SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ - …puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_31_05_2010_1.pdf · 3.2. Postojeüe stanje okoliša na koji bi zahvat mogao imati zna þajan utjecaj

Naru itelj: KEPOL TERMINAL d.o.o.Gaženi ka bb, 23 000 Zadar

Objekt: PROIZVODNJA BIODIZELA I SPREMNI KI PROSTOR

SAŽETAKSTUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ

za zahvat:

REKONSTRUKCIJA I PRENAMJENA OBJEKATA

BIVŠE PROIZVODNJE PVC-a

U PROIZVODNJU BIODIZELA

I SPREMNI KI PROSTOR TEKU IH MEDIJA

U ZADRU

Zagreb, ožujak 2010.

Dekan: Prof.dr.sc. Stanislav Kurajica

Sažetak SUO – Rekonstrukcija i prenamjena objekata bivše tvornice PVC-a u proizvodnju biodizelai spremni ki prostor teku ih medija u Zadru

2

Naru itelj: Kepol terminal d.o.o.Gaženi ka b.b.23 000 Zadar

Izra iva : FAKULTET KEMIJSKOG INŽENJERSTVA I TEHNOLOGIJEMaruli ev trg 1910 000 Zagreb

SAŽETAKSTUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ

za zahvat:

REKONSTRUKCIJA I PRENAMJENA OBJEKATA

BIVŠE PROIZVODNJE PVC-a U PROIZVODNJU BIODIZELA I SPREMNI KI

PROSTOR TEKU IH MEDIJA U ZADRU


3

SADRŽAJ:

strana

UVOD 6

1 OPIS ZAHVATA 101.1. Opis obilježja zahvata 101.2. Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa proizvodnje biodizela 111.3 Spremni ko – manipulativni prostor teku ih medija 111.4. Popis vrsta i koli ina tvari koje ulaze u tehnološki proces 131.5. Popis vrsta i koli ina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa 141.6. Popis vrsta i koli ina naftnih derivata koja se nalazi na skladištu 141.7. Opis idejnog rješenja zahvata 14

2 VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA 172.1. Obrazloženje odabira odre ene varijante zahvata 17

3 OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU 203.1. Prostorno planska dokumentacija 203.2. Postoje e stanje okoliša na koji bi zahvat mogao imati zna ajan utjecaj

uklju uju i posebice stanovništvo, životinjski i biljni svijet, tlo, vode, zrak,klimatske faktore, materijalna dobra, koji obuhva aju graditeljsko i arheološkonaslje e, te krajolik

20

3.3. Geografski položaj lokacije zahvata 213.4. Analiza odnosa zahvata prema postoje im i planiranim zahvatima i prema

zašti enim i podru jima ekološke mreže22

4 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 234.1. Utjecaji zahvata na okoliš tijekom gra enja i korištenja zahvata 244.1.1. Mogu i utjecaj na okoliš tijekom gra enja 244.1.2. Mogu i utjecaj na okoliš tijekom korištenja zahvata 264.1.3. Utjecaj u slu aju ekološke nesre e 36

5 PROGRAMA PRA ENJA STANJA OKOLIŠA 395.1. Program pra enja zaštite okoliša 395.2. Program plana provedbe mjera zaštite okoliša 415.3. Program plana provedbe pra enja stanja okoliša 505.4. Prijedlog ocjene prihvatljivosti zahvata na okoliš 51


4


5


6

UVOD

Potreba za energijom u svijetu iz godine u godinu raste, a zalihe fosilnih goriva su naprotiv

ograni ene. Kada se ta problematika poveže sa raspravama o klimatskim promjenama, onda

u prvi plan dolazi energija iz drugih izvora kao što su energija sunca, vode, vjetra, a u novije

vrijeme energija obnovljivih izvora me u koje spadaju i biogoriva, pa i biodizel.

Na konferenciji UN na Baliju (prosinac 2007. godine) koja je bila posve ena klimatskim

promjenama, raspravljalo se kako treba pratiti Kyoto protokol nakon isteka u 2012. godini, s

ciljem ograni enja emisije stakleni kih plinova.

U strategiji i akcijskom planu za ublažavanje klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj

me u ciljevima sprje avanja porasta emisije stakleni kih plinova me u ostalima navodi se i

korištenje BIODIZELA i ostalih vrsta biogoriva u transportu.

Nagli porast prometa motornim vozilima dodatno je usmjerio pažnju na obnovljive izvore

energije s naglaskom na biogoriva (biodizel, bioetanol, bioplin, biometanol, sinteti ka

goriva). Europska Unija je direktivom 2003/30/EC obvezala lanice da do 31. prosinca 2010.

godine moraju osigurati najmanje 5,75% udjela biogoriva i drugih obnovljivih goriva u

transportu. Pored toga Europska komisija prvi put u povijesti planira smanjenje potrošnje

energije u budu nosti kroz pove anje energetske u inkovitosti od 20%, ime bi se potrošnja

do 2020. godine smanjila za 13%. Od tako smanjene potrošnje predvi a se da se onih 20%

energije podmiruje iz obnovljivih izvora energije. Svjetska proizvodnja biogoriva iz godine u

godinu radikalno raste. Sigurno da biogoriva ne e postati krajnji supstitut za naftu i naftne

derivate, nego e u dogledno vrijeme poslužiti kao stabilizator cijene nafte i ekološki

prihvatljiviji energent. Veliki interes i poticaj za proizvodnju biogoriva javlja se po etkom

novog tisu lje a, kada su istraživanja i projekcije ukazale da se prema sadašnjoj stopi rasta od

cestovnog prometa (transporta) do 2020. godine o ekuje tri puta ve a emisija stakleni kih

plinova nego od bilo koje druge industrijske proizvodnje. Koristi od uvo enja biodizelskog

goriva su višestruke, a najviše se o ituju kroz smanjenje emisije stakleni kih plinova,

smanjenje potrošnje fosilnih goriva i ve a u inkovitosti u zaštiti okoliša, kroz injenicu da je

biodizel biorazgradiv i neotrovan. Biodizel rezultira znatno manjom opasnosti od neželjenog

zapaljenja kod transporta, skladištenja i tijekom upotrebe, produljenje vijek rada motora.

Može se koristit kao samostalno gorivo ili u mješavini s dizelskim gorivom i njegovim

korištenjem poboljšava se kakvo e zraka na lokalnoj razini, a time i zaštita zdravlja ljudi.

Kvaliteta biodizela koji se koristi u obliku istog biogoriva ili je umiješan u visokom postotku

u teku e naftno gorivo definirana je grani nim vrijednostima kakvo e prema zahtjevu norme

HRN EN 14214.


7

Podršku za proizvodnju biodizela u našoj zemlji dala je i Vlada RH unutar nacionalnog

programa BIOEN. Vlada je Uredbom o kakvo i biogoriva (NN 141/05) postavila nacionalni

cilj da se do kraja 2010. godine koristi 5,75% biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva u

transportu. Iz procjene o pove anju transportnih vozila pa i rasta potrošnje goriva u RH,

predvi a se da bi potrošnja biodizela iznosila preko 160.000 tone godišnje. Donošenje

Zakona o biogorivima za prijevoz (NN 65/09) definirana su pravila i obveze potrošnje

biogoriva u prijevozu u Republici Hrvatskoj. Za sada su u RH u funkciji tri postrojenja za

proizvodnju biodizela ukupnog kapaciteta oko 61.000 t godišnje, a u planu je izgradnja u

skorije vrijeme još oko 20.000 t što nije dostatno za pokri e ukupnih potreba za biodizelom.

Temeljem Uredbe o kakvo i biogoriva (NN 141/05) i Zakona o biogorivima za prijevoz

(NN 65/09) ure ena su pitanja stavljanja na tržište i prodaju biodizela u Hrvatskoj.

Biodizel kao gorivo u Republici Hrvatskoj može se prodavati u dva oblika:

- kroz eurodizel koji sadrži najviše 5% (v/v) biodizela i koji udovoljava propisanim

grani nim vrijednostima zna ajki kakvo e prema zahtjevu norme HRN EN 590.

- kao biodizel koji dolazi u obliku istog biogoriva ili je u njega umiješano u malom

postotku teku e naftno gorivo i koji udovoljava propisanim grani nim vrijednostima

zna ajki kakvo e prema zahtjevu norme HRN EN 14214.

Sagledavaju i potrebe za biodizelom na doma em tržištu (u skladu s Nacionalnim

indikativnim ciljem koji je donijela Vlada RH, da do 31. prosinca 2010.godine udio biogoriva

u ukupnom udjelu goriva treba dose i 5,75%) kao i mogu nosti izvoza u zemlje EU, tvrtka

Kepol-Terminal d.o.o. odlu ila je izgraditi pogon za proizvodnju biodizela u Zadru na lokaciji

industrijske zone Gaženica na prostoru bivše tvornice Polikem d.d., proizvo a polivinil

klorida (PVC), prenamjenom prostora i djelatnosti, na slijede im katastarskim esticama,

.br. 9089/1, 9080/1 i 9387/12 k.o. Zadar.

Na navedenoj lokaciji trenutno se nalaze objekti koji su bili u funkciji obavljanja djelatnosti

prethodnih vlasnika tj. proizvodnje polivinik klorida (PVC-a). Prikaz rasporeda objekata prije

planiranog zahvata na lokaciji dan je na nacrtu u privitku br. 1 iz SUO , dok je u privitku 2 iz

SUO dana satelitska snimka lokacije zahvata s prikazom postoje eg stanja prije zahvata.

Nekadašnja osnovna proizvodnja u tvornici „Polikem“ bila je proizvodnja PVC-praha

(polivinilkloridmonomera) polimerizacijom VCM-a (vinilkloridmonomera) i to postupkom

MASS (BLOK) polimerizacije. Uz pogon polimerizacije postoje neophodni prate i pogoni i

službe za normalno funkcioniranje proizvodnje PVC-a.

VCM se dopremao brodovima koji su se praznili preko specijalne „pretaka ke ruke“ u dva

sferna spremnika (4.000 m3 i 5.200 m3) ukupnog kapaciteta skladištenja 7.000 tona VCM-a.

Iz spremnika se VCM pumpama transportirao u pogon i proces proizvodnje PVC-a.

Proizvodnja se odvijala sistemom MASS (BLOK) postupkom u dvije faze, a kao inicijatori su

se koristili organski peroksidi. Reakcija polimerizacije je egzotermna i zahtjeva hla enje, a


8

tlakovi su od 7 do 12 bara. Instalirani kapacitet proizvodnje je bio 61.000 tona/god PVC-

praha. Od 1974. god. do 2000. god. Polikem je proizveo cca 700.000 tona PVC praha.

Nusprodukt proizvodnje PVC-a su dioksini - jedan od najtoksi nijih ikad stvorenih kemijskih

spojeva. Ve u izuzetno malim koli inama uzrokuje tumore, bolesti endokrinih žlijezda,

smanjenje imuniteta, dijabetes, kožne probleme, te ugrožava reproduktivnu sposobnost. I

drugi toksi ni spojevi, nusprodukti proizvodnje PVC-a, poput etilen diklorida ili vinil klorida,

tako er se u ispušnim plinovima i otpadnim vodama iz proizvodnje ispuštaju u okoliš.

Sukladno novim gospodarskim okolnostima, a na postoje im gra evinskim esticama,

planira se prenamjena prostora. Na predmetnoj lokaciji, ukupne površine 44.546,08. m2

izgradilo bi se postrojenje za proizvodnju biodizela iz biljnih ulja kapaciteta 66.000

tona/godinu, te skladišno-manipulativni terminal teku ih medija kapaciteta 66.000 tona.

Prikaz smještaja pojedinih objekata po realizaciji zahvata dan je nacrtom u privitku 3 iz SUO.

Procjenom utjecaja zahvata na okoliš, Studijom, prepoznaje se, opisuje i ocjenjuje, na

prikladan na in, utjecaj zahvata na okoliš tako da se utvr uju mogu i izravni i neizravni

utjecaji zahvata na tlo, vodu, zrak, klimu, ljude, biljni i životinjski svijet, krajobraz,

materijalnu imovinu, kulturnu baštinu, uzimaju i u obzir njihove me uodnose. Procjenom

utjecaja zahvata na okoliš nastoji se osigurati ostvarenje na ela predostrožnosti u ranoj fazi

planiranja zahvata kako bi se utjecaji zahvata sveli na najmanju mogu u mjeru i postigla

najve a mogu a o uvanost kakvo e okoliša, što se postiže uskla ivanjem i prilago avanjem

namjeravanog zahvata s prihvatnim mogu nostima okoliša na odre enom podru ju.

Obveza izrade studije o utjecaju na okoliš, postoji temeljem Zakona o zaštiti okoliša (NN

110/07) i Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08; 67/09) i Uredbe o

izmjenama i dopunama uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 67/09).

Realizacijom zahvata prenamjene postoje eg prostora u pogon za proizvodnju biodizela

kapaciteta 66.000 tona/god. i skladišno-manipulativnog terminala teku ih medija kapaciteta

60.000 m3 u Zadru, tvrtka Kepol-Terminal d.o.o. iz Zadra, želi stvoriti platformu za

kontinuirano opskrbljivanje biogorivima i gorivima, kako doma e tržište tako i inozemno

odnosno europsko tržište, te stvoriti uvjete za osiguravanje dovoljnih skladišnih kapacitet za

stabilizaciju opskrbe i stvaranja rezervi biogoriva i goriva za hrvatsko tržište.

Time e se omogu iti bolja snabdjevenost tržišta biodizelom i brže ispunjenje direktive EU,

koja je svoje lanice i kandidate za prijem u EU, obvezala da do kraja 2010.godine osiguraju

5,75% biogoriva u transportu.

Pove anjem udjela biodizela smanjuje se optere enje okoliša emisijom štetnih plinova

motornih vozila što direktno doprinosi poboljšanju zdravlja stanovništva.


9

Zahvat proizvodnje biodizela na predmetnoj lokaciji ima za cilj realizaciju proizvodnje

predvi enih koli ina biodizela definirane kakvo e prema zahtjevu norme HRN EN 14214.

Tom proizvodnjom ostvaruju se i pozitivni efekti na gospodarstvo (smanjenje ovisnosti o

uvozu i potrošnji konvencionalnih energenata, poticanje poduzetništva i otvaranje

perspektive za proizvodnju uljane repice) te niz drugih aktivnosti što doprinosi otvaranju

novih radnih mjesta.

Pove anjem udjela biodizela smanjuje se optere enje okoliša emisijom štetnih plinova

motornih vozila što direktno doprinosi znatno boljoj mikroklimi življenja i poboljšanju

zdravlja stanovništva.

Na postoje oj lokaciji prijašnja proizvodnja polivinil klorida (PVC-a) imala je znatno ve i

negativni utjecaj na okoliš u odnosu na planirani zahvat, što e pridonijeti kvaliteti sastavnica

okoliša same lokacije i šire.

Za realizaciju planiranog zahvata investitor u svojim poslovnim planovima namjerava

ukloniti dio poslovnih gra evina koje su bile korištene za proizvodnju polivinil klorida (PVC-

a) i u tom cilju je ishodio dozvole za uklanjanje postoje ih gra evina na lokaciji budu eg

zahvata. U privitku 4 iz SUO nalaze se preslike dozvola kojima je odobreno uklanjanje

postoje ih objekata. Uklanjanjem dijela bivših gra evina, a ne njihovom adaptacijom i

korištenje u novom zahvatu postiže se znatno smanjenje negativnog utjecaja na okoliš bivšeg

proizvodnog procesa i sanacija lokacije zahvata prije izgradnje novih objekata za planirani

zahvat.


10

1 OPIS ZAHVATA

1.1. Opis obilježja zahvata

Opis zahvata temelji se na stanju postoje ih objekata i infrastrukture te na projektnim

podlogama za izgradnju ostale infrastrukture kao i na procesnim podlogama opreme za

proizvodnju biodizela.

Prikaz rasporeda objekata prije zahvata na lokaciji dan je u privitku 1 iz SUO i privitku 2 iz

SUO.

Postrojenje za proizvodnju biodizela i skladišno-manipulativni terminal teku ih medija biti

e smješteni u obnovljene i novo izgra ene objekte na lokaciji zahvata.

Postrojenje za proizvodnju biodizela kapaciteta 66.000 tona na godinu (8.000 radnih sati

odnosno 333 radna dana) i skladišno-manipulativni terminal teku ih medija kapaciteta

60.000 m3 nalaziti e se unutar tvorni kog kruga koji se rasprostire na katastarskim

esticama: k. . 9089/1, 9080/1, 9387/12 k.o. Zadara, a što je vidljivo i iz kopija katastarskog

plana koja je dane u privitku 5 iz SUO.

