Sedam milijardi snova – Jedan planet

ČASOPIS ZA POPULARIZACI JU ŠUMARSTVA | Broj 222 | Godina XVIII. | Zagreb, lipanj 2015. | ISSN 1330 – 6480

Projekt ForestEye – šumari pozitivan primjer

suradnje među državama

Središnja proslava 250 godina šumarstva

Pat pozicija i šumovlasnicima i Hrvatskim šumama

Projekt BioHeatlocal

Tema broja

Izdvajamo...

Nova stabla za Sv. Filip i Jakov Žičara korisna i u niziniParazitoidom riješiti problem

velikog štetnika

sadržaj 3 Šumarstvo se vraća kući! 4 Sedam milijardi snova – Jedan planet –

Trošimo li ga pažljivo? 6 Sa drvnom biomasom do regionalnog razvoja 7 Pat pozicija i šumovlasnicima i Hrvatskim šumama 8 Analiza šteta od šumskih požara na području Uprave

šuma Split 10 Šumari kao pozitivan primjer suradnje među

državama 12 Radionica doznake za revirnike i stručne službe 14 Slavonskobrodski učenici u Prašniku 16 Nova stabla za Sveti Filip i Jakov 17 Šumar na čelu najveće nevladine organizacije za

zaštitu prirode 18 Zanimljiva instalacija za edukaciju građanstva

Mjesečnik »Hrvatske šume« | Izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: mr. sc. Irena

Devčić, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić,

Željka Bakran | Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb; tel. 01 4804 169; faks 01 4804 101 | e-mail: [email protected]; [email protected] | Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta. |

Naslovna stranica: Lovac, Goran Dorić | Zadnja stranica: Cvjetni grozdovi, Marinko Bošnjaković | Grafičko oblikovanje: Milivoj Milić | Lektura i tisak: Intergrafika TTŽ

d.o.o., Bistranska 19, Zagreb | Naklada: 6200 kom |

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. | Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). | U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač. |

19 Žičara korisna i u nizini

25 Bogati vinom, bogati vodom...

27 Parazitoidom riješiti problem velikog štetnika

29 Proljetni zahvati koji vode do zdrave sastojine

30 Problem korova u šumama

32 Bijela đurđevača je prava delikatesa

34 Održivo gospodarenje u 80 % šuma

36 Povijesni razvoj potrajnog gospodarenja šumama u Europi

38 Gotovo 20 % svih vrsta u Udzungwi je zaštićeno

40 70 godina od miniranja Šumarije Đurđevac

41 Otvorena prva Zelena učionica u SZ Hrvatskoj

42 Dječji kutak – Jež

2 HRVATSKE ŠUME BROJ 222 l LIPANJ 2015.

HRVATSKE ŠUME BROJ 222 l LIPANJ 2015. 3

Najava

Šumarstvo se vraća kući!

Proslava 250 godina organiziranog šumarstva u Hrvatskoj bit će obilježena nizom događanja tije-kom cijele godine, a središnja proslava dogodit će se u Otočcu na Danima hrvatskog šumarstva, u kraju gdje su osnovane prve šumarije u Hrvatskoj.

U dva dana, 12. i 13. lipnja, organizirat će se brojna pre-davanja i događaji, a gradski park u Otočcu pretvorit će se u borilište na kojem će snage odmjeriti najbolji

hrvatski sjekači.Jedan od važnijih događaja na Danima hrvatskog šumar-

stva svakako je otkrivanje spomen ploče na mjestu gdje se nalazila jedna od prve tri šumarije u Hrvatskoj (druge dvije, Šumarija Krasno i Petrova gora dobile su spomen ploče ra-nije).

Dane hrvatskog šumarstva zajedničkim snagama organi-ziraju Hrvatsko šumarsko društvo i Hrvatske šume d.o.o.

Dani hrvatskoga šumarstva 12. – 13. lipnja 2015.

Program Otočac, 12. 6. 2015.

11:00 – 12:00 – Gacko pučko otvoreno učilište Otočac, Ulica kralja Zvonimira 37 – okupljanje uzvanika i gostiju

12:00 – 14:00 – Gacko pučko otvoreno učilište Otočac – stručni skup „250 godina hrvatskoga šumarstva“

14:00 – 16:00 – Gacko pučko otvoreno učilište Otočac – ručak16:00 – 18:00 – smještaj u hotelu Park, Zvonimir, Mirni kutak,

Gacka (Ličko Lešće za HŠD)18:00 – 18:30 – Gradski park u Otočcu – izvlačenje brojeva za

natjecanje šumarskih radnika

18:30 – 19:00 – Gradski park u Otočcu – svečano otvorenje Dana hrvatskoga šumarstva

19:00 – Gradski park u Otočcu, Trg dr. Franje Tuđmana – večera

Otočac – Baške Oštarije, 13. 6. 2015.

8:00 – Gradski park u Otočcu – početak natjecanja šumarskih radnika

9:00 – polazak za Baške Oštarije10:30 – 11:00 – Hostel Baške Oštarije – domjenak za uzvanike11:00 – 12:00 – otkrivanje spomen obilježja Šumariji Oštarije –

umjetnički program i milenijska fotografija12:00 – polazak za Otočac14:00 – Gradski park u Otočcu – ručak (prehrana će biti

omogućena od 11:00 do 17:00 za sudionike s bonovima, a ostali s plaćanjem)

17:00 – završetak natjecanja šumarskih radnika18:00 – podjela nagrada i priznanja natjecateljima i zatvaranje

Dana hrvatskoga šumarstva.

Tekst Foto: Goran Vincenc


Aktualno

Prisjetimo se malo povijesti ovog datuma, 05. lipnja. Naime, tog dana 1854. godine, indijanski poglavica Seattle uputio je američkom predsjedniku poruku o odnosu čovjeka prema prirodi i to bijelog čovjeka, navodno civiliziranog u odnosu na tadašnje Indijance. Ove poruke toliko su dirnule ljude da su na prvoj Konferenciji o okolišu 1972. godine u Stockholmu predstavnici 113 članica Ujedinjenih naroda, na kojoj se raspravljalo o globalnom onečišćenju okoliša, odlučili da 5. lipanj proglase Svjetskim danom okoliša.

Nikada u povijesti civilizacije ljudi nisu više govorili te de-klarativno i zakonski štitili okoliš nego li što je to u posljed-njih pedesetak godina. Brojni zakoni, pravila ponašanja

u gradovima, akcije čišćenja okoliša i slično, a nikada priroda i sveukupni okoliš nisu bili toliko ugroženi kao danas. Prvi razlog, i možda najvažniji od svih, je prenapučenost našeg planeta i to prvenstveno ljudima. Kako bismo opstali i uživali u standardima življenja na koje smo navikli, kako bi se što više bogatili i potom trošili neumjereno, kao što smo neumjereni u većini stvari, tako smo se prema prirodnim izvorima postavili kao pravi potrošači, navalili smo na Zemljine resurse kao što u SAD-u na dan velikog sniženja navali gomila na kupovinu i grabež, jer je jeftino. Slična situacija je i s nama u odnosu na naš planet.

Prisjetimo se malo povijesti ovog datuma, 5. lipnja. Nai-me tog dana 1854. godine, indijanski poglavica Seattle uputio je američkom predsjedniku poruku o odnosu čovjeka prema prirodi i to bijelog čovjeka, navodno civiliziranog u odnosu na tadašnje Indijance. Ove poruke toliko su dirnule ljude da su na prvoj Konferenciji o okolišu 1972. godine u Stockholmu pred-stavnici 113 članica Ujedinjenih naroda, na kojoj se raspravljalo o globalnom onečišćenju okoliša, odlučili da 5. lipanj proglase Svjetskim danom okoliša. Konferencija se odvijala pod geslom Samo jedna Zemlja na kojoj je utemeljen i UNEP, program UN-a za okoliš. Upravo je u tom programu navedena potreba obilje-žavanja Svjetskog dana zaštite okoliša s ciljem podizanja svijesti javnosti o pažljivom korištenju prirodnih resursa koji nisu vječni, iako su mnogi od njih obnovljivi. Dvadeset godina nakon ove konferencije (1992. g.) održan je veliki Skup o Zemlji u Rio de Janeiru na kome je sudjelovao rekordan broj zemalja, između ostalih i Republika Hrvatska kao samostalna država. Na skupu

je donesena Deklaracija o Zemlji u kojoj su navedena temeljna načela na kojima države u buduće moraju donositi odluke i pro-grame gospodarskog razvoja, prljavih tehnologija i zaštite oko-liša. No onda se dogodio brzi gospodarski rast u većini zemalja u razvoju, pogotovo azijskih tigrova, među kojima je i Kina. Više nije bio važan čisti zrak, šume i rijeke ili kisele kiše, važan je bio BDP po stanovniku. A što je on brže rastao to je zdravlje tih istih stanovnika bilo lošije. Ova neformalna utrka u gospodarskom rastu nastavljena je do danas pa je gotovo zaboravljen termin održivog razvoja. Barem u praksi.

No, s ovime nećemo završiti povijesnu bitku za okoliš koja je započela na području Europe još davne 1769. godine kada je carica Marija Terezija donijela Šumski red o potrajnom (održivom) gospodarenju šumama. Cjelokupna filozofija održi-vog razvoja danas počiva na temeljima potrajnog gospodarenja šumama. Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN, Interna-tional Union for Conservation of Nature) osnovana je 1948. go-dine u švicarskom gradiću Glandu u predgrađu Ženeve, gdje je smješten i danas. Ova organizacija donosi strategijske planove za prirodu i okoliš i za održiv razvitak. Zanimljivo da je svijest o potrebi zaštite prirode bila dugo vremena prisutnija u svijetu, dok je okoliš, koji u biti obuhvaća i prirodu, tek kasnije ušao u zakonodavstvo država. Još 1853. godine, šuma kod Fontaine-bleau-a u Francuskoj proglašena je rezervatom prirode zbog iznimne krajobrazne raznolikosti, a i neke od najljepših slika impresionista nastale su u toj šumi. Osim Šumskog reda koji je uveden na području Hrvatske, možemo se pohvaliti i prvim nacionalnim parkovima. Naime, Društvo za uređenje i poljep-šavanje Plitvičkih jezera i okolice pokrenulo je još davne 1914. godine donošenje zakona o proglašenju tog područja nacional-nim parkom. Četrnaest godina kasnije, Financijskim zakonom iz 1928. godine, nacionalnim parkovima proglašena su Plitvička jezera, Bijele stijene i Štirovača. Doduše, to nisu bili nacionalni parkovi u današnjem smislu i u skladu s međunarodnim krite-rijima, nego tek prva zaštićena područja u nas. Godine 1949. donesen je Zakon o proglašenju nacionalnih parkova Plitvička jezera i Paklenica, prvih modernih nacionalnih parkova u Hrvat-skoj.

Puno manje je pak u široj javnosti poznato da je 1988. godine u Cavtatu održan znanstveni skup sa 170 poznatih i uvaženih znanstvenika, među njima i dva nobelovca, a sku-pom je predsjedavao naš poznati znanstvenik i akademik Ivan

SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA

Sedam milijardi snova – Jedan planet –

Trošimo li ga pažljivo?

Tekst: Irena Devčić Foto: Goran Vincenc, UŠP Karlovac

Odbačene kante sa opasnim otpadom nađene u blizini Karlovca


Aktualno

Supek. Ovaj skup iznjedrio je dokument u kojemu se izražava zabrinutost zbog nesmiljenog uništavanja okoliša i korištenja prirodnih resursa iznad prihvatljivih granica. "Čovječanstvu prvi put u povijesti prijeti globalna ekološka katastrofa koja nas sve može progutati. ... Klima se mijenja ... sve je više gladnih u svi-jetu, a bit će još gore zbog ubrzanog rasta stanovništva ..." To su samo mali dijelovi dokumenta napisanog 1988. godine, no na žalost vrijede i danas. Nakon njega svijet su ugledali mnogi dokumenti: Agenda 21 iz Rio de Janeira, GEF – Fond za global-ni okoliš, UNDP – Razvojni program UN-a, brojne deklaracije i dokumenti o promjeni klime, Protokol iz Kyota iz 1997. godine, NATURA 2000, europski program za zaštitu staništa itd. Papira puno, a realizacija slabašna. Možda je najefikasniji program smanjenje CO2 na globalnoj razini, pogotovo što su uvedeni penali za države potpisnice Kyoto protokola ako se ne pridrža-vaju dopuštenih kvota, ali bogate zemlje doskočile su i tome i to uvođenjem mogućnosti kupoprodaje kvota za ispuštanje CO2 u atmosferu zemlje.

Upravo zbog velikog broja dokumenata, a upitne efikasnosti provođenja, Europska komisija upravo je pokrenula dubinsku evaluaciju dvije direktive kako bi se utvrdilo jesu li djelotvorne u zaštiti naše prirode (Direktiva o pticama i Direktiva o staništi-ma). Ta dva dokumenta prepoznata su kao jedni od najjačih u svijetu u zaštiti životinja, biljaka i staništa od izumiranja. Zaštitari smatraju kako upravo zahvaljujući tom zakonodavstvu Europa danas ima najveću svjetsku mrežu zaštićenih područja, Natura 2000, koja obuhvaća petinu europskog kopna i 4 % mora. Na-glašavaju kako se ovaj proces Europske komisije odvija u, za pri-rodu, neprijateljskom okruženju, dok ga predsjednik komisije Juncker, opisuje kao rezanje zelene vrpce. Protiv ovog procesa podiglo se preko 100 udruga za zaštitu prirode diljem Europe koje su započele zajedničku online akciju za spas europske pri-rode od programa izmjene zakonodavstva predsjednika Europ-ske komisije Jean-Claudea Junckera u internetskoj akciji naziva Krik za prirodu.

Možda najveći problem današnjeg svijeta, pogotovo u zemljama u razvoju i nerazvijenima jeste, problem otpada. Dok se visokorazvijene zemlje hvale recikliranjem i nastoje izvući sve korisno iz otpada, pogotovo elektroničkog, siromašne zemlje postale su meta za odbacivanje opasnog otpada, a preuzimaju ga i dovoze vrlo često osobe povezane s organiziranim krimina-lom. Otpad je, uz oružje i drogu, jedan od najunosnijih poslova na svijetu, znamo to dobro, ako ništa gledajući nekada popular-

nu američku seriju Sopranosi. Oceani i mora već odavno služe kao besplatna odlagališta otpada. U Hrvatskoj se moramo za-brinuti jer ovaj trend bacanja opasnog otpada u prirodu (čitaj šume) sve je prisutniji, slučaj s bačvama sakrivenima u okolici Karlovca samo je vrh ledene sante koji je izvirio na površinu. Šume su najugroženiji dijelovi kopna koje koriste kriminalci ili pak nesavjesni građani kojima je skupo plaćati odlaganje na pri-mjer građevinskog otpada ili različitih kemikalija koje se koriste u graditeljstvu, pa je takve najjednostavnije baciti u šumu. A hvala Bogu, ali i hrvatskim šumarima, šuma imamo dosta. Lije-pe su i zdrave, pa grmovi i drveće mogu puno toga skriti.

Upravo zbog ovih, ali i sličnih razloga, organizatori ovogo-dišnjeg Svjetskog dana okoliša smatraju da je važno djelovanje na ljudsku svijest i savjest. UN šalje poruku svim vladama i drža-vama članicama da promoviraju političke akcije koje se odnose na održiv razvoj. Ovaj dan se tiče svih nas, a ne samo 100 država koje su se uključile u ovogodišnje obilježavanje. To je dan gdje svatko od nas može djelovati konkretno u korist zaštite okoliša, od postupanja s otpadom, recikliranja, korištenja energije i po-sebice obnovljivih izvora energije, sunca, vjetra, vode i drva (bio-mase). Svatko od nas, osobnim primjerom zajednici, s ostalima može stvoriti eksponencijalno pozitivan utjecaj na naš planet.

Stoga je važna poruka koju za Svjetski dan zaštite okoliša ove godine šalje glavni tajnik UN-a, Ban Ki-Moon: "Iako se pojedinač-na odluka može činiti malenom u odnosu na globalnu prijetnju i trendove, kada milijun ljudi ujedini snage za zajednički cilj, mo-žemo napraviti ogromnu promjenu".

Kao civilizacija trošimo previše prirodnih resursa i mnogi su se zemljini ekosustavi približili točki iza koje nema oporavka. Visokim rastom populacije, uskoro bi nas moglo biti i 9 milijar-di, trebat će nam tri ovakva planeta kako bismo nastavili živjeti i trošiti kao danas. Stoga je moto ovogodišnjeg dana primjeren „Sedam milijardi snova. Jedan planet. Trošimo ga pažljivo!“ .

Svjetski dan zaštite okoliša obilježit će se i na Svjetskoj izlož-bi EXPO u Milanu, gdje će biti središnja proslava u kojoj će su-djelovati sve zemlje izlagači na jedan prigodan način. Za kraj, prisjetimo se riječi indijanskog poglavice Seattla: "Čovječe, kad posiječeš posljednje drvo i popiješ posljednju rijeku shvatit ćeš da novac nije jestiv“.

Cavtatska deklaracija završava rečenicom, aktualnom i da-nas: Ne postoji alternativa međunarodnoj suradnji ako se želi izbjeći sveopća katastrofa i spasiti život na Zemlji.

Štirovača


Aktualno

Sveukupna ugovorena vrijednost projekta iznosi 231.056,42 EUR-a, od čega se kroz Operativni program Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013. IPA sredstvima sufinancira 85 % prihvatljivih troškova.

Projekt BIOHEATLOCAL koji sufinan-cira Europska unija kroz Operativ-ni program Slovenija – Hrvatska

2007. – 2013. završava u lipnju ove go-dine, ali njegovi pozitivni učinci nemaju rok trajanja. S krajnjim ciljem razvoja poduzetništva projekt se bavi proble-matikom neiskorištenosti potencijala drvne biomase koja se podjednako javlja s obje strane granice, te se želi postići poboljšano iskorištavanje drva lošije kva-litete za energetske svrhe utemeljeno na uspostavljanju lokalnih proizvodnih lanaca. Kako bi se ovaj projekt uspješno ostvario, svoje snage udružili su Gozdar-ski Inštitut Slovenije, Lokalna energetska agencija Dolenjska – Posavje – Bela kraji-na, Lokalna energetska agencija Spodnje Podravje, Kmetijsko gozdarska zbornica Slovenije i Kmetijsko gozdarski zavod Maribor sa slovenske strane te Regional-na energetska agencija sjeverozapad-ne Hrvatske i Hrvatske šume d.o.o. sa hrvatske strane. Sveukupna ugovorena vrijednost projekta iznosi 231.056,42 EUR, od čega se kroz Operativni program

Slovenija-Hrvatska 2007. – 2013. IPA sredstvima sufinancira 85 % prihvatljivih troškova. Ta sredstva utrošiti će se veli-kim dijelom na edukacije privatnih vla-snika šuma, zainteresiranih poduzetnika i predstavnika lokalnih zajednica, izradu niza analiza, pokrivajući teme potencija-la drvne biomase, tehnologije proizvod-nje i trenutne potrošnje drvne biomase, izradu studija izvodljivosti za uspostavu logističkih centara za biomasu i prelazak na ogrijevanje drvnom biomasom za zgrade javne namjene, te izradu projek-tne dokumentacije za odabrane lokacije. Dobra vijest za sve koji svoj interes vide negdje duž proizvodnog lanca na po-dručju drvne biomase je ta što su ključni rezultati projekta javno dostupni na web stranici www.bioheatlocal.com, gdje se mogu pronaći analize, okvirne troško-

ve, šprancu ugovora između dobavljača sirovine i investitora i druge praktične informacije i dokumente. Projekt BIOHE-ATLOCAL odličan je primjer kako EU pre-kogranični programi doprinose ne samo rješavanju prekogranične problematike, nego i jačanju suradnje između srodnih institucija. Pred nama je nova EU finan-cijska perspektiva 2014. – 2020. i već su počeli prvi natječaji na području teritori-jalne suradnje, a tema obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša zastupljena je u svim Operativnim programima.

Forvarder prikuplja biomasu

Punjenje vagona sječkom Iverač

Sakupljanje u Položju, UŠP Nova Gradiška

BIOHEATLOCAL

Sa drvnom biomasom do

regionalnog razvoja

Tekst Foto: Tomislav Starčić


Aktualno


DENACIONALIZACIJA

Pat pozicija i

šumovlasnicima

i Hrvatskim

šumama

Problem povratka imovine koja je nakon Drugog svjetskog rata pripadala brojnim fizičkim i pravnim osobama i koja je posljednjih godina vraćena svojim prvotnim vlasnici-

ma, osjetili su na svojoj koži brojni šumari. Naime, zbog presu-de suda gdje se imovina vraća matematičkim modelom, stvo-rena je situacija gdje ne postoje jasne granice unutar odjela ili odsjeka, već je vlasnicima vraćen tek dio unutar čestice bez jasno naznačenih granica, ni na karti niti na terenu. Događa se tako da je unutar određenog odjela/odsjeka fizička osoba su-vlasnik čestice veličine 8 kvadratnih metara, no nije definirano kojih točno 8 kvadrata je u pitanju. S obzirom da su za ta pod-ručja propisane gospodarske osnove, koje su zakonski obvezu-jući dokument i koje se moraju provoditi, fizičke osobe koje ne žele riješiti situaciju stvaraju velike probleme šumarima jer ih nisu u zakonskoj mogućnosti provoditi.

