treba prikazati i metodu prikaza. Tehniar ( dodjeljen da asistira direktoru ispitivanja i kontroloru ispitivanja) zatim uvodi pogreku u sustav. Kvar se provjerava kako bi se utvrdilo da predvia eljeni simptom pogreke. Zatim se poziva tehniar odravanja na mjesto testiranja kako bi zavrio demonstracijski zadatak.3. Tehniar odravanja zatim obavlja operativnu provjeru demonstracijskog modela koristei se odobrenim operativnim postupcima. U jednom trenutku tijekom izvedbe funkcije pojaviti e se simptom kvara (tj. blokirano stanje). U tom trenutku, snima podataka biljei simptom kvara i nain rada operativnog sustava kada se kvar dogodio na demonstracijskoj listi podataka (Sl. 11.3, stavke A4 i A5).4. Jednom kad je simptom kvara uoen, tehniar odravanja uvodi potrebne popravne radove odravanja: lokalizaciju i izolaciju kvara, demontau, popravke, ponovno sastavljanje, provjeru itd. Zadaci odravanja su dovreni koritenjem odobrenih postupaka odravanja. Snima podataka kontrolira svaki korak do detalja u procesu odravanja i snima odgovarajue informacije kao to je vidljivo na sl 11.4. Opisi zadataka, start-stop, vrijeme aktivnog odravanja, administrativno i logistiko vrijeme i vezani podaci su zabiljeeni. Iako nije istaknut na slici, snima podataka bi takoer trebao zabiljeiti resurse logistike potpore koji su potrebni za podrku aktivnosti odravanja. Tehniari moraju obavijestiti direktora kad se utvrdi uzrok kvara. Direktor zatim mora utvrditi da su otkriveni kvar i inicijalno uveden kvar jedno te isti, prije nego li dopusti nastavak testiranja. U sluaju da tehniar odravanja nije u mogunosti utvrditi i pronai inicijalno uveden kvar (kroz neku nepravilnost ili nedostatak u dizajnu opreme) test se mora prekinuti u zajednikom dogovoru direktora i predstavnika potroaa.DEMONSTRACIJSKI LIST PODATAKADEMO NO: 29 CM: X PM: RECORDER: J.SMITH DATE: 7/1/93OPREMANAZIV PREDMETAMFGR. PART NO.

SUSTAVSustavA37700

JEDINICAJedinica AA37701

SKLOPRaunaloA58180

PODSKLOPC. B. No. 2A5A58183

KOREKTIVNO ODRAVANJE (CM): A. GREKA SIMULACIJE: 1. Vrsta simuliranog oteenja: otvoreni odailja prikljuen na tranzistor2. Metoda simulacije: zamijenjen OS s poznatim neispravanim tranzistorom3. Oznaka dijela koji simulira kvar: F104. Simptom kvara: Svijetlo na prednjoj ploi jedinice A pokazuje NO-GO stanje. Ne utjee na izlazne podatke. Izostanak signala pri T.P.1 od C, B, 2A45. Nain rada pri otkrivanju: T/R nain i A/A nain6. Dodatne informacije:

B. VRIJEME PODATAKA:ZAHTJEVI ODRAVANJAVRIJEMEZAHTJEVI ODRAVANJAVRIJEME

LOKALIZACIJA1.0PONOVNO SASTAVLJANJE17.0

IZOLACIJA20.0ISPRAVAK/PODEAVANJE-

RASTAVLJANJE10.0CHECKOUT6.0.

UKLANJANJE/ ZAMJENA2.0DRUGO-

POPRAVAK5.0UKUPNI POPRAVAK61.0

PREVENTIVNO ODRAVANJE (PM)INSP: FUNC.TEST: CAL: SERV: OH: FORCE REM: A. POSTUPAK ODRAVANJA:B. UKUPNO VRIJEME ODRAVANJA (AKTIVNO):

Tablica 11.3 Primjer demonstracisjkog lista podataka

Demonstracijski radni list

OPREMANAZIV PREDMETAMFGR DIO NO.

SustavSustav XYZA37700

JedinicaJedinica AA37701

SklopRaunaloA58180

PodsklopC. B. No. 2A5A58183

DETALJNI ZADACI ODRAVNJA

ZADATAKOPIS ZADATKAQTYMENAktivno vrijeme dranja(HR:MIN)ADMIN/LOG TIME (HR:MIN)

STARTSTOPSTARTSTOP

1.

