STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PILOT PROJEKTA …puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_22_11_2010_4.pdf · korisnika, a nema ni kontrole uzimanja vode niti mogunosti mjerenja i registracije

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PILOT PROJEKTA

NAVODNJAVANJA DONJE NERETVE – PODSUSTAV OPUZEN

SAŽETAK ZA JAVNI UVID

Naru�itelj: HRVATSKE VODE

10 000 ZAGREB, Ulica grada Vukovara 220

Nositelj projekta: INSTITUT IGH, d.d. ZAVOD ZA PLANIRANJE, STUDIJE I ZAŠTITU OKOLIŠA 10 000 ZAGREB, J.Rakuše 1

Naziv studije: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PILOT PROJEKTA

NAVODNJAVANJA DONJE NERETVE

– PODSUSTAV OPUZEN

Razina studije: 1. SJEDNICA SAVJETODAVNOG STRU�NOG POVJERENSTVA

Broj projekta: 3230-491/09

Knjiga: III Sažetak studije o utjecaju na okoliš

Voditelj projekta: dr. Natalija Pavlus, dipl.ing.biol.-ekol.

Voditelj izrade SUO: Domagoj Vranješ, mag.ing.agr., univ.spec.oecoing.

Partneri na projektu: OIKON d.o.o. – voditelj tima: Medeja Pistotnik, dipl.ing.biol. Gra�evinsko arhitektonski fakultet, Sveu�ilište u Splitu prof.dr.sc. Mijo Vranješ, dipl.ing.gra�. Agronomski fakultet, Sveu�ilište u Zagrebu - voditelj tima: prof.dr.sc. Davor Romi�, dipl.ing.agr.

Direktor Zavoda za planiranje, studije i zaštitu okoliša:

Andrino Petkovi�, dipl.ing.gra�.

Mjesto i datum: Zagreb, listopad 2010.

KOPIJA BR. REVIZIJA 1

INSTITUT IGH, d.d. Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša

Knjiga III SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ 3230-308/09

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PILOT PROJEKTA NAVODNJAVANJA DONJE NERETVE – PODSUSTAV OPUZEN Stranica 2 od 28

Sadržaj studije – sveobuhvatni popis knjiga I Studija o utjecaju na okoliš II Studija prihvatljivosti zahvata za prirodu III Sažetak studije o utjecaju na okoliš




Sadržaj knjige III SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ

1. OPIS ZAHVATA .................................................................... 41.1. POTREBE, RAZLOZI I MOGU�NOSTI NAVODNJAVANJA ............................... 41.2. OBUHVAT ZAHVATA ........................................................................ 51.3. KONCEPCIJA TEHNI�KOG RJEŠENJA .................................................... 6

2. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU............................. 92.1. OPIS POSTOJE�EG STANJA OKOLIŠA .................................................... 92.2. ANALIZA ODNOSA ZAHVATA PREMA POSTOJE�IM I PLANIRANIM ZAHVATIMA . 112.3. ANALIZA ODNOSA ZAHVATA PREMA ZAŠTI�ENIM I PODRU�JIMA EKOLOŠKE

MREŽE...................................................................................... 132.4. OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ZA VARIJANTU “NE �INITI NIŠTA“ ...................... 13

3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ .......................................143.1. UTJECAJI NA OKOLIŠ ZA VRIJEME IZVO�ENJA ZAHVATA .......................... 143.2. UTJECAJI NA OKOLIŠ ZA VRIJEME KORIŠTENJA ZAHVATA......................... 163.3. OPIS MOGU�IH UMANJENIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI OKOLIŠA U ODNOSU NA

MOGU�E KORISTI ZA DRUŠTVO I OKOLIŠ............................................. 20

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRA�ENJA STANJA OKOLIŠA ..........................................................................224.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME ZAHVATA............ 224.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM GRA�ENJA ZAHVATA........... 234.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA......... 254.2. PROGRAM PRA�ENJA STANJA OKOLIŠA............................................... 264.3. PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA .......................... 284.4. PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE PRA�ENJA STANJA OKOLIŠA...................... 284.5. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ ..................... 28




1. OPIS ZAHVATA

1.1. POTREBE, RAZLOZI I MOGU�NOSTI NAVODNJAVANJA

Poljoprivredna proizvodnja u Donjoj Neretvi se odvija na oko 5370ha poljoprivrednih površina, ve�im dijelom unutar postoje�eg melioracijskog sustava, a manjim dijelom u plavljenom podru�ju. Provo�enje melioracijskih zahvata, intenzifikacija poljoprivredne proizvodnje i uvo�enje novih kultura, rezultirali su brzim socijalno-ekonomskim promjenama pra�enim porastom životnog standarda stanovništva Donje Neretve.

U sušnom (ljetnom) razdoblju u sadašnjim uvjetima nedostaje slatke (nezaslanjene) vode za navodnjavanje obradivih površina. Na podru�ju donje Neretve podzemna voda je slana i bo�ata, a dotok nezaslanjene vode vrlo mali i zamjetan samo na kontaktu s brdom uz podru�ja Luke, Vid - Norin i Kuti. Zaslanjivanje melioracijskog podru�ja se doga�a izravnim prodorom morske vode kroz korito Neretve, procje�ivanjem zna�ajnih koli�ina soli iz dubinskih vodonosnika u obradivi površinski sloj tla te samim navodnjavanjem zaslanjenim vodama. Rijekom Neretvom prolazi minimalno od 50 do 70 m³/sek pa se za te koli�ine te�enje slatke vode odvija samo u površinskom sloju promjenjive debljine. Djelovanje plime i oseke osje�a se i dalje od Metkovi�a, a morska voda u uklinjenom donjem sloju dolazi uzvodno od mosta u Metkovi�u.

Mogu�nosti za navodnjavanje u Donjoj Neretvi su velike, ali se kroz postoje�i sustav nedovoljno i neodgovaraju�e koriste. Zaslanjivanje površinskog sloja obradivog tla se može sprije�iti samo navodnjavanjem slatkom vodom. U tu svrhu se Mala Neretva i Crepina održava kao slatkovodni bazen u koji se prikupljaju izvorske vode s vlastitog sliva (vrlo malo) i vode iz glavnog dovodnog kanala zahva�ene crpljenjem iz rijeke Neretve uzvodno od Metkovi�a. Crpljenje vode u kanal ovdje zapo�inje ve� krajem svibnja kako bi se do kraja lipnja, kada po�inje sezona navodnjavanja, o�uvala kvaliteta vode u Maloj Neretvi.

U sadašnjem rješenju navodnjavanja raspoložive koli�ine vode su nedostatne zbog velikih gubitaka unutar sustava za koji ne postoje strogo odre�ena pravila ponašanja pojedinih korisnika, a nema ni kontrole uzimanja vode niti mogu�nosti mjerenja i registracije zahva�enih koli�ina.

Cilj projektnog rješenja navodnjavanja u Donjoj Neretvi je uspostava veze izme�u planirane poljoprivredne proizvodnje i fizi�kih karakteristika podru�ja, naro�ito klime, tla i opskrbe kvalitetnom (slatkom) vodom. O�ekivani prinosi zahtijevaju primjenu odgovaraju�ih tehnika navodnjavanja uz primjerenu tehnologiju poljoprivredne proizvodnje. Predloženo rješenje navodnjavanja osigurava stabilnu proizvodnju i tehni�ki je izvodljivo, ekonomski prihvatljivo i pogonski rentabilno.




1.2. OBUHVAT ZAHVATA

Slika 1.2.1. Podru�je podsustava Opuzen

Podsustav navodnjavanja Opuzen (cjeline Opuzen uš�e, Vidrice i Luke – Slika 1.2.1) je ukupnog bruto obuhvata 3.680,29 ha te predvi�a korištenje bivših društvenih i privatnih poljoprivrednih površina (tablica 1.2.2). Ukupne površine su podijeljene na navedeni na�in iz razloga što na privatnim površinama nije u potpunosti riješeno pitanje vlasništva te je potrebno zemljište prethodno pripremiti za uvo�enje organiziranog navodnjavanja. Ipak, kod planiranja potreba za vodom i dimenzioniranja sustava vodilo se ra�una o ukupnoj potrebi, omogu�uju�i na taj na�in naknadno uklju�ivanje svih privatnih površina u sustav navodnjavanja. Detaljan razvod po privatnim parcelama �e biti predmet budu�eg razvoja sustava. Tako�er, vodilo se je ra�una da se sadašnja kakvo�a vode koju poljoprivredni proizvo�a�i koriste za navodnjavanje bitno poboljša.

Tablica 1.2.2. Bruto i neto obuhvat zahvata PODSUSTAV OPUZEN

BRUTO BIVŠE DRUŠTVENE POVRŠINE /HA

NETO BIVŠE DRUŠTVENE POVRŠINE /HA

BRUTO PRIVATNE POVRŠINE /HA

NETO PRIVATNE POVRŠINE /HA

UKUPNO BRUTO POVRŠINE /HA

UKUPNO NETO POVRŠINE /HA

Opuzen - Uš�e 1570,41 1535,65 1098,15 930,75 2668,56 2466,4 Vidrice 403,46 386,04 319,31 255 722,77 641,04 Luke 245,07 239,8 43,89 37,3 288,96 277,1 Ukupno 2218,94 2161,49 1461,35 1223,05 3680,29 3384,54

Sustavi za navodnjavanje projektiraju se s ciljem nadoknade nedostatka vode potrebne za optimalan uzgoj biljaka, izazvanog nedostatkom oborina i/ili zaliha vode u tlu. Ukupne potrebne koli�ine vode za planiranu strukturu poljoprivredne proizvodnje, utvr�ene su primjenom ra�unalnog modela i iznose 14.936.486,70 m3.




1.3. KONCEPCIJA TEHNI�KOG RJEŠENJA

U vegetacijskom periodu godine u svakom trenutku ima dovoljno vode za navodnjavanje, samo treba osigurati odgovaraju�u kakvo�u. Minimalni protok rijekom Neretvom u sušnom periodu, nakon izgradnje akumulacija i hidroelektrana za višegodišnje izravnanje, nije manji od 50 m3/s. Navedeni minimum je obvezatan minimum koji mora ispuštati najnizvodnija HE Mostar, što se poštuje. Za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih površina cijele Donje Neretve nužno je osigurati cca 4,60 m³/s vode. Jedini mogu�i izvor potrebne koli�ine vode je rijeka Neretva. Me�utim, tijekom ljetnih mjeseci dolazi do pojave osjetnog prodiranja klina zaslanjene vode uzvodno od uš�a. Opažanjima je ustanovljeno da tako zaslanjena voda prodire uzvodno sve do Metkovi�a. Pojava klina zaslanjene vode izaziva probleme zahva�anja kvalitetne vode za navodnjavanje, ali i vrlo nepovoljne uvjete za podzemlje, jer tako zaslanjena voda prodire u podzemlje te se kapilarnim djelovanjem zaslanjuju i obradive površine.

Za sprje�avanje prodora mora u rijeku Neretvu i time osiguranja ispravne kakvo�e vode za navodnjavanje, predvi�a se izgradnja pokretne pregrade. Izgradnjom pregrade omogu�it �e se popravljanje ekoloških uvjeta razvo�enjem svježe vode po cijelom podru�ju Donje Neretve. Ovo je izuzetno važno jer, zbog promjene vodnog režima na širem podru�ju sliva Neretve, gotovo svi izvori po rubu doline u ljetnom razdoblju presuše, tako da se kakvo�a vode u lokalnim vodotocima i kanalima bitno naruši. Izborom lokacije pregrade nizvodno od Opuzena osigurava se prirodno dotjecanje slatke vode u Malu Neretvu, iz koje je predvi�eno zahva�anje vode za podsustav Opuzen.

Kvalitetna voda, osigurana pregradom na rijeci Neretvi, preko zahvatne gra�evine (u neposrednoj blizini mosta preko Male Neretve na magistralnoj cesti Split – Dubrovnik) se gravitacijski doprema do zahvatnog bazena Crpne stanice Opuzen dovodnim cjevovodom. Crpna stanica Opuzen tla�nim cjevovodom puni mikroakumulaciju La�ište (brdsku prirodnu depresiju južno od Vidrica) iz koje se voda za navodnjavanje gravitacijski ispušta u tla�ni distribucijski cjevovod prema poljoprivrednim površinama. Tehni�ko rješenje daje se na preglednoj situaciji u prilogu 1.3.