Jedan takav slučaj ispitali smo u UŠP Požega gdje je prilikom denacionalizacije obitelji Turković vraćeno 1544,11 ha šuma u suvlasništvu države kojima je zadnjih 70 godina upravljala Šu-marija Kutjevo. Riječ je o gospodarskoj jedinici Južna Krndija kutjevačka, gdje je obitelji Turković povratom imovine pripalo 55,39 % šumske površine od ukupno 2787,25 ha.

Kako sud pri tome nije odredio granice čestica unutar odje-la koje su im pripale, riječ je o suvlasništvu u navedenom po-stotnom udjelu.

Šume su u posjed Zdenka Turkovića, rodom iz Karlovca, došle 1882. godine, te je na tom području započeo trgovinu

drvom koja mu je donijela ugled te 1912. godine titulu baru-na. Nacionalizacijom koja je provedena 1947. godine, šume postaju općenarodno dobro kojim gospodari Šumarija Kutje-vo. Povratkom nacionalizirane imovine dio tih šuma vraća se vlasnicima, obitelji Turković

S obzirom da je postojeća gospodarska osnova važeća do 2017. godine, vlasnike Zakon o šumama tjera na provedbu propisanih osnova, no na žalost nju nije moguće provesti, jer su nasljednici obitelji Turković, njih 10, zabranili bilo kakve šumar-ske radove dok god se ne utvrdi točna granica.

Brojne naše podružnice muku muče sa povratom imovine, tj. šuma koje su sudskom presudom vra-ćene fizičkim osobama, starim vlasnicima koji su ih posjedovali do 1945. godine. Sam povrat imovi-ne ne bi bio problem da se sudovi nisu vodili ma-tematičkim modelom podjele koji uopće ne prati stanje na terenu, zbog čega danas imamo situa-ciju gdje vlasnici potražuju 283/1.000.000-ti dio čestice bez jasno izraženih granica. Vlasnici i da-lje ne mogu znati što posjeduju, a Hrvatske šume imaju problem provedbe zakonom propisane gospodarske osnove.

Područje povrata imovine


Aktualno

ŠUMSKI POŽARI

Analiza šteta

od šumskih požara

na području

Uprave šuma Split

Zadnjih se godina broj šumskih požara dramatič-no povećao pa je problem šumskih požara postao značajan za Europu, a posebice za mediteranske zemlje koje su zbog klimatskih uvjeta najviše po-gođene ovim fenomenom.

Tekst: Irena Devčić Foto: Arhiva HŠ

Prema riječima voditelja požeške podružnice Dražena Dumančića, dogovor se sa nasljednicima imanja Turković htio postići nekoliko puta, no na žalost svi pokušaji Hrvatskih šuma, UŠP Požega nisu naišli na razumijevanje druge strane. Hrvatske šume dale su svoj prijedlog koji podrazumijeva ravnomjernu podjelu gospodarske jedinice, što bi olakšalo provedbu zakon-skih propisa i jednoj i drugoj strani na što su prema postojećem zakonu i obavezni učiniti, no taj je prijedlog glatko odbijen. Hr-vatske šume pristale bi i na otkup zemljišta po tržišnim cijena-ma, no druga strana nije pristala na tu varijantu, točnije, tražili su nerealno visoku cijenu od 8 eura po kvadratnom metru ze-mljišta, po čemu ispada da u šumi raste suho zlato. Usporedbe radi, tvrtka koja gospodari austrijskim nacionalnim šumama do sada je najveću cijenu prilikom otkupa šumskog zemljišta pla-tila 1,5 eura po kvadratnom metru, stoga nije jasno kako su na-sljednici imanja Turković došli do cijene od 8 eura po kvadratu.

Riječ je o svojevrsnoj pat poziciji koju su inicirali nasljed-nici Turkovića, a koja bi u doglednom vremenu mogla stvori-ti probleme i njima kao i Hrvatskim šumama, stoga HŠ d.o.o. nema drugog načina već podnijeti tužbu protiv nasljednika, jer kako stvari stoje, to bi mogao biti jedini pravni lijek u ovakvoj situaciji. Naime, u situaciji u kojoj se ne znaju točne granice posjeda zakon tumači kako su obje strane u suvlasničkom od-nosu, što znači kako su i jedna i druga strana dužne provoditi gospodarsku osnovu. S obzirom da su Hrvatske šume certifici-rane za provođenje radova, dok druga strana nema potrebne certifikate, logično bi bilo da Hrvatske šume i odrade radove propisane gospodarskom osnovom, a da se eventualni profit podijeli po postotnom udjelu u posjedu te umanji za troškove koji nastaju prilikom provedbe iste.

Na taj scenarij nasljednici obitelji Turković također ne pri-staju. S obzirom da im prijeti tužba, obitelj Turković će u vrlo kratkom vremenu morati naći načina kako razriješiti postojeće stanje s obzirom da niti jedan prijedlog Hrvatskih šuma nisu htjeli prihvatiti.

U šumi je na snazi zabrana obavljanja šumarske djelatnosti

Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi Program aktivnosti posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku kojim konkretno utvrđuje dinami-

ku provođenja pojedinih mjera zaštite od požara kao i obvezu i odgovornost izvršitelja istih. To je temeljni dokument koordi-nacije godišnjih aktivnosti državnih tijela, javnih ustanova, jedi-nica lokalne i regionalne samouprave, udruga građana i drugih organizacija. Unatoč dobroj organizaciji i provedbi Programa, analizirajući požare posljednjih deset godina na području Dal-macije, dolazimo do zaključka da su štete ogromne. Analizu je u svojem predavanju predstavila rukovoditeljica odjela za ekologiju pri Upravi šuma Split, Irena Šipušić. Šumski požar je nekontrolirano, stihijsko kretanje vatre po šumskoj površini, a u određenim okolnostima ugrožava ljudske živote i materijalna dobra. Šumske požare razlikujemo po vrsti, načinu postanka i štetama. Štete koje nastaju od požara jesu dvojake. Najprije se

Požar kod Makarske 2008. godine


Aktualno

Požari najčešće nastaju na privatnim i poljoprivrednim zemljištima (58 %), a većinu požara

prvi uoče i dojave zaposlenici Hrvatskih šuma (52 %).

zbrajaju one direktne štete koje nastaju troškovima gašenja po-žara i smanjenim ili potpuno uništenim općekorisnim funkcija-ma šume. Indirektne štete nastaju zbog neplaniranih troškova uzgojnih radova, zatim zbog nastale štete na ekosustavu, štete u turizmu, evakuacije ljudi te općenito uništenog izgleda oko-liša što sve zajedno dovodi do opće negativne promidžbe koja nastaje za opožareni kraj. Atraktivne turističke lokacije nakon prolaska požara postaju crno zgarište pougljenjenih ostataka šume. Takva područja potrebno je što hitnije sanirati, ošteće-na i izgorena stabla oboriti i izvući te učiniti sjetvu ili pošumiti ogoljela područja.

U slučaju požara velikih razmjera dolazi do teškog po-remećaja ekološke ravnoteže. Ustanovljeno je da gotovo sve šumske požare uzrokuje ljudsko ponašanje što uključuje po-trebu da se donesu neke zajedničke odluke, što se tiče ljudskih aktivnosti na mjestima dodira s prirodnim okolišem, a posebno šumama. Na području mediteranskih šuma broj požara i nji-hova veličina znatno su veći i jači nego u drugim predjelima. Razlog su visoke temperature praćene sušnim razdobljima, velike površine čistih crnogoričnih sastojina te povećani broj ljudi koji se u ljetnim mjesecima nalazi na Mediteranu. Poslje-dice šumskog požara su neprocjenjive za okoliš u društveno-ekonomskom smislu. Ispravno je reći da svaka pojava paljenja vatre ima tendenciju širenja, ako se ne ograniči i ne kontrolira, a može se proširiti do razmjera koji se ne mogu lako ugasiti. Ipak, u sjećanjima i tradicionalnim običajima još uvijek prisut-nim na mediteranskim prostorima, ljudi još uvijek koriste vatru u te svrhe. Ta nepisana pravila često toleriraju metode poput: obnova šumsko-biljnog ili grmolikog pokrova, prije svega zbog košnje ili ispaše, uklanjanje suhih ostataka od usjeva iz pret-hodne sjetve što se prikuplja na hrpe, čišćenje neobrađenih graničnih područja prije početka kultivacije. Izračun šteta kod šumskih požara definiran je Pravilnikom o načinu prikupljanja podataka, vođenju registra te uvjetima korištenja podataka o šumskim požarima koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, a u primjeni je od srpnja 2013. godine, te Pravilnikom o izmje-nama i dopunama Pravilnika o načinu prikupljanju podataka,

vođenju registra te uvjetima korištenja podataka o šumskim požarima koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, a na sna-zi je od prosinca 2014. godine i Šumsko-odštetnim cjenikom. Kod izračuna šteta od šumskih požara u obzir se uzima količina opožarene drvne mase u metrima kubnim, iznos štete na drv-noj masi u kunama te vrijednost šumske vegetacije izraženu kroz općekorisne funkcije šuma (OKFŠ).

Prema statistikama MUP-a, šteta koju država trpi od posljedica požara nalazi se na trećem mjestu, nakon krimina-liteta te šteta nastalih u prometu. U proteklih deset godina na području Uprave šuma Split opožareno je 50.957 ha, što iznosi 41 ha po požaru. U promatranom razdoblju nije zabilježena niti jedna godina u kojoj nije bilo šumskih požara. Godišnji pro-sjek opožarene površine je 5.096 ha. Prosječno, godišnje se u promatranom razdoblju pojavljivalo 125 požara. Po brojnosti požara izrazito se ističu dvije godine, 2011. i 2012. U te dvije godine izbilo je 486 požara koji su opožarili gotovo 28.000 hektara šuma i šumskih površina, a štete su iznosile preko milijardu kuna. O prošloj protupožarnoj sezoni već smo pisali kao o izvrsnoj za vatrogasce i šumare, jer zbog izrazito kišnog ljeta zabilježeno je samo 27 požara u kojima je izgorjelo 112 hektara, daleko najmanje u posljednjih deset godina. Kao što je navedeno, u promatranom razdoblju opožareno je ukupno 50.957 ha šuma i šumskog zemljišta. Iako se radi o dosta velikoj površini, njezina struktura, gledajući sa stanovišta opožarene površine vegetacije kojom su površine bile obrasle prije požara daje ipak nešto manje zabrinjavajuću sliku. Možemo reći da su najviše gorjele šikare i makije, zatim šumsko zemljište, a naj-manje visoke šume (2.828 ha). Požari najčešće nastaju na pri-vatnim i poljoprivrednim zemljištima (58 %), a većinu požara prvi uoče i dojave zaposlenici Hrvatskih šuma (52 %). Šumski požari najveća su opasnost za šume Republike Hrvatske, po-sebno za šume na području otoka i priobalja. U cilju otklanjanja takve opasnosti nužno je da državna tijela, javne ustanove, je-dinice lokalne uprave i samouprave, udruge građana, sredstva javnog informiranja i svi drugi subjekti zaštite od požara odgo-vorno provode zakonom i drugim aktima propisane mjere koje su u njihovoj nadležnosti.

Opožarena površina loša je za turizam

Glumac Kraljević čita stihove pjesme Pozdrav šumi


Događaji

FORESTEYE

Šumari kao pozitivan primjer suradnje

među državama


Livno je bilo domaćin početne konferencije projekta ForestEye Zaštita prirode i okoliša od šumskih poža-ra kojeg financira Europska unija kroz Program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007. – 2013., IPA komponenta II – Prekogranična suradnja i projektni partneri. Ovim projektom pobolj-šat će se prevencija požara, kao i protupožarno djelovanje duž dijela granice sa Bosnom i Hercegovinom.

U prostorijama Franjevačkog muzeja i galerije Gorice u Livnu, 7. svibnja je održana početna konferencija projekta ForestEye – Zaštita prirode i okoliša od šum-

skih požara. Projekt financira Europska unija kroz Program prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina 2007. – 2013., IPA komponenta II – Prekogranična suradnja, i projektni partneri u ukupnom iznosu od 651.524 EUR-a. U provedbi će sudjelovati partneri iz Hrvatske i Bosne i Her-cegovine i to: Hrvatske šume, ŠGD Hercegbosanske šume, Institut za razvoj i međunarodne odnose, Ministarstvo znanosti, obrazovanja, kulture i športa Hercegbosanske županije. Na konferenciji su predstavljeni partneri, ciljevi i aktivnosti projekta u vjeri kako će isti doprinijeti u ostva-renju glavnog cilja projekta, a to je podizanje kvalitete ži-vota u graničnom području Splitsko- dalmatinske županije, Hercegovine i Sjeverozapadne regije kroz smanjenje rizika od prirodnih nesreća uzrokovanih šumskim požarima. Ja-

čanjem kapaciteta svih projektnih partnera i provedbom projektnih aktivnosti omogućit će se postizanje specifičnih ciljeva projekta koji će ujedno dovesti do očuvanja šuma visoke zaštitne vrijednosti, brži pristup interventnih timova požarom zahvaćenim područjima, podizanju svijesti i pro-micanju preventivnog djelovanja za zaštitu biodiverziteta, okoliša i ukupne kulturno povijesne baštine.

Uvodnim riječima konferenciju je otvorila Mirjana Vila, rukovoditeljica planske službe pri Direkciji Hercegbo-sanskih šuma te članica projektnog tima, koja se zahvalila

Partneri na projektu ForestEye


Događaji

svim partnerima na podršci koju su iskazali prilikom pripre-me projekta.

Predsjednik Uprave Hercegbosankih šuma, Draško Br-nić, istaknuo je odličnu suradnju među projektnim partne-rima te važnost suradnje na protupožarnoj prevenciji obiju država.

– Izuzetno smo zadovoljni dosadašnjim rezultatima te iskustvom koje smo dobili zahvaljujući sudjelovanju u ovo-me projektu – naglasio je u uvodnom govoru te je predsta-vio ustroj i rad tvrtke ŠGD Hercegbosanske šume.

Njegov kolega, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., je nakon pozdravnih riječi predstavio misiju i viziju tvrtke Hrvatske šume. Složio se kako je važnost suradnje na protupožarnoj prevenciji važna za obje države te kako će osim novca za provedbu ovoga projekta i jedna i druga strana steći iskustvo koje će im koristiti prilikom realizacije budućih projekata.

– Protupožarna zaštita šuma u Hrvatskoj često počinje sa ove strane granice, a isto vrijedi i za suprotnu stranu, sto-ga je suradnja među državama nužna kako bi se djelovalo preventivno i na taj način spriječio nepotrebni trošak sana-cije – podvukao je Pavelić.

Ravnateljica Instituta za razvoj i međunarodne odnose Sanja Tišma predstavila je rad Instituta te je naglasila kao-ko je projekt ForestEye prošao u konkurenciji od preko 200 drugih projekata koji su bili prijavljeni za program preko-granične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina. Samim time zadovoljstvo je veće, a IRMO će svoj doprinos dati u dijelu edukacije.

Ministar znanosti, kulture i športa Hercegbosanske žu-panije izjavio je kako su se sa zadovoljstvom odazvali pozi-vu na suradnju u ovome projektu jer su prepoznali važnost i mogućnosti realizacije ovoga projekta. Važnost proizlazi iz brojnih faktora, od opremanja učionica najnovijom teh-nologijom do edukacije mladih u prevenciji požara.

Projekt je predstavljen od strane projektnih me-nadžera: voditelja projekta Zorana Šunjića sa hrvatske stra-ne te projektnog koordinatora Matka Kneževića od strane Bosne i Hercegovine. Šunjić je tom prigodom predstavio IPA program, osnove prioritete IPA komponenti te primjere prekogranične suradnje predviđene za obje zemlje.

Knežević je predstavio projekt i projektne partnere te je predstavio opće i specifične ciljeve projekta, kao i glavne aktivnosti i očekivane rezultate.

Javnosti najzanimljiviji dio svakako je izgradnja i obnova edukativnih centara, Kaoci na Biokovu sa Hrvatske strane te Homar u blizini Glamoča sa BiH strane.

Na kraju konferencije prisutni su mogli postaviti upite vezane za projekt, njegovu realizaciju te detalje koji su ih zanimali.

Opći je zaključak konferencije kako realizacija ovoga projekta i iskustvo koje će se steći u ove dvije godine koliko će trajati projekt biti izvrsna odskočna daska za obje strane prilikom realizacije nekih od budućih projekata. Svima je bilo izuzetno drago kako su upravo šumari inicijatori ova-kvih oblika suradnje.

Podsjetimo, realizacijom projekta ForestEye postavit će se ukupno 4 protupožarne osmatračnice (od čega 2 na Bi-okovu), uredit će se 5 bunara za crpljenje vode kojim će se olakšati protupožarna djelatnost (3 na području Bioko-va), obnovit će se 2 edukativna centra (po jedan na svakoj strani) te će se izgraditi ili obnoviti 17,5 km protupožarnih putova (8 km na sjevernoj strani Biokova) koji će imati i svoju edukativnu funkciju jer će se dijelovi urediti u obliku edukativnih staza.

Predsjednik Uprave HŠ Ivan Pavelić

Sudionici konferencije Detalj s konferencije


EDUKACIJA

Radionica doznake

za revirnike

i stručne službe

Održan je i prvi sastanak Nadzornoga odbora pro-jekta čiji su članovi osim voditelja projekta Zorana Šunji-ća i ravnateljica IRMO-a Sanja Tišma, predsjednik Uprave HBŠ Draško Brnić, ravnatelj JU PP Biokovo Nenad Bekavac, ministar znanosti, kulture i športa HBŽ Petar Galić, voditelj UŠP Split Zoran Đurđević te ministar MUP-a HBŽ-a Darinko Mihaljević. Dogovoreno je kako će se NO ukupno sastati 3 puta tijekom trajanja projekta, tj. još dva puta do završet-ka. Voditelj projekta, Zoran Šunjić, predstavio je prisutnima dosadašnje aktivnosti u sklopu projekta. Naglasio je kako potrošnja sredstava za sada prati dinamiku aktivnosti te je najavio idući sastanak koji će biti organiziran nakon izrade internog izvješća u prvoj trećini 2016. godine. Dogovorene su aktivnosti prekogranične suradnje kao što su zajednič-ke vježbe interventnih vatrogasnih jedinica. Članovi NO izrazili su zadovoljstvo do sada urađenim poslovima kao i dinamikom.

Idućeg dana održani su sastanci projektnog tima i rad-nih skupina gdje su podijeljeni zadatci i zaduženja. Iako ih čeka veliki posao do realizacije projekta, nitko od prisutnih ne dvoji kako će svi poslovi biti odrađeni kvalitetno i u zada-nim vremenskim rokovima.

Zoran Đurđević, voditelj UŠP Split, ustvrdio je kako će izgradnja dionice protupožarne prosjeke sa sjeverne stra-ne Biokova imati itekakav značaj za protupožarnu zaštitu cijeloga kraja, dok je ravnatelj JU PP Biokovo, Nenad Beka-vac, ustvrdio kako im je od interesa razvijati sjevernu stranu Biokova koja je do sada bila zapostavljena.

Ovi hvale vrijedni projekti koji se realiziraju sredstvima EU Hrvatskim šumama širom otvaraju vrata strukturnih fondova gdje se tvrtka nameće kao ozbiljan i nezaobilazan partner. Nadamo se da će se sa ovakvom praksom nastaviti i u budućnosti.

Događaji

Tekst: Irena Devčić Foto: UŠP Gospić

Radionice su organizirali UŠP Gospić zajedno s Direkcijom Hrvatskih šuma. Radionice su održali Andrija Crnković i Marino Bogdanić, stručni surad-nici za uzgajanje šuma u Sektoru za šumarstvo, uz asistenciju Darka Smerdla, rukovoditelja proizvod-nog odjela te Ivice Šabana i Mile Pocrnića stručnih suradnika za uzgajanje šuma iz UŠP Gospić.

Na području Uprave šuma Gospić, sredinom svib-nja održane su radionice iz doznake stabala na području raznodobnih i prebornih sastojina. S ob-

zirom da je prije nekoliko mjeseci izašao novi Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, poprat-nici i šumskog redu, ukazala se potreba za održavanjem jedne ovakve radionice na terenu. Za djelatnike šumarija Vrhovine, Otočac i Brinje radionica je održana 12. svibnja na području Šumarije Otočac. Pod doznakom se podrazu-mijeva odabiranje, obilježavanje i mjerenje stabala za sje-ču te obračun drvnog sječivog obujma. Doznaka se obav-lja prema smjernicama i načinu gospodarenja pojedinom šumom, a propisano šumskogospodarskim planovima. Na području Like uglavnom se radi o raznodobnim ili prebor-nim sastojinama te su se radionice održavale na području Otočca, Gračaca, Donjeg Lapca, Gospića i Perušića. Radio-nice su organizirali UŠP Gospić zajedno s Direkcijom Hrvat-skih šuma. Radionice su održali Andrija Crnković i Marino

Polaznici tečaja

Članovi NO projekta


Događaji

Bogdanić, stručni suradnici za uzgajanje šuma u Sektoru za šumarstvo, uz asistenciju Darka Smerdla, rukovoditelja proizvodnog odjela te Ivice Šabana i Mile Pocrnića stručnih suradnika za uzgajanje šuma iz UŠP Gospić.

