Sedam milijardi snova – Jedan planet

  • View
    234

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of Sedam milijardi snova – Jedan planet

  • ASOPIS ZA POPULARIZACI JU UMARSTVA | Broj 222 | Godina XVIII. | Zagreb, lipanj 2015. | ISSN 1330 6480

    Projekt ForestEye umari pozitivan primjer suradnje meu dravama

    Sredinja proslava 250 godina umarstva

    Pat pozicija i umovlasnicima i Hrvatskim umamaProjekt BioHeatlocal

    Tema broja

    Izdvajamo...

    Nova stabla za Sv. Filip i Jakov iara korisna i u nizini Parazitoidom rijeiti problem velikog tetnika

  • sadraj 3 umarstvo se vraa kui! 4 Sedam milijardi snova Jedan planet

    Troimo li ga paljivo? 6 Sa drvnom biomasom do regionalnog razvoja 7 Pat pozicija i umovlasnicima i Hrvatskim umama 8 Analiza teta od umskih poara na podruju Uprave

    uma Split 10 umari kao pozitivan primjer suradnje meu

    dravama 12 Radionica doznake za revirnike i strune slube 14 Slavonskobrodski uenici u Praniku 16 Nova stabla za Sveti Filip i Jakov 17 umar na elu najvee nevladine organizacije za

    zatitu prirode 18 Zanimljiva instalacija za edukaciju graanstva

    Mjesenik Hrvatske ume | Izdava: Hrvatske ume d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Ivan Paveli | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena Devi, Marija Glava i Goran Vincenc | Ureivaki odbor: predsjednik Branko Metri, Ivan Hodi, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, edomir Krimani, eljka Bakran | Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovia 2, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: direkcija@hrsume.hr; goran.vincenc@hrsume.hr | Urednitvo se ne mora uvijek slagati s miljenjem autora teksta. | Naslovna stranica: Lovac, Goran Dori | Zadnja stranica: Cvjetni grozdovi, Marinko Bonjakovi | Grafiko oblikovanje: Milivoj Mili | Lektura i tisak: Intergrafika TT d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

    CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; treina stranice (1/3) 1200 kn; etvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije mogue dijeliti). | U ovu cijenu nije uraunat PDV koji plaa oglaiva. |

    19 iara korisna i u nizini 25 Bogati vinom, bogati vodom... 27 Parazitoidom rijeiti problem velikog tetnika 29 Proljetni zahvati koji vode do zdrave sastojine 30 Problem korova u umama 32 Bijela urevaa je prava delikatesa 34 Odrivo gospodarenje u 80 % uma 36 Povijesni razvoj potrajnog gospodarenja umama

    u Europi

    38 Gotovo 20 % svih vrsta u Udzungwi je zatieno 40 70 godina od miniranja umarije urevac 41 Otvorena prva Zelena uionica u SZ Hrvatskoj 42 Djeji kutak Je

    2 HRVATSKE UME BROJ 222 l LIPANJ 2015.

  • HRVATSKE UME BROJ 222 l LIPANJ 2015. 3

    Najava

    umarstvo se vraa kui!Proslava 250 godina organiziranog umarstva u Hrvatskoj bit e obiljeena nizom dogaanja tije-kom cijele godine, a sredinja proslava dogodit e se u Otocu na Danima hrvatskog umarstva, u kraju gdje su osnovane prve umarije u Hrvatskoj.

    U dva dana, 12. i 13. lipnja, organizirat e se brojna pre-davanja i dogaaji, a gradski park u Otocu pretvorit e se u borilite na kojem e snage odmjeriti najbolji hrvatski sjekai.

    Jedan od vanijih dogaaja na Danima hrvatskog umar-stva svakako je otkrivanje spomen ploe na mjestu gdje se nalazila jedna od prve tri umarije u Hrvatskoj (druge dvije, umarija Krasno i Petrova gora dobile su spomen ploe ra-nije).