Lokacija zahvata odnosno krug tvornice rasprostire se na površini od 44.546,08 m2 , a

budu i objekti na lokaciji zahvata imati e tlocrtnu površinu od 10.220 m2 što rezultira

izgra enoš u od 22,94 %.

Prostor i objekti predvi eni za smještaj postrojenja za proizvodnju biodizela i skladišno-

manipulativni terminal teku ih medija nakon izgradnje trebaju u potpunosti zadovoljavati

sve tehni ke, tehnološke i sigurnosne zahtjeve za njegovim smještajem.

Teku e sirovina biti e skladištene u nadzemne ili podzemne spremnike koji se nalaze pored

proizvodne zgrade dok e krute sirovina biti smješten u prostorijama unutar proizvodne

zgrade. Teku i mediji skladištiti e se u nadzemnim spremnicima.

U prostoru izvan proizvodne zgrade u nadzemnim spremnicima skladištiti e se sirovo biljno

ulje, i metanol, dok se unutar proizvodne zgrade skladišti kruti katalizator, sulfatna i

klorovodi na kiselina.

Podzemno skladište metanola biti e ukopano i nalaziti e se na prostoru odvojenom od

ostalih objekata na lokaciji zahvata.

Raspored objekata na prostoru proizvodnog kompleksa po završetku izgradnje dan je u

privitku br.3 iz SUO.

Postrojenje za proizvodnju biodizela i skladišno-manipulativni terminal teku ih medija u

svom projektnom zadatku uklju uje potrebnu energetsku i procesnu infrastrukturu sa brigom

o zaštiti okoliša te obradom tehnoloških i oborinskih voda, zbrinjavanja krutog otpada, kao i

osiguravanje toplinsko-energetske samostalnosti za potrebe procesa proizvodnje biodizela.


11

1.2. Opis glavnih obilježja proizvodnje biodizela

Tehnološki postupak proizvodnje biodizela planiranog kapaciteta od 66.000 tona na godinu,

kvalitete proizvoda sukladno normi HRN EN 14214 zahtjeva složeno u potpunosti

automatizirano postrojenje s kontinuiranim procesom proizvodnje, radi ostvarenja što bolje

ekonomi nosti proizvodnje. Postrojenje ini proizvodno zatvorenu cjelinu u kojoj se

prera uje sirovo biljno ulje proizvode i željene proizvode, biodizel i glicerol. Mogu i otpad iz

procesa proizvodnje sveden je na najmanju mogu u mjeru.

Proizvodnja biodizela se sastoji od sljede ih tehnoloških cjelina:

1. Prijem i skladište sirovina

2. Esterifikacija biljnog ulja

3. Proizvodnja biodizela

4. Aditivacija

5. Proizvodnja glicerola

6. Proizvodnja kalij sulfata

7. Skladište proizvoda (biodizel, kalij sulfat, glicerolna voda)

8. Kotlovnica

1.3. Spremni ko-manipulativni prostor teku ih medija

Trgova ko društvo KEPOL TERMINAL d.o.o. iz Zadra namjerava proširiti svoju djelatnost

izgradnjom skladišno-manipulativnog terminala teku ih medija primarno za skladištenje

naftnih derivata i sirovih biljnih ulja uz postrojenje za proizvodnju biodizela u luci Gaženica u

Zadru,

Na skladišno-manipulativnom terminalu teku ih medija odvijati e se samo procesi prijama,

skladištenja i otpreme naftnih derivata i sirovih biljnih ulja, bez tehnoloških procesa prerade

ili dorade medija koji se skladište. U privitku 14 iz SUO nacrtom je prikazan tehnološki

proces prijema i otpreme teku ih medija.

Kapacitet skladištenja teku ih medija je 60.000 m3 (cca 48.750 tona).

Lokacija skladišno-manipulativnog terminala teku ih medija je u Zadarskoj Županiji, u

Zadru, u luci Gaženica, na k. .br.: 9089/1 k.o. Zadar

Cestovni pristup Skladištu su:- državna cesta D8 Rijeka – Zadar – Split (Jadranska

magistrala), - državna cesta D424 (Luka Gaženica – autoput A1). U krugu skladišno-


12

manipulativnog terminala teku ih medija izgradit e se prometnice i parkiralište za

komunikaciju unutar lokacije i prilaz objektima.

Skladište e biti priklju eno na postoje u mrežu infrastrukturnih vodova ( voda,

elektroopskrba i telefon), dok e odvodnja neupotrebljivih viškova oborinske i pro iš ene

zauljene otpadne vode biti izvedena sustavom odvodnje kroz separator u postoje i sustav

odvodnje i ispuštana u podmorski ispust sukladno vodopravnoj suglasnosti danoj u privitku

15 iz SUO .

Na nacrtima danim u privitku 3 i 14 iz SUO prikazana je sva složenost skladišno-

manipulativnog terminala teku ih medija sa rasporedom objekata. Skladište se sastoji od

sljede ih cjelina:

- spremnik S1 V=15000 m3 H = 26,5 metara = 27 metara






- utakalište autocisterni, s nadstrešnicom

- crpna postaja pretakališta

- cjevovodi naftnih derivata

- rekuperator benzinskih para

- protupožarna crpna stanica

- spremnik protupožarne vode

- prometnice

- protupožarni put

- uljni separator

- slop posuda

- ograda

Kapaciteti skladištenja

- kapacitet skladištenja : - ukupno 60.000 m3 48.750 tona

- skladišni prostor: - spremnik 3 x 15.000 m3;

- spremnik 3 x 5.000 m3


13

- istakanje/utakanje brodova: - jedno mjesto s jednom utaka ko/istaka kom rukom

(marinska ruka) kapaciteta 500 m3/h,

- punjenje autocisterni: - etiri otoka sa po jednom utaka kom rukom za gornje

punjenje i s po jednom utaka kom rukom za donje

punjenje, tj. osam utaka kih mjesta za punjenje auto

cisterni 10 m3 do 30 m3, kapacitet punjenja je 4 x 100

m3/h,

Na skladišno-manipulativnom terminalu teku ih medija predvi eno je za skladištenje i

pretovar sljede ih naftnih derivata:

- motorni benzin 98, (MB 98)

- bezolovni motorni benzin 95, (BMB 95)

- bezolovni motorni benzin 98, (BMB 98)

- loživo ulje ekstra lako, (LUEL)

- diesel, (D)

- eurodiesel, (ED)

1.4. Popis vrsta i koli ina tvari koje ulaze u tehnološki proces

Postupak proizvodnje biodizela je potpuno automatiziran te se sva doziranja obavljaju

pomo u odgovaraju ih pumpi dok se recepture za rad i vo enje procesa definira unutar

procesa automatske regulacije i vo enja procesa. Prema planiranom kapacitetu proizvodnje

od 66.ooo tona / godinu biodizela predvi en je sljede i ulaz tvari u postrojenje:

U tehnološki proces ulaze tvari u sljede im koli inama:

- sirovo biljno ulje: 8.333,33 kg/h

- metanol: 2.180,07 kg/h

- kalij hidroksid (KOH): 218,90 kg/h

- sumporna kiselina 85%: 35,55 kg/h

- klorovodi na kiselina 36% 7,15 kg/h

1.5. Popis vrsta i koli ina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa

Nakon provedenog tehnološkog procesa nastaju tvari u sljede im koli inama:


14

- biodizel: 8.387,85 kg/h

- sirovi glicerol: 1.473,91 kg/h

- kalij sulfat 129,62 kg/h

- metanol 1.546,25 kg/h

- smole, sapuni, voda 546,14 kg/h

Od emisija u okoliš mogu e su samo emisije para metanola za vrijeme rada procesa u vrlo

malim koli inama od o-2 ppm i to na dijelovima opreme gdje se manipulira s istim

metanolom ili metilatom. Tako er u dijelu rekuperacije metanola mogu se o ekivati emisije

metanola od 0-4 ppm.

1.6. Popis vrsta i koli ina naftnih derivata koje se nalaze na skladištu

- S1 – Euro dizel gorivo / sirovo biljno ulje / biodizel 15.000 m3

- S2 – Euro dizel gorivo 15.000 m3



- S5 – Bezolovni motorni benzin BMB 95/BMB 98 5.000 m3

- S6 – Bezolovni motorni benzin BMB 95/BMB 98 5.000 m3

1.7. Opis idejnog rješenja zahvata

Investitor, tvrtka Kepol-Terminal d.o.o. iz Zadra sagledavaju i energetske tokove u

europskim i svjetskim okvirima, a posebno promatraju i doga anja oko teku ih naftnih

goriva i potrebe za biodizelom na doma em tržištu kao i mogu nost izvoza biodizela u zemlje

EU odlu ila je krenuti u investiciju izgradnje pogona za proizvodnju biodizela kvalitete

sukladno normi HRN EN 14214. Izgradnja postrojenja planira se u industrijskoj zoni

Gaženica na lokaciji bivše Tvornice poli vinil klorida (PVC-a) uz odgovaraju u prenamjenu

prostora i njihovu prilagodbu za smještaj i rad postrojenja za proizvodnju biodizela. Lokacija

zahvata odnosno krug tvornice rasprostire se na površini od 44.546,08 m2 dok postoje i

objekti na lokaciji zahvata imaju tlocrtnu površinu od 10.220 m2 .

Analizom stanja planiranih objekata i infrastrukture došlo se do spoznaje da je mogu e u

postoje im prostorima smjestiti postrojenje kapaciteta 66.000 tona/godinu i pri tome se ne e

utjecati na promjenu okoliša ili na narušavanje postoje eg stanja okoliša na prostoru tvornice

i u njenoj užoj i široj okolini.


15

Na predmetnoj lokaciji uz objekte za proizvodnju biodizela nalaziti e se i nadzemni

spremnici za skladištenje teku ih medija (dizelskih i benzinskih goriva i sirovih biljnih ulja).

U sklopu proizvodnog objekta za biodizel nalaziti e se skladišni prostori za neke sirovine

(lužine i katalizator) i ostale pomo ne materijale.

U prostor glavnog proizvodnog objekta smješta se postrojenje za proizvodnju biodizela koje je

raspore eno po postoje im prostorima i povezano u tehnološku cjelinu.

Prostor predmetne lokacije za izgradnju i rad postrojenja za proizvodnju biodizela i

skladišno-manipulativni terminal teku ih medija posjeduje ve djelomi no izgra enu

potrebnu infrastrukturu (vodoopskrba, elektri na energija, sustav odvodnje,

telekomunikacijska infrastruktura, prometna infrastruktura,) u dovoljnim kapacitetima

priklju aka za potrebe planirane proizvodnje biodizela.

Ure enje i prilagodba prostora za instalaciju tehnoloških linija unutar proizvodnog

kompleksa obuhva a i planirana je izgradnja svih novih objekata i dijela sustava dobave

energenata (voda, elektri na energija, toplina) kao i sustava odvodnje otpadnih voda i

otpadnih tvari s proizvodnih linija do spoja sa postoje im sustavima. Objekti u kojima e biti

smještena oprema za proizvodnju urediti e se sukladno tehnološkim zahtjevima procesa uz

primjenu odgovaraju ih materija otpornih na tehnološke uvjete eksploatacije prostora i rada

postrojenja kao i postaviti sustavi odvodnje i ventilacije prostora.

Proizvodnja se bazira na kompletno automatiziranom procesu proizvodnje u kojem se teku e

sirovine iz prostora skladišta u proizvodni proces dobavljaju zatvorenim sistemom cjevovoda

preko dobavnih pumpi. Sustavom automatske regulacije i vo enja procesa uz stalnu kontrolu

procesnih parametara vodi se proces proizvodnje biodizela. Proizvodi (biodizel, sirovi

glicerol, kalij sulfat) iz postrojenja, a u ovoj proizvodnji dio proizvodi su teku i (biodizel,

glicerol), vode se putem zatvorenog sistema cjevovoda do njihovih skladišnih prostora, dok se

kruti proizvodi pakiraju u vre e i skladište. Otpadne tvari koje nastaju u procesu proizvodnje,

a imamo dvije grupe: otpad u otopini metanola i vodeni otpad, tretiraju se zbog svoje

specifi nosti svaki posebno.

Otpadne tvari iz procesa proizvodnje koje su otopljene u vodi odvode se sustavom tehnološke

odvodnje u separatore za obradu otpadnih voda gdje se provodi njihovo razrje enje s drugim

otpadnim vodama i mehani ka obrada. Obra ene otpadne vode iz separatora odlaze u


16

spremnik vode za potrebe protupožarne zaštite i sistem hla enja spremnika. Višak obra ene

vode se ispušta putem podmorskog ispusta u morski akvatorij.

Tako er se istim sustavom tehnološke odvodnje odvode i otpadne vode od pranja radnih

prostora i podova unutar proizvodnog objekta.

Otpadne vode s prometnica se sustavom odvodnje odvode do separatora za obradu otpadnih

voda kao i oborinske otpadne vode. Obra ene otpadne vode iz separatora odlaze u spremnik

vode za potrebe protupožarne zaštite i sistem hla enja spremnika. Višak obra ene vode se

putem podmorskog ispusta odvodi u morski akvatorij.

Planiran je dovoz sirovina cestovnim i pomorskim transportom te se na isti na in planira i

odvoz proizvoda i ostalih tvari. U prostor kruga tvornice ulazi adekvatna cestovna prometnica

koja proizvodni kompleks povezuje s prometnicama industrijske zone Luke Gaženice koja je

vrlo dobro povezana cestovnom infrastrukturom s glavnim prometnicama u svojoj okolici i sa

spojnom cestom do autoceste A1 (Zagreb – Split)

Za proizvodnju toplinske energije za potrebe postrojenja planira se koristiti sustav kotlovnice

koja kao gorivo koristi ukapljeni naftni plin.


17

2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

Prostornim planom Zadarske županije kao i prostornim planom Grada Zadra, a sukladno

Strategiji prostornog ure enja Republike Hrvatske i Strategiji gospodarskog razvoja RH,

planirana lokacija za realizaciju predvi enog zahvata u potpunosti zadovoljava sve

ekonomske i tehni ke zahtjeve. Tako er planirani na in izvedbe zahvata kao i planirana

primjena svih mjera koje e se koristiti tijekom izvedbe zahvata i tijekom njegovog korištenja,

udovoljavaju svim propisanim obvezama u cilju zaštite prirode i okoliša, kao i radne sredine.

Lokacija za izgradnju pogona za proizvodnju biodizela i skladišno-manipulativnog terminal

teku ih medija nalazi se u prostoru predvi enom za gospodarske djelatnosti odnosno u

industrijskoj zoni Gaženica na prostoru bivše tvornice polivinil klorida (PVC-a) i nije u blizini

stambeno gospodarskih objekata. Tehni ko – tehnološke linije koje e biti izgra ene i

stavljene u funkciju na planiranom zahvatu, osiguravaju proizvodnju 66.000 tona/godinu

biodizela kvalitetom sukladnom normi HRN EN 14214 i skladištenje cca 60.000 m3 naftnih

derivata (dizela i motornih benzina). Tehni ko – tehnološka rješenja koja se planiraju

izgraditi i primijeniti na planiranom pogonu za proizvodnju biodizela i skladišno-

manipulativnog terminal teku ih medija, ukazuju da se radi o modernim postrojenjima koja

e u svom radu koristiti sva suvremena rješenja i biti nadzirana i vo ena automatskim

sustavom vo enja procesa i nadziranja njegove ispravnosti, kvalitete rada i proizvoda.

Automatski sustav istovremeno omogu ava pra enje i vo enje svih procesa na proizvodnim i

skladišnim linijama i onemogu ava izlazak iz procesnih i skladišnih linija u okoliš bilo kojih

tvari ili plinova, a u slu aju neželjenih emisija signalizira njihovo prisustvo u radnom ili

skladišnom prostoru. S obzirom da je zahvat planiran na prostoru nekadašnje tvornice koji

e se prilagoditi proizvodnji biodizela i skladišno-manipulativnog terminal teku ih medija

varijantna rješenja zahvata u odnosu na lokaciju nisu razmatrana.