Dakle, glavni hidrotehni�ki objekti sustava s osnovnim karakteristikama su slijede�i:

� Crpna stanica (CS) Opuzen s pripadaju�im objektima (zahvatna gra�evina, gravitacijski dovodni cjevovod, tla�ni cjevovod do akumulacije) – ukupni instalirani kapacitet je Q=2400 l/s (ukupno 8 crpnih agregata Qi =300 l/s) i visina dizanja H=56 mVS

� Mikroakumulacija La�ište – objekt za izravnavanje dnevne potrošnje vode – ukupnog volumena Vu= 100.000 m3 i korisnog volumena Vk=90.000 m3

� Tla�na distribucijska mreža – glavna i sekundarna tla�na distribucijska mreža - minimalni tlak 3 bara, profila DN 50-1100 mm i ukupne duljine 131.225 m

� Pregrada na rijeci Neretvi - objekt za sprje�avanje prodora mora i time osiguranja ispravne kakvo�e vode za navodnjavanje – Glavni elementi: 5 �eli�nih klapni s betonskom temeljnom konstrukcijom, brodska prevodnica, riblja staza, kompresorska stanica i izlazna gra�evina.

Izgradnjom pregrade na rijeci Neretvi nizvodno od Opuzena postoji mogu�nost pove�anja (proširenja) navodnjavanih površina, uz osiguranje potrebnih preduvjeta (riješena odvodnja).




Crpna stanica (CS) Opuzen

CS Opuzen dimenzionirana je na kapacitet od 2500 l/s. Crpljenje se vrši u mikroakumulaciju. Predvi�ena je na podru�ju Vidrice, uz sam rub polja gdje je �vrsta stijena blizu površine tla, tako da su osigurani dobri uvjeti temeljenja.

Mikroakumulacija La�ište

Za pokrivanje potreba za vodom svih obuhva�enih površina (izravnavanje dnevne potrošnje) te za omogu�avanje fleksibilnijeg i pouzdanijeg rada sustava za navodnjavanje uz korištenje jeftinije elektri�ne energije, predvi�ena je izgradnja mikroakumulacije La�ište projektiranog volumena cca 100.000 m³. Korisni volumen mikroakumulacije je cca 90.000 m³, što omogu�ava crpljenje u trajanju 10 sati sa svih 8 crpnih agregata, kapaciteta Q=2400 l/s.

Za formiranje mikroakumulacije odabrana je brdska lokacija s prirodnom depresijom, južno od Vidrica, koja svojom konfiguracijom samo na jednom kraju zahtijeva izgradnju nasute pregrade, �ime omogu�uje znatno lakšu i ekonomi�niju izgradnju akumulacije (Slika 1.5.3.1.).

Tla�na distribucijska mreža

Kao na�in dovoda vode do poljoprivrednih površina, usvojen je zatvoreni, ukopani cijevni sustav pod tlakom kojeg odre�uje razina vode u akumulaciji La�ište. Zatvoreni cijevni distribucijski sustav pod tlakom, uz ostale pogodnosti, omogu�ava i korištenje vode pod kontrolom. Na mjestu priklju�ka po parcelama, predvi�eni mjera� potrošnje vode omogu�ava to�no pra�enje koli�ina. Na ovakav na�in rješava se naplata, koja s obra�una po hektaru prelazi na obra�un po kubiku stvarno potrošene vode.

Trasa dovoda vode do poljoprivrednih površina odre�ena je na temelju niza parametara. Mreža se sastoji od glavnih tla�nih ogranaka i cjevovoda sekundarnih mreža, a njihovo trasiranje prvenstveno je bilo definirano postoje�im poljoprivrednim površinama na kojima je intenzivirana proizvodnja. Tako�er se vodilo ra�una da cjevovod prati postoje�u putnu i kanalsku mrežu, radi što manjeg zauzimanja obradivog zemljišta. Pri trasiranju koristili su se terenski podaci, te digitalne orto-foto karte koje omogu�uju veliku preciznost u odabiru trase.

Treba napomenuti da �e se prilikom izrade projektne dokumentacije razine Glavnog projekta sve trase obi�i detaljno na terenu i prema prikupljenim podacima, prednostima i tehni�kim ograni�enjima eventualno korigirati. U toj fazi �e se tako�er to�no specificirati lokacije revizionih i sektorskih okana, to�ne dubine polaganja cijevne mreže, a prema detaljnim geodetskim snimkama, broj i lokacije muljnih ispusta, odzra�nih ventila i mjesta za ispust vode iz cjevovoda, te to�an broj hidrantskih priklju�aka, kao i tip hidrantske mreže. Naime, hidrantska mreža može biti nadzemna ili podzemna. Ovisno o potrebama korisnika, ali i nekim drugim specifi�nostima odabrat �e se jedan od ove dvije vrste hidranata. Na poljoprivrednim površinama koje karakterizira upotreba teške mehanizacije, obi�no se koristi podzemna hidrantska mreža koja je znatno povoljnija obzirom na mogu�a ošte�enja hidranata.

Za podsustav Opuzen koji obuhva�a površine Luka, Opuzen uš�a, i Vidrica, tla�na cijevna distribucijska mreža pokriva bivše društvene i privatne površine. Za podru�je bivših društvenih površina, distribucijska mreža je projektirana u cijelosti (glavni cjevovodi, te podru�na tla�na mreža - sekundarni cjevovodi) za dovod vode do svih obuhva�enih površina. Na ostalim, privatnim površinama usvojeno je da se projektiraju samo glavni cjevovodi, bez detaljnog razvoda vode po parcelama.




Pregrada na rijeci Neretvi

Mobilna pregrada na rijeci Neretvi je predvi�ena u cilju sprje�avanja prodora klina zaslanjene vode iz uš�a Neretve prema gornjem toku, kako bi se stvorili uvjeti za direktno korištenje vode iz donjeg dijela vodotoka Neretve za navodnjavanje okolnog poljoprivrednog zemljišta. Pregrada bi se koristila za vrijeme sezone natapanja (V-IX mjesec) kada je i protok Neretve najmanji i kada se najviše manifestira utjecaj zaslanjene vode na poljoprivredno zemljište i kulture nasada u dolini Donje Neretve. Stvaranjem uspora zbog ugradnje pregrade, uslijed ve�eg tlaka stupca slatke vode bi se poboljšala kvaliteta poljoprivrednog zemljišta na �itavom podru�ju doline Donje Neretve.

Lokacija pregrade je predvi�ena cca 1,80 km nizvodno od Opuzena, a uvjetovana je položajem drenažnih kanala podru�ja Luke. Pregrada je samoreguliraju�a i automatski se položaj gornjeg ruba (preljeva) prilago�ava protoku rijeke Neretve. Kad protok u Neretvi padne na veli�ine koje nisu u stanju izgurati zaslanjeni klin, pregrada se aktivira. U slu�aju prolaza ve�ih brodova ili brodova s ve�im gazom, njihov prolaz se omogu�ava spuštanjem segmenata pregrade.

Glavni elementi pregrade su:

� betonska temeljna konstrukcija � pet �eli�nih klapni � brodska prevodnica uz lijevu obalu za svakodnevni prolaz manjih brodova � riblja staza uz desnu obalu za migracije riba u vrijeme kada je podignuta pregrada � kompresorska stanica na lijevoj obali � izlazna gra�evina na desnoj obali

Tlocrt pregrade




2. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU

2.1. OPIS POSTOJE�EG STANJA OKOLIŠA

Meteorološki podaci U svrhu analize klime istraživanog podru�ja odabrana je meteorološka postaja Opuzen (2 m.n.m., Geografska širina 43°01' N, Geografska dužina 17°34' E) te su korišteni prosje�ni mjese�ni i godišnji podaci o temperaturi zraka, relativnoj vlazi zraka, oborinama, brzini vjetra, te insolaciji. Ve�ina korištenih klimatskih parametara temelji se za 28-godišnje razdoblje od 1981.-2008. godine, s time da je izuzetak insolacija �iji su podaci prikazani za nešto kra�e vremensko razdoblje (1986.-2008.) te su preuzeti s meteorološke postaje Plo�e.

Hidrološka obilježja U samoj rijeci Neretvi u odnosu na ranije prirodno (neizgra�eno) stanje na odre�eni na�in protok je uravnotežen zahvaljuju�i utjecaju akumulacije Jablanica koja je projektirana za višegodišnje izravnanje protoka. Ekstremne vrijednosti protoka su ublažene. Kako nas u ovoj zada�i zanima razdoblje ljetnih (sušnih) mjeseci, potrebno je osvrnuti se na minimalni protok rijekom. Dakle, prije izgradnje akumulacija i hidroelektrana, u sušnom razdoblju protok rijekom Neretvom bio je �esto manji od 40 m3/s. Sada, u ljetnom razdoblju minimalni protok nije manji od 50 m3/s, što je obavezan minimum kojeg mora ispuštati najnizvodnija HE Mostar i taj se kriterij poštuje. Može se zaklju�iti kako je u rijeci Neretvi hidrološko stanje za sušno razdoblje poboljšano i da u svakom trenutku ima dovoljno vode za navodnjavanje, samo treba osigurati odgovaraju�u kakvo�u.

Za razliku od rijeke Neretve u gotovo svim izvorima po rubu doline stanje je u ljetnim mjesecima znatno pogoršano. Ve�ina u ljetnim mjesecima presuši, a samo jedan bi mogao zadovoljiti po koli�ini u ljetnom razdoblju. Me�utim, ti su izvori predvi�eni u cijelosti za vodoopskrbu. Zaklju�ak je da se iz izvora ne može rješavati navodnjavanje.

Površinske i podzemne vode u donjoj Neretvi su pod velikim utjecajem mora. Nažalost, zbog kratko�e monitoringa ne možemo još utvrditi trendove u cjelini, ali s pouzdanjem se može re�i da se utjecaj mora na kakvo�u vode i tla pove�ava. O�igledno je da je prodor mora sve dublji u dolinu.

Jedini izvor koji se u donjoj Neretvi može, a da odgovara koli�inom i kakvo�om vode, koristiti za navodnjavanje je rijeka Neretva. U Republici Hrvatskoj ne postoji „pravilnik“ ili neki sli�an dokument kojim je regulirana kakvo�a vode za navodnjavanje. Stoga se naj�eš�e koristi svjetska dostupna literatura kao što je FAO publikacija Water Quality for Agriculture u kojem su dati kriteriji za procjenu kakvo�e vode za navodnjavanje. Isto tako korišteni su i drugi izvori: pravilnici u USA i Australiji, a njihovi kriteriji su gotovo identi�ni FAO kriterijima. Temeljem parametara u ovim dokumentima te analiziranih parametara koji su nam dostupni voda iz rijeke Neretve prihvatljiva je za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Jedini problem glede kakvo�e vode za navodnjavanje je zaslanjivanje, što se predmetnim zahvatom planira riješiti.

Problem zaslanjenosti tla doline donje Neretve Na temelju postoje�ih podataka utvr�eno je postojanje izuzetno zna�ajnog problema zaslanjenosti i zaslanjivanja tla u Donjoj Neretvi, i to ve� duže vrijeme. Me�utim, ono što je zapravo puno važnije znati i uvažavati jest poznata �injenica da je na projektnom podru�ju „Opuzen uš�e, Luke i Vidrice“, ve� duže vrijeme prisutno permanentno sekundarno zaslanjivanje i/ili alkalizacija tala. Pojava sekundarnog zaslanjivanja poljoprivrednih tala uzrokovana je naj�eš�e uslijed navodnjavanja vodom neodgovaraju�e kakvo�e. Zaslanjivanje tla kao ekološki problem znatno smanjuje pogodnost takvog tla za korištenje u poljoprivrednoj proizvodnji s tendencijom kretanja danas pogodnih tala prema sutra trajno nepogodnim tlima za bilo kakvu ozbiljniju poljoprivredu.




Biološka raznolikost Prema Biogeografskoj mapi Europe, podru�je zahvata se nalazi u Mediteranskoj regiji, isto�no-mediteranskoj subregiji, jadranskoj porvinciji i Epiro-Dalmatinskom sektoru.

Iako ne postoji sustavni popis flore papratnja�a i sjemenja�a u delti, na temelju dostupnih literaturnih podataka i istraživanja, u delti Neretve je dosada utvr�eno oko 820 vrsta bilja, što predstavlja oko 15% hrvatske flore. U ovaj broj su uklju�ene i vrste koje naseljavaju krško podru�je koje okružuje deltu.

U delti Neretve nalazi se 31 biljna vrsta koja je u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikoli� i Topi� 2005) svrstana u jednu od kategorija ugroženosti (EX, RE, CR, EN, VU). Ve�ina spomenutih biljaka javlja se na povremeno plavljenim površinama. Regulacijom vodotoka i isušivanjem više nema periodi�kog plavljenja obale, a populacije tih vrsta su opadanju. Neke su vrste u donjem dijelu delte (Opuzen i niže) danas vrlo rijetke.

Na podru�ju doline delte Neretve prevladavaju poljoprivredne površine i stanišni tipovi „površinskih kopnenih voda i mo�varne vegetacije“, dok na okolnim obroncima prevladavaju „submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci“, makije i šikare. Na širem podru�ju utjecaja zahvata zabilježeno je 48 rijetkih i ugroženih stanišnih tipova .

