CEELAB –Podizanje razine znanja o utjecaju socijalnih partnera Srednje i Istočne Europe na konkurentne re-forme tržišta rada

CEELAB je istraživački projekt kojeg financira Europ-ska komisija, a provodi MGYOSZ-BUSINESSHUNGARY u suradnji s partnerima: Udruženje poslodavaca Slo-venije (ZDS), Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG), Sveučilište u Rijeci - Pravni fakultet (PRAVRI) i Odjel za radno i socijalno pravo Sveučilišta Eötvös Lóránd (ELTE, Budimpešta), koji sudjeluju kao glavni istraživači u projektu. Istraživanje ima za cilj saznati više o dopri-nosu struktura multisektorskih industrijskih odnosa na reforme tržišta rada s naglaskom na Srednjoj i Istočnoj

Europi - studija obuhvaća Sloveniju, Crnu Goru, Ma-đarsku, Hrvatsku i Rumunjsku. Projekt istražuje, da li i kako socijalni partneri na svim odgovarajućim razinama pridonose vladinim konzultacijama i / ili autonomnim pregovorima za stvaranje više i boljih radnih mjesta u cilju oporavka od krize. Drugo, istraživanje se bavi utjecajem nacionalnih socijalnih partnera na proces europskog semestra, provedbu specifičnih preporuka u svojim državama, a koje pokazuju slabe strukture indu-strijskih odnosa.

Izvor: EUROSTAT, za više infomacija, MOLIMO PROVJERITE: www.ceelab.eu

Činjenice o tržištima rada u državama obuhvaćenim projektom

„ Ovaj je letak izrađen u okviru projekta „”CEELAB - Podizanje razine znanja o utjecaju socijalnih partnera Srednje i Istočne Europe na konkurentne reforme tržišta rada, VS / 2016/0368”” Projekt je sufinanciran od strane Europske unije, u okviru programa VP / 2016/004 „”Podizanje razine znanja na području industrijskih odnosa””

Pokrivenost kolektivnim ugovorima na svim razinama,

Minimalna plaća u eurima

Stopa zaposlenosti,%

U Crnoj Gori, početna godina je 2011., a ne 2008.Izvor: EUROFOUND Izvor podataka za Crnu Goru: Svjetska banka

U Crnoj Gori zakonski propisana minimalna plaća postoji u svom novijem obliku od 2011.

Stopa zapošljavanja na nepuno radno vrijeme, %

Stopa zaposlenosti starijih radnika, u dobi od55-64 godine, %

Stopa nezaposlenosti, %

Mladi koji nisu zaposleni, nisu u sustavima obrazovanja ni strukovnog osposobljavanja, %

Razlika zaposlenosti prema spolovima,% (razlika između sto-pa zaposlenosti muškaraca i žena u dobi od 20 do 64 godine)

Zaposleni na određeno vrijeme kao postotak od ukupnog broja zaposlenih, %

ceelab_A4_HR.indd 1 26/11/2018 13:11

Važnost istinskog socijalnog dijaloga na području reforme tržišta rada u Hrvat-skoj je neupitna. Zbog demografskih promjena (starenje stanovništva i iselja-vanje), hrvatski su poslodavci već niz godina suočeni s nedostatkom radnika. Istodobno preveliko porezno opterećenje na plaće stvara dodatne izazove za poslodavce da zadrže radnike u zemlji.

Zastupajući interese poslodavaca, HUP javno poziva na daljnje smanjenje pore-znog opterećenja i na nacionalnom tripartitnom Gospodarsko-socijalnom vije-ću ističe da su ove mjere ključne za poslodavce da podignu plaće i zadrže radnu snagu. Postoji široki konsenzus među socijalnim partnerima da bi smanjenje poreza bilo ključni element za sveobuhvatnu reformu tržišta rada i za održivi ekonomski rast koji bi povećao životni i radni standarde hrvatskih građana.