2.1. Obrazloženje odabira odre ene varijante zahvata

Predmet ove Studije je procjena mogu eg utjecaja postrojenja za proizvodnju biodizela

kapaciteta 66.000 tona / godinu i skladišno-manipulativnog terminala teku ih medija

kapaciteta 60.000 m3 na okoliš u industrijskoj zoni Gaženica i na Grad Zadar.

Lokacija za realizaciju planiranog zahvata nalazi se na prostoru industrijske zone Gaženica u

Zadru, na adresi Gaženi ka b.b. na k. . 9089/1, 9080/1, 9387/12 k.o. Zadar, u kojoj je prema

Prostornom planu ure enja Grada Zadra (Glasnik Grada Zadra 4/04, 3/08, 4/08 i 10/08)


18

obuhva eno izvo enje zahvata koji imaju proizvodno – poslovnu namjenu, a prihvatljivi su sa

stanovišta zaštite okoliša.

Lokacija zahvata nalazi se na isto nom ulazu u Zadar kako je prikazom na satelitskoj snimci

smještaja u prostoru lokacije zahvata dano u privitku 17 iz SUO.

Obzirom na postoje u bivšu izgra enost lokacije zahvata i planirane prenamjene koristiti e

se i postoje i priklju ci na: javnu cestovnu mrežu; elektrodistribuciju; gradski vodovod;

sustav odvodnje; telefon.

Lokacija zahvata direktno je povezana preko prometnica u industrijskoj zoni Gaženica na

cestu D424 i na autoput A1 (Zagreb – Split) i dalje. Povezanost lokacije sa zna ajnim

prometnicama osigurava prilaz i svim transportnim sredstvima za dovoz sirovina, odvoz

biodizela i za dovoz i odvoz naftnih derivata.

Na predmetnoj lokaciji, sveukupne površine od 44.546,08 m2, koja se nalazi u industrijskoj

zoni Gaženica, izgradilo bi se postrojenje za proizvodnju biodizela kapaciteta od 66.000

tona/godinu i skladišno-manipulativnog terminal teku ih medija kapaciteta 60.000 m3.

Proizvodni kompleks sastoji se od sljede ih tehnoloških cjelina:

1. Skladištenje sirovina

2. Esterifikacija biljnog ulja

3. Proizvodnja biodizela

4. Skladištenje gotovih proizvoda

5. Kotlovnica

6. Ure aj za pro iš avanje otpadnih voda

7. Prijem skladištenje i otprema naftnih derivata

Za tehnološke linije, manipulativne prostore i prometnice namijenjeno je 35.920 m2, dok e

8.626 m2 biti kao neizgra ene površine koje su svojim ve im dijelom zazelenjene

površinama.

Tehnološki proces proizvodnje biodizela, što je naj eš i komercijalni naziv za metilestere

masnih kiselina, bazira se na reakciji transesterifikacije u kojoj kemijski reagiraju biljna ulja i

metanol uz prisustvo odgovaraju ih katalizatora. Kvaliteta dobivenog biodizela sukladna je

normi HRN EN 14214. Kao sporedni proizvod u tehnološkom procesu nastaje glicerol, koji je

vrlo vrijedna sirovina ili energent, i kalij sulfat.

Postrojenje za proizvodnju biodizela je potpuno automatizirano, tehnološki funkcionira u

zasebnim tehnološkim linijama, a zajedno ine cjelinu koja kao rezultat daje željeni proizvod.

Skladišno-manipulativni terminal teku ih medija moderno je skladište potpuno

automatizirano, tehnološki funkcionira u zasebnim tehnološkim – skladišnim linijama, s

visokim stupnjem zaštite okoliša i stupnjem sigurnosti.


19

Tehni ko – tehnološka rješenja koja se planiraju primijeniti na prostoru zahvata su

suvremene tehnologije vo ene i nadzirane automatskim sustavom upravljanja, što garantira

siguran rad i kvalitetu proizvoda, kao i kvalitetu uskladištenih naftnih derivata.

Pri normalnom radu i odvijanju tehnološkog procesa u svim tehnološkim procesima, vrlo je

mala mogu nost ispuštanja sirovine i radnih medija u okoliš, jer se svi radni procesi odvijaju

u zatvorenim tehnološkim cjelinama.

Tijekom korištenja pogona za proizvodnju biodizela i skladišno-manipulativnog terminala

teku ih medija, uz planiranu primjenu tehni kih mjera zaštite, primjenu mjera koje proizlaze

iz zakonskih propisa i normativa, primjenu organizacijskih postupaka te provo enje

planirane kontrole i pra enje stanja okoliša, ne e do i do ispuštanja otpadnih tvari (krutih,

teku ih i plinovitih) koje bi negativno utjecale na okoliš u podru ju zahvata.

Na postoje oj lokaciji prijašnja proizvodnja polivinil klorida (PVC-a) imala je znatno ve i

negativni utjecaj na okoliš u odnosu na planirani zahvat, što e pridonijeti kvaliteti sastavnica

okoliša same lokacije i šire.

Uzimaju i u obzir postavljene ciljeve i procjene mogu ih utjecaja na okoliš planiranog

zahvata, procjenjuje se da je izgradnja postrojenja za proizvodnju biodizela i skladišno-

manipulativnog terminal teku ih medija na planiranoj lokaciji, opravdan investicijski zahvat

tvrtke Kepol-Terminal d.o.o u Zadru. Planirani zahvat je pozitivan investicijski zahvat koji e

rezultirati pozitivnim u incima za sve sudionike u realizaciji projekta, a tako er i na širu

društvenu zajednicu uz zadovoljavanje zahtjeva zaštite okoliša. Ispunjavanjem tih zahtjeva

uvati e se kakvo a okoliša na podru ju planiranog zahvata.


20

3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

3.1.. Prostorno planska dokumentacija

Za namjeravani zahvat u prostoru – izgradnju postrojenja za proizvodnju biodizela u Zadru,

.br. 9089/1, 9080/1, 9387/12 k.o. Zadar referentni dokumenti prostornog ure enja su:

o Prostorni plan ure enja Grada Zadra (Glasnik Grada Zadra 4/04, 3/08, 4/08 i

10/08), kartografski prikaz prostornog plana s lokacijom zahvata (privitak 18

iz SUO)

Naime, Prostornim planom ure enja Grada Zadra odre ene su granice PPU-a, te dani

najzna ajniji elementi razvoja svih naselja na podru ju Grada, korištenje i namjena prostora

te najvažniji prometni, infrastrukturni koridori i prostori.

Tako er je odredbama PPUG Zadra odre eno da se njime ure uju detaljniji elementi razvoja

samog grada Zadra. Istovremeno je definirano i postojanje industrijske zone Gaženica s

namjenom izgradnje proizvodnih objekata.

Izmjenama i dopunama Prostornog plana ure enja Grada Zadra koje su objavljene u

Glasniku Grada Zadra br. 03/08 ure eno je pitanje urbanisti kog planiranja grada Zadra.

Time je dotadašnji Generalni urbanisti ki plan Grada Zadra stupio van snage.

Svi poslovi u podru ju prostornog i urbanisti kog planiranja vezani za izgradnju objekata na

podru ju grada Zadra ure eni su Prostornim planom ure enja grada Zadra. Stoga se u ovoj

studiji ne razmatraju i ne obra uje Generalni urbanisti ki plan grada Zadra.

3.2. Postoje e stanje okoliša na koji bi zahvat mogao imati zna ajan

utjecaj uklju uju i posebice stanovništvo, životinjski i biljni svijet, tlo, vode,

zrak, klimatske faktore, materijalna dobra, koji obuhva aju graditeljsko i

arheološko naslje e, te krajolik

Planirani zahvat prenamjene prostora bivše tvornice polivinil klorida (PVC-a) u tvornicu za

proizvodnju biodizela i skladišno-manipulativni terminal teku ih medija doga a se na

prostoru industrijske zone Gaženica. Planirano stanje okoliša namjeravanog zahvata u

potpunosti ispunjava o ekivanja okoliša u industrijskoj zoni, slobodni neizgra eni prostori su

ozelenjeni bez visokog raslinja. Na prostoru industrijske zone nema životinjskih staništa.

Sama lokacija zahvata unutar industrijske zone Gaženica nalazi se na njenom rubnom dijelu.

Satelitskom slikom lokacije zahvata danom u privitku 21 iz SUO odnosno na ortofoto podlozi


21

vidi se izgra enost lokacije zahvata i neizgra ene površine. Uz sam rub industrijske zone, a

tako i lokacije zahvata prostire se prometnice i ostali gospodarski objekti u kojima se obavlja

gospodarska djelatnost.

Mogu i utjecaj samog zahvata na okoliš, posebice na stanovništvo, životinjske i biljni svijet,

tlo, vode, klimatske faktore, materijalna dobra koja obuhva aju graditeljsko i arheološko

naslje e te krajolik je vrlo mali do gotovo zanemariv.

3.3. Geografski položaj lokacije

Lokacija predmetnog zahvata u širem smislu nalazi se na podru ju grada Zadra, u Zadarskoj

županiji. U užem smislu lokacija proizvodnog kompleksa za proizvodnju biodizela i

skladišno-manipulativnog terminal teku ih medija nalazi se na lokaciji gospodarskog

podru ja industrijske zone Gaženica u Zadru, na gra evinskom zemljištu k .br. 9089/1,

9080/1 i 9387/12 u k.o. Zadar, na prostoru nekadašnje tvornice polivinil klorida (PVC-a).

Granica parcele zahvata je od najbližih ku a na podru ju Bibinja udaljena zra ne linije cca

780 metara, a na podru ju Arbanasa zra ne linije cca 2.000 metara.

Na satelitskoj slici u privitku 28 iz SUO prikazan je geografski položaj lokacije zahvata u

prostoru industrijske zone Gaženica u Zadru.

Lokacija zahvata nalazi se udaljena 800 metara isto no od ceste D242 koja iz industrijske

zone Gaženica vodi na autocestu A1 (Zagreb – Split). Na udaljenosti 650 metara od isto ne

granice tvornice, nalazi se mjesto Bibinje, a na udaljenosti 2.200 metara od zapadne granice

tvornice nalazi se naselje Arbanasi, odnosno podru je naseljene zone. Sa južne strane u

rasponu od cca 1.800 m rasprostire se industrijska zona Gaženica. Dok se na udaljenosti od

100 m proteže prometnica prema Biogradu (jadranska magistrala).

Slikovni prikaz lokacije zahvata u prostoru, prema Prostornom planu grada Zadra dan je u

privitku 19 iz SUO.

Tako er planirani zahvat promatrano s pozicije krajobraza nalazi se na podru ju krškog

prostora, ali obzirom da se nalazi u izgra enoj industrijskoj zoni to njegova realizacija ne e

dovesti do promjene postoje eg krajobraza.

Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05) zašti ene prirodne vrijednosti su upisane u

upisnik zašti enih prirodnih vrijednosti i odnose se na zaštitne kategorije (nacionalni

parkovi, strogi rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode, itd.),

zašti ene biljke, gljive ili životinjske svojte te zašti ene minerale i fosile. Na podru ju

lokaliteta planiranog zahvata niti u njegovoj neposrednoj blizini nema prirodnih vrijednosti

koje su upisane u upisnik i zašti ene prema Zakonu o zaštiti prirode.


22

Iz svega ranije navedenog može se ustvrditi da planirani zahvat ne e imati nikakva utjecaja

na kulturnu baštinu i zašti ene prirodne vrijednosti na podru ju grada Zadra.

3.4. Analiza odnosa zahvata prema postoje im i planiranim zahvatima i

prema zašti enim i podru jima ekološke mreže

U privitku 29 iz SUO nalazi se Karta staništa za lokaciju zahvata izdana od Državnog zavoda

za zaštitu prirode kojom se detaljnije pokazuje šire podru je oko lokacije zahvata i staništa

koja prevladavaju na tom prostoru.

Karta ekološke mreže dana je u privitku 30 iz SUO za lokaciju zahvata i izdana je od

Državnog zavoda za zaštitu prirode na kojoj je pokazana udaljenost lokacije zahvata od

me unarodno važnog podru ja za ptice. Analizom stanja može se re i da planirani zahvat

ne e imati utjecaja na ptice u me unarodno važnom prostoru za ptice, akoje se rasprostire

sjeverno od lokacije zahvata na udaljenosti od cca 2,5 km.

Obzirom da se navedeni zahvat u prostoru odvija u granicama ve postoje e industrijske zone

Gaženica u Zadru, a kao što je i vidljivo iz priložene Karte staništa, zahvat nema nikakvog

utjecaja na staništa i šire podru je oko lokacije zahvata.

Tako er nema utjecaja zahvata na postoje e i planirane objekte u industrijskoj zoni Gaženica

i u Luci Gaženica kako je vidljivo na satelitskoj snimci danoj u privitku 31 iz SUO jer se u

neposrednoj blizini nalaze industrijski objekti koji svojim karakteristikama imaju daleko ve i

i zna ajni utjecaj na okoliš od planiranog zahvata.


23

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

4.1. Opis utjecaja zahvata tijekom gra enja i korištenja zahvata

Svaki zahvat u prostoru mijenja postoje e stanje. Izgradnja objekta na odre enoj lokaciji

povezana je s više ili manje izraženim utjecajima tog zahvata na okoliš.

Kao što je dano u to ki 3.2.2. lokacija zahvata nalazi se u industrijskoj zoni Gaženica.

Kompleks za proizvodnju biodizela i skladište naftnih dervata nalaziti e se na podru ju koje

je namijenjeno za smještaj industrijskih, skladišnih, upravnih i trgova kih objekata, što je

utvr eno Prostornim planom ure enja op ine Zadar.

Proizvodni kompleks postrojenja za proizvodnju biodizela i skladišno-manipulativnog

terminala teku ih medija, a kako je prikazano i u privitku 2 iz SUO sastoji se od:

- Prijema sirovina i otprema proizvoda

- Skladištenja sirovina za proizvodnje

- Proizvodnje biodizela, glicerola i kalij sulfata

- Kotlovnice

- Skladištenja gotovih proizvoda iz proizvodnji

- Skladišno-manipulativnog terminala teku ih medija

Prema podacima danim u to ki 3.2.6. na podru ju predmetne lokacije zabilježena je srednja

godišnja koli ina oborina od 76,4 mm , što zna i da e godišnje prosje no pasti oborina

0,0764 m3/m2 površine. Ukupna površina katastarskih estica kojima se koristi Kepol-

Trminali d.o.o. i na kojima e se izvesti planirani zahvat iznosi 44.546,08 m2. Prema

planovima izvedbe zahvata za izgradnju tehnoloških linija s prate im prometnicama

namijenjena je površina od 23.207 m2 dok je 7.284 m2 namijenjeno zelenim površinama.

Buka je jedan od bitnih utjecaja na okoliš, a najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine

vanjske buke odre ene su prema namjeni prostora. Temeljem Pravilnika o najvišim

dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), predmetni

zahvat može se klasificirati kao zona 5, zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija,

skladišta). Na granici gra evne estice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 dB (A).

Podru ja na kojima su smješteni potencijalnom bukom najugroženiji postoje i objekti

(naselje Bibinje i Arbanasi) spadaju u zonu 3 (zona mješovite, pretežito stambene namjene),

za koju najviše dopuštene razine buke iznose 55 dB(A) danju, odnosno 45 dB (A) no u.


24

Temeljem navedenog mogu se odrediti dopuštene razine buke koja e se na referentnim

to kama imisije javiti kao posljedica obavljanja djelatnosti na proizvodnom kompleksu:

- 50 dB(A) na granici naselja

- 80 dB(A) duž granice proizvodnog kompleksa

Planirani zahvat u svom tijeku od izgradnje preko rada pa do prestanka korištenja, producira

odre ene vrste otpada koje je potrebno obraditi ili zbrinuti na odgovaraju i na in. Uredbom

o kategorijama, vrstama i klasifikacijama otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada

(NN 50/05) koja je uskla ena s Europskom listom otpada 2000/532/EC definirane su vrste

otpada po njihovim klju nim brojevima.

Svaki zahvat u prostoru koji ima proizvodnu namjenu ima odre eni utjecaj na zrak. Granice

utjecaja na kvalitetu zraka u prostoru planiranog zahvata ure ene su Zakonom o zaštiti zraka

(NN 178/04, 60/08) i Uredbom o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak

iz stacionarnih izvora (NN 21/07,150/08,154/08).