S obzirom na veliku raznolikost staništa prisutnih na širem podru�ju zahvata i biološka raznolikost podru�ja je visoka. Fauna sisavaca uklju�uje više od 50 vrsta, od kojih se 20 nalazi u nekoj od kategorija ugroženosti u Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske; fauna ptica zastupljena je s 259 vrsta, od kojih se 131 nalazi u Crvenoj knjizi ptica Hrvatske; dok je herpetofauna zastupljena s 22 vrste od kojih se u Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske nalazi njih 7. Što se ihtiofaune ti�e, deltu Neretve kao jedinstven estuarski sustav naseljavaju i morske i slatkovodne svojte riba, a veliki broj posebice slatkovodnih svojta endemska je komponenta hrvatske flore i faune. Gotovo polovica (45 %) ribljih vrsta prisutnih na ovom podru�ju nalazi se u nekoj od kategorija ugroženosti, a uglavnom je rije� o endemskim vrstama. Endemskih vrsta riba je nešto više od 20, a njih 8 nastanjuje samo ovo podru�je. Fauna beskralježnjaka šireg podru�ja zahvata tako�er je iznimno bogata i raznolika. U fauni kopnenih beskralježnjaka važno je istaknuti skupine vretenaca (Odonata) i leptira (Lepidoptera) budu�i da najve�i broj ugroženih i zašti�enih vrsta pripada upravo tim skupinama. 13 vrsta vretenaca prisutnih na podru�ju delte Neretve nalazi se u Crvenoj knjizi vretenaca Hrvatske, dok je 6 vrsta leptira na Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Republike Hrvatske. U vodenim ekosustavima boravi strogo zašti�eni deseteronožni rak Austropotamobius pallipes italicus koji ne podnosi velike promjene u vrijednostima saliniteta, a detaljno je prou�avan u izvoru „Modro oko“. Speleološke objekte koji su u zna�ajnom broju prisutni na širem podru�ju delte Neretve, te podzemnu hidrografsku mrežu, nastanjuje podzemna fauna u kojoj su mnoge rijetke i endemi�ne vrste.

Krajobraz Današnja slika krajobraza na ovom prostoru rezultat je društveno-ekonomskih promjena nastalih ve�inom tijekom 20. stolje�a kada je isušivanjem mo�vara i melioracijskim zahvatima kojima je prostor Donje Neretve pretvoren u poljoprivredno podru�je te zna�ajan kultivirani krajobraz vrijedan o�uvanja.

Kao osnovni elementi krajobraza se prepoznaju poljoprivredne površine, vodotoci i melioracijski kanali te krško podru�je koji zajedno tvore jedinstvenu sliku krajobraza karakteristi�nu za podru�je Donje Neretve. Najsnažniji linijski element u prostoru �ini rijeka Neretva, ali i rijeka Mala Neretva te njen pritok Crepina. Njihov linijski karakter dodatno je naglašen pojasom poljoprivrednih površina položenih okomito na obale vodotoka.

Antropogene prostorne strukture izdvajaju naselja, pojedina�ni gra�evinski elementi i prometnice te poljoprivredne površine koje dominiraju prostorom obuhvata. Prirodnih elemenata na podru�ju obuhvata zahvata je ostalo tek u tragovima, dok okolni brdski prostor tvori vizualni i fizi�ki prostorni okvir.




Kulturno-povijesna baština Za potrebu vrednovanja pojedina�nih kulturnih dobara, odnosno arheoloških lokaliteta u podru�ju predvi�enog zahvata izvršena je preliminarna procjena na temelju postoje�ih podataka iz evidencije službe zaštite kulturne baštine, raspoložive literature, te prvenstveno na osnovu terenskih obilazaka, koji su �esto bili i jedini izvor podataka.

Budu�i je �itavo podru�je doline Neretve arheološka nepoznanica i nije bilo arheoloških istraživanja, u ovoj studiji su korišteni podaci sakupljani po terenu tijekom godina. Informacije su dobivene prvenstveno od ljudi koji se bave obradom zemlje i bagerista koji kopaju kanale za navodnjavanje (pu�ki, “jendek“).

Na podru�ju nizvodno od Opuzena prema Kominu gdje se planira izgraditi pregrada na Neretvi do sada su nalaženi ostaci amfora, uglavnom u ribarskim mrežama.

Arheološko podru�je na lokalitetu Dobruške glavice je prostor gdje je Neretva nekada tekla ili se na ovom mjestu nalazilo jezero, manje vjerojatno da je bilo more. Ovdje je prema svjedo�enju mještana Komina u 70im godinama prošloga stolje�a, prilikom kopanja kanala, izva�eno 12 rimskih amfora. Postoji tako�er i pisani trag o amforama iz Komina, koje su završile u Muzeju Hercegovine u Mostaru, vjerojatno koncem 50ih godina prošloga stolje�a. Objavljene su u �asopisu za kulturno i istorijsko naslje�e – „Hercegovina“, Mostar 1981. Radi se o osam amfora koje su ovdje prona�ene, vjerojatno prilikom kopanja kanala za navodnjavanje. U neposrednoj blizini ovoga mjesta, tako�er na podru�ju Dobruških glavica, 90ih godina prošloga stolje�a, prilikom kopanja kanala, prona�eno je dosta rimske keramike, koju po stilu možemo datirati u period od I – III st. Tom prilikom Marija �upi� iz Komina uspjela je na zemlji koja se bagerirala sakupiti ostatke rimskoga finoga i grubljega posu�a. Ovdje je vrlo vjerojatno da se radi o anti�kim brodolomima na oba lokaliteta, ali nije isklju�ena niti mogu�nost da je rije� o gospodarskom objektu, s obzirom na položaj i konfiguraciju okolnog terena.

Na podru�ju Jasenske prilikom obrade zemljišta i melioracije u vrijeme dok je postojao PIK „Neretva“, naišlo se na ostatke po svemu sude�i rimske Ville rustice. Prema svjedo�enju tadašnjih radnika, naišli su na ogromne anti�ke pitose od kojih su najprije pomislili da su bombe iz II svjetskog rata, pa su pobjegli, no kasnije se ustanovilo o �emu se radi. Navodno su na�eni i „šipovi“ odnodno stupovi , koji bi mogli biti ostaci obale, pristaništa za brodove. Na ovom melioriranom zemljištu PIK-a nalazilo se ulomke plo�ica, keramike, ulomke žbuke ali i na ostatke mozaika, što nam potvr�uje da se ovdje radi o ostacima zgrade. Na desnoj strani Neretve, nasuprot Opuzena, opet prilikom bageriranja naišlo se na ostatke zidova. Mještani iz Komina koji ovdje imaju zemlju, posvjedo�ili su kako su prilikom obrade zemlje nailazili na dosta dobro sa�uvane ostatke rimske keramike, i na �vrste formacije zidova. Ovdje je mogu�e da se radi o istom kompleksu gospodarskih zgrada koje se nalaze i preko Neretve na podru�ju Jesenske, dakle rimske ville rustice.

2.2. ANALIZA ODNOSA ZAHVATA PREMA POSTOJE�IM I PLANIRANIM ZAHVATIMA Poljoprivreda Poljoprivredna proizvodnja važan je segment gospodarstva u Republici Hrvatskoj, a na podru�ju donje Neretve njen zna�aj i perspektive su iznimno velike posebice za proizvodnju vo�a i povr�a.

U današnjim uvjetima, kada je poljoprivredna proizvodnja u pitanju, za primijetiti je da poljoprivredni proizvo�a�i i u donjoj Neretvi ostvaruju znatno niže prinose od proizvo�a�a u zemljama EU. Isto tako u donjoj Neretvi bilježe se variranja u prinosima tijekom posljednjih godine, što zna�i da je proizvodnja nestabilna. I jedan i drugi problem mogu se povezati s navodnjavanjem. Naime, ako pogledamo proizvodnju mandarina u zadnjih osam godina uo�ava se velike oscilacije u prinosu i kvaliteti. Tako u sušnoj 2003. proizvodnja je procijenjena na 10,0 tisu�a tona, dok je 2004. godine ista bila 34,0 tisu�e tona da bi 2005. ona bila oko 11,0 tisu�a tona. Oscilacije u prinosu povezuju se sa klimatskim zna�ajkama




pojedine godine. Nadalje, zbog stalnog podizanja novih nasada za o�ekivati je i sve ve�u proizvodnju. Me�utim, stalni rast proizvodnje mandarine izostaje uslijed klimatskih i drugih problema. Poljoprivredni proizvo�a�i svjesni važnosti navodnjavanja u proizvodnji ove kulture ulažu u sustave navodnjavanja. Me�utim, kada su uložili u sustave navodnjavanja oni im ne daju puni efekt budu�i da na raspolaganju nemaju odgovaraju�u kvalitetu vode za navodnjavanje. Naime, ve� je istaknuto da mogu koristiti samo onu vodu koja se nalazi u kanalima u neposrednoj blizini posjeda a te su vode zaslanjene. Sli�na situacija je i sa drugim kulturama budu�i da u donjoj Neretvi poljoprivredna proizvodnja je neostvariva bez navodnjavanja.

Pilot projekt navodnjavanja je tako koncipiran da negativnih utjecaja ne�e biti na one obuhva�ene projektom kao i one izvan njega. Naime, posebno se je vodilo ra�una da i oni koji su izvan zahvata projekta moraju imati osigurane najmanje iste uvjete kao i dosad.

Izgradnjom sustava za navodnjavanje, koji �e osigurati kvalitetnu vodu za navodnjavanje, osigurat �e se ve�i prinosi te stabilnija poljoprivredna proizvodnja što �e imati utjecaja na konkurentnost ove proizvodnje. Stoga, izgradnja suvremenog sustava za navodnjavanje, u koliko se želi gospodarski razvoj ovog kraja povezan sa poljoprivrednom proizvodnjom, nema po današnjim saznanjima alternative.

Park prirode, proglašenje zašti�enih podru�ja Podru�je predmetne SUO – Navodnjavanje Neretva prikazano je i odre�eno Prostornim planom Dubrova�ko-neretvanske županije. Istim planom, cijelo podru�je Donje Neretve je predvi�eno za zaštitu u kategoriji parka prirode (Park prirode Delta Neretve), dok se podru�je Parila i jezero Kuti predlaže zaštititi kao posebni zoološki (ornitološki) rezervat. Delta Neretve je predvi�ena za zaštitu u kategoriji parka prirode jer sadrži najve�e i najvrjednije ostatke sredozemnih mo�vara u Europi. Prirodne vrijednosti i raznolikost staništa ovog prostora ovisi o vodnom režimu rijeke Neretve i okolnog slivnog podru�ja. Zaslanjenje zemljišta je jedan od prepoznatih razloga ugroženost mo�varnih površina, a uz koje su vezane brojne rijetke i ugrožene vrste, u delti Neretve.

Sam sustav distribucijske mreže za navodnjavanje vezan je za ve� ure�ene poljoprivredne površine �ime se ne�e smanjiti površina mo�varnih staništa te se ne�e utjecati na ove karakteristike podru�ja predloženih zašti�enih podru�ja.

Utjecaj pregrade na rijeci Neretvi je sezonskog karaktera, tj. mijenja stanišne uvijete tijekom ljetnih mjeseci. Analize utjecaja na floru i faunu pokazuju mogu�e pozitivne utjecaje na mo�varna staništa Delte Neretve uzvodno od pregrade te podru�ja Parila i jezera Kuti. Stoga �e izgradnja sustava za navodnjavanje doprinijeti argumentaciji za proglašavanje zaštite posebnih zooloških rezervata Parila i Kuti.

U podru�ju Delte Neretve nizvodno od pregrade nalaze se ekonomski i ekološki bitna podru�ja Desne, lagune Parila i jezera Vlaška u kojima je zabilježen negativan trend ekoloških uvjeta u smjeru zaslanjivanja ovih podru�ja. Ne o�ekuje se zna�ajan negativni utjecaj na uvjete u ovim podru�jima.

Izgradnja pro�ista�a otpadnih voda grada Metkovi�a Izgradnja planiranog pro�ista�a otpadnih voda Grada Metkovi�a nesumnjivo �e doprinijeti poboljšanju kakvo�e rijeke Neretve, a time i kvalitete vode za navodnjavanje. Izgradnja Jadranske Autoceste Prostornim planom Dubrova�ko-neretvanske županije definiran je koridor Jadranske autoceste koji prolazi dijelom obuhvata planiranog zahvata, to�nije dijelom prostora „Luke“. Me�uutjecaj ova dva zahvata uvelike ovisi o tehni�koj izvedbi autoceste na tom dijelu, koja u ovoj fazi nije poznata.