Radionica je bila prilika da se dodatno skrene

pažnja na raznodobno gospodarenje bukvom koje se po-čelo propisivati u zadnjih nekoliko godina. Pravilnikom o uređivanju iz 2006. godine, uvedena je mogućnost razno-dobnog gospodarenja u sastojinama, s ciljem postizanja mozaične strukture unutar same sastojine koju tvore sku-pine različitih razvojnih stadija površine do 1 ha. Kako su na radionici objasnili predavači, skupinasto gospodarenje je u biti jednodobno gospodarenje na malim površinama (sku-pinama), a uvjetovano je učestalošću uroda sjemena, kli-matskim, pedološkim i ostalim prilikama određenog pod-ručja. Prilikom obilaska terena, polaznici radionice imali su prilike naučiti gdje, kada i kako napraviti doznaku u razno-dobnoj sastojini bukve na kojoj će napraviti pripremni sijek i provocirati stvaranje mlađih naraštaja bukve. Obilazak je uključivao i nekoliko lokacija na kojima su već izvršeni pri-premni i naplodni sjekovi i gdje se javio ponik, pomladak ili mladik. Šumari polaznici radionice mogli su na praktič-nom primjeru vidjeti kako se ispravno gospodari na ova-kvom području, ali i postupno prilagođava raznodobnom načinu gospodarenja. Polaznicima je, također, pokazana mogućnost korištenja skupina mlađih naraštaja koje je pri-roda sama stvorila, a koje se mogu koristiti u svrhu stvara-nja raznodobne strukture. Nakon doznake u raznodobnim bukovim sastojinama na red je došao i prebor.

Prema definiciji, uređajni razred preborne šume čine jela sa ostalim vrstama drveća, a gospodarenje je sta-blimično ili grupimično. U tim sastojinama najniža jedinica gospodarenja je stablo. U prebornim šumama se istovre-meno na istom mjestu provodi njega i regeneracija s po-moću preborne sječe. Preborno se gospodari sa skiofilnim i poluskiofilnim vrstama drveća u gorskom dijelu naše dr-žave. Stabla u raznodobnim sastojinama razvrstavamo u debljinske razrede. Preborne šume zauzimaju površinu od oko 140 000 hektara te pridolaze na visinama od 700 do

1300 metara i vrlo su vrijedne sastojine s gospodarskog i općekorisnog gledišta. Preborne šume u Hrvatskoj obilje-žava obična jela te se samo u sastojinama u kojima ta vrsta dominira može gospodariti preborno. Pod prebornom šu-mom podrazumijevamo sastojinu u kojoj se nalaze stabla svih dobnih skupina, debljina i visina. Preborne šume ka-rakterizira gospodarenje bez ophodnje, a za ovakve je sa-stojine znano da imaju veliku biološku stabilnost i struktur-nu labilnost. Za razliku od regularnog gospodarenja, ovdje pomlađivanje traje stalno te stoga ovdje nema ophodnje nego ophodnjice. E pa, kako pravilno odabrati i doznačiti stabla u ovakvoj sastojini još jednom su šumare podsjetili predavači Bogdanić i Crnković. Kako su objasnili, prebor-nom sječom se u isto vrijeme njeguje, odabire, obnavlja i iskorištava. Prilikom odabira stabala mora se voditi računa o pet osnovnih funkcija prebornog načina gospodarenja. Stalno pomlađivanje temelj je prebora. Tamo gdje nema stalnog pomlađivanja nema ni preborne strukture. Funkci-jom njege želi se pozitivnim osobinama pojedinih stabala osigurati nesmetan razvoj, uklanjajući prije svega bolesna, oštećena, dvovrha i rašljava stabla (sanitarna funkcija).

Stalno održavanje preborne strukture nije lak niti jednostavan zadatak. Svako odstupanje ima za posljedicu narušavanje preborne strukture, a upravo pravilnom dozna-kom možemo uravnotežiti takvu sastojinu. Funkcija iskoriš-tavanja, naravno, nije ništa manje važna. Gospodarski aspekt šuma izuzetno je bitan. Ovdje se u pravilu doznačuju stabla zadnjeg, najvišeg debljinskog razreda. Ova zadnja funkcija u biti je sadržana i kroz funkciju njege i stalnog prirodnog pomlađivanja. Ovakve radionice i više su nego dobro došle. Prilika je to da se šumari podsjete ili nauče nešto novo, da se uklone do sada eventualno uočeni nedostatci. Po ovom posljednjem pitanju Bogdanić i Crnković su škrti na riječima i u glavnom puni hvale za svoje kolege, no kroz razgovor ipak priznaju da bi se ponekad doznačne knjižice mogle kvalitet-nije ispunjavati, no terencima je papirnati rad uvijek padao nekako teško. U svakom slučaju, prilika je ovo da se nedostat-ci isprave, nove stvari nauče, a stare ponove. Ovoga puta tu priliku iskoristilo je čak 77 šumara s područja Like.

Prilikom predavanja u šumi


Događaji

OBILJEŽILI DAN PLANETE ZEMLJE U PRAŠUMI

Slavonskobrodski učenici u PrašnikuTekst Foto: Marija Glavaš

Obilježiti Dan planete Zemlje na mjestu gdje priroda i samo priroda ima glavnu riječ, učenicima iz Osnovne škole Đuro Pilar u Slavon-skom Brodu omogućili su šumarski stručnjaci iz Uprave šuma po-družnice Nova Gradiška. Djeca su posjetila prašumu Prašnik koja se nalazi na području Šumarije Stara Gradiška. Šumari su ih poveli i u rasadnik Cernik kako bi im pokazali mjesto na kojem su uzgojene sadnice koje krase prostor oko njihove škole.

Gdje se nalazi najdeblji hrast lu-žnjak u Europi i gotovo sigurno najstariji u Hrvatskoj znaju mali

ekolozi iz Osnovne škole Đuro Pilar u Sla-vonskom Brodu.

Oni su na dan 22. travnja, kada je rođen hrvatski geolog i astronom po ko-jem je njihova škola dobila ime i na koji se obilježava međunarodni Dan planete Zemlje, posjetili šumarske stručnjake za-poslene u Upravi šuma podružnici Nova Gradiška.

Nekoliko djece došlo je odjeveno u kostime pa je u šumi toga dana bilo mo-guće vidjeti nekoliko Crvenkapica i neko-liko lovaca. U šumu su se uputili i maleni Gita i Hlapić kako bi svoje domaćine pod-sjetili da dolaze iz grada u kojem je svoja djela stvarala ponajbolja hrvatska spisa-teljica za djecu, Ivana Brlić – Mažuranić.

Odabrana destinacija predstavlja do-ista posebno mjesto u našoj domovini i onaj tko ima sreće zateći se tamo ne mora znati da je riječ o rezervatu šumske vegetacije, sekundarnoj prašumi Prašnik, ni da se nalazi na području Šumarije Sta-ra Gradiška. Hrastovi orijaši u netaknutoj šumi dovoljno su moćni da čovjeka osta-ve bez riječi i trajno ostanu u sjećanju.

Ispunivši djeci i zaposlenicima škole iskrenu želju, šumarski stručnjaci su ih

odveli na mjesto na kojem rastu najsta-riji primjerci hrasta lužnjaka u sastojini u Hrvatskoj i među njima hrast s najvećim promjerom u čitavoj Europi.

Voditelj podružnice Nova Gradiška Marinko Stojić objasnio je okupljenoj djeci kako se nalaze u šumi u kojoj vrijedi pravilo kako priroda odluči.

– Šume koje šumari uzgajaju su

stabilne, stabla su u njima zdrava i vi-talna jer se ne dozvoljava propadanje, –

Pokraj najdebljeg hrasta u Europi


Događaji

i Hlapića poklonili voditelju podružnice sliku s motivom šume koju je izradila li-kovna skupina uz podršku ostatka škole. Učenici su zatim uručili zahvalnice Katici Nuspahić, Mariju Bošnjaku, Damiru Jeli-ću te Marijanu Miškiću, predsjedniku sla-vonskobrodskog ogranka HŠD-a. Šuma-re su razveselili i teglicama zdrave hrane i buketićima jorgovana, također djelima svojih ruku.

Osim jedinstvene prašume djeca

su posjetila i mjesto odakle su došle sadnice posađene u blizini njihove škole, a iz kojih će kroz desetak godina nastati park u kojem će moći uživati za vrijeme odmora. U rasadniku Cernik srdačno ih je dočekao poslovođa Stanko Matijaše-vić. Upoznao je djecu s činjenicama da rasadnik uspješno djeluje već četrdeset godina, proizvodi oko dva milijuna sad-nica godišnje, kako je nekoć proizvodio isključivo ukrasne sadnice, a danas pro-izvodi i sadnice hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i poljskog jasena. Pokazao im je i vrlo učinkovit sustav navodnjavanja ka-kav koriste Izraelci i Španjolci, a koji se sa-stoji od niza montažnih cijevi pa je vodu moguće dovesti gdje god je to potrebno.

Djecu je osobito razveselila činjenica da se u Cerniku rado zadržavaju divlje patke.

Zauzvrat su djeca svojim domaćini-ma upriličila cijeli mali program. Šuma-ri su se na licu mjesta mogli uvjeriti ko-liko puno mogu upamtiti male glavice i ostali zadivljeni. Prvašići su za njih izre-citirali pjesmu Šuma se budi, Jadranke Čunčić Bandov, ispričali priču o Crven-kapici u modernom, reperskom stilu te izrecitirali još jednu pjesmicu izvodeći razne pokrete poredani u krug. Šumom je toga dana iz malenih usta odjeknula velika poruka: “Veliki svijete eko poruke šalje ti dijete.”

Djeca viših razreda, koja su došla u pratnji profesorice biologije i kemije Mir-te Malčić, čitala su eko poruke ispisane na drvenim daščicama, a glasile su: jed-no drvo – jedan život; šuma je košnica života; šume su tvornica života; šuma može bez čovjeka, ali on ne može bez nje; šuma diše za nas; šume su pluća Ze-mlje; drvo je u prirodi uvijek prvo; u šumi je čist zrak i dr. Voditelj Stojić im je za-hvalio na gostovanju u ime UŠP-a Nova Gradiška i Hrvatskih šuma i pozvao ih da dođu ponovo.

kazao je. – Prizore suhih i zatim trulih stabala viđali bi u svim šumama kojima šumari ne bi gospodarili, a Prašnik je ostao netaknutim za primjer, – dodat-no je objasnio voditelj. Da šumari odr-žavaju šume vitalnima i urednima već 250 godina djecu je podučila stručna suradnica Katica Nuspahić. Upravitelj Šumarije Stara Gradiška, Krunoslav Szabo, pokazao je djeci najdeblji hrast lužnjak u čitavoj Europi, čiji promjer iznosi 2 m i 30 cm. Orijaš je visok 42 m pa i odrasle osobe višeg rasta po-kraj njega izgledaju sitne. Predsjednik novogradiškog ogranka Hrvatskog šumarskog društva, stručni suradnik Mario Bošnjak objasnio im je kako su s tog hrasta iz sjemena uzgojene dvije njemu genetski istovjetne sadnice koje su zatim posađene na prostoru oko nji-hove škole.

Učiteljica Mirjana Dolibašić Pešut je u ime škole izrazila veliku zahvalnost, jer im je UŠP Nova Gradiška uz to poklonila više od sto drvenastih sadnica kojima je ob-novljen park oko škole. Svoju su zahval-nost iskazali i tako što su ravnatelj škole Igor Nikičić, dvoje djece odjevenih u Gitu

Dan za pamćenje

Voditelju je darovana slika šume


Događaji

ZAŠTITA ŠUMA

Nova stabla za Sveti Filip i Jakov

Tekst: Irena Devčić Foto: Općina Sv. Filip i Jakov

Nakon što je u listopadu prošle godine zbog napada azijske strizibube, na području Općine Sv. Filip i Jakov, izvršeno mehaničko uništavanje biljaka domaćina, ovih dana tamo se sade nova stabla. Napad je bio izuzetno jak te je na lokalitetima Turanj i Sveti Filip i Jakov više desetaka stabala trebalo biti srušeno. Zaražena stabla su izvađena, usitnjena te nakon toga spaljena.

Tih dana akcija uništavanja stabala zaraženih azijskom strizibubom izgledala je prilično dramatično. Izvršena je čak i evakuacija turista iz kampova koje je zahvatila zaraza ovim štetnikom. No, već tada je naglašeno kako će se naba-viti nove sadnice i to u dogovoru s lokalnom samoupravom. I evo, nekoliko mjeseci kasnije, upravo na vrijeme dopremlje-ne su nove sadnice kojima će se ušminkati ovo mjesto pred novu turističku sezonu. Prema riječima općinskog načelnika, Zorana Pelicarića, zamjena je pri kraju. Zamjenu stabala fi-nanciralo je Ministarstvo poljoprivrede u iznosu od 90 posto, a ostatak je osigurala Općina Sveti Filip i Jakov. Zamjena je krenula s kampovima čiji rad uvelike ovisi o sjeni koju pru-žaju posađena stabla. S obzirom na približavanje turističke sezone, kampovi su logični prioritet za obnovu stabala koja su prije uklanjanja predstavljala bitan dio ponude smješta-ja. Nakon toga na red dolaze privatna dvorišta i okućnice, a zatim i javne površine. Ukupno će se zamijeniti 132 biljke i stabla. Sadnice su nabavljene putem javnog natječaja, a u uvjetima natječaja striktno je navedeno kako stabla moraju biti zamijenjena onima koja nisu domaćin azijskoj strizibubi, a sve kako do ovakve katastrofe više ne bi došlo. Radovi i za-mjena zaraženih stabala izvršena je pod strogim nadzorom stručnjaka iz Ministarstva poljoprivrede. U međuvremenu je provedena i edukacija, kako bi svi bili upućeni u opasnosti

koje nazočnost azijske strizibube nosi sa sobom. I sama za-mjena obavljena je uz prethodnu edukaciju jer se takve situ-acije nikako ne mogu prepustiti slučaju.

Sprečavanje zaraze ovim štetnim organizmom mo-guće je isključivo mehaničkim suzbijanjem što uključuje uklanjanje napadnutog biljnog materijala i proizvoda koje je potrebno odmah uništiti malčiranjem ili spaljivanjem. Od ostalih mehaničkih mjera djelotvorne su postavljanje gustih mreža od žice oko debla, koje su prihvatljivije za ur-bano zelenilo nego za šumarstvo, kao i primjena insekticida koja je također za šumarstvo ograničena zbog opasnosti za okoliš. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s partnerskim institucijama: Hrvatskim šumama, Šumarskim fakultetom, Šumarskim institutom, Savjetodavnom službom, Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo te Općinom Sv. Filip i Jakov, u svrhu suzbijanja daljnjeg širenja štetnika te upozna-vanja lokalnog stanovništva s potrebnim mjerama suzbija-nja pristupilo je dijeljenju letaka i brošura te lijepljenju plaka-ta na terenu koji upozoravaju na azijsku strizibubu i njegovu opasnost. Nakon izvršenih mehaničkih mjera suzbijanja, Mi-nistarstvo poljoprivrede naložilo je provođenje stalnog mo-nitoringa svih biljaka domaćina na žarišnom području.

Bitno je naglasiti da simptomi koji upućuju na moguću zarazu nisu više nađeni niti na jednoj biljci u Turnju i Sv. Filipu i Jakovu nakon što je izvršeno suzbijanje. Priprema

Nova stabla


REGIONALNI URED WWF ADRIA

Šumar na čelu najveće nevladine

organizacije za zaštitu prirode

Događaji

Tekst Foto: Irena Devčić / WWF

Bivši ravnatelj slovenskog Nacionalnog parka Tri-gav preuzeo je vođenje regionalnog ureda WWF Adria koji pokriva područje osam zemalja Dinar-skog luka. Regionalni ured otvoren je u Zagrebu, a pored Hrvatske pokrivati će aktivnosti WWF-a u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji.

Dinarski luk je područje površine od otprilike 100.000 km² s više od 6.000 km obalne linije, a obuhvaća cijelo pod-ručje okrenuto prema Jadranskom moru, od grada Trsta do Tirane. Riječni klanci i kanjoni Dinarskog luka dom su mno-gim endemima, vrstama koje ne postoje nigdje u svijetu. Flora ima visok stupanj endemizma (u nekim područjima prelazi i 10 % ukupne flore) s mnogim prostorno ograniče-nim vrstama. Prema jugu regije protežu se masiv Prokletije i Albanske Alpe koji spadaju među najbajkovitije planine Eu-rope. Uzduž Dinarskog luka nalaze se ogromna prostran-stva šume bukve i jele koje omogućuju čitav niz staništa za velike zvijeri (vuka, medvjeda, risa i čaglja) i njihov plijen. Istočna jadranska obala i dalje sadrži netaknute površine s ograničenim razvojem masovnog turizma. Preko 1.200 otoka karakterizira istočnu jadransku obalu u Hrvatskoj – od Cresa do Mljeta – podupirući raznolike morske i obal-ne ekosustave. Ekstremno uvučen zaljev Boke Kotorske je jedinstven u Mediteranu, dok je albanska obala jedna od najnetaknutijih u cijelom Sredozemnom bazenu.

Brojnim projektima na ovom jedinstvenom području rukovodit će šumar Martin Šolar, dugogodišnji suradnik u brojnim zaštićenim područjima diljem regije. Iako je WWF u Hrvatskoj prisutan još od 2000. godine, ured je sada služ-beno registriran kao regionalna nevladina organizacija. Šolar je magistrirao zaštitu prirode i time usmjerio svoju karijeru. Čak 24 godine proveo je u jedinom slovenskom nacionalnom parku – NP Triglav, u kojem se zaposlio kao rendžer, te promijenio brojne pozicije, da bi 2009. godine bio imenovan ravnateljem parka. Imao je ključnu ulogu pri priznanju Triglava kao UNESCO-va biosfernog rezervata, kao i u osiguravanju parku brojnih povelja. Radeći na po-dručju između državnih granica Slovenije, Austrije i Italije, na raskrižju ekoloških koridora Dinarskog lanca i Alpa, Šolar je imao ključnu ulogu za zaštitu prirode u Sloveniji. Jedan je od utemeljitelja Slovenske rendžerske službe i Zajednice

zaštićenih područja Slovenije, te član brojnih upravnih od-bora važnih ekoloških udruženja u Sloveniji i u inozemstvu: UNESCO-va Čovjek i biosfera (Man and Biosphere), udruže-nja alpskih parkova ALPARC, Alpske konvencije, Europarc Federacije, IUCN WCPA i drugih. Kao cijenjeni stručnjak i blizak suradnik u mnogim parkovima regije, vodio je pro-ces stvaranja asocijacije Parkovi Dinarida – mreža zaštiće-nih područja Dinarida, koja je utemeljena u prosincu prošle godine u Podgorici, kao točka na i u WWF-ovom projektu Parkovi Dinarskog luka.

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode s gotovo pet mi-lijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje ze-mljina prirodnog okoliša i izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom. Rad regionalnog ureda usmjeren je na unaprjeđenje održivog upravljanja rijekama, močva-rama, šumama i općenito, zaštićenim područjima. Svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima, Dinarski luk ne zao-staje za Karpatima, Alpama ili bilo kojim drugim poznatim svjetskim ekoregijama. Već kada stvaramo mrežu parkova Dinarskog luka, zašto ne stvoriti brand koji bi pritom našu regiju stavio uz bok najpoznatijim svjetskim turističkim odredištima?

Martin Šolar


Događaji

WOODDAYS

Zanimljiva instalacija za edukaciju

građanstva

Manje od dvije trećine europskih rezervi drvne mase trenutno se sječe, što bi u prijevodu značilo 490 mili-juna kubičnih metara. Ukupni godišnji europski prirast

iznosi 776 milijuna kubika, dok 286 milijuna kubika godišnje ostaje u šumi i na taj način povećava ukupnu količinu drvne mase u šumama Europe.

Prema tim podatcima, koji su se nalazili na instalaciji po-stavljenoj na glavnom zagrebačkom trgu, građani su se mogli uvjeriti u stanje šuma, šumarstva te drvne industrije u Europi. Opće je poznato kako je Europa jedini kontinent na kojem po-stoji duga povijest održivog gospodarenja, zbog čega je drvna masa Europe u kontinuiranom porastu zadnjih 50 godina.