4.1.1. Mogu i utjecaji na okoliš tijekom gra enja

Utjecaj na tlo i podzemne vode

Mogu i negativni utjecaji na tlo i podzemne vode mogu se pojaviti uslijed:

Ispiranja zauljenih manipulativnih površina oborinskim vodama

Nepravilne manipulacije gorivom, mazivima, bojama, otapalima i drugim

kemikalijama koje se koriste u postupku adaptacije objekta

Utjecaji na tlo u okolišu bit e lokalizirani za vrijeme adaptacije, privremenim skladištenjem

raznih materijala predvi enih za korištenje. Na lokaciji i oko nje bit e poja an promet vozila

i gra evinskih strojeva. Cestovna infrastruktura oko lokacije omogu ava nesmetanu dopremu

opreme i potrebne mehanizacije. Materijal izdvojen prilikom ure enja objekta bit e

iskorišten uglavnom na samoj lokaciji. One iš enje tla koje tako er može biti uzrokom

one iš enja voda, sprije iti e se organizacijom gradilišta i provo enjem mjera kontrole na

svim mjestima gdje se one iš enje stvara i skuplja. Skladišne prostore potencijalnih

one iš iva a potrebno je izvesti na na in kojim se osigurava vodonepropusnost, ali i prihvat

tvari u slu aju prolijevanja ili curenja.

Budu i da je na lokaciji zahvata (industrijska zona) riješena odvodnja, ne o ekuje se utjecaj

na podzemne vode tijekom izvo enja planiranih radova.

Buka

Materijal za potrebe adaptacije i oprema za pogon dopremati e se na lokaciju javnim

cestovnim prometnicama. To e u izvjesnoj mjeri pove ati frekvenciju prometa na pristupnim


25

cestama, osobito u pojedinim fazama radova, što e utjecati na porast buke ne samo na

lokaciji zahvata, ve i uz javne cestovne prometnice.

Obzirom na lokaciju industrijske zone i udaljenost stambenih objekata od lokacije zahvata

buka se pri gra enju ne e uti u najbližim stambenim objektima, ali e se i zbog radnih uvjeta

voditi ra una o smanjenju buke na samom izvoru (npr. primjena zvu no izolirane opreme) ili

na izvo enje radova koji uklju uju buku u prikladno doba dana.

Utjecaj na zrak

Do negativnog utjecaja na zrak može do i uslijed:

Emisije prašine uzrokovane izvo enjem zemljanih radova

Kretanja vozila po površinama gradilišta

Emisije ispušnih plinova iz vozila i radnih strojeva

Optere enje navedenim emisijama je kratkotrajno pa se ne o ekuju trajnije posljedice za

okoliš.

Otpad

Tijekom izgradnje pojavljivati e se uobi ajeni gra evinski otpad (ostaci betona, žbuke,

pijesak, šljunak, ostaci oplata i sl.) kao i ambalažni otpad od razli itih gra evinskih i

pomo nih materijala, kao i od opreme (neopasni otpad). Mogu a je tako er i pojava manjih

koli ina opasnog otpada (proliveno gorivo, ostaci boja, lakova, otapala, ambalažni otpad od

otpadnih tvari). Neispravno skupljanje i skladištenje svih vrsta otpada može utjecati na

zaga enje okoliša. Otpad nastao tijekom izgradnje pogona treba skupljati na za to prire enim

sigurnim prostorima i odvoziti preko ovlaštenog sakuplja a otpada.

Utjecaj na krajobraz

Lokacija budu eg proizvodnog pogona za proizvodnju biodizela nalazi se u podru ju

gospodarskih djelatnosti, stoga prenamjena postoje eg gospodarskog prostora i ure enje

objekta ne e utjecati na promjenu krajobraza u užem smislu. Obzirom na postoje e stanje

krajobraza u industrijskoj zoni, a planovima zahvata ne e do i do izgradnje novih zna ajnijih

objekta to se ne e izmijeniti sadašnji izgled krajobraza.

Lokacija zahvata na esticama k .br. 9089/1, 9080/1, 9387/12 u k.o. Zadar nalazi se u

obuhvatu Industrijske zone Gaženica i namijenjena je za izgradnju gospodarskih gra evina,

promjena krajobraza je planski dozvoljena.


26

4.1.2. Mogu i utjecaj na okoliš tijekom korištenja zahvata

Pri normalnom radu i odvijanju tehnološkog procesa u svim fazama od prijema i skladištenja

sirovina, proizvodnih procesa do skladištenja i otpreme gotovih proizvoda, kao i prijema

skladištenja i otpreme naftnih derivata, vrlo je mala mogu nost ispuštanja sirovina i radnih

medija u okoliš, jer se svi radni procesi odvijaju u zatvorenim tehnološkim cjelinama.

Tijekom korištenja pogona za proizvodnju biodizela uz planiranu primjenu tehni kih mjera

zaštite, primjenu mjera koje proizlaze iz zakonskih propisa i normativa, primjenu

organizacijskih postupaka te provo enja planirane kontrole i pra enja stanja okoliša, ne e

do i do ispuštanja otpadnih tvari (krutih, teku ih i plinovitih) koje bi negativno utjecale na

okoliš u podru ju zahvata.

U poglavlju 1. Opis zahvata, detaljno su prikazani procesi i operacije s ulaznim materijalima

koji u estvuju u procesu proizvodnje te otpadni materijali iz procesa kao i gotovi proizvodi.

Prosudbu mogu ih utjecaja proizvodnje na okoliš, mogu e je predvidjeti sljede im

aktivnostima:

a) doprema i skladištenje sirovog biljnog ulja,

b) doprema i skladištenje ostalih sirovina,

c) rad proizvodnih linija za dobivanje biodizela,

d) skladištenje i otprema gotovih proizvoda (biodizela, glicerola i kalij sulfata),

e) rad kotlovnice,

f) rad ure aja za pro iš avanje otpadnih voda

g) doprema, skladištenje i otprema teku ih medija

Utjecaj dopreme i skladištenja sirovog biljnog ulja

Sirovo biljno ulje spada u tvari koje nisu opasne za okoliš odnosno koje su biorazgradive.

Manipulacijom i skladištenjem tih tvari na prostoru planiranog zahvata ne o ekuje se znatniji

utjecaj na okoliš.

U procesu dopreme i skladištenja sirovog biljnog ulja te otpreme nastaju otpadne vode u

nekoliko segmenata.

Na prostoru skladišta pojavljuju se oborinske otpadne vode koje su one iš ene od prljavštine

s prometnica. To one iš enje uzrokovano je kamionskim transportom sirovina i proizvoda, a

koli ina otpadnih voda s prostora skladišta direktno je povezana s koli inom oborina. Kako je

površina od 16.400 m2 namijenjena unutarnjim prometnicama to tu površinu možemo

smatrati potencijalno one iš enom površinom i možemo godišnje o ekivati oko 3870 m3

one iš enih oborinskih voda.

Na lokaciji nastaju i iste oborinske vode s travnatih površina koje se ne skupljaju ve

odlaze u tlo i podzemne vode.


27

Do negativnog utjecaja na tlo i vode može do i u tijeku:

- istovara ulja iz brodova i autocisterne u skladišne spremnike za ulje

- utovara ulja u brodove i autocisterne iz spremnika za ulje

Tijekom rada pojavljuje se sljede i neopasni otpad prikazan po klju nim brojevima:

20 01 25 jestiva ulja i masti

02 03 99 otpad koji nije specificiran na drugi na in

02 03 04 materijali neprikladni za potrošnju i preradu

Dominantni izvori buke vezani za obavljanje poslovnih aktivnosti u ovom dijelu dolaziti e

od teretnih vozila i brodova koji na lokaciju dovoze sirovine. Za transportne potrebe koristiti

e se autocisterne nosivosti do 25.ooo kg i brodovi nosivosti 5.000 – 10.000 tona za transport

sirovog biljnog ulja kao sirovine. Dovoz sirovina obavljati e se autocisternama koje e

tijekom dana dovoziti sirovinu u 3 dolaska u prostor lokacije zahvata ili brodom koji e

dolaziti cca 1 mjese no, a tako er e se otprema gotovih proizvoda obavljati autocisternama u

3 odlaska dnevno ili brodom 1 mjese no. Dio buke u okoliš uz brodove i autocisterne emitirati

e i crpke koje se koriste za pražnjenje brodova i autocisterni od sirovog ulja.

Neželjeni utjecaj na zrak može se o ekivati u slu aju:

- emisije lebde ih estica, PAH, NOx, CO, CO2, SO2 iz ispušnih plinova

kamiona, autocisterni i brodova

- emisije prašine od kretanja vozila po unutarnjim prometnicama i

manipulativnim površinama,

Utjecaj dopreme i skladištenje ostalih sirovina

Ostale sirovine koje se skladište, kao krutina je kalij hidroksid, a kao teku e sirovine su

metanol, sulfatna kiselina, klorovodi na kiselina i aditivi. Zbog svojih fizikalno kemijskih

svojstava te tvari mogu imati znatan štetni utjecaj na okoliš ako se s njima pravilno ne

postupa.

U procesu skladištenja ostalih sirovina, nastaju otpadne vode u nekoliko segmenata.

U dijelu skladištenja opasnih i agresivnih kemikalija u prostoru proizvodne hale nastaju

otpadne vode od pranja prostora skladištenja, a koje su izložene kiselom i alkalnom utjecaju.

Za skladišne prostore koji su smješteni na otvorenom dolazi do pojave otpadnih voda koje su

nastale oborinama, ali su izložene blagom one iš enju uslijed djelovanja prostora i hlapljenja

tvari u tom prostoru.


- istovara metanola u skladišne spremnike za metanol

- istovara krutih sirovina iz transportnih sredstava


28

- istovara kiselina iz transportnih sredstava

- nekontroliranog prosipanja tijekom prijevoza

- prosipanja uslijed ošte enja instalacijske armature skladišta

Tijekom skladištenja ne dolazi do stvaranja otpada .

Dominanti izvori buke vezani za obavljanje poslovnih aktivnosti u ovom dijelu dolaziti e od

teretnih vozila koja na lokaciju dovoze sirovine. Za transportne potrebe koristiti e se teretni

kamioni nosivosti do 10.000 kg do 25.000 kg za krute terete i autocisterne nosivosti do

25.ooo kg za transport metanola i kiselina. Dinamika dolaska i odlaska kamiona i autocisterni

je relativno mala odnosno o ekuje se jednom dnevno po 2 dolazak i 2 odlazak kamiona

odnosno autocisterne s prostora zahvata.



kamiona, cisterni i viljuškara,

- emisije prašine usred kretanja vozila po unutarnjim prometnicama i


- curenja para metanola za vrijeme pražnjenja autocisterne,

- curenje para kiselina za vrijeme pražnjenja autocisterni

- curenje teku ine i para kiselina kao posljedicu nagrizanja skladišne armature.

Skladištenje metanola

Me u materijalima koji se koriste u procesu linije za transesterifikaciju koristi se i metanol.

Doprema se kao isti metanol u koli inama potrebnim za proizvodnju biodizela. Spremnik je

podzemni i smješten uz rub tankvane u kojoj su smješteni ostali spremnici za proizvodnju

biodizela, a na propisanoj udaljenosti od ostalih objekata u prostoru tvorni kog kruga.

Ovakav metalni spremnik s dvostrukom stjenkom zadovoljavaju sve propise o zaštiti okoliša

za skladištenje metanola. Opremljen je potrebnom opremom za punjenje i pražnjenje,

kontinuiranim pra enjem nivoa u spremniku te sistemom za inertizaciju dušikom..

Svim tim mjerama izvedbe skladišnog prostora za metanol njegov neželjeni utjecaj na okoliš

je sveden na minimum. Obzirom da spremnik za metanol ima sistem inertizacije dušikom to

ne postoji opasnost od ispuštanja para metanola u okoliš.

Posebne mjere potrebno je primjenjivati kod skladištenja metanola jer pare metanola sa

zrakom stvaraju eksplozivne smjese i klasificiran je kao otrovna kemikalija. Stoga je

potrebno osigurati posebne uvjete skladištenja i manipuliranja u tehnološkom procesu,


29

kao i zaštitu u radnom prostoru sukladno propisima. Maksimalna dopuštena

koncentracija para metanola u zraku radne okoline je 50 mg/m3 (40ppm).

Prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) i propisima ADR i RID metanol se

ubraja me u opasne tvari klase 3 – zapaljive teku ine. U cestovnom prijevozu metanola i

prijevozu željeznicom kod nadzora nad obavljanjem prijevoza primjenjuju se odredbe

Zakona o prijevozu opasnih tvari. Te su odredbe u skladu s europskim sporazumom o

me unarodnom prijevozu opasne robe u cestovnom prometu (ADR) i Pravilnikom o

prijevozu opasne robe željeznicom (RID).

Skladište metanola u potpunosti zadovoljava sve zakonom propisane uvjete za skladištenje

metanola te osigurava siguran radi i zaštitu okoliša i u slu aju neželjenih doga anja na

prostoru tvornice bioidzela.

Skladištenje sumporne kiseline

Sumporna kiselina je bistra bezbojna sirupasta teku ina, bez mirisa, a vrelište joj je 330°C pri

normalnom tlaku. Maksimalna dopuštena koncentracija sumporne kiseline u zraku radne

okoline je 1 mg/m3.

Prema Zakonu o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) i propisima ADR i RID koncentrirana

sumporna kiselina se ubraja me u opasne tvari klase 8 – otrovne i nagrizaju e teku ine. U

cestovnom prijevozu sumporne kiseline i prijevozu željeznicom kod nadzora nad

obavljanjem prijevoza primjenjuju se odredbe Zakona o prijevozu opasnih tvari. Te su

odredbe u skladu s europskim sporazumom o me unarodnom prijevozu opasne robe u

cestovnom prometu (ADR) i Pravilnikom o prijevozu opasne robe željeznicom (RID).

Sama kiselina i njene pare nisu zapaljivi. Djeluje korozivno na metale (npr. željezo, cink,

aluminij), a pri normalnoj temperaturi prema sumpornoj kiselini otporni su: nehr aju i

elik, neke plasti ne tvari i sve boje i premazi koji su ina e otporni na kiseline. Staklo i

specijalni emajl otporni su prema sumpornoj kiselini.

Spremnik sumporne kiselinom nalazi se sklopu postrojenja za proizvodnju biodizela,

volumena 30 m3 smješten u svoj vodonepropusni sabirni bazen izra en od materijala

otpornog na djelovanje sumporne kiseline.

Ovako ure en skladišni prostor za skladištenje sumporne kiseline u potpunosti zadovoljava

sve zakonom propisne uvjete za skladištenje i manipulaciju sumpornom kiselinom, te

onemogu ava djelovanje sumporne kiseline na okoliš i u slu aju havarije.

Utjecaj proizvodnje biodozela, glicerola i kalij sulfata


30

Postrojenje za proizvodnju u svom sadržaju obuhva a nekoliko tehnoloških cjelina koje

svojim djelovanjem daju i razli ite vrste otpadnih voda.

Iz procesa proizvodnje izlaze otpadne vode koje su rezultat potrošnje demineralizirane vode u

procesu proizvodnje. Potrošnja vode je cca 33,.05 kg/t proizvoda odnosno 272,68 kg/h što na

godišnjoj razini iznosi cca 2.181,44 m3 otpadne vode koja e prije sustava obrade otpadnih

voda, imati sastav kako je dano u tablici 19.

Tablica 19: O ekivani sastav otpadne vode koja se ispušta iz postrojenja biodizela

Red.br.Fizikalno – kemijski

parametriJedinice

Koli ina u

otpadnoj

vodi

Udio u

otpadnoj

vodi

(%)

Koli ina

kroz

godinu

(tona)

1. Voda kg/h 252,61 92,64 2.020,89

2. Glicerol kg/h 2,62 0,96 20,94

3. Sapuni kg/h 12,19 4,47 97,52

4. Soli kg/h 3,82 1,40 30,54

5. Metanol kg/h 0,005 0,002 0,04

6. Sumporna kiselina kg/h 0,005 0,002 0,04

7. Suspendirane tvari kg/h 1,43 0,52 11,34

Sanitarno otpadne vode nastaju kao posljedica boravka zaposlenih na lokaciji.

Obzirom na proizvodne linije do negativnog utjecaja na tlo i vode može do i u tijeku:

- transportiranja sirovog ulja sa skladišta u proizvodne linije,

- transportiranja metanola sa skladišta u proizvodne linije,

- transportiranje i manipulacija katalizatorom,

- procesa transesterifikacije ulja i iš enja sirovog biodizela,

- aditiviranje sirovog biodizela,

- transportiranja biodizela iz postrojenja u skladišne spremnike za biodizel,

- transportiranja glicerola iz postrojenja u spremnike za skladištenje,

Tijekom rada proizvodnih linija za proizvodnju biodizela nastajati e opasni i neopasni otpad

koji su razvrstani po klju nim brojevima.