Kamenolom Glavice

Najmanja udaljenost ruba akumulacije od granice eksploatacijskog polja je 200 metara, a miniranja se vrše i planiraju nastaviti na jugoisto�nom dijelu kopa, na udaljenosti ve�oj od 400m. Vododrživost akumulacije rješava se „liningom“, gdje se vodonepropusnost osigurava geomembranom, koja podnosi daleko ve�e utjecaje od propisanog seizmi�kog djelovanja uzrokovanog miniranjem u kamenolomu. Zaklju�uje se da kamenolom ne�e imati negativnog utjecaja na funkcioniranje mikro akumulacije i obrnuto. 2.3. ANALIZA ODNOSA ZAHVATA PREMA ZAŠTI�ENIM I PODRU�JIMA EKOLOŠKE MREŽE

Premda na ve�oj udaljenosti (više od 4 km) od samog podru�ja zahvata ovaj zahvat mogao bi imati utjecaj i na podru�ja ornitoloških rezervata Orepak, “Mo�varno podru�je Orepak kod Metkovi�a” i “Mo�varno podru�je Pod Gredom kod Metkovi�a”. Utjecaj na ova podru�ja �e biti vrlo mali i vjerojatno slabo primjetan, ali se o�ekuje da �e biti pozitivani i to u smjeru boljih hidroloških uvjeta u ovim zašti�enim podru�jima.

Podru�je podsustava za navodnjavanje Opuzen se nalazi na ili blizu 7 podru�ja Ekološke mreže. Mogu�i je zna�ajan utjecaj na neke od ciljeva o�uvanja ovih ekoloških mreža od kojih neki mogu biti i pozitivnog karaktera. Mogu�i utjecaju i mjere zaštite sastavnica ekološke mreže utvr�uju se u Knjizi II - Studija glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

2.4. OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ZA VARIJANTU “NE �INITI NIŠTA“

U prijašnjim poglavljima, zaslanjivanja podru�ja donje Nerteve se prikazao kao veliki problem za budu�nost poljoprivrede u donjoj Neretvi. Jedini na�in da se problem sekundarnog zaslanjivanja riješi je osigurati za navodnjavanje dovoljne koli�ine nezaslanjene vode. Kada se to ne bi dogodilo za o�ekivati je da bi se u budu�nosti izgubio veliki dio danas poljoprivrednih površina.

Zaslanjenje zemljišta, mo�varnih površina i slatkovodnih izvora, površina i vodotokova je jedan od prepoznatih razloga ugroženost flore i faunu u delti Neretve. Premda ovakvo stanje u nekom prijelaznom razdoblju može doprinijeti lokalnom pove�anju broja vrsta (jer u takva staništa dolaze i bo�ate, a ponegdje i morske vrste) ipak ukupna biološka raznolikost podru�ja može biti ugrožena. Pogotovo ukoliko se trend zaslanjivanja pove�ava kako prostorno tako i vremenski (u dužini trajanja). Ovakvim pove�anjem trenda zaslanjivanja smanjuju se povoljna staništa za slatkovodne i mo�varne vrste koje ne toleriraju promjene slanosti, a što može dovesti do zna�ajnog smanjenja populacija pojedinih slatkovodnih vrsta, a daljnjom degradacijom staništa i do izumiranja. Neke od slatkovodnih vrsta koje mogu biti zahva�ene ovakvim trendom su i endemi�ne vrste.

U podru�ju Delte Neretve nizvodno od pregrade nalaze se ekonomski i ekološki bitna podru�ja Desne, lagune Parila i jezera Vlaška u kojima je zabilježen negativan trend ekoloških uvjeta u smjeru zaslanjivanja ovih podru�ja.




3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

S obzirom da svaki zahvat u prostoru na odre�en na�in mijenja taj prostor i više ili manje utje�e na njegov izgled i kvalitete, utjecaje na okoliš Pilot projekta navodnjavanja donje Neretve – Podsustav Opuzen mogu�e je raš�laniti na:

� utjecaj tijekom izgradnje zahvata i � utjecaj za vrijeme korištenja zahvata.

Prepoznavanjem ovih utjecaja mogu�e je predložiti mjere zaštite okoliša kojim bi se negativni utjecaji na okoliš mogli ukloniti ili umanjiti.

Temeljem provedenih analiza, utvr�enog stanja kvalitete okoliša podru�ja utjecaja zahvata izgradnje te utvr�enih podataka o zate�enom stanju okoliša, sadržaju i na�inu izgradnje planiranog zahvata, u nastavku su opisani i vrednovani mogu�i utjecaji zahvata na okoliš.

3.1. UTJECAJI NA OKOLIŠ ZA VRIJEME IZVO�ENJA ZAHVATA

Vode Najve�i utjecaji nastat �e u rijeci Neretvi na mjestu izgradnje pomi�ne pregrade. Za temeljenje nepomi�nog dijela pregrade bit �e potrebno konsolidirati dno rijeke na mjestu pregra�ivanja, dijelom refuliranjem te postavljanjem zamjenskog materijala ili možda injektiranjem dna. Za vrijeme rada plovnih dizalica i bagera mogu�e je uslijed nestru�nog i nesavjesnog rukovanja one�iš�enje rijeke gorivom, mastima i uljima. Ovakvo one�iš�enje može do�i u priobalno more oko uš�a rijeke Neretve pa se velika važnost mora usmjeriti prema mjerama zaštite okoliša u fazi izgradnje pregrade.

Tlo Izgradnja distribucijske mreže planirana je uz putove i kanale, te budu�i da �e cijevi biti ukopane u tlo do�i �e do privremenog narušavanja prirodnog pedološkog profila tla ali ne i njegovog trajnog gubitka. Izgradnja glavnog prstena cijevi kojima se voda dovodi do parcela, bit �e uglavnom po rubu putne mreže ili uz odvodne kanale, tako da �e se obradivo tlo gotovo u cijelosti zašti�uje od prekopavanja. Samo na manjem dijelu prolazi se preko obradivih površina, gdje se cijevi ukapaju na dubinu oko 1 metar ispod površine tla. Na tom dijelu u odre�enom koridoru (širine oko 5 m) ne bi se smjelo saditi vo�ke ili druge kulture koje zahtijevaju obradu tla ve�u od 50cm.

Flora i fauna Ve�ina površina zahva�enih zahvatom tj. izgradnjom distribucijske mreže za navodnjavanje prolazi po poljoprivrednim površinama ili uz postoje�e putove. Tijekom zahvata �e se u užem podru�ju postavljanja cijevi maknuti vegetacija, za koju se o�ekuje da �e se nakon postavljanja cijevi ubrzo obnoviti. Samo na podru�ju izgradnje akumulacije La�ište biti �e trajno uklonjena vegetacija makija hrasta crnike i crnog jasena.

Za vrijeme izgradnje elemenata podsustava navodnjavanja do�i �e do pove�anih razina buke i vibracija u okolišu, uklanjanja vegetacije, te kopanja za potrebe polaganja temelja gra�evina i cjevovodne mreže. Sve navedene aktivnosti u odre�enoj �e se mjeri negativno odraziti na faunu, no zbog privremenosti i kratkotrajnosti utjecaja, prisutnosti sli�nih staništa na širem okolnom podru�ju, te �injenice da se uglavnom radi o antropogeno izmijenjenom podru�ju, negativni utjecaji smatraju se zanemarivima. Izvo�enje radova u koritu prilikom postavljanja pregrade na rijeci Neretvi može dovesti do zamu�enja i zamuljivanja vode nizvodno od lokacije pregrade te povezano s tim do ugibanja odre�enog broja organizama. Budu�i da su radovi privremenog karaktera te se ubrzo nakon njihovog završetka o�ekuje uspostavljanje prvobitnih uvjeta staništa, utjecaj se ne smatra zna�ajnim. Postupak postavljanja pregrade tako�er može dovesti i do poreme�aja u mrijesnim i prehrambenim migracijama nekih vrsta




riba. U slu�aju da se primijete naznake takvog poreme�aja bit �e potrebno privremeno obustaviti radove.

Trajnim zaposjedanjem �e se izgubiti 3,27 ha šuma i šumskog zemljišta s ukupnom vrijednoš�u op�ekorisnih funkcija šuma od 302.978,40 bodova. Od toga �e se izgubiti 1,01 ha državnih šuma s ukupnom vrijednoš�u op�ekorisnih funkcija šuma od 94.390,30 bodova, te 2,26 ha privatnih šuma s ukupnom vrijednoš�u op�ekorisnih funkcija šuma od 208.588,10 bodova.

Tijekom gradnje osobitu pažnju treba posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i alatima koji mogu izazvati iskrenje, kako ne bi došlo do šumskih požara (II. i III. stupanj ugroženosti od požara).

Krajobraz Utjecaj na krajobraz se o�ituje kroz zemljane i gra�evinske radove pri iskopima za polaganje cjevovoda. Uslijed navedenih radova, tijekom izgradnje zahvata privremeno �e mijenjati topografske karakteristike podru�ja, ali je taj utjecaj privremen i ograni�en trajanjem gra�evinskih radova. Privremene promjene topografskih karakteristika tako�er nastaju pri organizaciji gradilišta kao posljedica izgradnje privremenih prometnica za kretanje gra�evinske mehanizacije te platoa za privremeni smještaj mehanizacije. Obzirom na o�ekivanu površinu gradilišta, u kontekstu velikog mjerila podru�ja obuhvata i malu vizualnu izloženost/uo�ljivost, utjecaj se smatra zanemarivim.

Kulturno povijesna baština Arheološka slika doline rijeke Neretve još uvijek je nedovoljno jasna i neistražena. Zahvaljuju�i indicijama i dokazima koje su dobivane sve ove godine od ljudi sa terena, mogu se postaviti odre�ene tvrdnja a druge tek pretpostaviti. Osnovni problem jest arheološka neistraženost �itave doline Neretve, na što se daje poseban naglasak u ovoj studiji. Obzirom na navedeno, mogu�i utjecaj planiranog zahvata na kulturno-povijesnu baštinu tijekom izgradnje ne može biti procijenjen.

Kakvo�a zraka Slab utjecaj na atmosferu o�ekuje se tijekom zemljanih radova koji su pra�eni podizanjem prašine u zrak koja se zatim taloži po okolnim površinama, prometnicama i poljoprivrednim kulturama. Intenzitet ovog one�iš�enja ovisi u prvom redu o vremenskim prilikama te o ja�ini vjetra koji raznosi �estice prašine na okolne površine. Kod iskopa gra�evinskih jama i odvoza mogu�a je manja koli�ina prašine, a što je vrlo mala vjerojatnost, jer je tlo uglavnom vlažno i mokro zbog visoke razine podzemne vode.

Buka Radovi �e se izvoditi izvan urbanih podru�ja, na otvorenom. O�ekuje se pove�ana buka uzrokovana radom gra�evinskih strojeva u ograni�enom trajanju.

Poljoprivreda Kratkotrajno �e se otežano odvijati promet poljoprivrednim strojevima na putnoj mreži uz koju se polažu cijevi u zemlju.

Lovstvo Gra�evinski radovi za vrijeme gradnje crpne stanice Opuzen i akumulacije La�ište �e zbog buke strojeva i kretanja ljudi uznemiriti divlja�, pa �e ona morati potražiti mirnija i sigurnija mjesta. S obzirom na privremeni karakter izvo�enja radova u staništu divlja�i, izgradnja crpne stanice, cjevovoda, pristupne ceste i same akumulacije La�ište ne bi trebala prouzro�iti trajan negativan utjecaj. Objekti �e se graditi na lokacijama na kojima nije ustanovljeno lovište osim dijelova cjevovoda koji prolazi kroz lovište.

Promet Najve�i utjecaj na promet (plovnost rijekom Neretvom) imat �e izgradnja pregrade. Prolaz brodova morat �e se uskladiti s dinamikom i uvjetima gra�enja.

Ne o�ekuje se zna�ajan utjecaj na kopneni promet, jer �e se radovi izvoditi izvan urbanog prostora uz rje�e korištenje cestovne mreže, osim u slu�aju dovoza betona i cijevi te nekih




gotovih elemenata objekata. Tijekom probijanja i izvo�enja pristupne ceste mikroakumulacije La�ište, o�ekuje se privremeno otežan promet uz potrebu uspostave odgovaraju�e signalizacije i regulacije na spoju s Jadranskom magistralom.

Ekološka nesre�a Gra�evinski strojevi i postupci gra�enja koji �e se primijeniti ne mogu uzrokovati zna�ajnu ekološku nesre�u, a svi utjecaji mehanizacije tijekom izvo�enja zahvata uzrokovanim nestru�nim ili nesavjesnim upravljanjem su opisani u prethodnim poglavljima.

Nastanak otpada Za vrijeme gra�enja nastajat �e gra�evinski otpad, te otpad montaže crpki i instalacija. Ne o�ekuje se nastanak opasnog otpada. Višak iz iskopa može biti upotrebljen za izgradnju nasute brane mikroakumulacije La�ište.