Provjerite sustav samoispitivanjem1

9:159:16

9:19

9:22

2.Uklonite jedinicu A iz sustava XYZ19:169:19

3.Uklonite poklopac na jedinici A (6 brzih privrivaa za iskopavanje)19:229:26

4.Spojite ice na klin/ep/iglu19:269:28

5. Odravajte izvor napajanja1--9:289:30

6. Primjenite napon na klin C19:309:34

7. Provjerite za 15V pp signal29:349:41

8. Provjerite puls za kavadratni val29:419:48

9. Uklonite kompjuterski sklop iz jedinice A19:489:51

10. Uklonite C.B. 2A519:519:52

11.Popravite19:529:57

12.Instalirajte rezervni..19:579:58

13.Pauza za kavu2--9:5810:28

14. Zamjenite kompjuterski sklop110:2810:34

15.Napravite pregled za jedinicu A210:3410:39

16. Instalirajte poklopac na jedinici A110:3910:44

17. Instalirajte jedinicu A u XYZ sustavu Izvrite finalnu provjeru 110:4410:50

18.110:5010:51

5. Dok tehniar odravanja pokazuje popravne radove odravanja, snima je u mogunosti pruiti procjenu adekvatnosti/neadekvatnosti sposobnosti logistike podrke. Da li je pravi tip podrke pruen u pravo vrijeme? Da li je dolo do kanjenja testiranja radi neadekvatnosti? Da li je bilo previe pojedinih predmeta i nedostatak drugih? Da li je svaki od elemenata logistike podrke ostvario svoju funkciju na zadovoljavajui nain? Da li su postupci ispitivanja bili odgovarajui? Ova i druga vezana pitanja trebaju biti na umu snimatelja podataka tijekom promatranja i demonstracije.Ovaj ciklus je ostvaren n puta, gdje je n odabrani uzorak. Za dosljedni test, broj demonstracija moe se produiti do 100, s pretpostavkom da prevlada odluka o nastavku ispitivanja. U Tab. 11.3., raspodjela 100 zadataka prikazuje se za sustav sastavljen od jedinica A-C. Proces je isti kao i onaj ilustriran u Tab 11.1 i 11.2 gdje je veliina uzorka bila 50.Sa zadacima identificiranim i navedenim u sluajnom redoslijedu, demonstracija nastavlja s prvim zadatkom, zatim drugim, treim itd. Kriterij za odluke prihvaanja odbacivanja ilustrirane su na sl.11.2. Vrijeme zadataka (Mcti) izmjereno je i usporeeno s primarno odreenim Mct i Mmax vrijednostima. Kada demonstrirano vrijeme istee naznaeno vrijeme, dogaaj je zabiljeen iznad uz ordinatu grafikona, a problemska podruja su opisana snimaom podataka. Testiranje e se nastaviti dok linija dogaaja (event) ue u regiju odbacivanja ili regiju prihvaanja.Primjer rezultata demonstracije prikazan je u tab. 11.4. Brojevi prihvaanja-odbijanja podravaju crte odluke u tab 11.2 (odnosi se na Mct liniju). U ovom sluaju 29 zadataka je dovreno prije nego to je dostignuta odluka prihvaanja.Test dosljednosti zahtjeva da oba kriterija Mct i Mmax budu zadovoljena prije nego je sustav u cijelosti prihvatljiv. Mmax moe biti baziran na devedesetini ili devedeset petom percentilu, ovisno o uvjetu odreenog sustava i odabarnog plana testiranja. Ako je jedan plan testiranja zavren s linijom koja prelazi u regiju prihvaanja, testiranje e se nastaviti dok se ne donese odluka u drugom planu testiranja.Tablica 11.3 Korektivna raspodjela zadatka odravanja

Tablica 11.4 Demonstracijska lista podataka

Prema sl. 11.2 kriteriji za dosljedno testiranje odreuju da je minimalni broj moguih zadataka potreban za brzu odluku za Mct je 12 (Plan testiranja A). Za Mmax u 90 percentila zadnji broj mogueg zadatka je 26 (Plan testiranja B1), dok je brojka 57 za 95 percentilu (Plan testiranja B2). Iako, ako je odravanje pojedinog predmeta marginalno (granino) i prevlada odluka o nastavku testiranja test program moe zahtjevati demonstraciju svih 100 zadataka. Ako doe do kraenja, oprema je prihvatljiva za Mct ako iznosi 29 ili manje zadatak e prekoraiti odreenu Mct vrijednost. Usporedivi faktori za Mmax su 5 ili manje za 90-u percentilu i 2 ili manje za 95-u percentilu.