Opasni otpad:

15 01 10 ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je one iš ena opasnim tvarima

Neopasni otpad:

15 01 01 ambalaža od papira i kartona

15 01 02 ambalaža od plastike

15 01 06 miješana ambalaža


31

15 01 07 staklena ambalaža

20 01 01 papir i karton

20 01 02 staklo

20 01 39 plastika

Izvori buke za vrijeme rada proizvodnih linija su transporteri, pumpe, ventilatori i

elektromotori koji su ugra eni u proizvodne linije.


- kvara na sistemu hla enja kod ukapljivanja para metanola.

Utjecaj skladištenja i otpreme biodizela, glicerola i kalij sulfata

Biodizel, glicerol i kalij sulfat svrstavaju se u tvari koje nisu opasne za okoliš odnosno koje su

biorazgradive. Manipulacijom i skladištenjem tih tvari na prostoru planiranog zahvata ne

ekuje se znatniji utjecaj na okoliš.

U procesu skladištenja i otpreme biodizela i glicerola nastaju otpadne vode u segmentu

oborinskih boda koje su zauljene a došlo je do one iš enja na prostorima skladišta,

vodonepropusnih sabirnih bazena, na prometnim pravcima oko spremnika i na mjestima

utovara u brod ili autocisterne.

Na lokaciji nastaju i iste oborinske vode s travnatih površina koje se ne skupljaju ve

odlaze u tlo i podzemne vode.


- utovara biodizela u brodove i autocisterne iz spremnika za biodizel

- utovara glicerola u autocisterne iz spremnika za glicerol

- prosipanja kod utovara kalij sulfata u transportna sredstva


- prosipanja uslijed ošte enja instalacijske armature skladišta

Tijekom rada pojavljuje se sljede i neopasni otpad prikazan po klju nim brojevima:

02 03 99 otpad koji nije specificiran na drugi na in

02 03 04 materijali neprikladni za potrošnju i preradu

Dominantni izvori buke vezani za obavljanje poslovnih aktivnosti u ovom dijelu dolaziti e

od teretnih vozila i brodova koja sa lokacije odvoze proizvode. Za transportne potrebe

koristiti e se brodivi nosivosti 5.000 – 10.000 tona, autocisterne nosivosti do 25.ooo kg za

transport produkata proizvodnje biodizela, glicerola i kalij sulfata. Odvoz proizvoda obavljati

e se autocisternama koje e tijekom dana odvoziti proizvode sa prostora lokacije zahvata ili

brodovima koji ce proizvode odvoziti 1 mjese no. Dio buke u okoliš uz brodove i autocisterne

emitirati e i crpke koje se koriste za punjenje brodova i autocisterni gotovim proizvodima.


32



kamiona, brodova, cisterni i viljuškara,



Utjecaj rada kotlovnice

U kotlovnici se mogu pojaviti otpadne vode od pranja podova u kotlovnici. Ne o ekuju se

bitne koli ine otpadnih voda od pranja podova jer se pranje podova predvi a samo u

iznimnim slu ajevima.

Obzirom da se kao gorivo u kotlovnici koristi ukapljeni naftni plin to se tijekom rada

kotlovnice o ekuje nastajanje malih koli ina opasnog i neopasnog otpada:

Opasni otpad

13 03 07 neklorirana izolacijska ulja i ulja za prijenos topline na

bazi mineralnih ulja

13 03 08 sintetska izolacijska ulja i ulja za prijenos topline

15 01 10 ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je one iš ena

opasnim tvarima

Izvori buke za vrijeme rada kotlovnice su crpke, ventilatori i elektromotori koji su ugra eni u

kotlovnici.

Za vrijeme normalnog rada kotlovnice o ekuje se emisija uglji nog dioksida (CO2), dušikovih

spojeva (iskazano kao NO2) i vodene pare (H2O) u granicama dozvoljenim Zakonom o zaštiti

zraka (NN 178/04, 110/07, 60/08) i Uredbom o grani nim vrijednostima one iš uju ih tvari

u zraku (NN 133/05).


- neispravnog rada kotlovnice za vrijeme spaljivanja goriva kroz neželjeni

sastav dimnih plinova ali koji i kao takvi nemaju zna ajniji utjecaj na

zaga enje okoliša.

Utjecaj uslijed dopreme, skladištenja i otpreme teku ih medija

Prosudbu mogu ih utjecaja na okoliš treba promatrati kroz dva mogu a stanja koja se kod

ovog objekta mogu pojaviti, a to su:

- stanje normalnog rada

- akcidentno stanje.


33

Pri normalnom radu tj. odvijanju tehnološkog procesa prijama, skladištenja i otpreme

naftnih derivata, nema izlaženja radnog medija u okoliš i utjecaja na okoliš tim putem,

obzirom da se svi procesi odvijaju zatvorenim tehnološkim sustavom.

Ispuštanja medija u okoliš kod normalnog rada su:

- emisija para naftnih derivata u zrak pri punjenju autocisterni, kroz otvor za punjenje

autocisterni,

- ispuštanje medija na rastavljivim mjestima pri istakanju goriva tj. spojevi fleksibilnih

cijevi na utovarnoj ruci broda i autocisterni, kao i ostala prirubni ka i navojna spojna

mjesta.

Akcidentna stanja, a to su stanja koja se javljaju nakon akcidenata, a koja se potencijalno

mogu javiti na ovom objektu, te imati utjecaja na okoliš, su nekontrolirana propuštanja

ve eg opsega i izlijevanja iz zatvorenih tehnoloških sustava u okoliš kao i požar i

eksplozija.

Mogu e su razli ite akcidentne situacije na terminalu, tj. na objektima skladištenja,

prijema i otpreme te na ostalim prate im objektima i manipulativnim površinama:

- Istjecanje naftnih derivata iz spremnika u zaštitnu eli nu tankvanu

- Istjecanje naftnih derivata kod akcidentnih situacija s autocisternama i na

tehnološkim cjevovodima i crpnim postajama.

Utjecaj uslijed požarnih opasnosti

Nastanak požara i eksplozije (u daljnjem tekstu: požar) je neplaniran i neželjen doga aj

koji uzrokuje ozljedu, bolest ili smrt radnika ili materijalnu štetu, te kao posljedicu

prestanak svih aktivnosti u domeni gdje se dogodio.

U izvoru svakog požara je opasnost koja se definira kao postoje e ili potencijalno stanje na

mjestu rada, koje samo po sebi ili interakcijom s drugim imbenicima može rezultirati

neželjenim posljedicama.

Opasnosti od požara ne proizlaze samo iz nezavisnih grešaka radnih komponenti, ve

naj eš e po na elu kauzalnosti, greška na jednoj radnoj komponenti utje e na drugu, tako

da je vrlo bitno prepoznati i što bolje locirati izvor opasnosti.

Prevencija zaštite od požara se postiže prepoznavanjem i kontrolom opasnosti ili

potencijalnih opasnosti koji mogu izazvati požar.

Kontrola opasnosti je u stvari prepoznavanje, ocjena i eliminacija opasnosti s mjesta rada

bez obzira da li je uzrok ljudska greška ili tehni ki faktor.

Kontrola opasnosti sadrži širok spektar aktivnosti kao što su programi osposobljavanja

uposlenih, radne procedure, testiranje i ocjena djelatnika i sredstava rada, treninzi,


34

inspekcije, te širenje osnovnih informacija o opasnostima od nastanka i širenja požara i

njegovoj kontroli.

Mogu i uzroci nastanka požara

Mogu i uzroci nastanka požara na spremnicima, postrojenjima i cjevovodima su sljede i:

- mehani ko ošte enje,

- korozija,

- operativna greška,

- aktivnost tre ih osoba,

- elementarna nepogoda.

Zbog navedenih grešaka može do i do nekontroliranog izlaženja ulja, metanola, biodizela,

ili glicerola iz postrojenja ili cjevovoda, a što dovodi do stvaranja zapaljivih i eksplozivnih

koncentracija para zapaljivih teku ina koje se mogu zapaliti od nekog izvora (elektri na

iskra, mehani ka iskra, stati ki elektricitet i sl.)

Mehani ka ošte enja su pukotine na cjevovodu, spremnicima, cijevnoj armaturi koje

nastaju kada naprezanja u sustavu prije u projektom dopuštene vrijednosti. Mehani ka

ošte enja mogu biti uzrokovana skrivenom greškom u materijalu ili greškom u izgradnji.

Korozija je nenamjerno razaranje konstrukcijskih materijala uzrokovano fizikalnim,

kemijskim i biološkim agensima. Do korozije dolazi zbog nesavršenosti materijala,

nekvalitetno izvedene katodne zaštite i izolacije cjevovoda, nedovoljnog zaštitnog

potencijala za nova pogoršana djelovanja okoline na cjevovod te nekvalitetnog

premazivanja spremnika.

Korozija je esti uzrok iznenadnog propuštanja zapaljive teku ine, me utim, posljedice

djelovanja korozije su male perforacije i pukotine te su i koli ine izlivene teku ine u

jedinici vremena relativno male.

Operativna greška nastaje uslijed nepridržavanja uputa za rad ili ispadanja iz funkcije

opreme koja je ugra ena s sigurnosnom svrhom. Dobra osposobljenost radnika, redovito

održavanje i veliko iskustvo u vo enju procesa rada bitno smanjuje mogu nost nastanka

operativne greške koja bi mogla dovesti do nastanka požara.

Pod aktivnoš u tre ih osoba podrazumijeva se neovlašteno djelovanje npr. gra evinske

mehanizacije u neposrednoj blizini postrojenja, ili obavljanje vru ih radova (zavarivanje,

rezanje metala).

Elementarne nepogode kao što su potresi, klizanja zemljišta i poplave mogu oštetiti

spremnike, postrojenja i cjevovode. Me utim, ve kod projektiranja i odabira lokacije se


35

predvi aju takve mogu nosti pa se izborom lokacije, vrste materijala i debljine stijenki

bitno smanjuju mogu nosti nastanka ošte enja.

Procjenjuje se da nekontrolirano izlijevanje ulja, metanola, biodizela, ili glicerola iz

spremnika, cjevovoda, postrojenja ili ure aja i nastajanje požara može nastupiti uslijed

sljede ih uzroka:

- propuštanje utaka ko-istaka ke instalacije,

- perforacija cjevovoda i cijevne armature,

- prelijevanje zapaljive teku ine iz spremnika,

- propuštanje na brtvama i ku ištu crpke,

- perforacija stijenki spremnika,

- nepropisno ispuštanje zauljene otpadne vode,

U najgorem mogu em slu aju (raspad nadzemnog spremnika) koli ine zapaljive teku ine

koje mogu biti zahva ena požarom su one koli ine koje se nalaze u spremniku

(maksimalni kapacitet spremnika).

Požarna optere enja objekta po segmentima

1. skladišno-manipulativni terminal teku ih medija 274,6 GJ/m2

2. pretakalište auto cisterni 6,7 GJ/m2

3. tehnološka hala biodizela 11,7GJ/m2

4. spremni ki prostor proizvodnje biodizela 181,8GJ/m2

5. kotlovnica i spremnik UNP-a 12,3GJ/m2

Zaštitni pojasevi

Zaštitni pojas je površina oko ure aja i opreme za koju su odre eni postupci i na in

ponašanja radnika koji rade na održavanju, posluživanju, izvo enju radova te ostalih

prisutnih osoba.

U zaštitnom pojasu zabranjeno je odlaganje tvari koje su prema osobinama pogodne

za nastanak ili širenje požara.

Zaštitni pojasevi za pojedine objekte definirani su u Pravilniku o zapaljivim

teku inama i njihove veli ine dane su u tablici 20:

Tablica 20: dimenzije protupožarnih zaštitnih pojaseva

Naziv objekta Zaštitni pojas [m]

Spremnik S1-S6 15 m izvan sabirnog prostora

Pretakalište autocisterni 30 m od javnih putova i ostalih objekata koji

nisu u sklopu pretakališta


36

Mogu i opseg djelovanja požara

Mogu i opseg djelovanja požara ovisi o velikom broju imbenika:

- uzroku požara

- lokaciji požara

- koli ini tvari koja gori

- projektiranim mjerama za gašenje i širenje požara,

- uvjetima u cjevovodu ili spremniku u trenutku nastanka požara,

- fizikalnim i kemijskim svojstvima zapaljive teku ine koja se zapalila,

- meteorološkim uvjetima,

- brzini i kvaliteti vatrogasne intervencije.

Svi izgra eni objekti su na takvoj me usobnoj udaljenosti i tako zašti eni sustavima zaštite

od požara da se požar s jednog objekta ne može proširiti na drugi objekt, pod uvjetom da su

pravodobno poduzete sve mjere zaštite od požara.

4.1.3. Utjecaj u slu aju ekoloških nesre a

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07) ekološka nesre a je izvanredan doga aj ili vrsta

doga aja prouzro ena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za

posljedice ugrožavanje života i zdravlja ljudi i u ve em obimu nanose štetu okolišu.

Ekološka nesre a na lokaciji proizvodnog kompleksa za proizvodnju biodizela mogla bi

uslijediti zbog:

- mehani kih ošte enja uzrokovanih u materijalu i samoj izgradnji

- nepridržavanja uputa za rad, nepravilnih postupaka kod pretovara i

manipulacije opasnim i zapaljivim tvarima (metanol), te obavljanja ostalih

aktivnosti na lokaciji

- djelovanja prirodnih nepogoda

- nepredvi enih akcija tre ih osoba

- namjernog djelovanja tre ih osoba (diverzija)

U slu ajevima djelovanja prirodnih nepogoda i djelovanja tre ih osoba (nepredvi eno ili

namjerno) moglo bi do i do rušenja objekta na lokaciji i uništenja dijela infrastrukture.

Mnogi industrijski iznenadni doga aji s negativnim posljedicama za okoliš mogu se zadržati

unutar granica industrijskog postrojenja, mada postoje slu ajevi kada se u inci protežu i dalje

izvan njihovih ograda. Ti u inci utje u na okolinu postrojenja i imaju kratkoro ne i

dugoro ne posljedice na život sustava održanja života, imovine ili društva u cjelini.


37

Razmjeri gubitaka izazvani takvim iznenadnim doga ajima s negativnim posljedicama za

okoliš ovise u velikoj mjeri o onome što ine prvi u esnici koji reagiraju na neželjeni doga aj

unutar industrijskog pogona i lokalne zajednice koja ga okružuje. Kod toga je bitno ista i

zahtjev usuglašenog djelovanja pojedinaca i spoznaja o mogu im opasnostima i potrebi za

uzajamnom pripravnoš u. Za planiranje pripravnosti na neželjene doga aje – ekološke

nesre e, kao bitan korak je procjena rizika i opasnosti koje mogu izazvati ekološke nesre e u

zajednici. Pod rizikom se podrazumijeva vjerojatnost da bi u odre enom razdoblju moglo

do i do pojave iznenadnog doga aja s negativnim posljedicama za okoliš, a sa njim i

posljedice za ljude, imovinu i okoliš.

Prema odredbama Uredbi o spre avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (NN

114/08) metanol kao opasna tvar navodi se u Prilogu I u popisu opasnih tvari u kojem se

navode i grani ne koli ine kada se tvari smatraju opasnim. Grani na koli ina metanola kod

koje postoji obveza obavješ ivanja je 500 tona, a grani na koli ina metanola kod koje postoji

obveza izrade Izvješ a o sigurnosti je 5.000 tona.

Na lokaciji planiranog zahvata mogu e je maksimalno imati 2.000 tona metanola. Obzirom

nepostojanja obveze izrade Izvješ a o sigurnosti potrebno je poduzeti sljede e radnje:

- sukladno posebnim propisima osigurati nadzor gradnje postrojenja i nadzor rada

sigurnosnih instalacija unutar postrojenja

- kontinuirano nadzirati rad i redovito servisirati instalacije po pitanjima sigurnosti;

- obavljati održavanje i popravak postrojenju u skladu s najboljim raspoloživim

tehnikama

- poduzimati potrebne tehni ke mjere opreza s ciljem sprje avanja nepravilnog rada

postrojenja

- sprije iti nepravilno i nedopušteno ponašanje radnika i drugih osoba u postrojenju

odgovaraju im uputama o postupanju u redovitom obavljanju poslova i u vrijeme

dnevnog odmora na radu, te odgovaraju im uputama za postupanje u iznimnim

situacijama

- osigurati odgovaraju u obuku radnika u cilju upoznavanja s opasnostima radi

upoznavanja s obveznim ponašanjem u slu aju nastanka opasnosti, odnosno

nastanka velike nesre e.