3.2. UTJECAJI NA OKOLIŠ ZA VRIJEME KORIŠTENJA ZAHVATA

Planirani zahvat ima za cilj utjecati na pove�anje poljoprivredne proizvodnje i podizanje kvalitete proizvoda, tako da se promjene u poljoprivrednoj proizvodnji moraju promatrati kao jedan od segmenata planiranog zahvata, odnosno njegov sastavni dio. Površinske vode U redovnom pogonu ne o�ekuje se ozbiljniji utjecaj na površinske vode. Protok rijekom Neretvom koli�inski se ne�e bitno promijeniti. Uzimanje oko 4 m3/s za potrebe navodnjavanja ili još nešto ve�e koli�ine da se zadovolje potrebe i ostalih vodoprivrednih te ekoloških zada�a, ne�e se u rijeci niti primijetiti, jer je �ak i minimalni protok rijekom Neretvom oko dvadeset puta ve�i od uzete koli�ine.

Intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, bez odgovaraju�e kontrole (monitoringa) mogu�e je one�iš�enje i zaga�enje kemijskim sredstvima koja se u toj proizvodnji koriste. S druge strane se može pretpostaviti da �e sustav navodnjavanja pozitivno utjecati na organizaciju poljoprivredne proizvodnje obuhva�enog podru�ja i na taj na�in utjecati na racionalnije korištenje sredstava u ishrani i zaštiti bilja. Na lokaciji crpne stanice nema sustava odvodnje komunalnih voda (kanalizacije) pa se u slu�aju neodgovaraju�eg zbrinjavanja voda iz sanitarnog �vora mogu zagaditi površinske vode.

Postavljanjem pregrade u uspravan položaj, zaustavlja se prodor mora u rijeku uzvodno od pregrade, a uspostavljanjem prelijevanja preko pregrade i istjecanja kroz otvore pri dnu uzvodno se dobije usporavanje toka s visinskom razlikom vodostaja uzvodnog u odnosu na nizvodni. Tako se na odre�en na�in mijenja režim te�enja rijekom Neretvom uzvodno od pregrade. Me�utim, razine vode �e još uvijek biti znatno ispod razina koje odgovaraju poplavnim vodama. O�ekuje se prosje�no stanje koje odgovara srednjem godišnjem protoku u rijeci. Nizvodno se doga�aju promjene samo neposredno u blizini pregrade razbijanjem „klina“ mora, a do miješanja slojeva mora i slatke vode do�i �e samo lokalno u okolišu pregrade. Dalje prema uš�u u more promjene su zanemarive. Protok i razina vode ostaju isti kao i u sadašnjim uvjetima (prije izgradnje).

Kako je pregrada namijenjena za sprje�avanje zaslanjivanja u ljetnom razdoblju, kad su protoci minimalni, usporavanje toka (podizanje razine vode) je poželjno, jer pospješuje potiskivanje zaslanjene vode u okolišu rijeke. Podizanje razine u Neretvi omogu�ava usmjeravanje nezaslanjene (svježe) vode u vodotoke po cijelom podru�ju doline gravitacijski, bez utroška pogonske energije. Posebno je važno usmjeravanje protoka u Malu Neretvu �ime se ispunjava osnovna postavka sustava za navodnjavanje, a to je da se u Maloj Neretvi i u Crepini postigne ispravnost vode za navodnjavanje, jer se u sustav voda uzima iz Male Neretve.

Za vrijeme velikih protoka (zimi) pregrada je u spuštenom položaju, tako da nema utjecaj na te�enje, ne usporava se tok.




Podzemne vode Utjecaj na podzemne vode doga�a se preko površinskih, pa vrijedi sve što je prethodno re�eno u poglavlju utjecaja na površinske vode. Najve�i utjecaj na podzemne vode u gornjem (pli�em) vodonosniku ima sustav unutrašnje odvodnje (kanalska mreža) te razine vode u vodotocima Neretvi, Maloj Neretvi i Crepini. U donjem (dubokom) šljun�anom vodonosniku utjecaj ima samo more i duboki podzemni dotoci iz okolnih brda po rubu doline. Zahvat ne utje�e na duboke podzemne vode, dok je u pli�em sloju, uz poboljšane uvjete pogonskog pravilnika unutrašnje odvodnje, mogu�e poboljšati stanje u odnosu na sadašnje. Sustav odvodnje nije dio ovog zahvata ali je izravno povezan s njim.

One�iš�enje voda je širok pojam, ali se op�enito može definirati kao smanjenje kvalitete uslijed unošenja primjesa ili potencijalno štetnih tvari. Globalno se smatra da je poljoprivreda jedan od najve�ih raspršenih izvora one�iš�enja vode. Takve je izvore op�enito teže identificirati, mjeriti i kontrolirati. U poljoprivrednoj proizvodnji se u uzgojnim mjerama koriste razli�ite kemikalije, naj�eš�e mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu od šteto�ina. Navodnjavanje je mjera koja može utjecati na promjenu vodnog režima tla, a posljedi�no i na transport potencijalno štetnih tvari do podzemne i površinskih voda. Biljna hranjiva, ostaci pesticida i drugi sastojci agrokemikalija u danim uvjetima, kako u prirodnim, tako i u uvjetima izmijenjene vodne bilance uslijed primjene navodnjavanja, mogu biti podložni ispiranju iz tla i kao takvi prijetnja one�iš�enju voda. Brzina i intenzitet transporta one�iš�enja iz tla u vode ovisi o nizu �imbenika povezanih s hidrogeološkim i pedološkim karakteristikama podru�ja. Tako su izrazito osjetljiva krška podru�ja i aluvijalna podru�ja relativno plitkog krovinskog sloja.

Jedan od naj�eš�ih problema koji prate intenzivnu poljoprivredu jest primjena duši�nih gnojiva. Ta mjera obi�no izaziva brz i uo�ljiv porast biljke, a za poljoprivredne kulture to naj�eš�e zna�i i ve�i prinos. Globalno udvostru�enje proizvodnje hrane u posljednjih 50 godina pripisuje se upravo primjeni te mjere. Me�utim, posljedica toga jest i zna�ajno globalno pove�anje kruženja dušika u okolišu. Kad se radi o kvaliteti vode, tada su glavni problemi povezani s pove�anjem koncentracije nitrata. Iz tog je razloga i EU propisala nitratnu direktivu (Nitrate directive - 91/676/EEC), te povezano s tim i «Pravila dobre poljoprivredne prakse» i odre�ivanje «za nitrate ranjivih podru�ja» s posebno propisanim pravilima gospodarenja. U Hrvatskoj Nitratna direktiva je u pregovara�koj proceduri, «Pravila dobre poljoprivredne prakse», su u doradi, a o ranjivim podru�jima -posebno osjetljiva na one�iš�enje vode nitratima se raspravlja.

Za ona pitanja koja su povezana s navodnjavanjem svakako treba uzeti u obzir �injenicu da se pravilnim izborom sustava, njegovim gospodarenjem i odgovaraju�im tehnologijama uzgoja, mogu�nosti one�iš�enja voda mogu reducirati na tolerantnu razinu. Istraživanja koja su provedena u Hrvatskoj (Romi� i sur. 2002) utvr�eno je da se lokaliziranim navodnjavanjem uz primjenu ferigacije i mal�iranja tla u uzgoju paprike i lubenice mogu osigurati visoki prinosi i izbje�i nekontrolirana gnojidba koja vodi i ekološkim i ekonomskim štetama. Nasuprot tome ima primjera kada primjena gnojidbe bez navodnjavanja uslijed suše nije rezultirala planiranim prinosom, a ispiranje neiskorištenog dušika dovelo je zna�ajnog one�iš�enja vode u kanalima. Suvremenim sustavima navodnjavanja i feririgacije uz odgovaraju�e mjere gospodarenja mogu se osigurati održiva poljoprivredna proizvodnja �ak i u ranjivim podru�jima.

Tlo Sustavi za navodnjavanje grade se sa svrhom da se poljoprivrednim kulturama osiguraju dovoljne koli�ine kvalitetne vode tijekom vegetacijskog razdoblja kada iste nisu osigurane iz prirodnih izvora. Kako je vidljivo iz projektne dokumentacije za normalan rast i razvoj poljoprivrednih kultura treba osigurati ovisno o godini, tipu tla, te kulturi koja se uzgaja od 10 mm pa do preko 600 mm vode tijekom vegetacijskog razdoblja. Dodavanjem ovih koli�ina vode mijenja se sadašnja bilanca vode u sustavu tlo - biljka- atmosfera.

Jedan od najve�ih nepovoljnih u�inaka i problema kemijskog ošte�enja tala u uvjetima navodnjavanja jest zaslanjivanje i alkalizacija. Zaslanjivanje tla može se definirati kao proces




nakupljanja soli u rizosferi do koncentracija koje štetno djeluju na rast i razvoj kulturnog bilja. Alkalizirana tla su loše strukture, sklona stvaranju pokorice, teška za obradu, a zaklju�no slabo pogodna ili nepogodna za poljoprivrednu proizvodnju.

Do problema zaslanjivanja dolazi kad se koncentracija soli u tlu pove�a do granice koja izaziva smanjenje primanja vode od strane biljke, a što dalje vodi smanjenju prinosa.

Upravo ovaj sustav se i gradi da bi se izbjegli problemi zaslanjivanja i alkalizacije �ije posljedice mogu biti katastrofalne za neko podru�je. U svijetu postoje brojni primjeri degradacije poljoprivrednih tala do katastrofalnih razmjera uvjetovanih navodnjavanjem. Me�utim, to nije povezano izravno sa navodnjavanjem ve� sa njegovom nemarnom praksom. Stoga kontrola sustava za navodnjavanje po�inje na izvoru vode za navodnjavanje. Iz priložene dokumentacije o monitoringu površinskih voda u donjoj Neretvi uo�ava se da su tijekom vegetacije površinske i podzemne vode pod utjecajem mora, te da su visoko zaslanjene. U sadašnjim uvjetima poljoprivredni proizvo�a�i moraju koristiti za navodnjavanje onu vodu koja im je na raspolaganju. Korištenjem takve vode dovelo je do posljedice zaslanjivanja i alkalizacije poljoprivrednih tala, a ukoliko se proces ne zaustavi može dovesti i do katastrofalnih posljedica. Stoga se izgradnjom sustava za navodnjavanje izbjegava sekundarno zaslanjivanje tala na podru�ju podsustava Opuzen.

Zaklju�no se može ista�i da �e navodnjavanje poljoprivrednih površina imati pozitivan utjecaj na tlo budu�i se uvodi sustav kontrole kvalitete zahva�enih voda i njena distribucija na poljoprivredne površine. Nadalje, organiziranjem sustava navodnjavanja pove�at �e se bonitetna vrijednost tala. Možda najvažniji pozitivni utjecaj da �e se izbje�i sekundarno zaslanjivanje poljoprivrednih površina i tako trajno o�uvati vrijednost ovog prirodnog resursa.

Flora i fauna Zahvatom se ne o�ekuju negativni utjecaji na rijetke i ugrožene biljne vrste. Mogu�i su (blago) pozitivni utjecaji zbog smanjenja utjecaja zaslanjivanja uvodno od pregrade.

Konstrukcijom pregrade na Neretvi, ne�e se smanjiti dotok vode Crnom rijekom u jezero i kanal Vlaška jer ta voda ima podrijetlo iz jezera Desne i Modroga oka. Svako dodatno pove�anje utjecaja mora (ve�i salinitet) ljeti smanjuje dotok nutrijenata potrebnih za razvoj fitoplanktonskih populacija u kanalu i jezeru Vlaška.

Prema procijenjenim utjecajima na površinske vode nizvodno od pregrade ne�e do�i do promjena hidroloških prilika i visine vodenog stupca, a do miješanja mora i slatke vode do�i �e samo lokalno u okolišu pregrade. Stoga zahvat ne�e promijeniti trenuta�ne trendove razvoja vegetacije u dijelu nizvodno od pregrade.

Tijekom korištenja sustava navodnjavanja dolazit �e do zahvata odre�ene koli�ine vode na zahvatnoj gra�evini, njezinog transporta do crpne stanice, aktivnog pumpanja u mikroakumulaciju La�ište, gravitacijskog ispuštanja u podzemni tla�ni cjevovod i distribucije po parcelama te periodi�nog �iš�enja cijevi od nakupljenog materijala. Tako�er �e se putem podizanja i spuštanja pregrade, ovisno o sezoni te hidrološkim i meteorološkim uvjetima, sprje�avati prodor slane morske vode u uzvodne dijelove rijeke.

Crpna stanica prilikom rada proizvodit �e odre�enu koli�inu buke. Budu�i da je o�ekivana razina buke niža od razine dopuštene propisima, smatra se da buka ne�e negativno utjecati na faunu.