Tablica 11.5 Test vremena odravanja

11.5.2 Demonstracijska metoda 2 (pristup fiksnog uzorka)

Ova je moetoda primjenjiva za demonstraciju Mct, Mpt i M. Temeljna distribucija vremena odravanja nije ograniena (nema prethodnih pretpostavki) i veliina uzorka sainjava 50 popravnih radova odravanja za Mct i 50 preventivnih radova za Mpt. M je odreen analitiki iz rezultata testa za Mct i Mpt. Mmax se takoer moe odrediti ako se pretpostavi da je temeljna distribucija normalno podijeljena.Metoda ukljuuje odabir i izvedbu poslova odravanja na slian nain kao to je opisano za demonstracijsku metodu 1. Zadaci su izabrani na temelju njihove predviene distribucije na ukupnu sliku odravanja, i svaki je zadatak izveden i procijenjen u uvjetima vremenskih odravanja i potrebnim logistikim resursima. Ilustraciju ove metode najbolje je ostvariti na primjeru. Pretpostavljeno je da je sustav osmiljen da zadovolji sljedee zahtjeve i mora se dokazati u skladu s tim.M = 75 minutaMct = 65 minutaMpt = 10 minutaMmax = 120 minutaRizik proizvoaa () = 20%Postignut test i prikupljeni podaci su prikazani u Tab 11.5.Utvrivanje Mct ( gornja granica pouzdanosti) temelji se na izrazu

gornja granica = Mct + Z

Nc = korektivna veliina uzorka odravanja = 50gornja granica= 62+=64,07 min

Statistika je izraunata u odnosu na odgovarajue prihvaene-odbijene kriterije, koja je prihvaena ako je

Odbijena ako je

Primjenjujui podatke demonstracijskog testa moe se vidjeti da je 64:07 minuta ( gornja vrijednost Mct izvedena testom) manja od odreene vrijednosti od 65 min. Stoga, sustav prolazi Mct test i prihvaen je. Zbog preventivnog odravanja koriten je isti pristup. 50 preventivnih zadataka odravanja je demonstrirano i vrijeme zadataka (Mpti) je zabiljeeno. Uzorak oznauje da je preventivna stanka:

Kriterij prihvaanja-odbijanja isti je kao to je navedeno u formulama (11.2) i (11.3) osim ako su koriteni faktori preventivnog odravanja. Prihvaena je ako je:

Odbija je:

S obzirom na vrijednosti testa za Mct i Mpt, izraunato srednje vrijeme odravanja je

Gdje je:= korektivna stopa odravanja ili oekivani broj korektivnih zadataka odravanja se pojavljuje u odreenom vremenskom periodufpt= preventivna stopa odravanja ili oekivani broj preventivnih zadataka odravanja koji se pojavljuje u istom vremenskom perioduKoristei podatke testiranja, dobivena vrijednost M trebala bi biti jednaka ili manja od 75 minuta. Konano, Mmax odreuje se iz

Za prihvaanje bi izraunata vrijednost trebala biti jednaka ili manja od 120 minuta. Primjer izrauna za Mmax je prikazan u 4. poglavlju.Ako su sve demonstrirane vrijednosti bolje od vrijednosti koja je odreena, slijedei kriterij naveden gore, sustav je prihvaen. Ako ne, potrebno je ponovitii test i/ili plan ovisno o ozbiljnosti problema.