    Dane hrvatskog umarstva zajednikim snagama organi-ziraju Hrvatsko umarsko drutvo i Hrvatske ume d.o.o.

    Dani hrvatskoga umarstva 12. 13. lipnja 2015.Program Otoac, 12. 6. 2015.

    11:00 12:00 Gacko puko otvoreno uilite Otoac, Ulica kralja Zvonimira 37 okupljanje uzvanika i gostiju

    12:00 14:00 Gacko puko otvoreno uilite Otoac struni skup 250 godina hrvatskoga umarstva

    14:00 16:00 Gacko puko otvoreno uilite Otoac ruak16:00 18:00 smjetaj u hotelu Park, Zvonimir, Mirni kutak,

    Gacka (Liko Lee za HD)18:00 18:30 Gradski park u Otocu izvlaenje brojeva za

    natjecanje umarskih radnika

    18:30 19:00 Gradski park u Otocu sveano otvorenje Dana hrvatskoga umarstva

    19:00 Gradski park u Otocu, Trg dr. Franje Tumana veera

    Otoac Bake Otarije, 13. 6. 2015.8:00 Gradski park u Otocu poetak natjecanja umarskih

    radnika9:00 polazak za Bake Otarije10:30 11:00 Hostel Bake Otarije domjenak za uzvanike11:00 12:00 otkrivanje spomen obiljeja umariji Otarije

    umjetniki program i milenijska fotografija12:00 polazak za Otoac14:00 Gradski park u Otocu ruak (prehrana e biti

    omoguena od 11:00 do 17:00 za sudionike s bonovima, a ostali s plaanjem)

    17:00 zavretak natjecanja umarskih radnika18:00 podjela nagrada i priznanja natjecateljima i zatvaranje

    Dana hrvatskoga umarstva.

    Tekst Foto: Goran Vincenc

  • 4 HRVATSKE UME BROJ 222 l LIPANJ 2015.

    Aktualno

    Prisjetimo se malo povijesti ovog datuma, 05. lipnja. Naime, tog dana 1854. godine, indijanski poglavica Seattle uputio je amerikom predsjedniku poruku o odnosu ovjeka prema prirodi i to bijelog ovjeka, navodno civiliziranog u odnosu na tadanje Indijance. Ove poruke toliko su dirnule ljude da su na prvoj Konferenciji o okoliu 1972. godine u Stockholmu predstavnici 113 lanica Ujedinjenih naroda, na kojoj se raspravljalo o globalnom oneienju okolia, odluili da 5. lipanj proglase Svjetskim danom okolia.

    Nikada u povijesti civilizacije ljudi nisu vie govorili te de-klarativno i zakonski titili okoli nego li to je to u posljed-njih pedesetak godina. Brojni zakoni, pravila ponaanja u gradovima, akcije ienja okolia i slino, a nikada priroda i sveukupni okoli nisu bili toliko ugroeni kao danas. Prvi razlog, i moda najvaniji od svih, je prenapuenost naeg planeta i to prvenstveno ljudima. Kako bismo opstali i uivali u standardima ivljenja na koje smo navikli, kako bi se to vie bogatili i potom troili neumjereno, kao to smo neumjereni u veini stvari, tako smo se prema prirodnim izvorima postavili kao pravi potroai, navalili smo na Zemljine resurse kao to u SAD-u na dan velikog snienja navali gomila na kupovinu i grabe, jer je jeftino. Slina situacija je i s nama u odnosu na na planet.