Tijekom korištenja sustava navodnjavanja buka crpne stanice, ugibanje odre�enog broja vodenih organizama u procesu zahva�anja vode, te ispuštanje mulja u postoje�u mrežu kanala za vrijeme �iš�enja cijevi distribucijskog sustava, ocijenjeni su kao zanemarivi utjecaji na faunu. O�ekivana razina buke niža je od razine dopuštene propisima, udio zahva�ene vode relativno je mali i smatra se da ne sadrži zna�ajan broj vodenih organizama, a postoje�a mreža kanala ve� je one�iš�ena razli�itim kemijskim agensima i ne odlikuje se visokom raznolikoš�u živoga svijeta. Uslijed izgradnje i puštanja u pogon pregrade na rijeci Neretvi o�ekuju se pozitivne promjene uzvodno od pregrade u smislu smanjenja saliniteta tijekom ljetnih mjeseci i povoljnijih ekoloških uvjeta za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Prodor




vode povišenog saliniteta u dio rije�nog toka iznad pregrade prilikom periodi�kog spuštanja pregrade za potrebe prolaza brodova smatra se zanemarivim. Otvaranje pregrade se prema sadašnjim planovima planira samo nekoliko puta tjedno, a tijekom njezinog spuštanja, predvi�eno je upuhivanje zraka uzvodno od pregrade tako da se promjena saliniteta tj. ulazak morskog „klina“ u duga�kom potezu uzvodno od pregrade ne o�ekuje. Sukladno procjeni utjecaja zahvata na površinske i podzemne vode postavljanje pregrade ne�e dovesti do zna�ajnih promjena fizikalno kemijskih uvjeta nizvodno od pregrade. Ipak, budu�i da se nizvodno nalazi nekoliko ekološki i gospodarski važnih podru�ja na koje bi se eventualno pove�anje vrijednosti saliniteta negativno odrazilo, potrebno je rad pregrade ustrojiti na na�in da ima najmanji mogu�i utjecaj na ekološke uvjete tih podru�ja. Pregrada �e tako�er onemogu�iti nesmetane migracije odre�enih vrsta životinja. To se prvenstveno odnosi na ihtiofaunu i neke vodene beskralježnjake. Kako bi se negativni utjecaj umanjio, planirana je izgradnja riblje staze, te postavljanje okruglih otvora pri bazi pregrade. U fazi izrade glavnog projekta potrebno je to�no definirati dimenzije i izgled riblje staze kako bi ona maksimalno zadovoljila potrebe za migracijama odre�enih vrsta ihtiofaune, pogotovo jegulje, �epe i cipla, a za što je potrebno napraviti posebnu studiju.. Važno je istražiti migracije vrsta koje migriraju, onemogu�iti ilegalne aktivnosti izlova, osigurati minimalno uznemiravanje bukom i vibracijama, prilagoditi dubinu, brzinu protoka vode, lokaciju ulaza, duljinu, strukturu dna i ostale karakteristike riblje staze biologiji i tjelesnim dimenzijama vrsta koje �e je koristiti pritom vode�i ra�una o zahtjevima najmanjih i najslabijih jedinki. Tako�er je potrebno uspostaviti monitoring migracija riba preko pregrade s ciljem primjene eventualnih prilagodbi rada i funkcije ribljih staza.

Krajobraz Utjecaj na krajobrazne vrijednosti tijekom korištenja zahvata se ne o�ekuje, obzirom da ne�e do�i do promjene karakteristi�nih uzoraka poljoprivrednih površina te specifi�nog odnosa voda – tlo koji �ini sliku krajobraza. Mogu�i pozitivan utjecaj se o�ekuje rekultivacijom danas zapuštenih poljoprivrednih površina i o�ituje kroz revitalizaciju kultiviranog krajobraza.

Kvaliteta zraka Zbog navodnjavanja poljoprivrednih površina o�ekuje se porast poljoprivredne proizvodnje. S obzirom da poljoprivreda zrak one�iš�uje stakleni�kim plinovima: CH4 (metan), N2O (dušikov (I) oksid) i NH3 (amonijak), te raznovrsnim pesticidima pri procesima korištenja umjetnih gnojiva, obrade tla te spaljivanjem na poljima, postoji mogu�nost pove�anja koncentracije ovih one�iš�uju�ih tvari u zraku. S druge strane, obzirom na sve intenzivniju aktivnost državnih i lokalnih institucija usmjerenu na promicanje održivoga razvoja poljoprivrede koja uklju�uje i zaštitu svih sastavnica okoliša i promicanje ekološke poljoprivrede, pove�anje poljoprivredne proizvodnje ne mora nužno dovesti i do pove�anja koncentracije ovih one�iš�uju�ih tvari u zraku.

Pove�anje razina buke Ne o�ekuje se pove�anje buke na poljoprivrednim površinama, jer je ure�aji za navodnjavanje ne proizvode. Crpke u crpnoj stanici Opuzen (zatvoreni prostor) su potopljene, na elektri�ni pogon, a elektromotori proizvode zvuk ograni�enog intenziteta u okvirima dozvoljenih vrijednosti. Na pregradi u rijeci Neretvi za pogon pomi�nog dijela koristi se zrak koji se komprimira niskotla�nim vij�anim kompresorima, pokretanim dvama elektromotorima. Buka elektromotora je u okviru dozvoljenih vrijednosti, a ure�aji se nalaze u zatvorenom prostoru (objektu). Pražnjenje zraka iz pokretnog dijela pregrade (iz segmenata) bit �e kroz ispuste tako oblikovane da ne proizvode buku.

Poljoprivreda Izgradnjom sustava za navodnjavanje, koji �e osigurati kvalitetnu vodu za navodnjavanje, osigurat �e se ve�i prinosi te stabilnija poljoprivredna proizvodnja.




Šumarstvo Tijekom korištenja mikroakumulacije ne bi trebalo biti zna�ajnijeg utjecaja na šumarstvo, osim ako do�e do ve�ih ekscesnih situacija. Mogu�e ekscesne situacije su prvenstveno nekontrolirani požari i ve�a zaga�enja uslijed kvara crpki ili prilikom održavanja vitalnih dijelova akumulacije. Budu�i da se tijekom gradnje akumulacije planira izgraditi pristupna cesta, kao i cesta oko akumulacije, može se smatrati da �e se izgradnjom akumulacije unaprijediti stanje u domeni zaštite od požara na tom podru�ju.

Lovstvo Pozitivan utjecaj �e se pokazati kroz pove�anu biljnu produkciju uvjetovanu navodnjavanjem, bez obzira što se u najve�oj mjeri radi o mandarinama, ishrana se odnosi na prate�u korovnu vegetaciju te na ispašu na okolnim površinama kojima �e sustav navodnjavanja tako�er pogodovati.

Promet Utjecaj na plovidbu (promet) mogu� je samo u smislu zadržavanja broda za vrijeme prelaska preko prevodnica (zadržavanje oko 15 min. po brodu) ili klapni (zadržavanje oko 30 min. po brodu). Za prolaz ve�ih plovila otvaranje (spuštanje) pregrade propisat �e se sukladno režimu plime-oseke i to kad je najmanja opasnost prodora mora kroz pregradu u uzvodnom smjeru. S obzirom na o�ekivano max. dnevno optere�enje tijekom turisti�ke sezone od 4-5 (procijenjeni max. gubitak u vremenu do 1 h) isplovljivanja, može se smatrati da ne postoji realna opasnost od negativnog utjecaja na promet, jer ovakvo prometno optere�enje omogu�ava jednostavnu organizaciju plovidbe u smislu rasporeda isplovljivanja.

Nastanak otpada Tijekom rada CS Opuzen, na predvi�enoj automatskoj rešetki �e se nakupljati suspendirane i plivaju�e �estice. Nakupljeni otpad �e se redovito predavati ovlaštenom sakuplja�u komunalnog otpada.

Po završetku sezone natapanja, može se javiti potreba za odstranjivanja taloga iz cjevovoda i mrtvog prostora mikroakumulacije. Po utvr�ivanju fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstva nanosa, mo�i �e se odrediti mogu�nost korištenja ili pak potreba za zbrinjavanjem.

Korištenje sustava za navodnjavanje ne�e imati izravan utjecaja na pove�anje stvaranja ambalažnog otpada koji nastaje u današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. Me�utim, u sklopu modernizacije poljoprivredne proizvodnje potrebno je sustavno riješiti problem sakupljanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada koji se javlja u poljoprivrednoj proizvodnji.

3.3. OPIS MOGU�IH UMANJENIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI OKOLIŠA U ODNOSU NA MOGU�E

KORISTI ZA DRUŠTVO I OKOLIŠ

Premda su veliki projekti navodnjavanja vrlo �esto promatrani kao infrastrukturni projekti od op�e dobrobiti, zbog kona�ne svrhe za krajnje korisnike neizostavne su procjene njihove financijske djelotvornosti. Uobi�ajeno se financijska ocjena projekta donosi analizom odnosa dodatnih ili inkrementalnih koristi i troškova, koji se u ovom slu�aju iskazuju kroz dodatne prihode i dodatne troškove u poljoprivrednoj proizvodnji s navodnjavanjem u odnosu na stanje bez navodnjavanja.

Financijske koristi navodnjavanja su izravna posljedica pove�anja prinosa, ali i pove�anja kvalitete proizvoda, a dugoro�no su posljedica i spre�avanja negativnog u�inka agrotehnike bez navodnjavanja ili s nekontroliranim navodnjavanjem. S druge strane, financijski troškovi se pove�avaju jer se proizvodnja optere�uje troškom vode, kao i troškom kupnje, rada i održavanja opreme za navodnjavanje. S financijskog gledišta, uvo�enjem sustava za navodnjavanje pojavljuju se i dodatni troškovi javne uprave u vidu naknada prema državnoj i lokalnoj upravi, ili prema državnim ustanovama.

Uzimaju�i u obzir sve navedeno, financijskom analizom prihvatljivosti izgradnje sustava navodnjavanja u donjoj Neretvi, utvr�ene su zna�ajne pozitivne razlike izme�u koristi i




troškova izgradnje. Naime, dodatni prihodi poljoprivredne proizvodnje, ukoliko se iskoristi i mogu�nost poboljšanja strukture sjetve, uvelike nadmašuju dodatne troškove, pa pove�anje ukupnog dohotka s projektne površine (cca. 2200 korištenih hektara) iznosi više od 200 milijuna kuna u fazi pune primjene sustava. Procijenjeno je da bi s obzirom na broj ku�anstava s poljoprivrednom proizvodnjom to zna�ilo pove�anje dohotka za 25-80 tisu�a kuna po jednom gospodarstvu.

Što se ti�e dinami�kih pokazatelja isplativosti, za projekt su izra�unate neto sadašnje vrijednosti od 14 do 18 milijuna kuna (ovisno o varijanti izvedbe), uz diskontnu stopu od 5%. Vrijeme povrata investicije procijenjeno je na 14 godinu, a interna stopa povrata iznosi 7,32%-7,38%.

Razmjerno veliko pove�anje dohotka rezultat je ne samo spomenutog pove�anja prinosa, kvalitete proizvoda i promjene strukture sjetve, ve� se provedbom projekta omogu�ava i pove�anje indeksa sjetve, što zna�i ve�i broj berbi u kalendarskoj godini.

Uz sve navedeno, premda je za kona�nu pozitivan u�inak potrebna dodatna edukacija proizvo�a�a i dodatne analize, kvalitetnim navodnjavanjem mogu se smanjiti troškovi gnojidbe primjenom fertirigacije i zbog bolje pristupa�nosti gnojiva za biljku.

Ekonomski gledano, djelotvorni sustav navodnjavanja osigurava optimalnu uporabu društvenih resursa, a temeljni resursi u ovom slu�aju su voda i tlo. Nadalje, vezano i uz financijsku u�inkovitost, izgradnjom infrastrukture za ve�e zahvate postiže se ekonomija obujma koja u pravilu zna�i niži trošak za krajnjeg korisnika.

Što se ti�e uporabe resursa, na projektnom podru�ju dva su uzroka negativnog u�inka ako se produži sadašnje stanje:

1. korištenje vode bez nadzora volumena predstavlja trošenje resursa bez odgovaraju�e naknade;

2. problem zaslanjivanja dugoro�no uzrokuje negativan utjecaj koji s vremenom može polu�iti vrlo velike društvene troškove u vidu izmaklog dohotka, kao i troškove uklanjanja tog negativnog utjecaja.

Uvo�enje sustava navodnjavanja koji omogu�ava racionalnu i nadziranu uporabu od strane krajnjih korisnika stvorit �e preduvjete za realno sagledavanje i naplatu/namirenje ekonomskih koristi i troškova koje je kod ovakvih projekata uvijek teško kvantificirati.

Uz navedeno, stvaranje preduvjeta za višu proizvodnost i smanjenje zaslanjivanja vjerojatno �e potaknuti rast cijena zemljišta na podru�ju projekta. Istina je da to zna�i pove�anje bogatstva zajednice, ali s druge strane podiže barijeru za ulazak novih proizvo�a�a u prostor.

Gledano s to�ke društva ili lokalne zajednice, osim utjecaja na ekosustav koji se obrazlažu u drugim poglavljima, nekoliko je koristi koje se mogu vezati uz budu�e korištenje sustava navodnjavanja:

1. Pove�anje zaposlenosti u poljoprivredi zbog pove�anja proizvodnje intenzivnijih kultura: prema procjenama ra�enim za potrebe izrade Plana navodnjavanja Dubrova�ko-neretvanske županije, uvo�enjem navodnjavanja mogu se potrebe za radnom snagom pove�ati za više od 5%. To je posljedica pove�anja zasijanih površina i promjene strukture sjetve ka intenzivnijim kulturama.