Prema izloženim podatcima, Njemačka posjeduje najveću drvnu zalihu u EU, dok je za njom Švedska i Francuska, što ne čudi jer je riječ o zemljama sa velikom površinom. Hrvatska se na toj listi smjestila na 11 mjesto između Slovenije i Mađarske.

Od zanimljivih podataka svakako treba istaknuti kako eu-ropska drvna industrija zapošljava 3,5 milijuna ljudi, gotovo jed-nako kao i automobilska industrija, a zanimljivi su bili podatci o količini skladištenoga CO2. U postavljeni kontejner ugrađeno je 22 m³ drveta. To drvo za života je adsorbiralo količinu CO2 koju ispusti automobil prelazeći 180.000 km.

Svrha ove akcije bila je promocija drveta kao građevinskog materijala koji ima najveće ekološke standarde te europskog

Austrijska tvrtka ProHolz imala je krajem travnja zanimljivu instalaciju na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. U drvenom kontejneru, ne dužem od 10 metara, ukratko su opisane sve mogućnosti koje drvo kao materijal nudi, kao i kratke fusnote veza-ne za europsko šumarstvo.

šumarstva koje ima 250 dugu tradiciju organiziranog gospo-darenja šumskim resursima.

Drvo danas predstavlja vrlo poželjan materijal, što nije bio slučaj do prije nekoliko godina. No buđenje globalne svijesti te primjena novih, ekološki prihvatljivijih tehnologija u drvnoj industriji promijenili su način razmišljanja, a drvo se opet na mala vrata vratilo na tržište građevnih materijala. Nemjerljivi ekološki efekti, kao i općekorisne funkcije šuma, stavljaju drvo kao materijal ispred svih ostalih materijala te je za pretposta-viti kako će upotreba drveta u budućnosti biti veća te da će se naći još šira paleta primjene proizvoda od drveta.

Samim time je važno obrazovati građanstvo o povoljnim svojstvima drveta, čime će porasti potražnja za tim materija-lom, zbog čega ćemo u budućnosti imati potrebu saditi još više šuma, na opće zadovoljstvo i stabilnost klime. Stoga po-hvaljujemo ovu akciju te se nadamo kako će ih u budućnosti biti još više.



Iskorištavanje

ŽIČARA NA RAVNOM TERENU

Žičara korisna i u nizini Tekst: Marija Glavaš Foto: Oliver Vlainić

U nizinskim poplavnim šumama ima situacija kada zbog dugotrajne vlage koja se zadržala dođe do naru-šene stabilnosti tla i drvnu masu nije moguće izvući šumskim traktorom ili forvarderom. Vrlo učinkovito rješenje koje nudi mehanizacija u takvim slučajevima je upotreba žičare. Zaposlenici Šumarije Lipovljani, koja je sastavnica Uprave šuma Zagreb, odlučili su unajmiti poduzeće koje posjeduje takvu specijalnu mehanizaciju te su po završetku radova bili uistinu zadovoljni rezultatima.

Vjerojatno je prva asocijacija na žičaru strmi, planinski i nedostupan teren, no ovaj vid mehanizacije u šumar-stvu može se itekako učinkovito iskoristiti na sasvim

ravnim terenima. Dokaz tome rezultati su polučeni tijekom dvadesetodnevnog rada u gospodarskoj jedinici Josip Koza-rac koja pripada Šumariji Lipovljani.

Nakon dovršnog sijeka koji je proveden u 175 odjelu, zapo-slenici Šumarije su procijenili da neće biti moguće izvesti drvne sortimente do pomoćnog stovarišta mehanizacijom koja se redovno koristi u šumarstvu, odnosno traktorom ili forvarde-rom. Takva je, uobičajena metoda svakako jeftinija u normalnim radnim uvjetima, ali u ovom konkretnom slučaju, kada je uslijed velike vlage narušena stabilnost tla i stvorene su velike količine blata, rezultat bi bili dodatni problemi. Došlo bi do velikog ošte-ćivanja tla i pomlatka, strojevi bi za sobom načinili kolotrage du-bine i do jednog metra, koji bi se ubrzo napunili vodom, bilo bi potrebno načiniti više izvoznih puteva nego u normalnim uvje-tima, a osim toga, takvi teški strojevi mogli bi lako zaglibiti. Sve bi to dovelo do nepotrebnog, dodatnog utroška vremena i novca.

Kod rada žičarom elegantno se izbjegavaju svi ovi problemi, a eventualna šteta biva plići jarak koji ostaje nakon vuče donjeg dijela trupca po tlu. Nakon rada ove vrste mehanizacije ostaje čist teren i neoštećen pomladak te je moguće odmah pristupiti drugim radovima u šumarstvu.

Odabir vrste žičare ovisi ponajprije o vrsti terena na ko-jem će se raditi. U ovom slučaju, tj. na posve ravnom terenu, kako je pojasnio vlasnik žičare Zoran Papić, bilo je nužno dovesti linijsku motornu žičaru kod koje se čelična užad kreće kružno po koloturi. Za rad su potrebne najmanje dvije čvrste uporišne točke od kojih je jednu, u ovom slučaju, predstavljao kamion opremljen kabinom i jarbolom, a drugu stablo u sastojini. Izme-đu jarbola i stabla bila je razapeta čelična užad na udaljenosti od 450 m na koju su kačeni trupci, od kojih su neki premašivali 5 m3, a kupljena je bila i višemetrica i granjevina tako da se rad žičarom pokazao maksimalno učinkovitim. Odsjeci u jedinici Josip Kozarac pravokutnog su oblika, a kamion je bio smješten na rubu od kojega su trupci bili vučeni po linijama postavljenim na određenim udaljenostima. Žičara je u pogonu bila u razdo-blju od 8. do 28. travnja, a njome je sve do pomoćnog stovarišta izvučeno oko 1.100 m3 drvne mase. Dnevni učinak iznosio je 50 m3, a izvođenje je za čitavog procesa pratio poslovođa zaposlen u šumariji.

Valja napomenuti kako ova vrsta rada zahtjeva dobro uvjež-banu i stručnu radnu snagu, odnosno posebna znanja, dobro poznavanje cjelokupnog sustava i sposobnost rješavanja svakog pojedinog slučaja.

Zaposlenici Šumarije izrazili su potpuno zadovoljstvo učin-kom, kao i činjenicom da nije došlo do nepotrebnih oštećenja, te se sada spremaju provesti potrebne radove zaštite šuma. Kružna žičara u pogonu

Blato nije prepreka



Vijestice iz podružnica

UŠP BJELOVAR

U četiri mjeseca od početka godine posječeno i izrađeno je 202.895 m3 drv-nih sortimenata. Prema Planu proizvod-nje za 2015. godinu izvršenje je 30 %. Prodano je 226.263 m3 drvnih sortime-nata i ostvaren prihod od 81.864.784,00 kn uz prosječnu cijenu od 361 kn/m3 je izvršenje prema Planu prodaje je 33,6 %, a financijsko izvršenje je 37,6 % .

Veći broj šumskih radnika, poslovo-đe, sjekači i dio mehanizacije upućeni su kao ispomoć u UŠP Delnice i UŠP Senj, iz Šumarija Bjelovar, Čazma, Garešnica, Virovitica, Đulovac i Sirač te sudjelovanje radne jedinice Prijevoz, mehanizacija i građevinarstvo.

Akciju Zelena čistka u kojoj su sudje-lovali volonteri – zaposlenici UŠP Bjelo-var, Šumarije Bjelovar, Daruvar i članovi bjelovarskog ogranka HŠD-a, dijelom je omela kiša, zbog čega je odgođena u većini gradova. Djelatnici Ivanska, Lipik, Veliki Grđevac, građani i lovci čistili su bez obzira na kišu. Ukupno su sakupili 11,5 t otpada.

Tijekom travnja u projekt Škola u šumi, šuma u školi bila su uključena djeca iz bjelovarskog vrtića te učenici osnovne i srednje škole. Djeca i tete iz bjelovarskog vrtića Ciciban obilježili su Dan planete Zemlje u šumi Lud nedale-ko od Bjelovara. Dijelom aktivna nastava održana je za učenike trećih razreda II. osnovne škole iz Bjelovara budući da je na području Šumarije Čazma u tijeku bila sjetva žira pod motiku pa su djeca sudjelovala u sadnji. Učenici su posjeti-li i klonsku sjemensku plantažu hrasta lužnjaka. Učenicima Srednje šumarske škole iz Virovitice održana je terenska nastava iz predmeta Šumsko sjemenar-stvo i rasadničarstvo na području Šuma-rije Grubišno Polje. Oni su posjetili 130 – godišnju sjemensku sastojinu hrasta lužnjaka gdje su se upoznali s obiljež-bom sjemenskih stabala i šumskih sje-menskih objekata.

Na Bilogori, u lugarnici Rogović kut koja pripada Šumariji Bjelovar i ove je godine u razdoblju od 16. do 24. svib-nja održan šumarsko-umjetnički pro-jekt Svijetle pruge, odnosno kiparska radionica u šumi. Ovaj projekt suradnje Hrvatskih šuma, Bjelovarsko-bilogorske županije, Općine Veliko Trojstvo i Aka-demije likovnih umjetnosti iz Zagreba traje od 2002. godine.

UŠP GOSPIĆ

U sklopu obilježavanja Dana plane-te Zemlje i provođenje projekta Škola u šumi, šuma u školi, u Osnovnoj školi Do-nji Lapac održana je radionica na temu Važnost šume za život na Zemlji. Šuma-rija Gospić iz svog rasadnika donirala je školi sadnice koje su učenici posadili u dvorištu škole.

Šumarija Perušić sudjelovala je na radionici koju je organizirala Općina Pe-rušić pod nazivom Program ukupnog razvoja Općine Perušić za razdoblje 2015. – 2020. godine.

Na sjednici Stožera za zaštitu i spaša-vanje Ličko-senjske županije čiji je član i predstavnik UŠP Gospić, raspravljalo se o pripremama i provođenju protupožar-ne zaštite u narednom periodu.

Šumarija Gospić bila je domaćin uče-nicima trećeg razreda Srednje šumarske škole iz Virovitice, koji već tradicionalno posjećuju rasadnik Vujnović brdo.

Završeno je proljetno pošumljava-nje/popunjavanje na području Šumarije Gospić, u GJ Medačke borove kulture. Posađeno je 70.000 sadnica obične smreke iz rasadnika Oštarije.

Na Podružnici su održane tri radio-nice na temu Doznaka za plan sječa u 2016. godini, koju su vodili Marino Bog-danić iz Direkcije te Ivica Šaban iz UŠP Gospić.

U tijeku su radovi na sanaciji vjetroi-zvala u Šumariji Udbina i Gračac.

U Šumariji Udbina završeni su rado-vi na proljetnom pošumljavanju sadni-cama crnog bora iz rasadnika Vujnović brdo, na površini od 17.25 ha.

Na području Uprave zaposlena su 22 nova revirnika koji su raspoređeni na šu-marije gdje radna mjesta revirnika nisu bila popunjena.

Projekt Škola u šumi, šuma u školi u Osnovnoj školi Donji Lapac

UŠP OSIJEK

Radovi u lovstvu su u punom zama-hu, održavaju se zaštitne lovnogospo-darske ograde, ograde poligona za odr-žavanje skupnih lovova za divlje svinje te drugi lovnotehnički i lovnogospodarski objekti. Velika pažnja je usmjerena na prevenciju šteta od divljači na poljopri-vrednim površinama.

Tijekom svibnja je ukupno kroz lovni turizam odstrijeljeno 22 srnjaka. Najviša vrijednost rogovlja srnjaka, prema CIC-u, iznosi 101 CIC točku. Srnjak je odstri-jeljen na području Šumarije Đakovo u lovištu Breznica. Uz srnjake odstrijeljeno je i 13 veprova, gdje je najvišu vrijednost kljova prema CIC-u zaslužio vepar od-strijeljen na području Šumarije Đakovo u lovištu Breznica. Trofej vepra je zaslu-žio 120,25 CIC točke.

Srnjak je odstrijeljen na području Šumarije Đakovo u lovištu Breznica

UŠP KOPRIVNICA

U akcijama Zelene čistke sudjelovalo je 211 učesnika i sakupilo se 10.200 kg otpada.

Nastava u sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi održana je u dječjem vrtiću Smiješak za 52 polaznika koji su proveli dan u šumi na području Šuma-rije Koprivnica. Učenici trećeg razreda Osnovne škole Starigrad upoznati su sa šumskim vrstama i prirodnim značaj-kama u njihovom okružju. Učenici Gra-diteljske škola u Čakovcu (usmjerenja stolar, tesar i dizajner namještaja) pre-davanja o važnosti šumskog ekosustava održala je zamjenica upravitelja Šumari-je Koprivnica Marina Juratović, a preda-vanje pod nazivom Drvo – od šume do stola Branko Martinčić iz Komercijalnog odjela.

Realizacija sječe i izrade tijekom mjeseca travnja iznosi 7.442 m³ oblovi-ne i 25 262 m³ prostornog drva što uku-pno iznosi 32.704 m³.



Od početka mjeseca svibnja na po-slovima sječe i izrade te privlačenja rade dvije ekipe na području UŠP Delnice u Šumariji Crni Lug i na području UŠP Ogulin u Šumariji Jasenak.

Od uzgojnih radova tijekom travnja rađene su pripreme staništa, sadnje, njege pomlatka i mladika te čišćenja na površini od 166 ha.

Započeti su terenski radovi na izmje-ri za izradu osnova gospodarenja na po-dručju UŠP Split, u Šumariji Makarska za gospodarske jedinice Drvenik – Plana te Biokovska sela.

Počela je lovna sezona na srnjaka te je izlučeno 20 grla.

Postavljeno je 39 naletno barijernih feromonskih klopki tipa Theysohn te fe-romonski pripravaci Pheroprax za ulov smrekovog pisara, Chalcoprax za ulov smrekovog granara i Cembräwit za ulov velikog ariševog potkornjaka.

UŠP OGULIN

UŠP Ogulin je u mjesecu travnju na radovima pridobivanja drvnih sorti-menata realizirala 18.694,97 m³ drvne mase, što ukupno s prva tri mjeseca ove poslovne godine daje sumu izvršenja u iznosu od 45.507,81 m³ ili 20,20% reali-zacije plana.

Intenzivirali su se radovi na biološkoj obnovi šuma pa prevladavaju radovi na njezi, pripremi staništa te sadnji biljaka na terenu. Također se provode radovi na reviziji šumskogospodarskih planova. Završeno je i proljetno pikiranje klijana-ca u rasadniku Oštarije te se kontinuira-no provode radovi na njezi i školovanju sadnica četinjača. U pripremi je i podiza-nje ograde oko rasadnika, a u svrhu za-štite biljaka na proizvodnim plohama od nepoželjnih vanjskih čimbenika.

I dalje su u izvedbi radovi na poprav-ku šumskih prometnica na području UŠP Ogulin, dok su visokovrijedni gra-đevinski strojevi još uvijek na području drugih podružnica, gdje izvode građe-vinske radove izgradnje šumskih cesta i vlaka.

UŠP BUZET

Šumarija Poreč u proteklom je raz-doblju završila s radovima čišćenja šume u odsjeku 1a GJ Dubrava koji se čisti u dogovoru s Gradom Porečom. Šumarija je, također, bila angažirana na

uklanjanju suhih grana i stabala u auto-kampovima na području Vrsara za inve-stitora Maistra.

Šumarija Opatija-Matulji završila je sa zimsko-proljetnim radovima sječe bukovih sastojina čiji nastavak se oče-kuje krajem kolovoza. Šumski radnici nalaze se na radovima BOŠ-a u Šuma-riji Pazin, dok tehničko osoblje radi in-tenzivno na radovima doznake stabala. Zbog skorašnjeg početka protupožarne sezone vrše se pripreme u vidu prosije-canja protupožarnih prosjeka, obnove osmatračnica, izrade završnih planova i rasporeda dežurstava.

Radnici Šumarije Pazin nastavili su sadnju (popunjavanje) crnog bora na području Šumarije Opatija-Matulji, GJ Liburnija. Sadnja je dovršena u prvoj po-lovici svibnja. Istovremeno je u travnju druga grupa radnika nastavila s radovi-ma čišćenja sastojina u GJ Planik.

Odjel za uređivanje šuma u svibnju je nastavio s planiranim radovima iz-mjere (polaganje primjernih krugova) u GJ Motovun.

U šumama šumoposjednika valja spomenuti poslove doznake stabala, te poslove na primanju i otpremi drvnih sortimenata.

UŠP SENJ

Održavanje i zaštita klonske sjemen-ske plantaže u GJ Kras Gabonjin.

Njega pod zastorom sastojine GJ Kras Gabonjin.

Doznaka GJ Kras Gabonjin.

UŠP NAŠICE

U svim šumarijama u tijeku je do-znaka, a u nizinskim šumarijama i treti-ranje protiv pepelnice pomoću fungicid-nog sredstva Artea plus, na površini od 663 ha i 277 stroja dana.

Tijekom faze siječe (F1) realizirano

je 11.602 m3 oblovine i 23.319 m3 više-metarskog celuloznog drva, što ukupno iznosi 34.921 m3. Tijekom faze privla-čenja (F

2) realizirano je 8.265 m3 oblog

drveta i 11.663 m3 višemetarskog celu-loznog drveta, što ukupno iznosi 19.928 m3. Otpremom (F

3)je realiziran rad

u količini od 22.308 m3 oblog drveta i 24.231 m3 višemetarskog celuloznog drveta, što ukupno iznosi 46.539 m3.

Stanje zalihe na dan 30. travnja 2015. godine u šumi iznosi 17.601 m3 bjelogo-

rice i 265 m3 crnogorice. Na pomoćnom stovarištu je to 91.183 m3 bjelogorice i 87 m3 crnogorice, a na glavnom 305 m3 bjelogorice. Ukupno je to 27.089 m3 bje-logorice i 352 m3 crnogorice.

U tijeku su završni uređivački radovi u Šumariji Našice za gospodarsku jedini-cu Krndija Našička i u Šumariji Orahovi-ca za gospodarsku jedinicu Orahovačka Planina, dok se u UŠP Nova Gradiška za-počelo s pripremnim radovima.

Dana 12. svibnja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku doktorsku je diserta-ciju obranio mr. sc. Nenad Stanišić.

UŠP SPLIT

ForestEye, projekt zaštite prirode i okoliša od šumskih požara (u sklopu prekograničnog programa između Hr-vatske i BiH) svečano je otvoren na kon-ferenciji u Livnu. Prisutni su bili pred-stavnici Direkcije te Uprave šuma Split na čijem području se i planira provedba projekta, a to je Park prirode Biokovo, Šumarija Makarska i Sinj.

Već tradicionalno, Dan planete Ze-mlje u sklopu projekta Škola u šumi, šuma u školi, obilježen je u Zvjezdanom Selu na Mosoru, nedaleko Splita. Simbi-oza šumara i splitskih osnovnoškolaca već je polučila rezultate. Na edukaci-jama koje organiziraju šumari, mladi ekolozi gotovo ravnopravno sudjeluju u raspravama o okolišnim temama.

Na području Šumarije Zadar pred-stavnici Šumske biomase izvršili su veći dio iveranja granjevine preostale nakon sanacije vjetroloma (preostalo je 40 % iverane mase). Otpremljeno je 198 tona biomase, a primarno se uklonila granje-vina na područjima koja su najugrože-nija od požara (uz obalni pojas i uz ce-

Na Ekonomskom fakultetu u Osijeku doktorsku je disertaciju obranio mr. sc. Nenad Stanišić



ste). S ciljem bolje protupožarne zaštite, Šumarija Zadar izvršila je presijecanje svijetlih pruga rotosjekačem u dužini od 62,83 km.

Djelatnici Šumarije Split u suradnji s delničkom Upravom izvodili su radove protupožarnog čišćenja uz željezničku prugu Split – Zagreb u površini od 2,60 km.

UŠP Split je u potpunosti spremna za predstojeću protupožarnu sezo-nu. U tijeku je potpisivanje ugovora za obavljanje motriteljsko dojavne službe s 41 DVD-om na području županije. Na čitavom području Uprave, tijekom pro-tupožarne sezone, a temeljem godišnjih Protupožarnih planova zaštite šuma od požara, planira se zaposliti oko 300 osoba. Za usluge motrenja i dojave od strane Hrvatskih šuma d.o.o. u tijeku je potpisivanje 8 ugovora s javnim ustano-vama za upravljanje zaštićenim prirod-nim vrijednostima Splitsko-dalmatinske županije i s HŽ infrastrukturom.

Do 20. svibnja ove godine registrira-na su 33 požara u kojima je opožareno 1.900 ha površine. Samo na području Šumarije Drniš izgorjelo je 915,67 ha, a na području Šumarije Sinj 148,92 ha. Većinom je opožareno nisko raslinje (ši-kara).

UŠP KARLOVAC

U mjesecu travnju posječeno je 22.132 m3 (6 % godišnjeg plana), te ukupno od početka godine 109.248 m3 (30 % godišnjeg plana). Privlačenje drv-nih sortimenata za prva četiri mjeseca izvršeno je u količini od samo 38.348 m3 pošto je znatan dio proizvodnje prodan kupcima na panju ili kraj panja.