- u cilju sprje avanja velike nesre e treba poduzeti mjere predostrožnosti u skladu s

obujmom mogu ih opasnosti u postrojenju, a naro ito na sljede e uzroke: -

tehnološko-procesne izvore opasnosti; - prirodne izvore opasnost (potresi, poplave i

sl.); - uplitanje neovlaštenih osoba pri radu postrojenja

- u cilju sprje avanja velike nesre e, a u slu aju nesre e, treba poduzeti mjere kojima se

osigurava da vatra i/ili eksplozija:– budu sprije ene unutar postrojenja; – u jednom


38

dijelu postrojenja ne mogu imati utjecaj na druge dijelove postrojenja i – nastale

izvan postrojenja ne mogu djelovati na ugrožavanje sigurnosti postrojenja

- opremiti postrojenje odgovaraju im upozorenjima, alarmima i sigurnosnom

opremom;

- opremiti postrojenje ure ajima za mjerenje i kontrolu koji e, ukoliko to bude

potrebno u pitanju sigurnosti, biti razli iti i neovisni o drugim sustavima

- zaštiti sigurnost relevantnih dijelova postrojenja od mogu nosti djelovanja i uplitanja

neovlaštenih osoba.

- procijeniti mogu e posljedice za ljude i okoliš prema više predvidljivih scenarija glede

mogu ih u inaka velike nesre e, a obvezno prema scenariju »najgoreg mogu eg

slu aja« i izra una veli inu podru ja u inka;

- poduzimati mjere osiguranja da u slu aju velike nesre e ne do e do dodatnih

opasnosti koje bi nastale iz infrastrukturnih (kanalizacija, cjevovoda, plinovoda i sl.)

dijelova postrojenja

- opremiti instalacije u postrojenju s potrebnom sigurnosnom opremom i poduzimati

tehni ke i organizacijske mjere predostrožnosti.

- u slu aju velike nesre e osigurati bez odlaganja stru ne i iscrpne informacije

nadležnim tijelima javne vlasti koja su odgovorna za sprje avanje velikih nesre a i

hitne službe.

Ekološka nesre a koja bi mogla nanijeti štetu na predmetnoj lokaciji izvan zahvata podru ja,

zavisi o uzroku doga aja, mjestu nastanka, stupnju i opsegu ja ine, postoje im trenuta nim

uvjetima na lokaciji, te vanjskim meteorološkim uvjetima kao i vremenu dojave i kvaliteti

intervencije. Za utvr ivanje procjena i rangiranje rizika, važno je utvrditi gdje su rizi na

mjesta i opasnosti.

Na lokaciji zahvata tijekom redovnog rada mogu a je pojava iznenadnih doga aja s

negativnim posljedicama za okoliš i neželjenih zaga enja koje se manifestiraju kroz istjecanja

sirovog ulja, istjecanja metanola, istjecanja produkata reakcija i intermedijera, prosipanja

krutih sirovina. Sve ove neželjene situacije i iznenadni doga aji s negativnim posljedicama za

okoliš vezane su za iznenadne kvarove na proizvodnim linijama i neželjene doga aje u

procesima proizvodnje. Iz fizikalno-kemijskih karakteristika tvari može se zaklju iti da u

slu aju istjecanja znatnijih koli ina, odnosno ve ih iznenadnih doga aja s negativnim

posljedicama za okoliš postoji i odre eni stupanj požarne opasnosti. Proizvodne linije su u

potpunosti automatizirane i vo ene automatskim sistemom koji je podešen za javljanje

neplaniranih, odnosno doga aja izvan zadanog proizvodnog protokola. Sistem uo eni radni

poreme aj signalizira svjetlosnim i zvu nim signalom. Poštivanjem radnih procedura kao i


39

protupožarnih mjera utjecaj na okoliš i susjedstvo svodi se na minimalnu mjeru i ne e dovesti

do one iš enja okoliša i zraka u znatnijoj mjeri, te ne e imati utjecaja na susjedno naselje.

Za planirani zahvat, uz odabrana rješenja, ispravnu izvedbu i kontrolu, procijenjene utjecaje,

uz široke mogu nosti za pravovremenu sanaciju terena u slu ajevima ekološke nesre e može

se ocijeniti velika sigurnost, te sukladno tome i vrlo mali i prihvatljivi rizik za okoliš. Za

navedene o ekivane slu ajeve postoje preventivne mjere zaštite, temeljene na sustavnoj i

kvalitetnoj kontroli s ciljem da se mogu i slu aj svede na najmanju vjerojatnost. Procjenjuje

se da je tijekom korištenja objekata uz kontrole koje e se provoditi, te ostale postupke rada,

uputstva i iskustva zaposlenika vjerojatnost izvanrednih doga aja koji bi mogli rezultirati

negativnim utjecajem na okoliš i ekološkom nesre om svedeni su na najmanju mogu u

mjeru.

5. PROGRAM PRA ENJA ZAŠTITE OKOLIŠA

5.1. Program pra enja stanja okoliša

Temeljem analiza i ste enih iskustava, kroz vo enje zahvata, treba izra ivati izvještaje o

stanju okoliša na lokaciji, vrednovati rezultate mjerenja i izraditi program za o uvanje,

poboljšanje i kontrolu kvalitete okoliša lokacije, a sve sukladno zakonskim propisima.

Treba osigurati mjerenje emisije one iš uju ih tvari u otpadnim plinovima na dimnjaku

kotlovnice. Mjerenje mora biti provedeno od ovlaštene institucije sukladno Pravilniku o

pra enju emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06).

Mjerenje emisije one iš uju ih tvari u otpadnim plinovima provoditi jednom u dvije godine.

Pra enje kvalitete i kvantitete otpadne vode treba provoditi sukladno definiranim uvjetima

u Vodopravnoj dozvoli, putem ovlaštene institucije, a u skladu s Pravilnikom o grani nim

vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08).

Mjerenje razine buke na prostoru proizvodnog kompleksa i na pojedinim proizvodnim

linijama i u radnom okolišu treba provoditi najmanje jednom u dvije godine sukladno

zakonskim odredbama tj. Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj

ljudi rade i borave (NN 145/04), a putem ovlaštene institucije.

U dosadašnjim razvojnim projektima i gospodarskim aktivnostima tvrtka Kepol-Terminal

d.o.o. kao osniva svojim djelovanjem direktno je pridonosila o uvanju okoliša. Uprava tvrtke

Kepol-Terminal d.o.o. kao i tim koji radi projekt realizacije kompleksa za proizvodnju

biodizela, pri donošenju svojih poslovnih odluka, uzima u obzir zahtjeve zaštite okoliša, te u

cijelosti osigurava elemente ekološki djelotvornog poslovanja. Jedan od strateških ciljeva

tvrtke je provedba politike održivog razvoja kroz uvažavanje ciljeva i na ela zaštite okoliša, te

pra enjem i provedbom važe ih zakonskih propisa.


40

Politika tvrtke Kepol-Terminal d.o.o. je da se pozitivna iskustva u pogledu zaštite okoliša za

sli ne objekte u drugim zemljama primjene i na lokaciji zahvata. Sve tehnološke cjeline

unutar kompleksa ispunjavat e zahtjeve koje odre uju propisi o zaštiti okoliša Republike

Hrvatske na na in da se generiranje otpada (kruto, teku e, plinovito) svede na minimum.

Na lokaciji zahvata racionalno e se koristiti energija i sirovine i postupati s otpadom po

gospodarskim na elima i na elima zaštite okoliša. Trajno e se provoditi osposobljavanje

djelatnika za provo enje konkretnih mjera zaštite okoliša na predmetnoj lokaciji. Razvijat e

se svijest o zaštiti okoliša i poticati djelovanje na lokaciji rada postrojenja u skladu s na elima

zaštite okoliša.

U primjeni sustava upravljanja okolišem i njegovim kontinuiranim unapre enjem sudjelovati

e svi djelatnici tvrtke. Za vrijeme rada postrojenja za proizvodnju biodizela, kao i ostalih

tehnoloških dijelova kompleksa, provedba politike zaštite okoliša zasnivat e se na sljede im

na elima djelovanja:

- Uklju ivanje zaštite okoliša u proces planiranja, donošenja odluka i aktivnosti na

lokaciji zahvata

- Sustavno smanjivanje emisije štetnih tvari u okoliš (zrak, voda, tlo), te smanjivanje

koli ine i štetnosti otpada i buke

- Uspostaviti kontrolu pra enja stanja okoliša i kontrolu održavanja sigurnosnih

ure aja, te objavljivati rezultate prema zahtjevima nadležnih tijela uprave

- uvati i unapre ivati kakvo u okoliša uže i šire lokacije zahvata

- Obrazovati djelatnike u cilju postizanja odgovornosti u zaštiti okoliša

- Sura ivati s nadležnim tijelima uprave, stru nim institucijama i nevladinim

organizacijama

Kepol-Terminal d.o.o. obavezuju se da e odgovorno upravljati pitanjima okoliša putem

usvajanja sustava uskla enog s normom HRN EN ISO 14001:2004, te da e biti u skladu s

zakonskom regulativom i ostalim zahtjevima primjenjivanim na podru ju svog djelovanja. Da

bi se osiguralo pravilno upravljanje okolišem i uskla enost postavljenog sustava upravljanja

okolišem provode se unutarnje i vanjske prosudbe.

Tvrtka Kepol-Terminal d.o.o. se obavezuje stalno poboljšavati rezultate zaštite okoliša, a u

skladu s postavljenim ciljevima i na elima upravljanja okolišem. Svi uposleni odgovorni su da

ine sve kako bi zaštitili sebe, svoj radni okoliš i opremu. Ova politika tvrtke dostupna je

javnosti.

Nositelj planiranog zahvata treba izraditi Operativni plan interventnih mjera za slu aj

iznenadnih zaga enja na prostoru Proizvodnog kompleksa za proizvodnju biodizela.


41

U slu aju iznenadnih zaga enja ili ekološke nesre e mora se postupati sukladno izra enim

internim aktima odnosno Operativnom planu i sukladno Planu intervencija u zaštiti okoliša,

Državnim planom za zaštitu voda i drugim planovima županijske razine i drugim zakonskim

propisima, a sve ovisno o vrsti i intenzitetu iznenadnog zaga enja.

Unutar službe za održavanje planiranog proizvodnog kompleksa treba oformiti grupu za

hitne intervencije u slu aju pojave izvanrednog zaga enja. Grupa mora poznavati postupke

odre ene u Operativnom planu i mora u okviru svojih mogu nosti mo i djelovati na

sprje avanju širenja one iš enja.

Tako er treba organizirati i provoditi permanentnu edukaciju i informiranje svih djelatnika s

ciljem pravilnog korištenja, odlaganja i ispuštanja svih vrsta voda, otpada i drugih teku ih i

krutih tvari. Tako er treba izgraditi pozitivan pristup svih djelatnika prema zaštiti okoliša.

Otpad nastao u izvanrednim situacijama treba dati na zbrinjavanje službi ili tvrtki

osposobljenoj i ovlaštenoj za ta zbrinjavanja. Otpad nastao iznenadnim doga ajem sa

negativnim posljedicama po okoliš ili neprikladnim rukovanjem ili u transportu uklanjaju

djelatnici, a u slu aju ve ih iznenadnih doga aja sa negativnim posljedicama po okoliš

postupa se prema Planu intervencija.

5.2. Program plana provedbe mjera zaštite okoliša

Sagledavaju i pogon za proizvodnju biodizela iz sirovog biljnog ulja, na lokaciji u Zadru,

kapaciteta 66.000t/god. i skladišta naftnih derivata kapaciteta 60.000 tona, te uzimaju i u

obzir mogu e utjecaje na okoliš i mogu e ekološke nesre e, predlažu se slijede e mjere i

postupci za izbjegavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš, u skladu s propisanim grani nim

vrijednostima, normama i kriterijima zaštite okoliša.

Plan provedbe mjera zaštite tijekom gra enja

Tijekom gradnje na lokaciji i oko nje biti e poja an promet vozila i gra evinskih strojeva.

Cestovna infrastruktura oko lokacije omogu ava nesmetanu dopremu opreme i potrebne

mehanizacije. Utjecaji tijekom gra evinskih radova ovise o trajanju i prostornom dosegu

radova.

Intenzivniji promet tijekom gra enja i izvo enja radova obuhva a pove ano one iš enje:

ZRAKA zbog:

- emisije prašine kod izvo enja zemljanih radova

- kretanja vozila po površinama gradilišta

- emisije ispušnih plinova iz vozila i radnih strojeva

Optere enje navedenim emisijama je kratkotrajno pa se ne o ekuju trajnije posljedice za

okoliš.


42

TLA I PODZEMNIH VODA zbog:

- neodgovaraju eg zbrinjavanja sanitarno (fekalnih) voda s gradilišta

- ispiranja zauljenih manipulativnih površina oborinskim vodama

- nepravilne manipulacije gorivom, mazivima, bojama, otapalima i drugim

kemikalijama koje se koriste u procesu gra enja.

BUKE zbog:

- pove ane frekvencije prometa na pristupnim cestama, osobito u pojedinim fazama

radova, utjecat e na porast buke ne samo na lokaciji zahvata ve i niz javne cestovne

prometnice.

OTPADA zbog:

- pojave uobi ajenih gra evinskih otpadnih materijala (ostaci betona, žbuke, pijeska,

šljunka i sl.)

- ambalažnog otpada od raznih gra evinskih i pomo nih materijala

- manjih koli ina opasnog otpada (ostaci boja, lakova, otapala te ambalažni otpad od

opasnih tvari)

Navedeni utjecaji biti e privremeni, lokalni, a po intenzitetu promjenjivi.

Mjere zaštite tijekom izgradnje zahvata

ZAŠTITA ZRAKA

Emisiju plinovitih produkata, lebde ih estica i taložnih tvari svesti na najmanju mogu u

mjeru:

- korištenjem ispravne i novije mehanizacije i vozila na gradilištu

ZAŠTITA TLA I PODZEMNIH VODA

Sprije iti one iš enja tla i podzemnih voda na slijede i na in:

- na gradilištu osigurati primjerene sanitarno-tehni ke uvjete za osoblje

- nastale otpadne sanitarno (fekalne) vode ispuštati e se u gradsku kanalizaciju

- sustav odvodnje planiranog kompleksa izvesti vodonepropusnim cijevima s

inkovitim na inom spajanja i brtvljenja, a cijelu instalaciju, prije uporabe, ispitati

na vodonepropusnost u skladu s propisanim kriterijima od strane ovlaštene tvrtke

- nakon završetka radova putem ovlaštenog poduze a zbrinuti sav nastali gra evinski,

komunalni i proizvodni (industrijski) otpad

- dolijevanje goriva u strojeve i vozila obavljati na zato ure enoj površini (ome ene

obodnim kanalom) izgra enoj od vodonepropusnog materijala i materijala otpornog

na kemikalije. Pretakanje i dolijevanje goriva obavljati uz sve potrebne mjere zaštite.


43

- kod izgradnje podzemnih dijelova pojedinih proizvodnih cjelina kompleksa,

zabranjena je uporaba materijala, izolacijskih premaza i drugih kemikalija, koji bi

polaganim otapanjem mogli otpustiti opasne tvari u vodonosnik

- humusni materijal privremeno odložiti na pogodno mjesto na gradilištu ili izvan njega

i ponovno upotrijebiti kod ure enja zelenih površina, a materijal upotrijebiti za

nasipanje i niveliranje zemljišta

- iskopano tlo i gra evinske jame ne smiju se one istiti prilikom izvo enja zemljanih

radova

- provoditi organizacijske i tehni ke mjere na gradilištu u cilju smanjivanja navedenih

utjecaja, kako bi oni bili u granicama prihvatljivosti

ZAŠTITA OD BUKE

Zaštitu od buke provoditi na na in da se:

- poštuje predvi eno radno vrijeme

- radovi izvode isklju ivo u toku dnevnog razdoblja

- ukoliko se ukaže potreba za radom u no nom periodu, poduzeti dodatne mjere za

smanjenje emisije buke u okoliš

Plan provedbe mjera zaštite tijekom korištenja zahvata

Prosudba mogu ih utjecaja na okoliš tijekom pripreme, proizvodnje, skladištenja sirovina i

gotovih proizvoda mogu e je predvidjeti u slijede im aktivnostima:

a) doprema i skladištenje biljnog ulja i gotovih proizvoda (biodizela,

glicerola i kalij sulfata) te njihova otprema

Do negativnih utjecaja na:

TLO I VODE može do i u tijeku:

- istovara ulja iz autocisterni u skladište spremnika za ulje

- istovara ulja iz brodova u skladište biljnog ulja

- utovara biodizela u autocisterne

- utovara sirovog glicerola u autocisterne

- utovara biodizela u autocisterne

- utovara glicerola u autocisterne

- utovar kalij sulfata u teretne kamione

Tijekom rada pojavljuje se i neopasni otpad kao: muljevi od ispiranja.