2. Zadržavanje pu�anstva na ruralnom prostoru: ve� spomenuto pove�anje dohotka, zajedno s prilikom za pove�anje zaposlenosti, stvara preduvjete za pristojan život na projektnom podru�ju.

3. Održavanje krajobraza: u pravilu se stvaranjem mogu�nosti za uspješniju proizvodnju pove�ava interes pu�anstva za obradom zemlje, pa se kulturi privodi i dio površina koje su danas zapuštene. Uz to, za uspješno funkcioniranje sustava navodnjavanja nužno je stalno održavanje mreže dovoda vode i odvodnje, što pretpostavlja ure�enost putova, kanal, pomo�nih površina itd.




4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRA�ENJA STANJA OKOLIŠA

4.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME ZAHVATA

Op�enito

1. Nužno je poboljšanje prekograni�ne suradnje, što �e nametnuti potreba u�inkovitog funkcioniranja sustava za navodnjavanje.

2. U svim fazama gra�enja pregrade projektno se mora odrediti režim te�enja i prolaza brodova, što se onda uskla�uje s režimom rada uzvodnog hidroenergetskog sustava u susjednoj državi i s lu�kom kapetanijom u luci Plo�e.

3. Izraditi pogonski pravilnik rada i plan održavanja cjeline i pojedinih dijelova sustava. Posebno je osjetljivo otvaranje pregrade za vrijeme prolaska velikih brodova, jer otvaranje u nepovoljnim uvjetima može uzrokovati znatan prodor mora uzvodno od pregrade.

4. Odrediti lokacije za parkiranje i okretanje gra�evinske mehanizacije pri izgradnji crpne stanice Opuzen, pregrade na Neretvi i brane za mikroakumulaciju La�ište, s ciljem minimalnog zadiranja u okolne površine. Površine na definiranim lokacijama izvesti kao nepropusne, sa zatvorenim sustavnom odvodnje i ugra�enim odvaja�em masti i ulja.

5. Isplanirati i organizirati koridore gradilišta na trasi polaganja tla�ne distribucijske mreže, s ciljem minimalnog zadiranja u okolne prirodne i poljoprivredne površine.

6. Odrediti lokacije privremenih i pristupnih prometnica te manipulativnih površina za rad mehanizacije na na�in da se maksimalno iskoriste trase postoje�e mreže lokalnih putova i staza.

7. Prije po�etka gra�enja izraditi Projekt tehnologije i organizacije gra�enja u kojeg �e se, izme�u ostalog, ugraditi i prethodno navedene tri mjere zaštite okoliša (t�. 4-6) (suklatno �l. 5. Pravilnika o sadržaju plana ure�enja privremenih i zajedni�kih privremenih radilišta, NN 45/84).

Mjere zaštite voda

8. Projektirati manipulativno-skladišni plato uz pregradu sa zatvorenim sustavom odvodnje i odvaja�em masti i ulja prije ispusta u rijeku Neretvu.

9. Projektirati manipulativnu površinu/parkiralište uz crpnu stanicu Opuzen sa zatvorenim sustavom odvodnje i odvaja�em masti i ulja prije ispusta u okolni teren.

Mjere zaštite tla

10. U okviru planiranja iskopa nužno je predvidjeti i privremenu deponiju za odlaganje humusnog sloja koji �e se skinuti na planiranim lokacijama izgradnje navedenih objekata kao i s pozajmišta zemljišnog materijala za izgradnju brane na mikroakumulaciji La�ište.

Mjere zaštite flore i faune

11. Napraviti Studiju o migraciji riba na podru�ju lokacije za izgradnju pregrade kako bi se definirale ulazne postavke za izradu glavnog projekta za riblje staze.

12. Izraditi glavni projekt riblje staze u skladu s rezultatima Sudije o migraciji riba.

13. Prilikom projektiranja i pripreme voditi ra�una o ure�enju rubnih dijelova radilišta, kako bi se sprije�ilo izvaljivanje stabala na novonastalim rubovima i klizanje terena (sukladno �lancima 45. – 49. Zakona o šumama –NN 140/05, NN 82/06, 129/08).




Mjere zaštite krajobraza

14. U sklopu glavnog projekta izraditi Glavni projekt krajobraznog ure�enja koje uklju�uje:

a) sanaciju podru�ja zahva�enih intenzivnim gra�evinskim radovima za sva gradilišta i manipulativne površine (naro�ito za: privremene prometnice, pozajmišta materijala, zahvatni bazen, koridor dovodnog i tla�nog cjevovoda, zonu mikroakumulacije i zonu ure�enja obale na rijeci Neretvi) i

b) krajobrazno ure�enje zelenih površina uz Crpnu stanicu Opuzen i objekte pregrade na rijeci Neretvi.

15. U Glavnom projektu krajobraznog ure�enja za sanaciju i ure�enje koristiti autohtone biljne vrste koje se javljaju u sastavu vegetacijskih zajednica podru�ja donje Neretve.

Mjere zaštite gospodarskih djelatnosti

16. U suradnji sa stru�nom službom lovoovlaštenika (stru�na suradnik i lovo�uvari) nužno je na terenu razmotriti lokacije na kojima divlja� obitava kako bi se na vrijeme poduzele sve mjere za sprje�avanje šteta koje mogu nastati na divlja�i. (sukladno �lanku 51. stavku 3. i 5. i �lanku 56. Zakona o lovstvu, NN 140/05 i 75/09)

17. U suradnji s lovoovlaštenicima premjestiti zate�ene lovnogospodarske i lovnotehni�ke objekte (hranilišta, pojilišta, kaljužišta i �eke,) na druge lokacije ili nadomjestiti novima. (sukladno �lanku 53. Zakona o lovstvu, NN 140/05 i 75/09)

4.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM GRA�ENJA ZAHVATA

Mjere zaštite voda

18. U slu�aju korištenja metode injektiranja temeljnih pilota pregrade na rijeci Neretvi, injektiranje izvoditi na na�in da ne do�e do izlijevanja injekcijske smjese iz bušotine.

19. Pomo�u ronilaca provoditi strogu kontrolu za vrijeme radova na izgradnji pregrade.

20. Sva plovna mehanizacija mora biti tehni�ki ispravna i ne smije ispuštati niti masti niti pogonsko gorivo.

21. Na gradilištu crpne stanice Opuzen, mikroakumulacije La�išta i pregrade, mora se organizirati odgovaraju�i sanitarni �vor (kemijski WC).

22. Na gradilištu crpne stanice Opuzen, mikroakumulacije La�išta i pregrade, nadoljevanje ulja i goriva, kao i manje popravke radne mehanizacije obavljati na, za to predvi�enoj, vodonepropusnoj površini.

23. Nadoljevanje ulja i goriva u radnu mehanizaciju na izgradnji zahvatnog bazena, dovodnog i tla�nog cjevovoda te tla�ne distribucijske mreže izvoditi uz obaveznu primjenu zaštitnih sredstava (nepropusne posude, PVC, PE folija i dr.) u svrhu zaštite od mogu�eg one�iš�enja izlijevanjem naftnih derivata u okoliš.

24. Naftne derivate i sredstva za podmazivanje skladištiti u nepropusnim spremnicima i na nepropusnoj podlozi.

Mjere zaštite tla

25. Humusni sloj skinuti s mjesta izgradnje predvi�enih objekata, odložiti na definiranu lokaciju privremene/ih deponije/a. Odloženi humusni sloj nakon završetka gra�evinskih radova koristiti za sanaciju i ure�enje površina sukladno Glavnom projektu krajobraznog ure�enja/sanacije.

26. Prilikom iskopa rovova za polaganje cjevovoda, nužno je humusni ili orani�ni (površinski) sloj tla posebno odložiti, te ga prilikom zatrpavanja rovova koristiti na na�in da bude ponovno na površini.




27. Ograni�iti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje sustava navodnjavanja, kako bi devastacija površina poljoprivrednog tla i putne mreže bila što manja.


28. Tijekom gradnje pregrade investitor treba organizirati pra�enje utjecaja na ribe koji može imati pove�ano zamuljivanje vode nizvodno uslijed radova na dnu ili sprje�avanje mrjesnih i prehrambenih migracija nekih vrsta riba (jegulje, �epe i cipala). U slu�aju prevelikog zamuljivanje donjeg toka ili grupiranja ribe ispred mjesta izgradnje intenzitet radova je potrebno smanjiti ili privremeno obustaviti.

29. Ukoliko to tehni�ki uvjeti dopuštaju, provoditi radove izgradnje pregrade na rijeci Neretvi tijekom zime i prolje�a.

30. Prilikom gradnje izbjegavati ošte�ivanje rubnih stabala i njihova korijenja pažljivim radom i poštivanjem propisanih mjera i postupaka pri gradnji. Odmah nakon završetka radova uspostaviti i održavati šumski red, tj. ukloniti panjeve, izraditi i izvesti svu posje�enu drvnu masu. Voditi ra�una da se posijeku i izrade sva ošte�ena i slomljena stabla, kako ne bi postala izvor zaraze. Uspostavljanjem šumskog reda omogu�it �e se preostalim stablima, osobito onima na novonastalim rubovima, da brže izgrade novi zaštitni rub sastojine koji �e mo�i zaštiti sastojinu od izravnih, ali i neizravnih štetnih utjecaja (�lanak 35. i �lanak 45. Zakona o zaštiti prirode – NN 70/05, NN 139/08, te Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu – NN 116/06, NN 74/07, 55/09)).

31. Osobitu pažnju prilikom gradnje posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenim plamenom, te alatima koji mogu izazvati iskrenje. Pritom poštivati sve propise i postupke o zaštiti šuma od požara (�lanak 43. Zakona o šumama – NN 140/05, NN 82/06, 129/08).

Mjere zaštite krajobraza

32. Prilikom izvo�enja gra�evinskih radova polaganja cijevi radni pojas svesti na najmanju mogu�u mjeru radi o�uvanja postoje�ih kanala za navodnjavanje i poljoprivrednih površina.

33. Za kretanje mehanizacije koristiti postoje�u mrežu putova u najve�oj mjeri, koju je po završetku gra�evinskih radova potrebno sanirati.

34. Radi o�uvanja krajobrazne raznolikosti na velikim poljoprivrednim površinama u najve�oj mjeri o�uvati okolna rubna staništa (mo�varna vegetacija, skupine pojedina�ne vegetacije).

35. Podru�ja gradilišta i okolna podru�ja korištena u svrhu izvo�enja zahvata (pristupne putove) je potrebno sanirati i urediti sukladno Glavnom projektu krajobraznog ure�enja.

Mjere zaštite kulturne baštine

36. Osigurati stalni arheološki nadzor tijekom izgradnje na utvr�enim potencijalnim arheološkim lokalitetima.

37. Ako se pri izvo�enju gra�evinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru nai�e na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odga�anja obavijestiti nadležno tijelo (�lanak 45. Zakona o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara – NN 69/99).

Mjere zaštite zraka

38. Izvo�a� radova je dužan provoditi zaštitne mjere kojima �e se sprje�avati, odnosno smanjiti nastajanje prašine te one�iš�enje atmosfere.




39. Prilikom transporta praškastog materijala, potrebno je prije po�etka vožnje poprskati materijal s vodom i pokriti vozila zaštitnom ceradom u cilju smanjenja one�iš�enja atmosfere.

40. Za izrazito suhog vremena, manipulativne površine i prometnice potrebno je prskati vodom kako bi se smanjilo podizanje �estica prašine u atmosferu i njihovo širenje na okolne površine.

41. Potrebno je redovito obavljati nadzor i održavanje vozila, a kako bi koncentracije ispušnih plinova bile u dozvoljenim granicama sukladno �lanku 97. Pravilnika o tehni�kim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 74/09).

Mjere zaštite od buke

42. Smanjenje buke od rada gra�evinske mehanizacije provesti korištenjem ispravne mehanizacije koja je prošla testiranje na buku pri tehni�kom pregledu.

Mjere zaštite gospodarskih djelatnosti i transportnih funkcija

43. Pri izgradnji crpne stanice i cjevovoda nastojati sa�uvati okolnu floru koja se nalazi u blizini objekta predvi�enih za prolaz ili prijelaz divlja�i kako bi se divlja� i na taj na�in što prije prilagodila promjenama i vratila u svoje stanište. (sukladno �lanku 5. Pravilnika o prijelazima za životinje, NN 5/07)

44. Eventualni krivolov i zvjerokra�u, suzbijati putem lovo�uvarske službe u suradnji sa MUP-om (sukladno �lanku 58. Zakona o lovstvu, NN 140/05 i 75/09)

45. Faze gra�enja pregrade na rijeci Neretvi koordinirati s lu�kom kapetanijom u luci Plo�e.

Mjere zaštite od (ekološke) nesre�e

46. Prilikom gradnje navedenih objekata pažnju treba posvetiti i rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenim plamenom, kako ne bi došlo do požara. Pritom treba poštivati sve propise i postupke o zaštiti vegetacije od požara.