Prodaja drvnih sortimenata u četvr-tom mjesecu količinski iznosi 36.960 m3, a financijski 10,7 milijuna kn s pro-sječnom prodajnom cijenom od 289 kn/m3. Ukupna prodaja za četiri mjese-ca iznosi 119.382 m3 s vrijednošću 33,8 milijuna kuna s prosječnom prodajnom cijenom od 283 kn/m3.

Radovi biološke obnove šuma za prva četiri mjeseca ostvareni su u iznosu od 3,2 milijuna kuna što je 12 % godiš-njeg plana.

Projekt Šuma u školi, škola u šumi održavao se najviše na području Petrove gore gdje su tijekom proteklog razdo-blja boravile osnovne škole iz Gline, To-

puskoga, Vojnića i Krnjaka, a dio nastave je održan u šumi Kozjača za učenike kar-lovačke škole Grabrik te u Dugoj Resi za lokalnu školu.

U subotu 9. svibnja u Karlovcu je na potezu od hortikulturne tvrtke Zelenilo d.o.o. preko UŠP Karlovac do Šumarske i drvodjeljske škole upriličen Dan otvo-renih vrata. Dok je Zelenilo imalo svoje 8. dane s akcijskom prodajom sadnica, UŠP Karlovac i karlovački ogranak HŠD-a obogatili su „zelenu“ subotu prezenta-cijom povijesti šumarstva s posebnim osvrtom na obilježavanje 250 godina hrvatskoga šumarstva te osobnim iska-znicama UŠP Karlovac i Ogranka HŠD Karlovac.

Karlovački ogranak HŠD-a organizi-rao je 25. travnja 2015. 7. foto izlet pod nazivom „Korana – Tounjčica – Mrežni-ca“.

Uz redovne aktivnosti koje provode šumarije na području zaštite šuma, tije-kom mjeseca travnja i svibnja proveden je unutarnji nadzor u provedbi mjera zaštite šuma od požara. Također su is-punjene sve obveze prema Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH u 2015. godini, HŠ d.o.o.

Povodom akcije Zelena čistka koja se trebala održati 18. travnja 2015. go-dine ali je odgođena radi loših vremen-skih uvjeta, čišćeno je divlje odlagalište na području UŠP Karlovac, Šumarije Pisarovina. U akciji koja se održala 25. travnja prikupljeno je 30 m3 otpada na području šuma kojima gospodari Šuma-rija Pisarovina. Nekoliko dana nakon ak-cije nepoznati počinitelj je po šumama u okolici Karlovca nepropisno odložio bačve s opasnim otpadom. Ukupno 63 bačve nađene su na 12 lokacija, od toga je veći broj u državnim šumama. Bačve s opasnim otpadom su uklonjene i propi-sno zbrinute a pronađeni su i počinitelji.

UŠP POŽEGA

U mjesecu travnju realizirane su sje-ča i izrada drvnih sortimenata u iznosu od 15.493 m3 od planiranih 173.920 m3. Ostvarena norma sječe je 103 %, privla-čenjem (F

2) je ostvarena norma od 105

%, ostvarena norma na prijevozu drvnih sortimenata iznosi 112 %. Ostvarena norma na prijevozu rasutih tereta (ka-men) iznosi 135 %. Otprema drvnih sor-

timenata kupcu je ostvarena u iznosu od 17.826 m3.

Zaliha drvnih sortimenata na dan 30. travnja iznosi 18.786 m3. Proizvod-nja tucanika je ostvarena s 12.020 m3, otprema s 3.994 m3. Zalihe tucanika na dan 30. travnja iznose 10.989 m3.

Izgradnja i održavanje šumskih trak-torskih vlaka ostvareni su na dužini od 13,59 km, a izgradnja i održavanje šum-skih traktorskih vlaka na dužini od 13,59 km. Održavanje šumskih prometnica izvršeno je u vrijednosti od 141.000 kn.

Izvršeni su terenski radovi na 500 ha kao priprema za izradu gospodarske osnove za gospodarsku jedinicu Zapad-ni Papuk Zvečevački.

Od uzgojnih radova izvršeni su: pri-prema staništa na površini od 12,27 ha, čišćenje koljika na površini od 50,35 ha, njega mladika na površini od 11,92 ha te doznaka stabala u količini od 14.270 m³.

UŠP ZAGREB

U posljednjih mjesec dana proi-zvedeno je 27.581 m3 od toga 8.278 m3 oblog i 19.303 m3 prostornog drva. Vlastitim kapacitetima ostvareno je 12.599 m3, odnosno 46 % od ukupne proizvodnje, dok na vanjske izvođače ot-pada 5.694 m3, odnosno 20 %. U istom periodu privlačenjem (F

2) ostvareno je

19.011 m3, od čega 10.379 m3 oblog i 8632 m3 prostornog drva. Od toga je vlastitim kapacitetima ostvareno 75 % (14.171 m3), a preostalih 25 % otpada na vanjske izvođače.

U Šumariji Remetinec održat će se edukacija vozača za novi traktor koji je stigao u radnu jedinicu Hortikultura.

U rasadnicima se odvijaju radovi na okopavanju hortikulturnih i šumskih sadnica, zatim košnja, priprema tla za zelenu gnojidbu i kultiviranje.

Vrijeme je praćenja štetnika u sa-stojinama. Nešto povećani broj za sada imamo na dijelu radne jedinice Horti-kultura, te dijelu Šumarije Popovača i GJ Kutina. Sve drugo je za sada dobrog zdravstvenog stanja, a ove je godine prolistao i jasen. Jasen koji je godinama bršten od jasenove pipe u lošem je sta-nju.

Škola u šumi održana je na poučnoj stazi Martin brega na području Šumarije Dugo Selo. Na području Šumarije Kutina



održana je za djecu iz dječjeg vrtića Ku-tina.

Odjel za ekologiju sudjelovao je na državnoj smotri eko škola.

Na području Šumarije Zlatar u mje-stu Brestovac Orehovički otvara se Zele-na učionica Šarov jarek.

U tijeku su pripreme za jubilarnu pedesetu međunarodnu vrtnu izložbu Floraart.

UŠP VINKOVCI

U proteklom periodu, od siječnja do travnja ostvarena je ukupna proi-zvodnja drvnih sortimenata u iznosu od 148.228 m3. Od toga je u prošlom mjesecu posječeno 32.588 m3, od čega je 57 % izvršeno vlastitim kapa-citetima, a ostalo se odnosi na samo-izradu i privatne poduzetnike.

Ukupna fakturirana realizacija od početka godine iznosi 121.112 m3 ili 77.676.731 kn, a za prošli mjesec, 35.618 m3, odnosno 19.693.097 kn.

Privlačenje je u potpunosti izvr-šeno vlastitim kapacitetima šumarija i radne jedinice Šumatrans u količini od 19.734 m3 za prošli mjesec, od-nosno 90.461 m3 od početka godine, tako da su trenutne zalihe 64.212 m3.

Od uzgojnih radova obavljaju se njege mladika, doznaka drugog dob-nog razreda je pri kraju, a započinje ostala doznaka prethodnog prihoda. Započela je izrada uzgojnih staza u odjelima gdje će se vršiti njege po-mlatka.

Svi kapaciteti uzgojne mehaniza-

cije pripremljeni su za poslove treti-ranja pepelnice koji su planirani na površini od 1.700 ha. Tretiranje je započelo u većini šumarija na pojavu prvih znakova ove gljivice na poniku i pomlatku hrasta lužnjaka. Suzbijanje se vrši adaptiranim poljoprivrednim traktorima i atomizerima otopinom fungicida Artee.

UŠP SISAK

Radi se na popravljanju i održavanju ograda. U tijeku su radovi zaštite šuma od pepelnice i njega sastojina. Izvršena je njega mladika na 12 ha i čišćenje sa-stojina na 56 ha.

U svibnju je započela i doznaka sta-bala. U GJ Lonja i Posavske šume vrši se doznaka uglavnom sušaca poljskog jasena.

Realizirana sječa u razdoblju od 19. ožujka do 18. travnja iznosi 17.295 m³, od toga 3970 m³ oblog i 13.324 m³ pro-stornog drva. Privlačenje trupaca u na-vedenom periodu iznosi ukupno 30.005 m³, od toga oblo 6.417 m³ i prostornog drva 23.588 m³.

U tijeku je izgradnja gornjeg stroja šumske ceste Velika bojna u Šumariji Glina. Izvođač radova je RJ MGP Ogulin.

I dalje su u tijeku uredski i završni ra-dovi za gospodarske jedinice UŠP Sisak, koje su lani terenski izmjerene. Započeli su terenski radovi u Šumariji Petrinja, GJ Petrinjčica i radovi na izradi ŠGOP.

Održavanje lovno gospodarskih i lov-no tehničkih objekata je u tijeku. U lovi-šta se unosi sol za divljač.

UŠP NOVA GRADIŠKA

S danom 20. travnja ostvarena je proizvodnja u količini od 109.322 m³.

Većina vlastitih kapaciteta izrade drvnih sortimenata (F

1) angažirana je

na području vlastite podružnice dok je manji dio (jedna sjekačka grupa 8+1) ustupljen podružnici Delnice kao ispo-moć.

Faza privlačenja (F2) izvršava se vla-

stitim kapacitetima prema planskoj di-namici za II kvartal 2015. godine, s tim da su dva skidera ustupljena podružnici Delnice.

U proteklom su mjesecu rađeni te-renski uređivački radovi u gospodarskoj jedinici Grede-Kamare te završni radovi u gospodarskoj jedinici Mlada vodica – Puavice. Završni su radovi za šume šu-moposjednika u gospodarskoj jedinici Novokapelske šume i Slavonskobrodske šume.

Započela je izrada kolničke kon-strukcije na cesti Veliki gaj – 103 u Šu-mariji Nova Gradiška te izrada zemljo-rada na šumskoj cesti Virovi u Šumariji Stara Gradiška. Građevinska operativa nastavlja s održavanjem šumskih pro-metnica i vlaka u svrhu nesmetanog od-vijanja proizvodnje.

Radovi biološke obnove šuma u trav-nju ostvareni su u iznosu 1,22 milijuna kn, čime je ostvareno ukupno izvršenje plana za 2015. godinu do sada 11 %.

Započelo se s radovima njega po-mlatka i mladika, kao i s doznakom (u travnju je doznačena 21 tisuća m3 drv-ne mase).

Uzgojna mehanizacija pripremljena je za poslove tretiranja pepelnice. Tretiranje je započelo u većini šumarija na pojavu prvih znakova ove gljivice

na poniku i pomlatku hrasta lužnjaka, UŠP Vinkovci

Područje šumarije bogato je vodom


Šumska razglednica

ŠUMARIJA KUTJEVO, UŠP POŽEGA

Bogati vinom, bogati vodom...

Šumarija Kutjevo smjestila se u sjevernome dije-lu požeške podružnice Hrvatskih šuma na južnim padinama Krndije i Papuka. Taj kraj je još iz vre-mena Rimljana bio poznat po izvrsnome vinu, a ta tradicija nastavljena je i danas. U skladu s time, šumari njeguju prekrasan vinograd i proizvode svoje vino.


Šumarija Kutjevo nalazi se u sastavu UŠP Požega i prema svim pokazateljima riječ je o vrlo zanimljivoj šumariji. Go-tovo u potpunosti nalazi se unutar Parka prirode Papuk, u

njezinom sastavu je i jedan od najvećih rasadnika unutar Hr-vatskih šuma, proizvode svoje vino, a gotovo cijela površina je pod vodozaštitnim područjem.

Šumarija na sjeveru graniči sa Šumarijom Orahovica, UŠP Našice, dok je na zapadu Šumarija Velika, a na istoku Šumarija Čaglin. Na jugu su Šumarije Požega i Pleternica, no šume su fizički poprilično udaljene jer ih razdvaja širok pojas poljopri-vrednih površina, ponajviše poznatih vinograda.

Šumarija se sastoji od dvije gospodarske jedinice: Južne Krndije kutjevačke ukupne površine od 6534,21 ha te Južnog Papuka koji se rasprostire na 1000,93 ha. Ukupna drvna zaliha na području Šumarije iznosi 1.539.992 m³ ili 205 m³/ha, dok tečajni godišnji prirast iznosi 38.743 m³. Od vrsta je očekivano najprisutnija bukva koja u omjeru smjese sudjeluje sa 40 %, a odmah do nje je kitnjak sa 39 %. Prosječna starost i jedne i dru-ge vrste je 70 godina. Zanimljivo je da na prostoru Šumarije po-stoji jedna enklava sladuna od 700 ha, kojemu je prirodni areal mnogo južnije. Ta enklava nalazi se između Kutjeva i Gradišta i prosječne je starosti 70 godina. Od ostalih vrsta tu su i četinjače, prvenstveno crni bor, a ima i smreke i američkog borovca.

Godišnji etat Šumarije Kutjevo iznosi 23.786 m³, od čega na glavni prihod otpada 8.982 m³, dok prethodni sudjeluje sa 14.804 m³. Uzgojni radovi ukupno su odrađeni na 169,74 ha od čega su radovi na jednostavnoj biološkoj reprodukciji izvr-

šeni na površini od 158,30 ha, dok su poslovi konverzije izvršeni na površini od 2,57 ha, a radovi sanacije na površini od 8,87 ha.

Upraviteljica Šumarije, Dragica Šimić, iznijela nam

je zanimljive podatke vezane za Šumariju Kutjevo o kojoj brine 33 zaposlenika. U sastavu Šumarije nalazi se poznati rasadnik Hajderovac, osnovan još 1948. godine kao jedan u nizu osnovnih pričuvnih rasadnika za proizvodnju če-tinjača. U početku je imao površinu od otprilike 4 ara, no gašenjem drugih pričuvnih rasadnika površina se povećala na današnju bruto površinu od 25,58 ha, od čega je 16,26 produktivno. Šumska proizvodnja obavlja se na površini od 14,22 ha, dok se ukrasna dendroflora proizvodi na 2,04 ha. Ostala površina od 9,32 ha pripada zgradi, akumulaciji, matičnjaku, putevima i dr. Rasadnik je u početku služio za proizvodnju brzorastućih četinjača u eri očetinjavanja na-ših sastojina, no danas uglavnom proizvodi listače: hrast

Upraviteljica Dragica Šimić

Vinograd pored Vetova


Šumska razglednica

kitnjak, običnu bukvu, gorski javor, šumske voćkarice, ali i ukrasnu dendrofloru.

Nedaleko od rasadnika nalazi se poučna staza Hajderovac, koja je otvorena 2011. godine u sklopu proslave Međunarodne godine šuma. Vodeći posjetitelja kroz 15 stajališta obilježenih edukativnim panoima, staza na zanimljiv način prezentira po-vijest kutjevačkih šuma i šumarstva unatrag stotinjak godina. Staza je duljine 2.000 metara sa visinskom razlikom od 35 me-tara, zbog čega nije zahtjevna, a osim zanimljivih autohtonih i alohtonih vrsta, može se vidjeti i stara trasa uskotračne že-ljeznice kojom su se drva nekoć transportirala iz šume te već izumrli način pridobivanja drvenog ugljena pomoću žežnica.

U sklopu Šumarije nalazi se i vinograd u kojem šumari proizvode svoje vino. Vinograd koji je u potpunosti okružen šu-mom i zadovoljava sve kriterije ekološke proizvodnje nalazi se sjeverno od sela Vetovo u neposrednoj blizini vinograda emi-nentnih proizvođača vina ovoga kraja. Na površini od 6,96 ha, šumari Šumarije Kutjevo zasadili su 20.020 trsova graševine, 3380 trsova chardonnaya te 2.600 trsova sauvignona. Grožđe dobiveno sa te parcele djelomično prerađuju u vino, dok dio grožđa prodaju lokalnim vinarima kao vrhunsku sirovinu za preradu. Pored ovoga vinograda postoji još i jedan manji koji se nalazi kod rasadnika Hajderovac i rasprostranjen je na 2,38 ha. Šumarija Kutjevo brine i o vinogradima susjedne Šumarije Velika čiji se vinogradi rasprostiru na nešto više od 6 ha. Proi-zvedeno vino uglavnom služi za prezentacije i poklone tvrtke Hrvatske šume, a koristi se i u turističkim objektima Hrvatskih šuma diljem zemlje.

Južni obronci Papuka iznimno su bogati izvorima pitke vode i vodotocima, što dodatno upotpunjuje čar ovoga pod-

ručja. Zbog velike kvalitete vode, gotovo cijelo područje Šuma-rije ima veliki značaj za cijeli kraj te je proglašeno vodozaštit-nim područjem.

Čitavo područje Požeške kotline, pa tako i šume na po-dručju današnje Šumarije Kutjevo, došle su u drugoj polovici 13. stoljeća u vlasništvo mađarskog kralja Bele IV., tj. njegove žene Marije koja je darovala cijelo ovo područje redu Cistercita koji su osnovali opatiju „Abbatio beatissime Marie Vallis hone-sta de Gotho“ te gospodarili ovim šumama sve do provale Tu-raka 1529. godine. Turci su vladali ovim područjem do proljeća 1689. kada su nakon 150 godina vladavine protjerani iz cijele Slavonije. Godine 1688., kada su Turci protjerani iz Požeške kotline, Carska bečka komora predala je sve šumske posjede stranoj vlasteli. Vlasnici šuma uglavnom su bili Habsburgovci, dok je 1702. godine osnovana Vojna krajina kojoj je zadatak bio štititi zemlje od novih provala neprijatelja. Isusovci su gospo-darili sve do 1780. godine kada Marija Terezija osniva Naklad-nu zakladu kojom je upravljala Državna komora iz Beča dajući šume u najam raznim osobama koje su htjele izvući što veću materijalnu korist. Nakon ukidanja kmetstva 1857. godine osnivaju se zemljišne zajednice čime šume i pašnjaci postaju vlasništvo okolnih sela, nakon kojih se osnivaju Imovne općine. Državna komora u Beču na kraju 1882. godine veći dio šuma prodaje obiteljima Turković i Milekić koji su imali posjede sve do 1947. godine kada su proglašene općenarodnom imovinom. Takvo stanje zadržano je sve do 1990. kada sve šume postaju vlasništvo Republike Hrvatske.

Šumarija Kutjevo pravi je dokaz kako poljoprivreda i šumar-stvo idu ruku pod ruku, a kad se još u rad uklope i zaštitne funk-cije kojima lokalne šume obiluju dobijemo lijepu sinergiju šu-marskoga posla koja je na ponos cijelim Hrvatskim šumama.

Zgrada Šumarije Kutjevo Rasadnik Hajderovac Poučna staza pored rasadnika

KESTENOVA OSA ŠIŠKARICA DRYOCOSMUS KURIPHILUS

Parazitoidom riješiti problem velikog

štetnika


Ekologija

Tekst: Goran Vincenc Foto: Goran Vincenc, Krunoslav Arač

Nakon što je prošle godine na području Istre u prirodu pušten parazitoid kestenove ose šiškarice Torymus sinensis, isto je napravljeno na koprivničkom, karlovačkom, sisačkom, području Lovrana te na području Slje-mena. Rezultati se očekuju kroz 2 – 3 godine, a prema stranim izvorima korištenje ovoga biološkog neprija-telja kestenove ose šiškarice smanjuje njezinu populaciju ispod 30 %, što se smatra prihvatljivim.

Torymus sinensis parazitoid je porijeklom iz Kine koji za sada predstavlja jedinog prirodnog neprijatelja keste-nove ose šiškarice za kojeg je sigurno da je specifičan

monofag, tj. da napada isključivo jednoga domaćina – keste-novu osu šiškaricu. Japanski znanstvenici su još 1979. godine unijeli iz Kine tog parazitoida koji se vrlo brzo pokazao kao učinkovito sredstvo borbe protiv ovoga opakoga štetnika. Ja-panci su radili pokuse kako bi utvrdili biologiju ove vrste te su potvrdili kako je biologija Torymus sinensis prilagođena isključivo kestenovoj osi šiškarici. Poučeni japanskim isku-stvima, Talijani su također 2005. godine odlučili riješiti pro-blem te su uvezli ovoga parazitoida i ispustili ga u prirodu. Talijani su također zadovoljni rezultatima jer kod njih kesten ima itekakvu ekonomsku funkciju s obzirom da je Italija treći svjetski proizvođač kestenovih plodova.

Ekološke i ekonomske štete koje čini kestenova osa šiška-rica u prirodnim sastojinama pitomog kestena u Hrvatskoj su višestruke i značajne, a očituju se kroz gubitak prirasta zbog smanjenja asimilacijske površine lista, gubitka cvjetova, što je važno u proizvodnji meda, značajno smanjenje količine kestenovih plodova, utjecaj na zdravstveno stanje pitomog kestena i dr.

Prilikom ispuštanja parazitoida na

Medvednici

Prošle su godine po prvi puta parazitoidi ispušteni na te-ritoriju Republike Hrvatske, točnije u Istri, gdje pitomi kesten, poznatiji kao marun, ima osim plodova i važno tradicijsko zna-čenje za stanovništvo. U slučaju pitomog kestena općekorisne funkcije nadmašuju vrijednost njegove drvne mase.