    Prisjetimo se malo povijesti ovog datuma, 5. lipnja. Nai-me tog dana 1854. godine, indijanski poglavica Seattle uputio je amerikom predsjedniku poruku o odnosu ovjeka prema prirodi i to bijelog ovjeka, navodno civiliziranog u odnosu na tadanje Indijance. Ove poruke toliko su dirnule ljude da su na prvoj Konferenciji o okoliu 1972. godine u Stockholmu pred-stavnici 113 lanica Ujedinjenih naroda, na kojoj se raspravljalo o globalnom oneienju okolia, odluili da 5. lipanj proglase Svjetskim danom okolia. Konferencija se odvijala pod geslom Samo jedna Zemlja na kojoj je utemeljen i UNEP, program UN-a za okoli. Upravo je u tom programu navedena potreba obilje-avanja Svjetskog dana zatite okolia s ciljem podizanja svijesti javnosti o paljivom koritenju prirodnih resursa koji nisu vjeni, iako su mnogi od njih obnovljivi. Dvadeset godina nakon ove konferencije (1992. g.) odran je veliki Skup o Zemlji u Rio de Janeiru na kome je sudjelovao rekordan broj zemalja, izmeu ostalih i Republika Hrvatska kao samostalna drava. Na skupu

    je donesena Deklaracija o Zemlji u kojoj su navedena temeljna naela na kojima drave u budue moraju donositi odluke i pro-grame gospodarskog razvoja, prljavih tehnologija i zatite oko-lia. No onda se dogodio brzi gospodarski rast u veini zemalja u razvoju, pogotovo azijskih tigrova, meu kojima je i Kina. Vie nije bio vaan isti zrak, ume i rijeke ili kisele kie, vaan je bio BDP po stanovniku. A to je on bre rastao to je zdravlje tih istih stanovnika bilo loije. Ova neformalna utrka u gospodarskom rastu nastavljena je do danas pa je gotovo zaboravljen termin odrivog razvoja. Barem u praksi.

    No, s ovime neemo zavriti povijesnu bitku za okoli koja je zapoela na podruju Europe jo davne 1769. godine kada je carica Marija Terezija donijela umski red o potrajnom (odrivom) gospodarenju umama. Cjelokupna filozofija odri-vog razvoja danas poiva na temeljima potrajnog gospodarenja umama. Meunarodna unija za zatitu prirode (IUCN, Interna-tional Union for Conservation of Nature) osnovana je 1948. go-dine u vicarskom gradiu Glandu u predgrau eneve, gdje je smjeten i danas. Ova organizacija donosi strategijske planove za prirodu i okoli i za odriv razvitak. Zanimljivo da je svijest o potrebi zatite prirode bila dugo vremena prisutnija u svijetu, dok je okoli, koji u biti obuhvaa i prirodu, tek kasnije uao u zakonodavstvo drava. Jo 1853. godine, uma kod Fontaine-bleau-a u Francuskoj proglaena je rezervatom prirode zbog iznimne krajobrazne raznolikosti, a i neke od najljepih slika impresionista nastale su u toj umi. Osim umskog reda koji je uveden na podruju Hrvatske, moemo se pohvaliti i prvim nacionalnim parkovima. Naime, Drutvo za ureenje i poljep-avanje Plitvikih jezera i okolice pokrenulo je jo davne 1914. godine donoenje zakona o proglaenju tog podruja nacional-nim parkom. etrnaest godina kasnije, Financijskim zakonom iz 1928. godine, nacionalnim parkovima proglaena su Plitvika jezera, Bijele stijene i tirovaa. Dodue, to nisu bili nacionalni parkovi u dananjem smislu i u skladu s meunarodnim krite-rijima, nego tek prva zatiena podruja u nas. Godine 1949. donesen je Zakon o proglaenju nacionalnih parkova Plitvika jezera i Paklenica, prvih modernih nacionalnih parkova u Hrvat-skoj.

    Puno manje je pak u iroj javnosti poznato da je 1988. godine u Cavtatu odran znanstveni skup sa 170 poznatih i uvaenih znanstvenika, meu njima i dva nobelovca, a sku-pom je predsjedavao na poznati znanstvenik i akademik Ivan

    SVJETSKI DAN ZATITE OKOLIA

    Sedam milijardi snova Jedan planet Troimo li ga paljivo?

    Tekst: Irena Devi Foto: Goran Vincenc, UP Karlovac

    Odbaene kante sa opasnim otpadom naene u blizini Karlovca

  • HRVATSKE UME BROJ 2