/Hrvatska udruga poslodavaca - HUP/

Ključne poruke poslodavačkih organizacijakoje sudjeluju u projektu

Tržište rada mijenja se brže nego ikad prije. Zbog toga se Kon-federacija poslodavaca Concordia zalaže za doprinos dosljed-nom i kontinuiranom dijalogu među socijalnim partnerima, te između socijalnih partnera i vlade. Kvaliteta socijalnog dijaloga odrazit će se na kvalitetu pravnog okvira koji će omogućiti trži-štu rada da se suoči s izazovima digitalne ere.

Štoviše, Konfederacija poslodavaca Concordia usredotočuje se na strukturne reforme, posebice na unaprjeđenje infrastruk-ture u obrazovanju i zdravstvu, kako bi pružila podršku vladi u uspostavljanju i učinkovitoj provedbi takvih reformi, od vi-talnog značaja za budući razvoj ne samo tržišta rada, već i za gospodarske i društvene sustave cijele zemlje.

/Concordia Konfederacija poslodavaca /

Uključivanje socijalnih partnera ključni je čimbenik za uspješnu reformu tržišta rada. Nedostatak radne snage ili neusklađenost ponude i potražnje za vještinama uzroku-ju značajne strukturne probleme na tržištu rada u Mađarskoj. Pronalaženje zadovo-ljavajućeg rješenja zahtijeva jasan pristup gospodarskom razvoju i blisku suradnju između poslodavaca, sindikata i vlade. Re-dovit i sveobuhvatan tripartitni socijalni di-jalog mogao bi spriječiti da dođe do krize na tržištu rada, pomaže u unapređenju kon-kurentnosti i promovira uvjete rada. Tako MGYOSZ-BusinessHungary preporučuje unapređenje tripartitnog dijaloga unutar postojećeg okvira poboljšavanjem učesta-losti i opsega pregovora.

/Konfederacija mađarskih poslodavaca i industrijalaca, MGYOSZ Businessmungary/

Unija poslodavaca Crne Gore smatra re-formu tržišta rada kao jednu od najvažnijih tema socijalnog dijaloga i drži da je kvalitet-na reforma moguća samo kroz istinski soci-jalni dijalog, gdje socijalni partneri imaju za cilj promicanje društvenog i gospodarskog razvoja Crne Gore. Odgovarajući regulator-ni okvir radnog prava koji uravnotežuje po-trebe i interese poslodavaca i zaposlenika, jedan je od najvažnijih elemenata gospodar-skog napretka u Crnoj Gori. Unija poslodava-ca Crne Gore uvijek će biti pouzdan i odgo-voran partner, odgovarajući na sve izazove i rješavajući aktualna pitanja crnogorskog gospodarstva, a istodobno pridonoseći kva-litetnom socijalnom dijalogu koji je predu-vjet napretka.

/Unija poslodavaca Crne Gore, MEF/

“Iako je tripartitni dijalog u okviru Gospodar-sko-socijalnog vijeća u Sloveniji bio vrlo važan prilikom donošenja važnih zakona u vrijeme krize, njegova je važnost smanjena mnogim vladinim odlukama posljednjih godina. To je osobito vidljivo u području minimalne plaće, gdje se odluke donose bez tripartitnog socijal-nog dijaloga, iako to zahtijevaju usvojeni zako-ni i s tim povezane konvencije MOR-a.Trebalo bi poštivati važnost odgovarajućeg socijalnog dijaloga kako bi se ispunili priori-tetni ciljevi: smanjenje poreznog opterećenja (redefiniranje socijalnih doprinosa) i smanjenje općeg poreznog opterećenja u Sloveniji, pri-prema i provedba strukturnih reformi nužnih za suočavanje s demografskim promjenama, uključujući pitanje starenja stanovništva (mi-rovinska reforma, reforma zdravstva, reforma skrbi za starije).

/Udruga poslodavaca Slovenije, ZDS/

BusinessEurope:U lipnju 2016. su Europska komisija, nizozem-sko Predsjedništvo Vijeća i europski socijalni partneri potpisali kvadrilateralnu izjavu o “no-vom početku socijalnog dijaloga”. Supotpisnici su pozdravili temeljnu ulogu socijalnog dijalo-ga kao značajne komponente zapošljavanja i stvaranja socijalne politike EU. U priopćenju je naglašena potreba jačanja kapaciteta organ-izacija socijalnih partnera kako bi se postigla njihova jača uključenost u kreiranje politika i zakonodavstva EU.