U ožujku ove godine sakupljene su zimske šiške ke-stenove ose šiškarice na području Torina u Italiji te su djelat-nici Hrvatskog šumarskog instituta uzgojili parazitoide koji su korišteni za druge lokalitete na području RH. Krajem travnja novouzgojeni parazitoidi ispušteni su na području Lovrana i PP Učka, UŠP Koprivnica, UŠP Karlovac, UŠP Zagreb i UŠP Sisak.

Prilikom ispuštanja Torymus sinensis na po-dručju Medvednice, Din-ka Matošević savjetnica Zavoda za zaštitu šuma HŠI-a pojasnila nam je biologiju ove vrste koja je sinkronizirana s biolo-gijom kestenove ose šiš-karice kako bi parazitoid maksimalno iskoristio

Torymus sinensis spreman za puštanje u prirodu


Ekologija

potencijale svog domaćina. T. sinensis ima jednu generaciju godišnje za razliku od većine autohtonih parazitoida koji pa-razitiraju na kestenovoj osi šiškarici koji imaju dvije generaci-je godišnje. Odrasli oblici izlijeću iz starih prošlogodišnjih šiški kestenove ose šiškarice sredinom travnja, točno usklađeno sa vremenom otvaranja pupova pitomog kestena i razvoja mla-dih šiški kestenove ose. Ženke odlažu jaja u mlade šiške keste-nove ose, tj. u ličinke koje se nalaze u šiškama. Ova potpuna sinkronizacija s biologijom kestenove ose doprinosi velikoj učinkovitosti T. sinensis i njegovom visokom postotku parazi-tiranosti, jer ženke ne odlažu jaja na druge domaćine. Nakon prvog ispuštanja T. sinensis vrlo brzo uspostavlja gustu popu-laciju koja se širi, npr. dvije inicijalne populacije od 100 ženki udaljene 8 km spojit će se za 5 godina.

Sljedećih godina planiraju se nova ispuštanja kako bi se pokrilo cijelo područje šuma pitomog kestena u Hrvatskoj. Važno je naglasiti da program ispuštanja parazitoida financira Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za šumarstvo kroz Izvještaj-no prognozne poslove u šumarstvu.

UZGOJNI ZAHVAT – PROREDE

Proljetni zahvati koji

Dolaskom proljeća i početka vegetacije, šumari započinju radove u mladim sastojinama kako bi poboljšali njihovu kvalitetu. Jedan od značajnijih zahvata svakako su njege, kojima se negativnom i pozitivnom selekcijom jedinki dobiva sastoji-na koja će u budućnosti imati kako gospodarske, tako i najbolje općekorisne funkcije šuma.

Sastojna tijekom ophodnje prolazi kroz različite razvoj-ne stadije. Rastom i razvojem stabala pojačava se kon-kurencija za prostor u sastojini za što se u prirodi nemi-

losrdno bori i po nekoliko stabala. Pobjedu najčešće odnosi ono koje ima bolje osobine, što većinom podrazumijeva brži rast ili ono koje je zauzelo kvalitetniji prostor na tlu.

Borbom za opstanak u kojoj u početku sudjeluje više desetaka tisuća stabala po hektaru u razvojnom stadiju po-mlatka, na kraju ophodnje ostane približno 100 do 200 sta-bala glavne vrste drveća.

Iste dinamičke procese imamo u najprirodnijoj šumi - prašumi, kao i u prirodnoj gospodarskoj šumi sa razlikom da se u gospodarskoj šumi navedeni procesi odvijaju pod utjecajem šumara koji prirodnu selekciju, koja se u sastoji-ni događa spontano, zamjenjuju selekcijom temeljenom na šumsko uzgojnim načelima.

Već u razvojnom stadiju mladika, sastojina se u potpu-nosti sklopi i počinje intenzivno lučenje stabala u visinske i debljinske razrede. Riječ je o dugotrajnom procesu koji traje sve do kraja ophodnje, s time da je najintenzivnije izlučivanje u mlađim sastojinama kada zbog intenzivne konkurencije među stablima dolazi do izlučivanja stabala u niže slojeve i njihovog postupnog odumiranja te formiranja etaža. Do odumiranja dolazi zbog nedostatka svjetla te horizontalnog i vertikalnog zasjenjivanja sastojina. Taj proces počinje ranije kod heliofilnih vrsta, a kasnije kod skiofilnih vrsta. Kod sasto-jina topole počinje oko 3. godine, kod hrasta lužnjaka oko 14. godine, dok kod bukve počinje oko 30. godine.

Prorede su uzgojni zahvat njege koji najdulje traje, a počinju nekoliko godina nakon zadnjeg čišćenja, nakon kulminacije tečajnog visinskog prirasta kada su se već formi-rale etaže sastojine, a stabla budućnosti zauzela su poziciju u dominantnoj i nuzgrednoj etaži. Tada je moguće uočiti i odabrati fenotipski najkvalitetnija stabla kojima će se poma-gati u proredi, tj. pozitivnom selekcijom definirat će se stabla budućnosti prema kojima šumari usmjeravaju svu pažnju. Etaže u sastojini formirat će se putem proreda, a svakoj pro-redi prethodi klasifikacija stabala kako bi se znalo iz koje eta-že treba ukloniti određena stabla te kojim stablima u kojoj etaži treba pomoći u razvoju, odnosno koja su nam stabla

Šiške kestenove ose šiškarice

Koristi od unosa vrste T. sinensis i korištenje ovog parazi-toida kao jedinog biološkog sredstva za suzbijanje invazivne kestenove ose šiškarice višestruko nadmašuju ekološke rizike do kojih bi moglo doći zbog eventualne i do sada znanstveno nikada potvrđene hibridizacije T. sinensis s autohtonim vrsta-ma parazitoida.

Biološkim se suzbijanjem želi smanjiti gustoća populacije, a time i štete nove invazivne vrste koja se intenzivno širi u no-vom staništu i čini ekološke i ekonomske štete. Ovo je ujedno i prvi primjer korištenja biološkog suzbijanja jedne invazivne vrste u šumarstvu Hrvatske.

Dinka Matošević prilikom snimanja priloga u UŠP Koprivnica


Uzgajanje šuma

vode do zdrave sastojine Tekst Foto: Goran Vincenc

odabrana za stabla budućnosti. Osnovni kriteriji prema ko-jima su se do sada temeljile sve poznate klasifikacije staba-la su: visina stabla, kvaliteta stabala mjerena gospodarskim kriterijima (kvaliteta krošnje i debla, kvaliteta prirasta i dr.) te biološka svojstva stabala (vitalitet, razvojni stadij, razvojna tendencija svakog stabla i dr.). U našim prilikama, posebice u našim regulatornim sastojinama bilo kojeg uzgojnog obli-ka, prihvatljivom i biološki primjenjivom smatra se biološko – gospodarska klasifikacija stabala, autora prof. Dekanića. Pri toj klasifikaciji izdvajamo proizvodni dio sastojine u kojem se nalazi dominantna i nuzgredna etaža te pomoćni dio sa podstojnom etažom i sušcima, odnosno jedinkama koje su već izgubile bitku prirodnom selekcijom. Dominantnu etažu čine najviša stabla u sastojini na kojima se gomila najveći pri-rast dok nuzgrednu etažu čine potisnuta stabla koja također gomilaju dobar prirast i u mogućnosti su, uz povoljne prilike preuzeti poziciju u dominantnoj etaži. Stabla podstojne eta-že imaju zadatak zaštite tla i ekosustava (ekološki) te čišće-nje deblovine dominantne i nuzgredne etaže (gospodarski).

Proredom se želi postići sastojina optimalne struk-

ture, odabiranjem i pomaganjem fenotipski najkvalitetnijim stablima u sastojini. Na taj se način vrši njega i debala i kro-šanja odabranih stabala, što dovodi do maksimalnog kvali-tetnog prirasta u određenim dobnim i strukturnim uvjetima sastojine.

Važno pitanje jest intenzitet proreda, odnosno koja je maksimalna sječiva masa tijekom ophodnje, a da se pri tome ne ugrozi proizvodnja i stabilnost sastojine. Jasno je kako su prorede prijeko potreban i nezamjenjiv uzgojni zahvat njege sastojine koji vremenski najdulje traje, a mogao bi se provo-diti od dobi maksimalnog visinskog prirasta pa do početka oplodnih sječa. Samim time, potrebno je prije izvođenja sva-ke prorede točno odrediti maksimalni intenzitet prorede ili donju granicu drvne mase sastojine nakon prorede čijim bi prekoračenjem devastirali sastojinu. U mladim sastojinama izlučivanje i odumiranje stabala je vrlo intenzivno zbog in-tenzivnog rasta mladih stabala, prirasta i međusobne konku-rencije, što omogućuje i proredne zahvate visokih intenzite-ta. U srednjedobnim, starijim i starim sastojinama intenziteti prorede moraju biti manji jer takve sastojine u svojoj unu-tarnjoj građi moraju imati veću drvnu masu kako bi zadržale kontinuitet maksimalnog prirasta i stabilnosti sastojine.

Nakon određivanja vremena i intenziteta prorede važno je odrediti i metodu kojom ćemo ostvariti zadani in-tenzitet, jer nije svejedno kako ćemo posjeći drvnu masu.

Prorede dijelimo na niske i visoke, dok su sve ostale kom-binacija ove dvije. Nakon svake izvedene prorede sastojina mora ostati neporemećene okomite strukture, što znači da odnos stabala u sastojini prema etažama koje zauzima-ju mora biti približno isti. I ovdje se služimo Dekanićevom metodom koja je temeljena na biološko – gospodarskoj kla-sifikaciji stabala. Prema toj metodi iz proizvodnog dijela sa-

stojine siječemo najmanje onoliko drvne zalihe od zadanog intenziteta koliko u postotcima drvna zaliha proizvodnoga dijela sastojine sudjeluje u postotcima drvne zalihe cijele sastojine. Iz pomoćnog dijela sastojine sječe se maksimalno onoliko drvne zalihe od zadanog intenziteta koliko u postot-cima drvna zaliha pomoćnog dijela sastojine sudjeluje u dr-vnoj zalihi cijele sastojine.

Ova načela osiguravaju da se najveći dio od ukupne po-sječene količine koja se mora posjeći proredom, upravo po-siječe u proizvodnom dijelu sastojine pomažući se pri tome odabranim stablima budućnosti. Zahvati u pomoćnom dije-lu sastojine su minimalni, a sječe se samo bolesno, suhovrho i prekobrojno drvo.

Vrijeme druge, treće i iduće prorede dolazi onda kada se prethodnom proredom postigne željeni cilj na većem dijelu tretirane površine. Naime, ukoliko čekamo da se proredom postigne apsolutni cilj na čitavoj površini, krošnje najboljih stabala u sastojini ostat će stiješnjene, što nikako ne smije-mo dopustiti.


Mala enciklopedija šumarstva

ČIVITNJAČA I AMBROZIJA

Problem korova u šumama

Na mnogobrojnim pošumljenim površinama veliki problem šuma-rima zadaje bujna korovska flora koja predstavlja veliku smetnju za normalan razvoj posađenih biljaka. Na gotovo svim pošumljenim po-vršinama potrebna je intervencija uklanjanja korova najmanje tri, a na plodnijim zemljištima čak i šest do sedam godina nakon sadnje. Kon-trolom korova u šumarstvu favorizira se rast željenih drvenastih vr-sta, povećava preglednost duž šumskih cesta i puteva te održava bio-raznolikost staništa.

Na području Posavine i Podravine šumarima izrazito velike proble-me stvara grm divlji bagrem ili

čivitnjača (Amorpha futicosa L.). Una-toč upornoj borbi protiv ovog korova, amorfa predstavlja veliki problem u današnjem šumarstvu. Njezina domo-vina je istočni dio Sjedinjenih Američkih Država, odakle je početkom 18. stoljeća unesena u Europu, a do Hrvatske je sti-gla početkom prošlog stoljeća s ulogom stabilizatora nasipa. Iako zarastanjem

Tekst: Irena Devčić Foto: Arhiva HŠ

amorfe ne dolazi do eliminacije svih au-tohtonih vrsta, novi ekosustav u kojem dominira ova invazivna vrsta daleko je siromašniji florom i faunom i njega uglavnom naseljavaju široko raspro-stranjene vrste. Borba protiv ove biljke traje već desetljećima, a kombinira se mehaničko uklanjanje i kemijsko treti-ranje herbicidima, no za sada još uvijek bitku dobiva amorfa.

To je do pet metara visoki listo-

padni grm s relativno plitkim korije-

nom te brojnim i dosta lomljivim, od gornje polovice razgranjenim šibastim stabljikama pepeljasto sive kore, pro-šarane svijetlim pjegama. Neparno pe-rasti listovi sastavljeni su od sedam do deset pari jajastih liski cjelovita ruba, na kratkim peteljkama. Ljubičasti cvjetovi nisu leptirasti, kao u većine legumino-za, već se njihov vjenčić sastoji samo od jedne ljubičaste latice, a prašnici su na vrhu međusobno srasli filamentima. Cvate tijekom svibnja i lipnja, a plod je žljezdasta, do jedan centimetar dugač-ka indigo ljubičasta mahuna s jednom sjemenkom. Amorfa veoma obilno plo-di, a njene lagane sjemenke efikasno i na velike udaljenosti raznosi voda. Uz to, ova vrsta sposobna je veoma uspješ-no razmnožavati se i vegetativno, iz-dancima iz korijena.

No, kao i obično, nije svako zlo za zlo, pa je tako amorfa, ako nigdje drugdje, a ono među pčelarima dobro prihvaćena. Med od amorfe je karakteristično crven-kast, blaga mirisa i okusa. Zbog specifič-

Čivitnjača Ambrozija


Mala enciklopedija šumarstva

na sastava cijenjen je u prehrani. Cvije-ta početkom lipnja, a rijetko kad dobro zamedi, možda jednom u deset godina. Opuštajuće i umirujuće djeluje nakon svakog napornog dana. Crvenkasta boja upućuje na bogatstvo mineralnih sasto-jaka koji ugrađuju novu snagu u iscrpljeni ljudski organizam. Amorfi odgovara vlaga i temperatura od 25 do 30 ºC. Kad tempe-ratura prijeđe 30 ºC i počnu topli vjetrovi, to je isušuje i prestaje mediti i vrlo brzo se cvjetovi isuše, kažu pčelari.

Još jedna invazivna strana vrsta koja na našim prostorima, ali i u cijeloj Europi stvara vrlo velike probleme je Am-brosia artemisifolia, u narodu poznata kao omražena ambrozija. I ova biljka izvorno potječe iz Sjeverne Amerike, a u Europu je unijeta sa zagađenim pošiljkama pšenice. Ova vrsta bujno cvjeta proizvodeći vrlo velike količine peluda koji je jaki alergen. U europskim zemljama poduzimaju se ozbiljne mjere na suzbijanju ambrozije. U Hrvatskoj se u zadnje vrijeme pridaje sve više pažnje ovom agresivnom korovu pa se tako započelo s donošenjem mjera o obaveznom uklanjanju i košnji ove biljke iz vrtova i s gradskih livada.

Invazivne vrste biljaka mogu uveli-ke promijeniti izgled nekog područja, sastav šume te bioraznolikost staništa. Grm Amorpha fruticosa zauzeo je sva poplavna staništa u Posavini i nevjerojat-no otežava svaki pokušaj pošumljavanja (i višestruko ga poskupljuje). U nekim područjima vrste koje su se stoljećima smatrale korovom počele su nezau-stavljivo zauzimati sve veće površine te apsolutno prevladavati u sastavu šume.

Uglavnom se šumari diljem svije-

ta bore protiv ovakvih uljeza, no po-stoje i primjeri obrnutog pristupa kada korov zauzme primarnu poziciju i pro-mijeni cjelokupno šumarstvo i drvnu industriju jednog kraja. Protiv korova u šumarstvu stručnjaci se bore na najra-zličitije moguće načine. Od naoko jef-tinijeg pristupa, kojim se korov suzbija mehaničkim putem, preko primjena različitih pesticida te u novije vrijeme ekološki najprihvatljivijeg pristupa bio-loškog suzbijanja. Mehaničko suzbijanje korova ekološki je vrlo prihvatljivo, no praktično gledano njegova efikasnost opada s veličinom površine koja se čisti

od korova te stupnjem zakorovljenosti određenog područja. Prilikom korištenja ove metode izuzetno je bitno ne samo ukloniti nadzemni dio biljke, nego sva-kako ukloniti i njezin korijen kako ona ne bi bila u mogućnosti ponovo potjerati nove mladice.

Kemijsko suzbijanje korova ekološki je najmanje prihvatljivo, no vrlo efikasno i relativno ekonomično. Koristi se uglav-nom na velikim površinama te se prska-nje vrlo često obavlja i iz zraka. Sredstva za suzbijanje korova, herbicidi i arborici-di, koriste se u šumarstvu u rasadnicima, kulturama, površinama za pošumljava-nje te u hortikulturi u parkovima i javnim površinama. U Hrvatskoj se svake godine troši 7 – 8.000 tona uglavnom kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Preračunato u hektare potrošnja je daleko manja nego u nekim europskim zemljama, što i ne čudi s obzirom da Hrvatska ne spada u jake poljoprivredne sile, a najveći dio kemijskih sredstava koristi su upravo u poljoprivredi. U šumarstvu se u Hrvat-skoj troši manje od 35 tona pesticida što je u usporedbi s ukupnom potrošnjom u Hrvatskoj zanemarivo malo.


Gljive naših krajeva

PROLJETNI PRVIJENAC

Bijela đurđevača je prava delikatesa

Đurđevača ili jurjevača, latinski Calocybe gambosa (sinonim Tricholoma georgii) smatra se delikate-som i k tomu je proljetni prvijenac. Ne treba zava-rati neugodan miris po užeglom brašnu jer se ubr-zo gubi kuhanjem. Ime je dobila prema vremenu kada se pojavljuje, tj. sv. Jurju, koji se slavi 23. trav-nja. Stručni naziv Agaricus georgii prvi joj je dao Carl Linne 1753. godine, a današnji naziv nadjenuo joj je nizozemski mikolog Marinus Anton Donk.

Opis: klobuk, stapka i meso su bijele do krem ili svijetložute boje. Klobuk je promjera od pet do petnaest cm, čvrst, gladak i s usjeklinama po rubu. U početku je gotovo sferičan, vremenom postaje konveksan, ponekad gotovo ravan, blago valovitog ruba. Stapka je također čvrsta, obično je zakrivljena u stranu, visine od 3 – 7 cm, bez prstena, a baza je proširena. Nazubljeni listići su gusti, ukošeni. Meso je gusto i meko. Spore su glatke i eliptične, a ostavljaju otisak bijele do ružičasto bijele boje.

Rasprostranjenost i stanište: gljiva je rasprostranjena po čitavoj Europi i Sjevernoj Americi. Pojavljuje se svake godine na istoj lokaciji, većinom u raštrkanim grupama ili ponekad u formi vilinog kola. Dolazi uz ceste ili živice te ponekad u miješanim šumama gdje je česta uz lijesku, bukvu, hrast, običnu brezu, rijetko uz crnogoricu. Dolazi na tlima koja su bogata vapnen-cem, no može se pojaviti i na umjereno kiselim tlima.

Sakupljanje i jestivost: Vrlo je važno znati kada se razvi-jaju plodna tijela pojedinih vrsta gljiva (plodonošenje, ne samo zbog vremena sakupljanja, nego i zbog mogućnosti zamjene s otrovnim vrstama). Relativno je malo vrsta koje plodonose, tj. razvijaju plodna tijela u proljeće. Među takve spadaju smrčci i đurđevače i stoga predstavljaju prve proljetne jestive i vrlo uku-sne gljive. Bijela đurđevača se pojavljuje u proljeće i nalazi do

kraja svibnja, no pone-kad se nalazi i u jesen. Što je primjerak stariji, podložniji je napadaji-ma kukaca, pa je bolje sakupljati one mlađe, i naravno, što dalje od cesta. Sve su đurđe-vače jestive i rastu u proljeće od travnja do kraja svibnja, što ovisi o podneblju i nadmor-skoj visini. Bijela đur-đevača spada u rijetke gljive koje se mogu konzumirati sirove.

Miris: imaju jasan miris po užeglom brašnu; neke podsjeća na krastavce. Miris gljiva se obično uspoređuje s mirisom neke poznate tvari, ali nikako nije znak jestivosti ili otrovnosti.

Načini pripreme: kuhanjem se uklanja okus po brašnu. Od njih se može pripremiti juha ili sos, a dobro se slažu s rižom ili omletom. U gljivarskoj kuharici postoji recept za punjenje đur-đevače dimljenom ukljevom na skadarski način.