Mjere postupanja s otpadom

47. Provoditi u�estalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada na propisan na�in, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganje navedenog otpadnog materijala na okolno tlo, te osigurati nepropusne kontejnere za otpad.

48. Sav suvišni gra�evni materijal koji ne�e biti upotrijebljen u graditeljskim aktivnostima, mora biti deponiran na za to predvi�enim lokacijama i potrebno ga je sustavno odvoziti.

49. Višak materijala iz iskopa gra�evinskih jama crpne stanice koristiti za izgradnju brane na mikroakumulaciji La�ište, ukoliko sastavom odgovara i sukladno je projektu.

4.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA

Mjere zaštite voda

50. Odvodnja s radnih površina uz pregradu na rijeci Neretvi mora se provoditi preko ure�aja za odvajanje masti i ulja i potom slobodno upuštati u rijeku Neretvu.

51. U cilju sprje�avanja one�iš�enja voda (i tla), nužno je da se korisnici poljoprivrednog zemljišta obavezno i u potpunosti pridržavaju propisanih pravila dobre poljoprivredne prakse.


52. Održavati riblje staze na pregradi funkcionalnim (�iš�enje staze i zaštita od krivolova).

53. Uspostaviti monitoring migracija riba preko pregrade u rijeci Neretvi s ciljem poboljšanja rada i funkcije ribljih staza.




54. Jednom godišnje utvrditi postoje li slu�ajevi pronalaska raznolike trokutnja�e na podru�ju sliva Neretve. U slu�aju pronalaska raznolike trokutnja�e (Dreissena polymorpha) u slivu Neretve razviti Plan zaštite sustava za navodnjavnje od raznolike trokutnja�e s mjerama koje smanjuju mogu�nost rasprostranjenja i provesti edukaciju korisnika sustava za navodnjavanje.

Mjere zaštite zraka

55. Potrebno je poštivati mjere pravilne uporabe sredstava za zaštitu bilja u skladu sa Zakonom o sredstvima za zaštitu bilja (NN 70/05), Pravilnikom o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjeti kojima moraju udovoljavati (NN 135/08) i Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07).

56. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju potrebno je poštivati mjere dobre poljoprivredne prakse u skladu s Pravilnikom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08).

Mjere zaštite transportnih funkcija

57. Upravljanje pregradom na rijeci Neretvi provoditi sukladno odredbama izra�enog pogonskog pravilnika rada pregrade.

Mjere zaštite od (ekološke) nesre�e

58. Provoditi redovito održavanje pojedinih dijelova sustava.

Mjere postupanja s otpadom

59. Obavezno je organizirano prikupljanje i odvoženje otpada proizvedenog u procesu poljoprivredne proizvodnje. Ambalažu kemijskih sredstava, koja se koriste u poljoprivredi, potrebno je zbrinuti sukladno zakonu o opasnom otpadu.

60. U slu�aju potrebe odstranjivanja nanosa iz mrtvog prostora mikroakumulacije, moraju se utvrditi fizikalna, kemijska i biološka svojstva nanosa, te sadržaj ostataka sredstava za zaštitu bilja i teških metala, te potom koristiti ili deponirati nanos u skladu s analiti�kim podacima i postoje�im zakonima i pravilnicima. Isto vrijedi i za pražnjenje taloga iz cjevovoda preko muljnih ispusta.

61. U crpnim stanicama sav otpad se mora prikupljati na za to predvi�eno mjesto te odvoziti.

62. Izdvojeni mehani�ki otpad u sustavu pro�iš�avanja vode crpne stanice Opuzen, redovito predavati ovlaštenom sakuplja�u komunalnog otpada.

4.2. PROGRAM PRA�ENJA STANJA OKOLIŠA

Vode i tlo U okviru korištenja Sustava za navodnjavanje na projektnom podru�ju podsustav Opuzen, nužno je provoditi monitoring tla i vode u svrhu ranog otkrivanja eventualnih procesa pogoršanja svojstava tla te zaslanjivanja, alkalizacije ili / i one�iš�enja tla i vode.

Predložene lokacije motrenja površinskih i podzemnih voda ocjenjene su na temelju dosadašnjih istraživanja kao podru�ja najve�eg rizika s obzirom na procese sekundarnog zaslanjivanja vode i tla. Osim toga, lokacije su odabrane kako bi �inile logi�nu reprezentativnu cjelinu podsustava Opuzen.

Pra�enje stanja površinskih voda, podzemnih voda i poljoprivrednih tala potrebno je uspostaviti na slijede�e �etiri lokacijama: Luke, Vidrice, Opuzen-uš�e Jasenska i Opuzen-uš�e Modri�.




Ukoliko tijekom petogodišnjeg monitoringa rezultati pra�enja stanja voda i tla ukažu na proces pogoršanja svojstava tla te zaslanjivanja, alkalizacije ili / i one�iš�enja tla i vode, trebat �e hitno utvrditi razloge zbog kojih je došlo do toga te poduzeti odgovaraju�e mjere.

U slu�aju utvr�ivanja trenda poboljšanja kvalitete tla i voda, nakon provedenog petogodišnjeg pra�enja, sukladno rezultatima definirati lokacije i u�estalost pra�enja stanja površinskih voda, podzemnih voda i poljoprivrednog tla, minimalno jednom godišnje na najosjetljivojoj lokaciji.

Hidrološki režim rijeke Neretve i pritoka prati se uhodanim sustavom hidroloških mjerenja, kako u samoj donjoj Neretvi, tako i u okviru prekograni�ne suradnje na slivu rijeke. Sukladno dosadašnjoj praksi i rezultatima pra�enja, stanje klina mora u Opuzenu dobro prezentira ukupno stanje prodora mora u Neretvu.

Ispitivanje slanosti u rijeci Neretvi treba se vršiti u vodomjernom profilu Opuzen instrumentom ili periodi�nim uzimanjem uzoraka vode po dubini rijeke. Mjerenje je potrebno provoditi od svibnja do listopada jedan put mjese�no, kroz prve tri godine korištenja pregrade na rijeci Neretvi. Po analizi rezultata i potvrdi zaustavljanja prodora mora uzvodno od pregrade, nije potrebno nastaviti pra�enje.

Ukoliko tijekom trogodišnjeg monitoringa rezultati pra�enja ukažu na daljnju prisutnost pove�anih razina soli u rijeci Neretvi, trebat �e hitno utvrditi razloge zbog kojih je došlo do toga te poduzeti odgovaraju�e mjere.

Monitoring riblje staze U po�etku rada pregrade potrebno je provoditi monitoring funkcionalnosti riblje staze. Usporedbom ulova s donje i gornje strane pregrade �e se ocijeniti uspješnost funkcioniranja ribljih staza i otvora na donjoj strani pregrade, za prolaz ovih gospodarski zna�ajnih vrsta riba. Usporedbom podataka s nultim stanjem ustanoviti �e se postoji li razlika u vrstama koje koriste stazu. Nultim stanjem može se smatrati stanje utvr�eno u Studiji o migraciji riblje populacije Neretve za definiranje dizajna riblje staze.

Ukoliko se utvrdi da riblja staza ima utjecaja na uobi�ajene migracije riba potrebno je predložiti prilagodbe kojima se uo�eni nedostatci mogu riješiti te sljede�e godine testirati uspješnost prilagodbi ponovljenim monitoringom.

Monitoring staze za staklastu jegulju Ukoliko Studija o migraciji rilblje populacije Neretve pokaže da je potrebno izgraditi posebnu riblju stazu za staklastu jegulju potrebno je napraviti monitoring korištenja i te staze.

Monitoringom je potrebno utvrditi koristi li staklasta jegulja riblju stazu (ili riblje staze) za migracije te kolika je uspješnost prolaska staklaste jegulje. Rezultate istraživanja �e trebati implementirati u prilagodbe rada i funkcije riblje staze za staklastu jegulju.

Ukoliko se utvrdi da riblja staza ima utjecaja na uobi�ajene migracije staklaste jegulje potrebno je predložiti prilagodbe kojima se uo�eni nedostatci mogu riješiti te sljede�e godine testirati uspješnost prilagodbi ponovljenim monitoringom.

Pra�enje stanja fiziklano-kemijskih svojstava vode Zbog osjetljivosti ekoloških sustava nizvodno od pregrade potrebno je pratiti fizikalno-kemijska svojstva vode, premda je u Procjeni utjecaja na površinske vode u Studiji utjecaja na okoliš procijenjeno da rad pregrade ne�e promijeniti ekološke uvjete nizvodno od pregrade (što uklju�uje i podru�je Desne). Ovo pra�enje je propisano iz na�ela predostrožnosti kako bi se uo�ilo postoje li neke nepredvi�ene promjene ekoloških uvjeta, a koje bi mogle imati zna�ajne u�inke na ekološke uvijete nizvodno od brane. Ukoliko se uo�e promjene u ekološkim uvjetima koje bi mogle negativno utjecati na ekološke sustave nizvodno od brane biti �e potrebno prilagoditi rad brane na na�in da se ovi negativni utjecaji eliminiraju ili barem smanje na prihvatljivu razinu.

Pra�enje je potrebno provoditi barem tri godine tijekom rada pregrade. Osim tijekom rada pregrade potrebno je izvršiti i jedno mjerenje tjedan dana prije podizanja (koliko je mogu�e




previdjeti) te tjedan dana nakon spuštanja pregrade. Tijekom rada pregrade potrebno je vršiti mjerenja u vremenskim intervalima po dosadašnjoj praksi, ali taj razmak ne smije biti ve�i od 2 tjedna izme�u mjerenja. Pra�enje treba biti sli�no dosadašnjem pra�enju kako bi podaci bili usporedivi. Na taj na�in �e podaci dobiveni tijekom dosadašnjeg pra�enja predstavljati nulto stanje.

Osim navedenih, prije korištenih lokacija, potrebno je vršiti mjerenja i na izvoru Modro oko te u jezeru Desne.

Prema rezultatima trogodišnjeg pra�enja stanja potrebno je ustanoviti je li pogonski pravilnik rada brane utje�e na promjene ekoloških uvjeta nizvodno od brane te predložiti promjene pogonskog pravilnika. Na osnovu izmjerenih rezultata biolog-ekolog treba procijeniti je li došlo do promjena koje bi mogle utjecati na ekološki sustav uš�a Neretve (estuarij) te je li potrebno nastaviti pra�enje i u kojem obimu.

4.3. PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Nositelj zahvata obvezuje se usvojiti predložene mjere zaštite okoliša i provesti one koje se odnose na fazu pripreme i gra�enja zahvata. Koncesionar kojem �e biti dodijeljena koncesija na upravljanje sustava za navodnjavanje, operater pregrade na rijeci Neretvi kao i krajnji korisnici sustava za navodnjavanje, obavezni su provoditi mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata.

Propisane mjere zaštite tijekom pripreme, gra�enja i korištenja zahvata obavezno je provesti i/ili implementirati u relevantnu projektnu i operativnu dokumentaciju, u skladu s izdanim rješenjima o uvjetima gra�enja i korištenja zahvata (lokacijska i gra�evinska dozvola/e).

Implementacija mjera zaštite okoliša provjerit �e se u postupku izdavanja gra�evinske i uporabne dozvole/a, a njihovo provo�enje �e nadzirati nadležno tijelo inspekcijskim nadzorom. U slu�aju da se mjere zaštite okoliša ne provode, nadležno tijelo može poduzeti zakonske korake zbog nepoštivanja uvjeta iz rješenja, prema postupku propisanom kod izdavanja rješenja za zahvat.

4.4. PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE PRA�ENJA STANJA OKOLIŠA

Propisani program pra�enja stanja okoliša obavezno je implementirati u relevantnu projektnu i operativnu dokumentaciju, u skladu s izdanim rješenjima o uvjetima gra�enja i korištenja zahvata (lokacijska i gra�evinska dozvola/e).

Koncesionar kojem �e biti dodijeljena koncesija na upravljanje sustava za navodnjavanje i operater pregrade na rijeci Neretvi obavezni su osigurati provo�enje pra�enja stanja okoliša.

Redovito provo�enje i uzimanje uzoraka u svrhu pra�enja stanja okoliša nadzirat �e inspekcijske službe nadležnog tijela. Rezultati pra�enja stanja okoliša �e se dostavljati nadležnom tijelu.

4.5. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ

Uz poštivanje i primjenu predloženih mjera zaštite okoliša i programa pra�enja stanja okoliša, ocjenjuje se da je zahvat prihvatljiv za okoliš.

Documents

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ PILOT PROJEKTA …puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_22_11_2010_4.pdf · korisnika, a nema ni kontrole uzimanja vode niti mogunosti mjerenja i registracije