Uloga socijalnih partnera u Europskom seme-stru postaje sve važnija. Posljednjih su godina učinjena poboljšanja kako bi se bliže pov-ezali europski i nacionalni socijalni partneri s godišnjim ciklusom interakcija između Komisi-je i nadležnih tijela Vijeća u vezi s pripremom izvješća o državama i specifičnim preporuka-ma za pojedine zemlje. Kao što je prepoznato u kvadrilateralnoj izjavi za “novi početak soci-jalnog dijaloga” iz 2016., važno je napredovati ka značajnijem uključivanju socijalnih partnera u Europski semestar.

Pravodobno i značajno uključivanje socijalnih partnera tijekom čitavog Europskog semestra ključno je za poboljšanje angažmana socijalnih partnera u kreiranju politika, čime se olakšava njihova uspješna implementacija na način koji uravnotežuje interese radnika i poslodavaca.

Ključni je cilj poboljšati ulogu EU-a za pružanje informacija, poticaja i znanja za države članice i socijalne partnere kako bi oni mogli oblikovati, provoditi i evaluirati politike koje zaista rješavaju strukturne izazove tržišta rada s kojima se suočav-aju, na način koji je razumljiv i prihvatljiv u nji-hovim društvima. Uloga benchmarkinga treba biti ojačana jer je to učinkovit alat za države članice da uče od najboljih u različitim politikama, postupno se približavajući onima s najboljim rezultatima. Socijalni dijalog podrazumijeva modele indus-trijskih odnosa u kojima socijalni partneri mogu samostalno provoditi kolektivno pregovaranje. Ovisno o preferencijama zemalja, kolektivno pregovaranje može se organizirati na različit-im industrijskim, sektorskim ili teritorijalnim razinama. U svim slučajevima, socijalni di-jalog zahtijeva socijalne partnere koji su jaki, reprezentativni, autonomni, imaju mandat svojih članova i imaju potrebne kapacitete. Socijalni partneri također trebaju raspolagati institucionalnim postavkama koje omogućuju održavanje dijaloga i njegovu učinkovitost.

U budućnosti, ključni čimbenik koji potiče po-duzeća i njihove organizacije da investiraju u socijalni dijalog jest potreba da osiguraju da on pozitivno doprinosi konkurentnosti. U tom je smislu bitno da tvrtke imaju dovoljno fleksibilnos-ti da prilagode svoje potrebe za radnicima prema promjenjivim gospodarskim prilikama, osobito u smislu radnog vremena, plaća i ugovora.

Djelomično zbog sve većih očekivanja da soci-jalni partneri sudjeluju u kreiranju politika (uk-ljučujući tu konzultacije, pregovore i Europski semestar) kao i zbog provedbi politika, zakona i sporazuma na europskoj razini (uključujući Autonomne okvirne sporazume), potreba za izgradnjom kapaciteta raste.

U ovom kontekstu, projekt CEELAB, kojeg vodi BusinessHungary, ima važnu ulogu u identifik-aciji i podizanju svijesti institucija EU o tome gdje je potreban napredak kako bi se postig-lo učinkovito uključivanje socijalnih partnera u proces reformi u državama EU kao što su: Mađarska, Rumunjska, Slovenija, i Hrvatska te Crna Gora, država kandidatkinja. Ključni zahtjev u brojnim državama člani-cama EU-a, uključujući i one koje su obuh-vaćene ovim projektom, predstavlja dodat-na sposobnost zaposlenih za rješavanjem čestih i složenih zahtjeva koji dolaze od in-stitucija Europske unije u odnosu na europ-sku dimenziju. Postoje i sve veće potrebe za razmjenom informacija između organizacija, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini i učenja iz primjera dobre prakse. Europski socijalni fond treba biti bolje isko-rišten kako bi se bolje zadovoljile ove, dos-ad nezadovoljene potrebe.

/BusinessEurope/

ceelab_A4_HR.indd 2 26/11/2018 13:11