BUKA uslijed:

- kamionskog dovoza sirovina i odvoza proizvoda

- brodskog dovoza sirovina i odvoza proizvoda


44

- rada crpki kod punjenja i pražnjenja autocisterni

ZRAK uslijed:

- emisije lebde ih estica, ispušnih plinova prilikom rada kamiona cisterni,

brodova i viljuškara


manipulativnim površinama

b) doprema i skladištenje ostalih sirovina

Do negativnog utjecaja na:


- istovara metanola u skladišne spremnike za metanol

- istovara sulfatne kiseline u spremnik za sulfatnu kiselinu

- istovara klorovodi ne kiseline u spremnik za klorovodi nu kiselinu

- istovara krutih sirovina iz transportnih sredstava


- prosipanja uslijed ošte enja ambalaže

BUKA uslijed:

- kamionskog i brodskog dovoza sirovina

- rada pumpi i pneumatsko regulacijske opreme

ZRAK uslijed:

- emisije lebde ih estica i ispušnih plinova iz kamiona, cisterni i brodova

- emisije prašine od kretanja vozila

- «curenja» para metanola za vrijeme pražnjenja autocisterne

c) proizvodnja biodizela, glicerola i kalij sulfata

U proizvodnom procesu dobivanja biodizela uklju eno je nekoliko tehnoloških cjelina kod

kojih tijekom rada nastaju razli ite vrste otpadnih voda.

Obzirom na proizvodne linije do negativnog utjecaja na:


- transportiranja sirovog ulja sa skladišta u proizvodne linije

- transportiranja metanola sa skladišta u proizvodne linije

- transportiranja kiselina sa skladišta u proizvodne linije

- manipulacija krutim kemikalijama u proizvodnim linijama

- procesa transesterifikacije ulja i iš enja sirovog biodizela

- aditiviranja sirovog biodizela

- transportiranja biodizela iz postrojenja u skladišne spremnike za biodizel

- transportiranja sirovog glicerola iz postrojenja u spremnike za skladištenje


45

Tijekom rada proizvodnih linija može se o ekivati opasni otpad (ambalaža od opasnih tvari) i

neopasni otpad (razne vrste ambalaže od papira i kartona, stakla i plastike).

BUKA uslijed:

- rada crpki, ventilatora i elektromotora koji su ugra eni u proizvodne linije

ZRAK uslijed:

- kvara na sistemu hla enja kod ukapljivanja para metanola

- kvara na sistemu apsorpcije plinova i para iz proizvodnih linija

d) rad kotlovnice

Tijekom rada kotlovnice o ekuje se nastajanje:

OPASNOG OTPADA:

- otpad od pripreme kotlovske vode,

- otpad od odmuljivanja kotla

- otpad od remonta kotlovnice

- ambalažni otpad od opasnih tvari

NEOPASNOG OTPADA

- razne vrsta ambalaže ( od papira i plastike)

BUKA uslijed:

- rada pumpi, ventilatora i elektromotora koji su ugra eni u kotlovnici

ZRAK uslijed:

- neispravnog rada kotlovnice za vrijeme spaljivanja plina pove anjem

emisija CO i NOx,

- kod ispravnog rada kotlovnice za vrijeme spaljivanja plina o ekuje se

emisija CO2, NO2, H2O, CO.

Mjere zaštite tijekom dopreme, skladištenja sirovog biljnog ulja i

gotovih proizvoda (biodizela, glicerola i kalij sulfata), te njihova

otprema

- sirovine (uljarice) treba na lokaciju dopremati na na in da se ne ugrozi normalno

odvijanje prometa na okolnim komunikacijama

- dopremu sirovina obavljati isklju ivo u za to namijenjenim vozilima koja moraju biti

opremljena, korištena i održavana tako da se onemogu i nekontrolirano rasipanje

sirovina i izlijevanje motornog ulja u tlo, te kako bi se izbjegla prekomjerna emisija

buke u okoliš

- eventualno zauljene oborinske vode sa skladišnih i manipulativnih površina

skupljaju se putem slivnika u separator s mastolovom i po obradi suvišak se s lokacije

putem podmorskog ispusta ispušta u morski akvatorij


46

- redovito kontrolirati ispravnost ure aja za pretakanje sirovog ulja u spremnik, kako

ne bi došlo do nekontroliranog izlijevanja u okoliš

- kod otpreme biodizela i glicerola sa lokacije, potrebno je poduzeti iste mjere kao i kod

dopreme sirovina na lokaciju

- kao zaštitu od prepunjavanja izvesti automatsku blokadu punjenja

- vozila koja dopremaju sirovine i odvoze gotove proizvode, trebaju po mogu nosti

koristiti biodizel kao pogonsko gorivo, kako uslijed pove anog prometa ne bi došlo do

one iš enja zraka

Mjere zaštite tijekom dopreme i skladištenja ostalih sirovina

- mjere zaštite identi ne su mjerama kod dopreme osnovnih sirovina i otpreme gotovih

proizvoda

- posebne mjere zaštite provesti kod pretakanja lako zapaljivih teku ina – metanola i

nagrizaju ih tvari – sumporna kiselina

- vozila kojima se prevoze opasne tvari (metanol, natrijeve i kalijeve lužine te

sumporna kiselina) ozna iti u skladu s Zakonom o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07)

i Pravilnika o na inu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (NN 54/95)

- primjenjivati protupožarne mjere u skladu s Procjenom ugroženosti od požara i

tehnološke eksplozije, odnosno Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija

Mjere zaštite tijekom rada proizvodnih linija za dobivanje biodizela

- sa uvati okolnu vegetaciju od nepotrebnog degradiranja izvan prostora obuhvata

- tehnološke otpadne vode sakupiti u tehnološku kanalizaciju i odvesti u ure aj za

obradu otpadnih voda na obradu a potom ih ispustiti u kolektor javne odvodnje

- sustav odvodnje otpadnih voda potrebno je redovito održavati i obavljati ispitivanje

vodonepropusnosti od strane ovlaštene tvrtke

- grani ne vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari u

otpadnoj vodi koja se nakon pro iš avanja otpušta u sustav javne odvodnje moraju

biti u skladu s vrijednostima koje su propisane Pravilnikom o grani nim

vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN94/08)

- ispitivanje otpadnih voda obavljati na na in i u rokovima kako je to propisano

Vodopravnom dozvolom

- redovito kontrolirati zapunjenost separatora ulja i masti kroz koji se propuštaju

otpadne vode prije upuštanja u javnu odvodnju

- komunalni otpad koji nastaje tijekom rada proizvodnih linija sakupiti u predvi ene

spremnike i putem ovlaštenog sakuplja a ih odvesti s lokacije


47

- sve ure aje na proizvodnim linijama redovito kontrolirati i održavati kako ne bi došlo

do pove anja dopuštenih razina buke u vanjskom prostoru i na radnim mjestima, a u

skladu s Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi

rade i borave (NN 145/04)

- za sve vrste nastalog otpada u proizvodnim linijama voditi dokumentaciju

propisanu Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/07) i Pravilnika o

one iš avanju okoliša (NN, broj 35/08)

Emisiju one iš uju ih tvari u otpadnom plinu iz kotlovnice (definirana kao veliki ure aj

za loženje snage 3.600 kW) kontrolirati prema Pravilniku o pra enju emisija one iš uju ih

tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06) i Uredbi o grani nim vrijednostima emisija

one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07) putem ovlaštene institucije i

Pravilnika o one iš avanju okoliša (NN, broj 35/08). Kakvo u otpadnog plina treba održavati

u granicama propisanim l.112 iste uredbe.

Mjere zaštite tijekom rada skladišno-manipulativnog terminala

teku ih medija

Prosudba mogu ih utjecaja na okoliš tijekom prijema, skladištenja i otpreme teku ih medija

mogu e je predvidjeti u slijede im aktivnostima:

Do negativnih utjecaja na:


- istovara teku ih medija iz brodova u skladišne spremnike

- istovara teku ih medija iz autocisterni u skladišne spremnike

- utovara teku ih medija u autocisterne

- utovara teku ih medija u brodove

BUKA uslijed:

- kamionskog dovoza i odvoza teku ih medija

- brodskog dovoza i odvoza teku ih medija

- rada crpki kod punjenja i pražnjenja autocisterni i brodova

- rada crpki sistema za hla enje spremnika teku ih medija

- rada ure aja za ukapljivanje para lako hlapivih teku ina

ZRAK uslijed:

- emisije lebde ih estica, ispušnih plinova prilikom rada autocisterni,

brodova


manipulativnim površinama

- mogu eg kvara ure aja za ukapljivanje para lako hlapivih teku ina


48

- posebne mjere zaštite provesti kod pretakanja lako zapaljivih teku ina – motornih

benzina

- vozila kojima se prevoze opasne tvari (mineralna goriva) ozna iti u skladu s Zakonom

o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07) i Pravilnika o na inu prijevoza opasnih tvari u

cestovnom prometu (NN 54/95)

- primjenjivati protupožarne mjere u skladu s Procjenom ugroženosti od požara i

tehnološke eksplozije, odnosno Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija

- otpadne vode sakupiti u tehnološku kanalizaciju i odvesti u ure aj za obradu otpadnih

voda na obradu a potom suvišak ispustiti u podmorski ispust

- sustav odvodnje otpadnih voda potrebno je redovito održavati i obavljati ispitivanje

vodonepropusnosti od strane ovlaštene tvrtke

- grani ne vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari u

otpadnoj vodi koja se nakon pro iš avanja otpušta u podmorski ispust moraju biti u

skladu s vrijednostima koje su propisane Pravilnikom o grani nim vrijednostima

opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN94/08)

- ispitivanje otpadnih voda obavljati na na in i u rokovima kako je to propisano


Plan provedbe mjera zaštite u slu aju ekoloških nesre a

Na lokaciji zahvata mogu a je pojava iznenadnih doga aja sa negativnim posljedicama po

okoliš, kao posljedica:

- istjecanja teku ih sirovina i gotovih proizvoda i njihovo otjecanje u okolno tlo i

podzemne vode

- izbijanja požara i eksplozije

Iznenadni doga aji sa negativnim posljedicama po okoliš, manjih razmjera, na lokaciji mogu

se dogoditi kod dopreme sirovina i otpreme gotovih proizvoda, te uslijed izlijevanja otpadnog

motornog ulja i teku ih medija na okolne površine. Razmjer utjecaja ovisit e o koli ini

isteklih teku ina, a kao naj eš i uzrok takovih doga aja su neodržavanje mehanizacije i

vozila, te nepažnja djelatnika tijekom rada.

Najve u opasnost od požara predstavlja skladište metanola i glicerola, skladišno-

manipulativni terminal teku ih medija koji su lako zapaljivi i predstavljaju požarnu opasnost.

Uzimaju i u obzir da e skladišta zadovoljavati uvjete za skladištenje zapaljivih teku ina

(Pravilnik o zapaljivim teku inama NN 54/99) mogu nost iznenadnog doga aja sa

negativnim posljedicama po okoliš, kao posljedica zapaljenja, svedena je na najmanju

mogu u mjeru.


49

Ostale sirovine koje se koriste u procesu proizvodnje biodizela nisu zapaljive, ali u odnosu na

zaštitu zdravlja ljudi, njima se mora rukovati s posebnim oprezom u skladu s izra enim

uputama za rad u koje moraju biti uklju eni podaci iz Sigurnosno tehni kih listova ovjerenih

od strane Hrvatskog zavoda za toksikologiju.

Iznenadni doga aj sa negativnim posljedicama po okoliš pri proizvodnji biodizela može

izazvati poreme aj u tehnološkom procesu što bi uzrokovalo nekontrolirano ispuštanje

opasnih tvari i otpadnih voda na lokaciji, te nepovoljan utjecaj na okoliš. Samo postrojenje za

proizvodnju biodizela opremljeno je ure ajem za upravljanje i nadziranje tehnološkog

procesa, kao i sustavom za dojavu poreme aja u procesu uklju uju i i pojavu požara. Time je

opasnost od ekološke nesre e izazvane požarom svedena na najmanju mogu u mjeru.

Nakon puštanja u rad proizvodnog kompleksa nosilac zahvata mora izraditi potrebna

dokumenta kojima se regulira provedba preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara

i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, te obuku za osposobljavanje djelatnika.

Mjere za sprje avanje odnosno ublažavanje posljedica mogu ih

ekoloških nesre a

- u slu aju izbijanja požara ili eksplozije postupati sukladno izra enom Planu zaštite od

požara, na temelju l. 2 i 7 Zakona o zaštiti od požara (NN 58/93 i 33/05, 107/07,

38/09) i Pravilnika o sadržaju plana zaštite od požara i tehnoloških eksplozija (NN

35/94).

- u slu aju one iš enja nastalog kao posljedica izlijevanja teku ih medija (sirovina i

gotovih proizvoda) postupati sukladno direktivama Operativnog plana interventnih

mjera u slu aju iznenadnog one iš enja voda, a temeljeno l. 76 Zakona o vodama

(NN 107/95, 105/05), Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96) i

poglavlja VII Državnog plana za zaštitu voda (NN 8/99).

- postupati sukladno odredbama Plana intervencija u zaštiti okoliša za lokaciju

kompleksa za proizvodnju biodizela, a izra enog temeljem Plana i intervencija u

zaštiti okoliša (NN 82/99).

Mjere zaštite nakon prestanka korištenja zahvata

- U potpunosti ukloniti sve medije iz gra evina sa svim prate im sadržajima, kao i

ostatke sirovina, te sve vrste otpadnih tvari u skladu s važe im zakonskim i internim

propisima

- Pridržavati se propisanih mjera i standarda ako se poduzmu aktivnosti rušenja

gra evina te osigurati nadzor nadležnih službi


50

5.3. Program plana provedbe pra enja stanja okoliša

Cjelovito pra enje stanja okoliša bazira se na rezultatima analiza i procjena nakon realizacije

svih potrebnih zahvata na kompleksu za proizvodnju biodizela.

Pra enje kvalitete otpadnih voda

- Kvalitetu otpadnih voda pratiti na na in i u rokovima kako je propisano


- Ispitivanja otpadnih voda povjeriti ovlaštenoj organizaciji

- Redovito kontrolirati nadzemne i podzemne spremnike i tankvane

(vodonepropusnost, vizualna kontrola, antikorozivna zaštita, stabilnost konstrukcije)

- Evidentirati one iš enja sukladno Pravilniku o registru one iš avanja okoliša (NN

35/08).

Pra enje emisije u zraku

- U skladu s uredbom o ograni enim vrijednostima emisije one iš uju ih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora (NN 21/07), pratiti emisiju one iš uju ih tvari u otpadnim

plinovima na ispustu iz kotlovnice

- Evidentirati one iš enja sukladno Pravilniku o registru one iš avanja okoliša

- Pra enje emisije u zrak treba biti izvedeno prema Pravilniku o pra enju emisije

one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06) od strane ovlaštene

organizacije

- estalost mjerenja je najmanje jednom u dvije godine

Pra enje buke u radnom okolišu

- Nakon puštanja u rad linije za proizvodnju biodizela izvršiti mjerenje intenziteta buke

u radnom okolišu i radnim prostorima te izvan radnih prostorija. Mjerenje treba

povjeriti ovlaštenoj organizaciji.