11.5.3 Faza ponovljenog testiranja

Faza ponovljenog testiranja je napravljena kako bi se moglo ponoviti odreene aspekte formalne demonstracije odravanja i time istraiti bilo kakve uoene nedostatke nastale tijekom prvotne demonstracije. U globalu, do ponovljenog testiranje moe doi iz sljedeih uvjeta:1. Sustav/proizvod ne ispunjava uvjete formalne demonstracije i mogunost neuspjeha je relativno mala. U ovom sluaju kupac moe zatraiti da se demonstrira dodatna koliina zadataka kako bi se povealo povjerenje u podatke testiranja i rezultate. Ako i nakon dodatnog testiranja podaci ukazuju popustljivost prema poetno utvrenim zahtjevima, kupac moe prihvatiti sustav i testiranje je zavreno. Ako podaci i dalje neispunjavaju zahtjeve, od izvoaa radova moe se traiti da napravi neke preinake ili da prihvati novanu kaznu.2. Postoji velika mogunost da sustav/proizvod ne moe ispunjavati formalne uvjete demonstracije. U ovom sluaju, izvoa radova moe biti prisiljen da uini neke preinake (na vlastiti troak) i/ili da bude novano kanjen.U sluaju da je potrebno izvriti preinake na sustavu, mogua podruja koncentracije su lako identificirana paljivim preispitivanjem i analiziranjem informacija snimljenih na demonstracijskom listu podataka (Sl 11.3) i na demonstracijskom radnom listu (Sl 11.4). Opsena odravanja e, naravno, ukazati na problemska podruja. Rezultati su pregledani i procijenjeni od strane projektanta i inenjera odravanja za korektivne mjere.Naknadnom odobrenju (od strane kupca) i ugradnji potrebnih preinaka, sustav moe biti podvrgnut dodatnim demonstracijskim testiranjima. Mogunosti su da ukljui kompletni test (50 novih uzroka simulacije) ili djelomini test koji pokriva samo odreena podruja gdje su problemi identificirani. U svakom sluaju, dodatna testiranja e se izvriti sljedei istu proceduru opisano za demonstraciju metode 1 i 2.Dodatna mogunost je da se odgode bilo koji zahtjevi za ponovljeno testiranje vezanih uz Tip 2 testiranja i vrednuju karakteristike odravanja sustava/proizvoda kao dio testiranja Tipa 3 i/ili 4. Iako moe biti korisnije procijeniti sustav u realnijoj potroakoj okolini, potencijalni troak potrebnih izmjena u ovoj kasnoj fazi ivotnog ciklusa je visok.

11.6. Ispitivanje i ocjena sustava

Ispitivanje pouzdanosti, demonstracija odravanja i srodnih podruja ispitivanja su primarno postignuti neovisno jedan od drugoga do ove trenutka. To nije bilo mogue demonstrirati cijeli sustav i njegovu ukupnu sposobnost za podrku u realnom potroakom okruenju.

Ispitivanje i ocjenjivanje sustava ostvareno kao Tip 3 i 4 testiranja (vidi sliku 11.1.), esto pruaju prvu pravu priliku vidjeti sustav kao "cijelinu". Primarna oprema, software, ljudi, i svi elementi logistike potpore dostavljaju se na operativni test poligon, integriranaju, i rasporeuju u nizu zadanih scenarija, tijekom kojih se obiljeja operativnosti, performanse, pouzdanosti, odravanja i podravanja mjere i vrednuju. Tijekom ostvarenja uzastopnih scenarija misija u duljem vremenskom razdoblju, sustav se moe mjeriti u smislu uinkovitosti, dostupnosti, pouzdanosti, i tako dalje. Pouzdanost (MTBF) i odrivost (MTBM, Mct, MMH/OH) moe se mjeriti na realnijim temeljima nego je mogue tijekom Tip 2 testiranja. Osim toga, elementi logistike potpore mogu se ocijeniti u pogledu sposobnosti i adekvatnosti. To ukljuuje procjenu karakteristika sposobnosti odravanja u dizajnu opreme za test i podrku , zamjenjivost zamjenskih dijelova (rezervi), funkcionalno pakiranje i modulariziranje softvera, u provjeri postupaka odravanja, i tako dalje. Tako esto nalazimo da siromani dizajn bilo kojeg od elemenata logistike potpore e uzrokovati probleme u odnosu "povratnih informacija" za primarnu opremu. Na primjer, ako predmet za ispitivanje opreme nije "odriv", vjerojatno nee biti badaren ispravno, i na taj nain moe izazvati kvarove u predmetu primarne opreme za iju je provjeru osmiljen. U biti, vie je vjerojatno da e uinci te interakcije biti prepoznati tijekom ispitivanja i procjene sustava, u odnosu na ono to se moe postii u okviru Tip 2 testiranja.Kao primjer testa sustava i evaluacije, pretpostavlja se da je sustav zrakoplova dizajniran kako bi ostvarili tri osnovna profila zadataka. Tri profila i radni zahtjevi razliitih pojedinanih komponenti zrakoplova za vrijeme svakog profila se definiraju kao dio operativnih zahtjeva, kada je sustav prvi put zamiljen. Osim toga, sljedei imbenici su navedeni kao zahtjevi:

Operativna raspoloivost sustava0.95Pouzdansot sustava tijekom zadataka0.85Koliina radnih sati utorenih za odravanje po operativnom satu 1.5Vremena obrta:Organizacijsko odravanje12 minutaPosredno odravanje2 sataSkladino odravanje80 sati

Test program moe biti dizajniran za procjenu sustava i mjerenje ovih imbenika. Reprezentativan broj letova je zadan tijekom odreenog vremenskom razdoblja sa odreenim letovima koji se dodijeljuju svakom od tri profila. Tu mora biti dovoljno letova zadanih kako bi se osiguralo da su dobiveni podaci valjani. Na temelju definicije zadatka, brojne funkcije i operativni modovi zrakoplova e se ostvarivati u razliitim stupnjevima. Realna operativna situacija bi trebala biti simuliranai to je to vie mogue. Jedan ili vie zrakoplova moe se dodijeliti testnom programu, ovisno o broju planiranih pokusnih letova i vremenskom razdoblju koje je odobreno za testiranje. Slika 11.5. ilustrira osnovni ciklus ispitivanja.

Kako test program napreduje, mjeri se dostupnost zrakoplova da zapone sa svojim dodijeljenim zadatkom. Uz pretpostavku da je zrakoplov dostupan i polijee po planu, vjerojatnost da e zrakoplov dovriti svoju misiju uspjeno postaje znaajna. Kada se kvarovi pojavljuju, nuno je obavljanje korektivnog odravanja na organizacijskoj razini u zadanom vremenu kako bi se zrakoplov vratio u operativno stanje spremnosti i ispunjavao uvjet dostupnosti. Organizacijsko odravanje je podrano od strane radne snage i materijala na posrednoj razini koji se, pak, podrava sa skladine razine. Sustav opskrbe, ispitivanja i opreme potpore, kadrovske koliine i razine vjetine, postrojenja, softver i podatci na svakoj razini procjenjuju se kako bi se osiguralo odaziv na vrijeme obrta, radnih sati odravanja, i zahtjevi operativne dostupnosti.Prikupljanje podataka tijekom testnog programa je dosta opirno, a temelji se na vrsti i preciznosti informacija koje su potrebne iz testiranja. Operativni podatci i podatci za odravanje sustava se prikupljaju te se nihove dobre i loe znaajke zabiljeuju. Odstupanja se biljee i dogaaji se analiziraju kako bi utvrditi uzrono-posljedine veze. Neuspjeni trendovi se identificiraju i trebaju rezultirati korektivnim akcijama koje dovode do promjene u operativnom postupku ili izmjenama na opremi.

Slika 11.5. Ispitivanje sustava i procjena (izvor:Blanchard, B., Logistics Engineering and Management, 4. Izdanje, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, N.J., 1991, str.289).

Kad je zavrio potreban broj testnih letova, snimljeni podaci su analizirani i rezultati su usporeeni s navedenim zahtjevima sustava. Ti zahtjevi ne ukljuuju samo operativnu raspoloivost, ovisnost, radne sate odravanja po operacijskom radnom vremena, nego i zahtjeve na nioj razini kao to je pouzdanost MTBF i odravanje Mct. Vrsta zadanih zahtjeva e diktirati tip snimljenih podataka, to zauzvrat je ukljueno u osnovni dokument planskog testiranja.S obzirom skup testnih podataka, analitiar moe utvrditi operativnu dostupnost iz izraza

Uz pretpostavku da je ispravna vrsta podataka prikupljena, sljedei faktori mogu biti izvedeni (pogledajte poglavlje 4):

Drugi faktori mogu se odrediti kao izvodljivi. Na primjer, kada se procjeni sposobnosti za logistiku potporu, analitiar bi htjeo znati:

1. Vrijeme obrta na organizacijskoj, posrednoj i skladinoj razini odravanja2. Vremena opskrbe rezervnih dijelova izmeu razina odravanja. To ukljuuje procjenu o operativno nespremnim sustavima zbog nedostatka opskrbe ili kanjenja.3. Razine zaliha zamjenskih/rezevnih dijelova te stope potranje za pojedine stavke4. Faktori efikasnosti osoblja (organizacijska uinkovitost, dodjela funkcijama po odgovarajuim razinama vjetine, adekvatnost propisanog formalnog programa obuke, ljudska stopa pogreaka)5. Dostatnost za operativne i postupaka odravanja (sveobuhvatnost i jasnoa)6. Kompatibilnost i koritenje opreme za testiranje i podrku (dali e obaviti posao, dali se uinkovito koristi?)7. Adekvatnost operativnih objekata i objekata odravanja (pravilno okruenje, uinkovito koritenje objekata, ljudsko-objektna suelja, adekvatni prostor za pohranu dijelova i opreme za ispitivanje)8. Ukupna ekonominost sposobnosti logistike podrke

Podruja odstupanja biljee se i pregledavaju u smislu mogue korektivne mjere. Korektivne mjere mogu predstavljati promijene na opremi, softwaru, proceduri, i / ili elementima za logistiku podrku. Ovisno o ozbiljnosti problema, sustav moe biti podvrgnut ponovnom testiranju ili se moe primjenjiva modifikacija ugraditi u operacijskom sustavu bez potrebe za ponovna testiranja.

11.7. Analiza podataka i korektivna mjera

Nepotrebno je rei da je petlja analize podataka i korektivne mjere znaajan aspekt programa. Bez toga sve testiranje svijeta nebi imalo nikakav utjecaj. Kako bi sustav dostigao svoja operativna potraivanja (to i jest uloga samog sustava), mora biti procjenjen i podruja nedostataka moraju se ispraviti; samim time, kontinuirane povratne informacije i nain na koji se korektivne mjere izvode mora biti prepoznat. Osim toga, petlja djelovanja korektivne mjere mora imati zube!Shvaeno je da korektivne mjere mogu s vremena na vrijeme biti prilino skupe. Nepredvieni dogaaji esto nastaju. S druge strane, nedostatak odgovarajueg razmatranja odravanja (ili drugih usporedivih faktora) u fazi projektiranja je predvidljivo i zasigurno e postati evidentno kroz testiranje. U ovom sluaju, zanemarujui da se uine ono to treba biti uinjeno ranije u programu moe izazvati beskrajne probleme kasnije. Skupe izmjene bi mogle biti potrebne (koje su rezultat testiranja), a mogle su se izbjei da su se poduzeli potrebni koraci. Petlja korektivne mjere je prikazana na slici 11.6. Podaci testiranja su analizirani i rezultati su usporeeni sa zahtjevima sustava. Podruja neslaganja su ispravljena i sustav moe se ponovno testirati (ili ne), ovisno o ozbiljnosti problema. Faza ponovnog testiranja je dizajnirana kako bi se ponavljali odreeni testovi zbog toga to sustav kada je prvotno testiran nije ispunio sva oekivanja sa velikim ili manjim pogrekama. U prvom sluaju moe se dogoditi sljedee:

1. Redizajn primarne opreme, elementa softvera, ili promjena dobavljaa2. Vea izmjena u proizvodnji ili procesu kontrole kvalitete.; i / ili3. Promjena u osnovnoj politici logistike potpore ili modifikacija na odreeni element logistike potpore

Sustav se moe ponovno testirati kako bi potvrdili da su izvedene promjene ispravile identificirani problem(e).U drugom sluaju (odnosno, zahtjevi nisu ispunjeni, ali sa manjim grekama), bilo bi poeljno da se dobije vie iskustva kroz formalno testiranje kako bi se osigurao dodatno povjerenje da e sistemski zahtjevi biti ispunjeni u operativnoj fazi koritenja. Kad je ponovno testiranje zatraeno, plan za retestiranje je potreban i treba sadravati iste osnovne podatke koji se nalaze i u dokumentu planiranja poetnog ispitivanja.Konani napor u test programu sastoji se od pripreme izvjea ispitivanja. Konani izvjetaj o ispitivanju mora sadravati dokument planiranja poetnog ispitivanja i treba opisati uvjete ispitivanja, podatake testiranja i rezultat analize podataka. Ti rezultati mogu sadravati primjerene preporuke za budue izmjene sustava.

Slika 11.6. Petlja korektivne mjere