Tekst: Marija Glavaš Foto: Arhiva HŠ

Đurđevače

Slične otrovne gljive: Postoje upozorenja da se đurđevača može zamijenti s otrovnim gljivama iz rodova Inocybe – cjepa-ča i Entoloma – rudoliska. U nas iz roda Inocybe dolazi oko 20 vrsta. To su uglavnom otrovne gljive, a među njima ima i smrt-no otrovnih vrsta. Đurđevača se može zamijeniti sa sličnom vr-stom crvenkastom cjepačom, latinski Inocybe erubescens. Ona sadrži muskarin u većoj mjeri nego muhara i smrtno je otrovna. One se razlikuju ponajprije po mirisu, jer cjepača miriši na voće, a druga bitna razlika je u tome da klobuk, listići i stručak u cjepa-če na dodir mijenjaju boju u crvenkastu, dok u đurđevače to nije slučaj. Međutim, Božac ističe da je zamjena praktično nemogu-ća, jer je crvenkasta cjepača u proljeće prava rijetkost.

Rod Entoloma u nas obuhvaća oko 40 vrsta, uglavnom su otrovne, neke smrtno otrovne, znatan je broj nejestivih, a samo mali broj jestivih. Određeni broj vrsta pojavljuje se u proljeće. Đurđevača se može zamijeniti i sa smrtonosnom olovastom rudoliskom, latinski Entoloma sinatum koja sadrži više toksičnih spojeva. Ova vrsta razvija plodna tijela u ljetnom i jesenskom periodu pa su i tu zamjene s đurđevačom sporne. Daleko je veća vjerojatnost da se đurđevača zamijeni s nekom proljet-nom otrovnom rudoliskom, a takvih je u nas nekoliko vrsta. Listići su ukošeni i gusti

Pripremljene sa šparogama



Europsko šumarstvo

FRANCUSKA

Održivo gospodarenje u 80 % šuma

Druga po površini u čitavoj Europi, Francuska je po šumskoj povr-šini treća zemlja Europe, a čak je šest pokrajina koje su više od po-lovice prekrivene šumom. Topografski gledano Francuska je jedna od najraznolikijih zemalja u Europi. Najniža točka ove države seže dva metra ispod razine mora, na mjestu delte rijeke Rhone, a ona najviša, vrh Mont Blanc na 4.807 m, ujedno predstavlja najvišu kotu europskog kontinenta. Takve prirodne karakteristike uz tri tipa klime uvjetuju da Francuska ima vrlo raznovrstan šumski pokrov.

Na 640.679 km2, na koliko se ra-sprostire, Francuska pokriva sve ili gotovo sve zemljopisne pojmove

vezane uz reljef. Središte Francuske ka-rakterizira ravnica, blizu kopnenih granica protežu se planine, a središnji dio države jug okupira stari Središnji masiv s ugaslim vulkanima. Većinu pokrajina Bretanija i Normandija, smještenih na Atlanskom oceanu, prekrivaju niska brda.

Prisutna su tri tipa klime: kontinental-na, mediteranska i oceanska. Kontinen-talna s toplim ljetima i hladnim zimama prevladava u južnoj i središnjoj Francu-skoj, a oceanski tip klime koji karakterizi-raju hladna ljeta i zime prevladava na za-padu, s time da zime rijetko mogu biti i vrlo hladne. Mediteranska klima vlada duž juga Francuske, osim u planinama na jugozapadu, a karakteriziraju je hladne zime i vruća ljeta.

Šume u Francuskoj prekrivaju 29 % teritorija, odnosno oko 15.954.000 ha. Od toga 633.000 ha predstavlja umjetno podignute šume. Drvne zalihe ima 2.584 milijuna m3 ili 162 m3/ha. Od toga se 937 milijuna m3 odnosi na četinjače, a 1.647 milijuna m3 na listače ili gledano u grubo, četinjača je oko 40 %, a listača 60 %. Među listačama uvjerljiv udio, od oko 40 %, zauzi-ma hrast, s time da se lužnjak, kitnjak i nji-hovi križanci nalaze na ukupno 2.600.000 ha. Te dvije vrste imaju značajnu ulogu u promociji francuskog nacionalnog identiteta, budući da se od primjeraka


najfinije strukture izrađuju vinske bačve. Na područjima gdje se bačve proizvode hrastovi zauzimaju 2.000.000 ha. Obična bukva u Francuskoj ne prelazi udio veći od 10 %, pitomog kestena je 3,5 %, a oko 11 % odnosi se na ostale listače. Među četinjačama su najzastupljeniji borovi s 22,5 % udjela, dok jela i smreka zauzimaju oko 10 %, a preostali postotak čine druge četinjače. Tu treba istaknuti da je gospo-darskih vrsta drveća više od stotinu, zbog čega Francuska proizvodi sve moguće drvne proizvode.

Obzirom na prostorni raspored,

središnji i sjeverni dio države karak-teriziraju hrastove i bukove šume, kao i bor, breza, topola i vrba. Po Središnjem masivu, smještenom na središnjem jugu države, nalaze se šume pitomog kestena i bukve, a subalpinsku zonu karakterizira-ju borovica i klekovina bora. Na južnom se dijelu prostiru šume borova i raznih

vrsta hrasta. Provansa, pokrajina na kraj-njem jugoistoku obiluje eukaliptusom i limbom. Duž Mediterana rastu masline, vinova loza, lovor, dud i smokva, divlje zeljasto bilje te makija po kojoj se nazvao Pokret otpora u Drugom svjetskom ratu. Za Korziku su karakteristični borovi i hrast.

Pirineji i Alpe dom su mrkog medvje-da, divokoze, svizca i alpskog zeca. U kon-tinentalnim šumama obitavaju tvorovi i kune, divlje svinje i razna jelenska divljač. Česti su i europski jež i voluharica, lisica, lasica, šišmiš, vjeverica, jazavac, zec, miš, vidra i dabar. Uobičajene ptice kontinen-talnih šuma su uglavnom selice, poput šumskog zviždka, drozda, svrake, sova, škanjaca mišara te galeba. U pokrajini Al-sace i na još nekim lokacijama ima roda, u planinama je moguće vidjeti orlove i sokolove, a na jugu fazane i jarebice. Na Mediteranu se viđaju flamingosi, čigre, stranice, ždralovi i bijele čaplje.

Šuma Paimpon u Bretaniji


Europsko šumarstvo

Francuska ima najmanje 93 vrste sisa-vaca, 283 vrsta ptica te preko 4.600 vrsta biljaka. Ugroženih vrsta je 4,9 %, a endema 1,6 %. Francusku krasi i mnoštvo prastarih stabala, spomenika prirode, među njima se osobito ističe jedan glog koji datira još iz trećeg stoljeća.

U Francuskoj postoje tri tipa vla-

sništva šuma: državnih šuma je svega 12 %, 19 % pripada lokalnim zajednicama, a privatne uvjerljivo prevladavaju sa 69 %. Način gospodarenja u svakoj pojedinoj šumi ovisi o tipu vlasništva, ali općenito za sve vrijedi Šumarski kodeks kojim je zagarantirano održivo gospodarenje, a takvo se prakticira u 80 % šuma. Za držav-ne šume nadležan je Nacionalni šumar-ski odbor, NBF, čije djelovanje podliježe Nacionalnom šumarskom zakonu čiji korijeni sežu u vrijeme kada su ove šume bile u vlasništvu krune i kada je za njih vrijedio Molinski edikt iz 1566. godine. Oko 340.000 ha državnih šuma potječe od crkvenih opatija koje su konfiscirane za Francuske revolucije. Svaka od 1.300 državnih šuma ima svoj naziv. Najveća je Forêt de Orleans u središnjoj Francuskoj sa svojih 34.700 ha, karakteristična po hrastu i crnom boru kao i jelenskoj divljači i orlu ribaru. Slijede listopadna šuma Forêt de Chaux s 20.272 ha smještena u ravnici koja se proteže istočno od planine Jura, Forêt de Fontainbleau s 20.272 ha, Forêt de Champiègne Oise s 14.357 ha te ostale koje se protežu na manje od 15.000 ha. NBF je pod ingerencijom Ministarstva po-ljoprivrede i ima sklopljen ugovor s drža-vom po kojem organizira pojedinosti oko nacionalne šumarske politike. Državne šume podliježu rigoroznim kontrolama, a gospodarenje je u skladu s političkom, de-

mografskom i ekonomskom slikom Fran-cuske. Te šume prema zakonu iz 2006. godine smiju biti izuzete od države jedino u slučaju blokade zemlje ili ekonomske krize, a šumsko se zemljište prema jed-nom parafu smije prodati isključivo ako mu je površina manja od 150 ha. Šumari su za te šume dužni izraditi skicu radnog plana, Aménagement. Skica vrijedi za razdoblje od 20 godina, a sadrži program šumskih radova koji uključuju plan sječa, očuvanje bioraznolikosti, kao i radove za-štite šuma. Sve su državne šume certifici-rane PEFC sustavom.

Privatnim šumama upravlja 3,5

milijarde vlasnika na ukupno 11 mili-jardi hektara. Njihovo uređivanje provode 662 šumarska stručnjaka zaposlenih u Nacionalnom centru za privatne šume, CNPF, a njihov se rad temelji na Zakonu o šumama iz 1963. godine. U sklopu ovog postoji 18 regionalnih centara. Privatnim se šumama gospodari trojako, ovisno o veličini površine koju zauzimaju. Za vlasnike koji posjeduju 25 i više hektara šume izrađuje se skica pojednostavljenog akcijskog plana, Plan Simple de Gestion, koji važi 20 godina. Takvih vlasnika ima 33.000, a ukupno posjeduju 3,4 milijarde ha šuma. Plan po kojem se radi u ovim šumama također se odnosi na radnje koje će se poduzeti po pitanju sječa, očuvanja bioraznolikosti i zaštite, a predstavlja ga-ranciju održivog gospodarenja.

Za vlasnike koji posjeduju manje od 25 ha izrađuje se plan pod nazivom Standar-dna gospodarska regulacija, Règlement type de gestion, na deset godina. Sadrži što i dva prethodno navedena i njime se garantira održivo gospodarenje.

U privatnim šumama malih površina gospodari se prema Kodeksu dobre silvi-kulturne prakse, važi deset godina, sadrži što i prethodni, ali predstavlja samo pret-postavku održivog gospodarenja.

Prema važećem zakonu koji ima kori-jene u Civilnom kodeksu iz 1804. godine i prema kojem svatko ima slobodu u pot-punosti koristiti svoje vlasništvo, vlasnici-ma se ništa ne nameće, već ih se motivira putem financijskih potpora. Tako bez nekog od navedenih dokumenata i bez suglasnosti CNPF-a privatnici ne mogu izvući korist od državnih potpora, kredi-ta, smanjenog poreza ili PEFC certifikata. Valja napomenuti da se s 80 % privatnih šuma gospodari na održivi način.

Nacionalnih parkova na europskom kontinentu je sedam i svi su smješteni

Treća zemlja Europe po šumskoj površini

Glog iz 3. st.

na jugu države. Na drugim kontinentima, odnosno teritorijima koji pripadaju Fran-cuskoj, smještena su tri nacionalna parka. Najveći među njima, Guajana amazon-ski park i ima za cilj zaštitu amazonske šume u Francuskoj Guajani. Proteže se na 33,900 km2 zbog čega spada među najve-će na svijetu. Drugi po veličini, no daleko manji, prostire se na 1,250 km2 je Nacio-nalni park Vanoise, smješten između alp-skih dolina. Simbol ovog parka je kozorog. Treći zauzima dobar dio otoka Reunion smještenog istočno od Madagaskara i šti-ti ekosustav na 1.054,47 km2. Nacionalni parkovi manji od 1.000 km2 su Écrins sa svojim subalpskim šumama, dolinama glečera i jezerima te Cévennes sa šuma-ma pitomog kestena i stablima duda koji je davno sađen u svrhu pridobivanja svile. Tu spada i zanimljiv park Mercantour sa svojim stablima crnike, maslina, jelama, smrekama, rododendronima, limbom i arišem na vrhu. Taj park krasi više od 2.000 vrsta cvatućih zeljanica od kojih je 200 vrlo rijetkih poput runolista i zlatana. Nacionalnim parkom Pirineji dominira planinski bor, a osobit ukras čine ljiljani i rodondroni. Karakterističan je po ptica-ma grabljivicama, medvjedu i pirinejskoj divokozi. Od 2.500 biljnih vrsta, koliko ih tamo raste, 200 je endemskih. Nacionalni park Guadaloupe, na istoimenom otoku smještenom u istočnoj karipskoj skupini, štiti tropske šume. Na otoku Port – Cros na jugu Francuske nalazi se najmanji od parkova, na svega 7 km2, a karakteriziraju ga alepski bor i crnika.

Što se tiče obrazovanja u šumarstvu, Francuska pruža istinsku kvalitetu teme-ljenu na dugoj tradiciji. Francuski šumari mogu se pohvaliti da su otškolovali ute-meljitelje australskog i američkog šu-marstva u nekadašnjoj Nacionalnoj školi šumarstva, a koja je prerasla u institut AgroParisTech.


Europljanima je bio potreban dug vremenski period dok nisu sagledali buduće kobne posljedi-ce neplanskih i pretjeranih sječa. Saski bankovni službenik Hans Carl von Carlovitz iz 18. st. ne samo da je uvidio buduće poslje-dice takvih devastacija za šumski ekosustav, nego je vidio i buduće uzročno – posljedično urušava-nje ekonomskog sustava. Dubo-ko ga je pogađalo nemilosrdno iskorištavanje europskih šuma i stoga potaklo da nešto poduz-me. Danas ga smatraju ocem po-trajnog gospodarenja.

Na posljedice neplanskih i pretjera-nih, čistih sječa, prosječan Euro-pljanin 17. i 18. st. gledao je kao na

buduće gubitke na ekonomskom planu. Drvo je prvenstveno bilo izvor građevnog materijala i goriva, a nestašica je značila ekonomsko i vojno slabljenje za državu i to je bio okidač za pronalaženje rješenja kako obnavljati šume.

Za Englesku 17. st. nestašica drvne građe, a pogotovo hrastovine, značila je potencijalni gubitak prevlasti kao pomor-ske sile. Nekontrolirane sječe remetile su plan Britanske kraljevske mornarice za opremu moćnijim i većim brodovima pa su se njezini admirali odlučili obratiti no-voosnovanom Kraljevskom društvu (The Royal Society). Jedan od osnivača društva, koje kao istaknuta istraživačka instituci-ja djeluje i danas, i jedan od najaktivnijih članova, John Evelyn, dobio je zaduženje prikupiti materijale u svrhu iznalaženja rješenja. On je radio kao dvorjanin kralja Charlesa II, bio vrsni poznavatelj dendro-logije i imao veliko imanje s vlastitim ar-boretumom, što su sve bili razlozi zbog kojih mu je i ukazano povjerenje.

Feljton

TEMELJI OČUVANJA ŠUMA

Povijesni razvoj potrajnog

gospodarenja šumama u Europi


Hans Carl von Carlowitz Kopija Sylviculture oeconomice koja se čuva u Hrvatskom šumarskom društvu

Nakon dvije godine predanog istra-živanja i dubokog promišljanja Evelyn dovršava knjigu dugačkog naziva Sylva ili govor o šumskom drveću i razmnožavanje trupaca u dominionima Njegovog Veličan-stva. Djelo je prezentirao 16. veljače 1664. godine kralju, Kraljevskom društvu i jav-nosti. Knjiga u kojoj se zemljoposjednici potiču na sadnju drveća kako bi pomogli kraljevoj mornarici postala je bestseller 17. st. i doživljela brojna izdanja. U kasnijim izdanjima Evelyn potiče na sadnju mili-jun sadnica duž čitave Engleske, a način na koji se prihvatio rješavanja problema premašuje očekivanja mornarice. U knji-zi su objavljeni i materijali temeljeni na autorovom osobnom iskustvu u kojima nudi manje ili više praktična rješenja. Djelo prikazuje sveobuhvatni pregled dendrološkog znanja toga doba, sadrži detaljne opise vrsta poput hrasta, brijesta, jele i božikovine kao i puno dublje analize. Između ostalog knjiga sadrži puno citata iz Biblije kao i djela iz razdoblja antike čiji su autori Plinije, Virgilije i Ovidije te, zatim modernijih autora poput Nikolausa Cusa-nusa, Philippa Melanchtthona i Williama Shakespeara.

On se tako aktivno zalagao da obnova i očuvanje ekosustava postanu nacional-na dužnost.

Zbog njega je među plemićima ze-mljoposjednicima postalo popularno sa-diti drveće u parkovima i uz ceste.

Nažalost, vremenom su njegovi pozivi na odgovorno gospodarenje postali zane-mareni, a njegova Sylva je postala samo još jedan zanimljiv komad literature.

Do velike nestašice drvne građe

u Francuskoj dolazi 1661. godine, zbog čega je kralj Luj XIV. zaustavio prodaju trupaca iz svojih šuma. Kraljevski finan-cijski službenik i tajnik u mornarici Jean Baptiste Colbert vodio se parolom da će Francuska propasti zbog nedostatka drv-ne građe. Njegova je početna ideja bila napuniti kraljevski trezor putem poreza. Ekonomski pravac koji je bio na snazi u to doba nazivao se merkantilizam, a uklju-čivao je stvaranje prekomorskih kolonija, ohrabrivanje rada novih manufaktura, uvođenje novih industrija, stimuliranje trgovine, odnosno, poticanje svega što će pomoći kruženju kapitala. To je imalo za svrhu povećati moć građanstva i time prihod od poreza, a sve kako bi država mogla ostvariti više ciljeve. Kako bi sve to moglo funkcionirati trgovačkim brodovi-ma je bila nužna zaštita armade, tj. ratnih brodova. Francuska ratna mornarica toga doba gotovo da nije postojala, dok su Ve-lika Britanija i Nizozemska vrijedile za go-tovo jednako snažne pomorske sile. Zato je kralju Luju XIV. i Colbertu jedan od glav-nih ciljeva postala gradnja brodova. Kako bi osigurali dovoljnu količinu hrastovine morali su zaustaviti devastaciju šuma. Da su bili u pravu potvrđuju francuski po-


vjesničari koji su ustanovili da se u svega nekoliko desetljeća, od početka 17. st., po-vršina francuskih šuma smanjila s 35 % na 25 % od ukupne površine zemlje.

Colbert je 1662. godine tako uveo velike reforme koje je osobno nadzirao. U sklopu provođenja tih reformi, tijekom godina koje su uslijedile, provedena je inventarizacija. Na temelju iste izrađen je elaborat koji je uključivao izmjerene starosti stabala, procjene kvalitete tala, dozvole za pašarenje i prava na sječu, kao i novčanu protuvrijednost posječene drvne mase. Konačna slika koja se ukaza-la nakon izdavanja elaborata bila je velika zloupotreba kraljevskog vlasništva. Za-hvaljujući korumpiranim službenicima bile su normalne nezakonite sječe. Razni špekulanti, trgovci drvnom građom, se-ljaci, beskućnici i skitnice bezobzirno su sjekli kraljevske šume. Iz tog je razloga donesen velik broj mjera za zaštitu šuma. Donesene su naredbe koje su šumarima branile čiste sječe, sječe stabala mlađih od deset godina i zaduživale ih ostavljati određen broj sjemenskih stabala neta-knutim. Reforma je imala za cilj zamijeniti beskorisne službenike sposobnim šuma-rima koji bi postigli da se poštuju zakoni kako u privatnim, tako i u društvenim šumama, smanji pašarenje i promijeni način prodaje trupaca i prekine besplatno korištenje drva za ogrjev.

Kasnije je na svjetlo dana izašla i Col-bertova konačna skica Velikog šumskog reda (Grande ordonannce forestière) puna birokratskih detalja koji su imali za cilj uspostaviti još veću disciplinu. U njoj je, npr., bila određena najmanja moguća starosna dob šumara, kao i kazna za pod-metanje šumskog požara.

Sva ta nova pravila stupila su na sna-gu 1669. godine i polučila trenutni uspjeh te su kraljevi prihodi u razdoblju od de-set godina znatno narasli. To je, nažalost, bilo kratkog vijeka pa su se zbog apatije i zanemarivanja od strane službenika postepeno ponovo počeli prakticirati sta-ri običaji koje je prije svega obilježavala gramzljivost.

Ipak, Colbertov koncept dobrog vođe-nja kućanstva (bon menage), odnosno razumnog iskorištavanja postavio je te-melje modernom gospodarenju. Francu-ska povijest ga je upamtila po radikalnim reformama u koje je bilo uklopljeno gos-podarenje šumama.

Feljton

Mlađi suvremenik Evelyna i Col-

berta o šumarstvu je učio cijeli život. Hans Carl von Carlowitz rođen je 24. pro-sinca 1645. godine u dinastiji šumara ne-daleko grada Chemnitza u pokrajini Saska. Njegov je otac, Georg Carl von Carlowitz bio šumar, zadužen za nadzor prijevoza trupaca vodenim putem iz udaljenih pla-ninskih šuma. Planina znakovitog naziva Rudna gora (Erzebirge), gdje je djelovala obitelj von Carlowitz, predstavljala je vrlo važnu točku državne ekonomije budući da su se u njezinu podnožju nalazili rud-nici. Šume oko rudnika su bile dugo izlo-žene devastaciji i praktički su nestajale.