- Dodatna ispitivanja buke treba provesti ukoliko do e do nabavke i promjene

pojedinih dijelova opreme, ure aja i transportnih sredstava

Pra enje koli ine i vrste otpada

Sukladno zakonu o otpadu i izmjenama i dopunama zakona (NN 178/04. 153/05, 111/06),

Pravilniku o vrstama otpada (NN 27/96), Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji

otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN, broj 50/05), Pravilnika o


51

gospodarenju otpadom (NN, broj 23/07) i Pravilnika o registru one iš avanja okoliša (NN,

broj 35/08) voditi o evidnike te dostavljati podatke nadležnom županijskom uredu

5.4. Prijedlog prihvatljivosti zahvata na okoliš

Na temelju Studije o utjecaju na okoliš kompleksa za proizvodnju biodizela i skladištenja

naftnih derivata u Zadru, koju je izradio Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije iz

Zagreba, može se ocijeniti da je zahvat izgradnje postrojenja za proizvodnju biodizela i

skaldištenja naftnih derivata u Zadru na lokaciji industrijske zone Gaženica u Zadru, na

adresi Gaženi ka b.b. na k .br. 9089/1; 9080/1 u k.o. Zadra, prihvatljiv za okoliš uz primjenu

predloženih mjera zaštite okoliša i programa pra enja stanja okoliša.

Predlaže se za namjeravani zahvat izdavanje Rješenja o prihvatljivosti zahvata uz primjenu

propisanih i predloženih mjera zaštite okoliša i programa pra enja okoliša.

OBRAZLOŽENJE ZAHVATA

Predmetnim zahvatom planirana je u industrijskoj zoni Gaženica izgradnja postrojenja za

proizvodnju biodizela iz sirovog biljnog ulja i skaldišta naftnih derivata. Planirani kapacitet

postrojenja je 66.000 tona/godinu, dok je planirani kapacitet skladištenja anftnih derivata

60.000 tona. Površina katastarskih estica je 44.546,08 m2 i na njoj e biti smještena sva

potrebna tehnološka oprema i infrastruktura za osiguranje kontinuirane proizvodnje

biodizela kvalitete sukladno normi HRN EN 14 214 i skladištenje naftnih derivata. Unutar

pogona za proizvodnju biodizela nalazit e se nekoliko samostalnih tehnoloških procesnih

cjelina:

- Skladištenje sirovina

- Degumacija sirovog biljnog ulja

- Proizvodnja biodizela, glicerola i kalji sulfata

- Skladištenje gotovih proizvoda

- Kotlovnica

- Ure aj za pro iš avanje otpadnih voda

Postrojenje e biti automatizirano s kontinuiranom proizvodnjom kako bi se ostvarila što

bolja ekonomi nost i zaštita okoliša. Planirano postrojenje ini proizvodno zatvoreni ciklus

dobivanja biodizela pa se pri radu postrojenja ne o ekuju negativni utjecaji na okoliš. Uljne


52

sirovine dopremat e se na lokaciju brodom i autocisternama, a gotovi proizvodi biodizel,

glicerol i kalij sulfat odvozit e se s lokacije tako er brodom i autocisternama i kamionima .

Unutar skladišno-manipulativnog terminala teku ih medija nalaziti e se spremnici za

skladištenje mineralnih goriva i sirovih biljnih ulja sa sustavom prijema i otpreme izra eni

kao zasebne linije za skladištenje i pretovar. Linije e biti automatizirane kako bi se ostvarila

što bolja ekonomi nost i zaštita okoliša. Planirani skladišno-manipulativni terminal teku ih

medija zadovoljava najstrože zahtjeve za sigurnost skladištenja i zaštitu okoliša od utjecaja

naftnih derivata i sirovih biljnih ulja pa se pri radu skladišta ne o ekuje negativan utjecaj na

okoliš. Naftni derivati sirova biljna ulja dopremati e se na skaldište brodom i autocisternama

i na isti na in e se i odvoziti.

PRIKAZ UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Mogu i utjecaji tijekom gra enja

Utjecaj na tlo i vode

Utjecaj na tlo i vode mogu je uslijed neodgovaraju eg zbrinjavanja otpadnih sanitarnih voda

s gradilišta, prilikom ispiranja manipulativnih površina te nepravilne manipulacije gorivo,

mazivima, bojama, otapalima i kemikalijama.

Utjecaj buke

Zbog poja anog prometa na pristupnim prometnicama do i e do pove anja razine buke no

utjecaj e biti kratkotrajan.

Utjecaj na zrak

Izvo enjem zemljanih radova i kretanjem vozila po gradilištu pove at e se emisije prašine.

Optere enje emisijama je kratkotrajno.

Utjecaj uslijed nastajanja i skladištenja otpada

Tijekom gra enja nastajat e gra evinski otpad i ambalažni otpad. Mogu a je pojava i manjih

koli ina opasnog otpada, npr. proliveno gorivo, ostaci boja, lakova, ambalaža.

Mogu i utjecaji tijekom korištenja

Utjecaj na vode

Utjecaj na vode kod proizvodnje biodizela o ituje se u potrošnji vode za potrebe tehnološkog

procesa i kod ispuštanja otpadnih voda.


53

Pri proizvodnji biodizela i aktivnostima nastajat e: tehnološke otpadne vode, zauljene

oborinske vode s prometnih i parkirališnih površina, oborinske i površinske neone iš ene

vode te sanitarne otpadne vode.

Sanitarne otpadne vode zasebnim sustavom odvodnje odvodit e se u sustav biojamu i po

obradi putem podmorskog ispusta ispuštati u morski akvatorij.

Tehnološke, oborinske i površinske neone iš ene otpadne vode sustavom odvodnje odvodit

e se do ure aja za obradu otpadnih voda na kojem se provodi postupak separacije i taloženje

otpadnih voda, uklanjanje izdvojenog taloga i mulj, a teku i dio otpadnih voda se sprema u

protupožarni spremnik i suvišak se putem podmorskog ispusta ispušta u morski akvatorij.

Utjecaj na zrak

U kotlovnici je instalirano ložište ukupne snage 3.600 kW koji prema zakonskim propisima

spada u veliki ure aj za loženje, a kao gorivo koristi se ukapljeni naftni plin.

Tijekom dopreme sirovina o ekuje se pove ana frekvencija prometa pa se može o ekivati

dodatno optere enje okoliša emisijom ispušnih plinova u zrak. Ako se uzme u obzir da e se

kao pogonsko gorivo u vozilima koja dopremaju sirovine na lokaciju zahvat i otpremaju

proizvode koristiti biodizelsko gorivo, ocjenjuje se da poja an promet ne e imati znatniji

utjecaj na postoje u kakvo u zraka.

Negativni utjecaj mogu je i uslijed emisije lebde ih estica PAH, NOX, CO, CO2, SO2 iz

ispušnih plinova kamiona, cisterni i viljuškara. Tako er, negativni utjecaj mogu je zbog

«curenja» para metanola tijekom pražnjenja autocisterni.

Mogu i negativan utjecaj na zrak mogu i je u slu aju neispravnog rada ili kvara ure aja za

ukapljivanje para lako hlapivih teku ina na terminalu teku ih medija.

Utjecaj buke

Lokacija zahvata nalazi se u proizvodno – gospodarskoj zoni i nadovezuje se na gra evinsko

podru je naselja mješovite namjene. Uzimaju i u obzir da e se dijelovi tehnoloških linija koji

proizvode buku izme u 60 i 80 dB, nalaziti unutar gra evina s izvedenom zvu nom zaštitom,

u vanjskom prostoru se ne o ekuje pove ana razina buke. S obzirom na broj vozila koja e

dnevno dolaziti i odlaziti s lokacije, buka koju e stvarati kamioni i autocisterne na lokaciji je

kratkotrajna te ne e imati negativni utjecaj na okoliš.

Razina buke na pojedinim proizvodnim i pretovarnim linijama i u radnom okolišu regulirana

je Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(NN, br. 145/04).


54

Utjecaj uslijed nastajanja i skladištenja otpada

Vezano uz rad i održavanje postrojenja te pri radu i boravku ljudi na lokaciji nastajat e

neopasni otpad (ambalažni, muljevi od ispiranja, iš enja) i opasni otpad (ambalaža koja

sadrži opasne tvari). Prikupljeni otpad privremeno se skladišti na podru ju zahvata odvojeno

po vrstama u za to namijenjene spremnike, a njegovo zbrinjavanje se provodi prema Planu

gospodarenja otpadom.

Socio – ekonomski utjecaj

Planirani zahvat imat e pozitivan u inak na rast gospodarskih aktivnosti i doprinijeti e

poduzetni kim inicijativama i ulaganjima u nove projekte na prostoru šireg podru ja zahvata.

Realizacijom zahvata otvaraju se mogu nosti stvaranja novih radnih mjesta na lokalnoj

razini.

Mogu i utjecaji na okoliš u slu aju ekološke nesre e i rizik njena nastanka

Ekološka nesre a manjih razmjera može se dogoditi pri dopremi sirovina i otpremi gotovih

proizvoda s lokacije, uslijed izlijevanja ulja i kemikalija na radne površine. Veli ina utjecaja

ovisi o koli ini i vrsti istekle teku ine, a naj eš i uzrok je nepropisno postupanje s opasnim

tvarima.

Opasnost od požara predstavlja skladište metanola i sirovog glicerola, te skladište i

pretakalište naftnih derivata koji su lako zapaljivi i predstavljaju požarnu opasnost. Me utim,

uzimaju i u obzir da skladišta zadovoljavaju uvjete za skladištenje zapaljivih teku ina

propisane Pravilnikom o zapaljivim teku inama (NN, br. 54/99), mogu nost nesre e uslijed

zapaljenja svedena je na najmanju mogu u mjeru. Ostale sirovine koje se koriste u procesu

proizvodnje biodizela nisu zapaljive, ali radnici moraju rukovati istima sukladno uputama za

rad.

Do nesre e može do i i pojavom požara na pogonu za proizvodnju biodizela kao i

poreme ajima u tehnološkom procesu što bi uzrokovalo nekontrolirano ispuštanja opasnih

tvari i otpadnih voda na lokaciji zahvata, te nepovoljan utjecaj na okoliš. Protupožarna

sigurnost regulirana je odredbama Zakona o zaštiti od požara (NN, br. 58/93, 33/05, 107/07 i

38/09).

Za planirani zahvat procjenjuje se da je uz stalnu kontrolu opreme i procesa, primjenom

izra enih uputa za rad, edukacijom zaposlenika kao i provo enjem postupaka u slu aju

nesre e koji su propisani internim aktima, vjerojatnost iznenadnih doga aja koji bi mogli

uzrokovati ekološku nesre u smanjena je na najmanju mogu u mjeru.


55

Mogu i utjecaj na okoliš nakon prestanka korištenja

U slu aju da se dijelovi postrojenja ili cijelo postrojenje prestane koristiti za proizvodnju

biodizela, može do i do negativnih utjecaja na okoliš ako izostane ili se nepotpuno i

nestru no izvede uklanjanje svih medija iz postrojenja ili konzervacija prostora.

U slu aju prenamjene postrojenja mogu e je zbog neovlaštenih i nestru nih zahvata na

rekonstrukciji ugrožavanje stabilnosti konstrukcije, sigurnosti od požara i funkcionalnosti

instalacija vodoopskrbe i odvodnje.

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Mjere zaštite okoliša tijekom gra enja

Op e mjere

- Dopremu materijala izvoditi na na in da se ne ugrozi sigurnost i normalno

odvijanje prometa na okolnim cestama.

- Primjenjivati propisno ograni enje brzine vozila unutar kruga tvornice 10 km/h.

Mjere zaštite tla i vode

- One iš ene oborinske i podzemne vode, bez krupnih organskih i anorganskih

tvari, koje se nakupljaju u gra evinskim jamama i na radnim površinama, crpiti i

odvoziti u gradsku kanalizaciju.

- Osigurati sanitarno – tehni ke uvjete za osoblje.

- Izraditi vodonepropusnu podlogu na kojoj e se obavljati pretakanje opasnih tvari.

Mjere zaštite od buke

- Koristiti nisko bu ne strojeve i ure aje.

- Radove obavljati danju, a no u samo u slu ajevima kada to zahtijeva tehnološki

proces.

Mjere zaštite zraka

- Primjenjivati propisano ograni enje brzine vozila po površinama gradilišta.

Mjere zaštite uslijed nastajanja i skladištenja otpada

- Otpad zbrinjavati sukladno obvezama ugovorenim s ovlaštenim skuplja ima /

obra iva ima, vo enje zakonom propisane dokumentacije.


56

Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja

Mjere zaštite tla voda

- Sanitarne otpadne vode zasebnim sustavom odvodnje odvoditi na sustav javne

odvodnje.

- Tehnološke otpadne vode iz pogona za proizvodnju biodizela nakon postupka

neutralizacije pro istiti u separatoru te preko kontrolnog okna ispuštati u

recipijent odre en vodopravnim uvjetima.

- Zauljene oborinske vode s vanjskih manipulativnih i parkirališnih površina prije

ispuštanja u recipijent odre en vodopravnim uvjetima pro istiti na separatoru.

- Separator redovito istiti i održavati kako bi se uklonile suspendirane tvari, masti i

ulja.

Mjere zaštite zraka

- Sirovinu dovoziti i odvoziti s lokacije prijevoznim sredstvima koja zadovoljavaju

tehni ke uvjete prema Pravilniku o tehni kim uvjetima vozila o prometu na

cestama (NN, br. 92/05). Kao pogonsko gorivo koristiti biodizel kako uslijed

pove anja prometa ne bi došlo do promjene kakvo e zraka.

- Redovito kontrolirati ispravnosti ure aja za pretakanje.

- Grani ne vrijednosti emisija one iš uju ih tvari u otpadnom plinu iz ure aja za

loženje definiranim kao veliki ure aj za loženje, moraju biti u granicama

propisanim lankom 112. Uredbe o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih

tvari iz stacionarnih izvora (NN, br. 21/07).

Mjere zaštite od buke

- Redovito kontrolirati i održavati postrojenje kako ne bi došlo do prekora enja

dopuštene razine buke u vanjskom prostoru i na radnom mjestu propisane

lankom 5. i 12. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj

ljudi rade i borave (NN, br. 145/04).

Mjere zaštite uslijed nastajanja i skladištenja otpada

- S otpadom koji nastaje pri proizvodnim aktivnostima postupati sukladno

propisima za gospodarenje otpadom.

Mjere zaštite okoliša za sprje avanje i ublažavanje posljedica mogu ih ekoloških nesre a

- Izraditi Operativni plan interventnih mjera u slu aju iznenadnog zaga enja voda.

- Izraditi Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša.


57

- U postupku isho enja lokacijske, gra evinske i uporabne dozvole osigurati

dodatne zahtjeve u pogledu osiguranja protupožarne sigurnosti temeljem Zakona

o zaštiti od požara (NN, br. 58/93 i 33/05).

Mjere zaštite okoliša nakon prestanka korištenja

- U slu aju prestanka rada i uklanjanja postrojenja postupati sukladno zakonu.

PROGRAM PRA ENJA STANJA OKOLIŠA

- O rezultatima svih ispitivanja propisanih ovim programom pra enja stanja okoliša

voditi o evidnik i podatke dostavljati u informacijski sustav zaštite okoliša u Agenciju

za zaštitu okoliša.

Program pra enja emisija u zrak

- Mjeriti emisije one iš uju ih tvari u otpadnim plinovima na ispustu iz ure aja za

loženje i to povremenim mjerenjem, najmanje jednom u dvije godine. Mjeriti slijede e

parametre: dimni broj, toplinski gubici u otpadnim plinovima, uglji ni monoksid,

oksidi dušika izraženi kao NO2, volumni udio kisika i krute estice. Mjerenja provoditi

sukladno odredbama Pravilnika o pra enju emisija one iš uju ih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora (NN, br. 1/06) od strane ovlaštene institucije.

Program pra enja vode

- Pra enje kvalitete otpadnih tehnoloških voda provoditi od strane ovlaštene institucije

prije ispuštanja otpadnih voda u sustav javne odvodnje, a sukladno Pravilniku o

grani nim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN, br. 94/08).

Ispitivanje kvalitete otpadnih voda i dinamiku ispitivanja regulirati vodopravnom

dozvolom.

- Ispitivanje vodonepropusnosti sustava za odvodnju otpadnih voda obavljati svakih

pet godina.

Program pra enja buke

- Razinu buke mjeriti u radnom okolišu i radnim prostorima. Mjerenje provoditi

sukladno odredbama Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u

kojoj ljudi rade i borave (NN, br. 145/04) putem ovlaštene institucije.

Documents

SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ - …puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_31_05_2010_1.pdf · 3.2. Postojeüe stanje okoliša na koji bi zahvat mogao imati zna þajan utjecaj