Tako je bilo i u vrijeme kada je Carl von Carlowitz stasao u mladića i otisnuo se na turneju po Europi. Dugo se zadržao u Leydenu, Londonu i Parizu baš u vrijeme kada je izdana Evelynova Sylva, odnosno uvelike uzimala maha Colbertova refor-macija. Djelo Sylvicultura oeconomica koje je Carlowitz napisao kao starac ukazuje da je dobro prostudirao Evelynovo djelo i postoji velika mogućnost da se kretao u njegovim krugovima.

Nakon pet godina izbivanja, von Car-lowitz se vratio u rodnu Sasku i zaposlio u državnoj službi. Više od trideset godi-na službovao je kao visoki službenik u Saksonskoj rudarskoj upravi smještenoj nedaleko grada Freiberga poznatog po rudniku srebra i također kao središte znanstvenih i tehničkih inovacija. Ured za koji je radio je kontrolirao je i gospodario stotinama rudnika i manufaktura meta-lurgije. Carlowitz je vremenom dospio na

čelo rudarske uprave, a imenovao ga je Friedrich August II., saski knez i poljski kralj, prirodoslovac koji je incognito posjetio jug Hrvatske i tamo proučavao botaniku. Car-lowitz je za to vrijeme jasno sagledao što ta industrija čini šumama i to je odlučio ukazati i okolini nudeći praktična rješenja kroz svoju sveobuhvatnu i opširnu knjigu.

Carlowitzeva Sylvicultura oecono-mica s instrukcijama za uzgoj divljeg drveća objavljena je 1713. godine, godinu dana prije autorove smrti. U njoj opisuje, ili bolje rečeno oplakuje, veliku devasta-ciju šuma koja se odvija po čitavoj Europi, a prednjači u njegovoj Saskoj. Predviđa ekonomsku krizu koja će uslijediti zbog nestašice drvne građe, i dugoročno gleda-no uništiti rudnike i talionice, točnije cije-li sustav. Stoga u knjizi nudi brojne praktič-ne ideje koje za cilj imaju izlazak iz krize. Njegov princip postavljen u Sylviculturi koji kaže da se može posjeći samo onoli-ko šume koliko se može obnoviti pomoću šumskog gospodarenja dobro je poznat svim hrvatskim šumarima, što je živući do-kaz njegove ostavštine šumarstvu Europe.

Kovanicom Holtzsparkünste ili umjet-nost očuvanja trupaca pozivao je na upotrebu peći koje štede energiju u ku-ćanstvima i metalurškoj industriji kao i na korištenje napredne toplinske izolacije kod izgradnje objekata. Naravno, propagi-rao je sjetvu i sadnju divljeg drveća kao i obaveznu obnovu na mjestima na kojima su se rušila stabla.

– Čovjek bi trebao pomagati prirodi i s njom surađivati – tvrdio je. Ciljao je pr-venstveno na plemiće zemljoposjednike i njihove menadžere, a pretjerano iskori-štavanje smatrao je grijehom.

Njegove su knjige čitali ekonomisti i šumari, a Sylvicultura je kao sveobuhvat-na rasprava o šumarstvu postala temeljni tekst za razvoj šumarske znanosti u kojem se pojavljuje načelo potrajnosti. I kako je već kazano, valja istaknuti kako je taj kon-cept brzo postao razumljiv ne samo u ze-mljama njemačkog govornog područja, nego i šire.

Nijemci su prije dvije godine slavili 300 godina od objave Sylviculture oeco-nomice, tj. 300 godina potrajnog gospo-darenja.

Jedna kopija Sylviculture oeconomi-ce iz 1732. godine čuva se u prostori-jama Hrvatskog šumarskog društva u Zagrebu.

Drvo je bilo nužno za stvaranje moćne armade

Sanje vodopad

Cvijet po imenu vatromet

Poučna staza pored vodopada Sanje


Tropske šume

AFRIČKI GALAPAGOS

Gotovo 20 % svih vrsta u Udzungwi

je zaštićeno


Udzungwa je najveći i po biološkoj raznolikosti najzanimljiviji dio lanca šumovitih planina koje se veličanstveno uzdižu iz ravnice istočne Tanzanije. Taj arhipelag planina poznat je pod imenom Pla-nine istočnoga luka, dok se Udzungwa, kao naji-zoliraniji dio smatra Afričkim galapagosom zbog cijelog niza endemičnih vrsta biljaka i životinja koje su ovdje našle svoj dom.

Planina Udzungwa nalazi se 50-ak kilometara istočno od grada Iringe usred nepregledne ravnice u istočnoj Tanzaniji. Zanimljiv geografski položaj vrlo je vjerojat-

no uvjetovao nevjerojatan biološki biodiverzitet, koji je čak i za afričke pojmove fascinantan. Naime, svuda oko ove pla-nine nalazi se ravnica s time da se prema sjeveru i istoku na-laze dva vrlo poznata rezervata, Mikumi i Selous gdje brojni turisti odlaze na svjetski priznate safarije na kojima se mogu uočiti tzv. big five, pet vrsta divljači karakterističnih za afrički kontinent: lav, slon, afrički bivol, nosorog i leopard. Zapadno od planina je već spomenuti grad Iringa te Nacionalni park Ruaha, dok se na jugu nalazi poplavna nizina Kilombero bo-gata plantažama šećerne trske i riže.

Ravnica koja u potpunosti okružuje planinu nalazi se na 250 m/nm, odakle gotovo kirurškom preciznošću od samo-ga ruba planine počinje carstvo netaknutih tropskih šuma koje rastu i na najvišim vrhuncima od 2579 m/nm.

Planinski lanac nastao je prije više od 100 milijuna godi-na, a brojne biljne i životinjske vrste iskoristile su izolirano područje prilagodivši se uvjetima koji su vladali u planini, što je uzrokovalo nastanku velikoga broja različitih endema,

zbog kojih brojni znanstvenici iz cijeloga svijeta dolaze proučavati evolucijske postavke. Količinski je riječ o dru-gome području biološke raznolikosti u Africi, odmah iza kompleksa nacionalnih parkova Virunga – Ruwenzori – Volcanoes koji se nalaze na tromeđi Konga, Ruande i Ugande. Tanzanijska vlada stoga je odlučila 1992. godine ovo iznimno područje na kojem živi 30 do 40 % svih bilj-nih i životinjskih vrsta Tanzanije proglasiti nacionalnim parkom. Dovoljno je reći kako je na području od 1990

Žuti babun

Crvenoglavi mangabeji

Pogled s vrha vodopada na ravnicu i plantaže šećerne trske


Tropske šume

km² 20 % vrsta zaštićeno i stavljeno na listu ugroženih. NP Udzungwa je uključen na listu 34 najvažnija područja bioraznolikosti na svijetu, kao i na listu WWF-a 200 naj-važnijih ekoregija od najveće svjetske važnosti

Krošnje tropskih šuma ovoga područja izrazito su bogate svim oblicima života. Planine su raj za primate ko-jih ovdje ima čak 13 vrsta, od kojih je 6 autohtonih vrsta karakterističnih za Tanzaniju. Dvije vrste su endemične i izrazito ugrožene, a riječ je o crvenim iringa kolobusima te crvenoglavim mangabejima koji su determinirani kao vrsta tek 1979. godine. Od ostalih vrsta majmuna nala-zimo na crno – bijele kolobuse, kojih stvarno ima u izo-bilju te žute babune koje nimalo nije strah ljudi i često iz planine siđu u nizinska sela čineći probleme lokalnome stanovništvu.

Planina je stanište za čak 400 vrsta ptica od kojih su neke endemične i karakteristične samo za planine istočnoga luka. Neke od njih su svakako Udzungwa jarebica i Riđokrili medosas, ptice jarkih boja zbog kojih mnogi ljubitelji ptica dolaze u posjet ovome nacionalnom parku. No, unatoč svim čudima tehnologije, ove ptice je vrlo teško uočiti.

Tropska šuma vlažne šume kriju brojne zanimljivosti u pogledu endemskih vrsta bilja i drveća od kojih brojne tek treba determinirati. Zaći u šumu znači tek malo zagrebati po ovome čudesnome području i može se danima prove-sti u istraživanju i promatranju prirode. U blizini vodopada Sanje, uprava Nacionalnog parka Udzungwa napravila je izvrsnu poučnu stazu gdje posjetitelji mogu vidjeti djelić onoga što se krije dublje u šumi. Šume se dijele prema nad-

morskoj visini pa tako imamo nizinske i listopadne tropske šume koje se nalaze od 300 do 800 metara visine. Slijede ih subplaninske vlažne šume koje naseljavaju područja od 800 do 1400 metara te planinske i visokoplaninske tropske šume koje završavaju sa bambusovim šumama na samim planinskim vrhuncima, a nalaze se na visinama od 1400 do 2600 metara nad morem. Čak 36 vrsta drveća smatra se en-demičnima ili poluendemičnima, dok je čak 86 vrsta drveća koje nalazimo u Udzungwi ugroženo. Od brojnih vrsta drve-ća nama je najpoznatija tikovina koje ima u izobilju i koja je vrlo cijenjena, no nije ugrožena i nije endemična.

Planina Udzungwa vrlo je bitna i za život lokalnoga stanovništva koje živi u podnožju, u ravnici, no često odla-ze u šumu po drvnu građu ili ljekovito bilje za medicinu. Za razliku od ostalih nacionalnih parkova, ovdje je lokalnome stanovništvu dozvoljeno sakupljanje određenih dobara jer je suživot čovjeka i prirode na vrlo visokoj razini i lokalno sta-novništvo od malih nogu uči koristiti prirodne resurse bez ugrožavanja njihovog opstanka.

Planina obiluje pitkom vodom, stoga je korištenje izvora počelo donositi dobit, kako lokalnoj ekonomiji, tako i cije-loj državi. Dva najpoznatija brenda pitke vode u Tanzaniji su Udzungwa i Sanje, a dobivaju se iz nepresušnih izvora u podnožju planine. Brojne nevladine udruge kontroliraju korištenje resursa, a ulaže se mnogo na tome da lokalni sta-novnici koriste drvo za ogrjev sa lokalnih plantaža kaučuka, manga, avokada pa čak i tikovine, što je za 50 posto smanjilo odlazak stanovništva u šumu, čime se životinjama garantira mir i sigurno stanište.

Šumarija Đurđevac danas

Stara Šumarija Đurđevac minirana 18. svibnja 1945. godine


Povijest

2. SVJETSKI RAT

70 godina od miniranja

Šumarije Đurđevac

Tekst: Ivan Hodić Foto: Ivan Hodić, Arhiva HŠ

Odmah na samom početku stvaranja nove vlasti, nakon II. svjetskog rata, Šumariju Đurđevac obilježio je strašan događaj koji svjedoči o težini tih vremena. U noći, 18. svibnja 1945. godine minirana je zgrada Šumarije u kojoj je bilo smješteno 102 ranjenika.

O užasima 2. svjetskog rata govore mnogi dokumen-ti, a jedan je takav i Izvješće Okružnog komiteta KPH Bjelovar Oblasnom komitetu K.P.H. za zagrebačku

oblast o događaju koji je pogodio Đurđevac pred sami kraj rata. Naime, u noći 18. svibnja 1945. godine u 4 sata ujutro minirana je zgrada Šumarije u kojoj je bilo smješteno 102 ranjenika. U tom nesretnom događaju poginulo je 47 ljudi, a njima u sjećanje podignut je spomenik u zgradi Šumarije koja je izgrađena nakon rata.

Postoje tri verzije o događaju, ali nijedna nije službeno potvrđena. Neslužbeno je smatrana kao najvjerojatnija, 1. verzija, što je bila sreća, jer nije zahtijevala dodatne progone i likvidacije.

Prva verzija

Nijemci su prilikom povlačenja pretpostavili da će zgrada kao javni objekt biti korištena od novih vlasti pa su postavili u nju eksploziv – mine, sa tempiranim mehanizmom.

Ovo ne objašnjava kako su mogli pretpostaviti da će i su-sjedna privatna kuća biti u istoj namjeni. Također je pitanje

kako to da nitko nije pre-gledao zgradu kod uselje-nja, niti išta primijetio od njih stotinjak smještenih, uz osoblje koje se brinulo za smještene ranjenike.

Druga verzija

Eksploziv i miniranje iz-vršili su lokalni ostatci vlasti NDH nakon useljenja.

Živi svjedoci govore da je bilo nemoguće unijeti i postaviti eksploziv u zgra-du gdje su smješteni ranje-ni partizani i partizanke, sa službom liječenja i čuvanja.

To je vrijeme dok je već OZN-a vršila teške progone i likvi-dacije te je vladao opći strah.

Treća verzija

Partizani su sami postavili eksploziv kako bi pravdali već počinjena masovna pogubljenja kolona križnog puta i buduće progone i likvidacije. Zbog manjka lijekova bilo je neefikasno liječenje pa je mnogima prijetila smrt ili teška invalidnost. A ranjeni i obitelji poginulih su počeli prozivati odgovorne za loše vođenu bitku za Koprivnicu i tražiti odgovornost.

To je također samo jedna pretpostavka, a ima niz upitni-ka. U posjetu ranjenima došla je rodbina i tu je također spa-vala kad je došlo do eksplozije. Kako je to dopušteno? Ova verzija je novijeg datuma.

Spomenik poginulima u miniranoj Šumariji ispred sadašnje zgrade

Stara Šumarija Đurđevac minirana 18. svibnja 1945. godine


Školstvo

ZELENA UČIONICA

Otvorena prva Zelena učionica u

SZ Hrvatskoj


Maleno zagorsko mjesto Brestovec Orehovički ima na što biti ponosno. Njihova Osnovna škola “Stjepan Radić” već odavno nosi certifikat eko škole, učenici uče na tabletima i multimedijalnim učionicama, a od svibnja imaju i prvu Zelenu učionicu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Kada je prije 3 godine Zdenko Kobeščak, ravnatelj OŠ “Stjepan Radić” iz Brestovca Orehovičkog, malenog mje-sta u općini Bedekovčina u Hrvatskom zagorju kontakti-

rao stručnu suradnicu za ekologiju UŠP Zagreb, Irenu Franjić, nitko nije niti mislio kako će to biti početak jedne lijepe surad-nje. Ravnatelj je tada predložio da za potrebe djece cijeloga kraja zajedničkim snagama naprave Zelenu učionicu u šumi u blizini škole gdje bi učenici mogli na praktični način učiti pred-mete poput Prirode i društva ili Biologije te imati svoj prostor za izvannastavne aktivnosti. Ideja je odmah stigla na plodno tlo zahvaljujući voditelju UŠP Zagreb Krunoslavu Jakupčiću te predsjedniku zagrebačkog ogranka HŠD-a Damiru Miškulinu koji su uspjeli prikupiti sredstva za realizaciju tog projekta.

Tako je nastala poučna staza Šarov jarek u dužini od 300-ti-njak metara na kojoj se nalazi 7 poučnih panela i koja završava sa klupama i stolovima poredanima u krug gdje učenici mogu imati praktičnu nastavu. Važno je naglasiti kako je ovakvih ze-lenih učionica u Hrvatskoj jako malo, dok je na području sjeve-rozapadne Hrvatske to tek prva realizirana učionica toga tipa.

Tim povodom, u mjestu Brestovec Orehovički upriličeno je svečano otvaranje staze. U mjesnoj knjižnici otvorena je izložba „Šuma okom šumara“ sa fotografijama koje su krasi-le zidove zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku prigodom međunarodne godine šuma 2011. godine, a na svečanost su pozvani brojni predstavnici lokalne samouprave te predstavni-ci Hrvatskih šuma.

Ravnatelj Kobeščak zahvalio se svima koji su pomogli u realizaciji ovoga projekta te istakao kako je posebno ponosan što ovakve inicijative još uvijek nailaze na plodno tlo. Ponosan

je što imaju prvu Zelenu učionicu u ovome kraju i posebno se zahvalio Hrvatskim šumama na realizaciji ovoga projekta za koji je siguran da će pomoći u podizanju strukture obrazovanja lokalnog stanovništva.

U znak zahvalnosti učenici su prisutnima izveli dvije glaz-bene točke, nakon kojih je Irena Franjić iz UŠP Zagreb prezen-tirala faze realizacije i izgradnje Zelene učionice nakon čega su prisutni krenuli u šumu kako bi se i sami uvjerili u kvalitetu obavljenog posla.

Treba naglasiti kako su Hrvatske šume prije dvije godine krenule sa projektom Škola u šumi, šuma u školi na državnoj razini, a koji je na lokalnoj razini započeo baš u UŠP Zagreb prije 6 godina. Ovakve zelene učionice izvrsne su lokacije za održa-vanje predavanja iz programa Škola u šumi, šuma u školi jer će učenici imati prilike na praktičan način učiti o šumi, njezinim učincima na okoliš te o potrebi za njezinim očuvanjem. Stoga treba pozdraviti ovakve ideje i inicijative, kako od djelatnika u obrazovanju tako i od djelatnika Hrvatskih šuma koji su prepo-znali važnost Zelene učionice.

Zajednička fotografija na prostoru Zelene učionice

Glazbena točka za

sudionike

Dječji vrtić “Gustav Krklec”

Krapina

Odgajateljica: Mirjana Družinec

Crtao: KARLO OVČARIĆ, 6,2 godina

Izjava: “Mama s jednim malim ježem

a ostali su skriveni u drvetu gdje

žive.”

Dječji vrtić “Josipdol”

Odgajateljice: Maja Marinić i Darinka

Salopek

Crtao: PATRIK BOKULIĆ, 5,7 godina

Izjava: ANDREJ BOŽIČEVIĆ, 6,10

godina, “Jež jede jabuke, kruške i

opasne zmije. Po leđima ima bodljice

i kad ga netko napadne smota se.

Onda izgleda kao bodljikava kugla.”

Dječji vrtić “Pčelica”

Odgajateljice: Đurđica Salopek i Nives

Pepeunik

Crtao: ADRIAN IBRAHIMI, 5 godina

Izjava: “Jež ima bodlje da se može

štititi ako ga netko napadne, pa se

može odmah sklopiti, da ga ne može

nitko napasti.”

Dječji vrtić “Ploče”

Odgajateljice: Zagorka Radonić Burić i

Snježana Merdžan

Crtao: LUKA VUČKOVIĆ, 6 godina

Izjava: “Jež je simpatična bodljikava

životinja, nije zahtjevan. Po danu

spava, a noći lovi. Neki ga ljudi imaju

za kućnog ljubimca.”

Dječji vrtić “Ravna Gora”

Odgajateljice: Snježana Janeš i Helena

Skender

Crtala: LANA LIKER, 7 godina

Izjava: “Jež se boji lisica. Jež ima

opasne bodlje i one ga štite od lisica.”

Dječji vrtić “Sunčana”

Odgojiteljice: Suzana Holzinger i

Sandra Biševac

Crtala: NOLA ZETIĆ, 7 godina

Skupina Suncokret

Hode igle

“Mirovala trava,

mirovale igle.

Čim je nešto šušnulo,

šušnulo i bušnulo,

sve se igle

na put digle.

Tko zna kamo

već su stigle!”

Stjepan Benzon – Jež


Dječji kutak | Tko to ide, tko to gazi po šuštavoj šumskoj stazi?

Jež Priredila: Ljilja Ivković

Dječji vrtić “Bukovac”

Skupina Montessori Ivančice

Odgajateljica: Katarina Dabić

Crtala: KLARA PLEŠ, 6,10 godina

Dječji vrtić “Fijolica”

Odgajateljice su Vjenceslava Sokolić i

Mandalena Sokolić

Crtao: IVAN MIKLIĆ, 6 godina,

polaznik male škole Dječjeg vrtića

Izjava: “Jež ima bodlje, nosi voće za

svoje bebe ježiće. Sviđaju mi se jer su

slatki i dobri.”

Dječji kutak | Tko to ide, tko to gazi po šuštavoj šumskoj stazi?

Dječji vrtić “Vedri dani”

Odgojiteljice: Leonarda Stopić i Vera

Siročić

Crtala: NINA MURGIĆ, 6,5 godina

Izjava: “Jež je šumska životinja koja

jede miševe i zmije.”

Dječji vrtić “Zapruđe”

Odgojiteljice: Marija Žiga i Katarina

Vuković

Crtao: LUKA JEZDIĆ, 6,2 godine

Izjava: “Jež jede kukce, zmije, ose,

gliste, a mali jezici sisu mamino

mlijeko.”

Gost broja – Osnovna škola Grabrik, Karlovac

Likovni rad (drvene boje i kolaž)

Učiteljica: Maja Batinić, voditeljica produženog boravka

Crtale: KATARINA i MAGDALENA SPUDIĆ, 2. razred

Izjava

Učiteljica Snježana Vlainić, voditeljica produženog boravka

KATJA MATANIĆ, 1. razred: “Jež je životinja. On ima bodlje. Ima i njušku. Voli

jesti voće. Živi u šumi ili u prirodi. Jež ima curu ježa.”


Documents

Sedam milijardi snova – Jedan planet