NE-TEHNIıKI SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ

ZA ZAŠTITU OKOLIŠA d.o.o. SR Njema�ke 10, 10020 Zagreb

Telefon: +385 1 66 00 559 Telefax: +385 1 66 00 561 E-mail: [email protected] Web stranica: www.ecoina.com

Zagreb, lipanj 2012.

NE-TEHNI�KI SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ

Rekonstrukcije postoje�eg postrojenja Slavonija IGM d.o.o., Našice - zamjena plinskih plamenika

plamenicima na kruta goriva

NE-TEHNI�KI SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ REKONSTRUKCIJE POSTOJE�EG POSTROJENJA SLAVONIJA IGM d.o.o., NAŠICE-ZAMJENA PLINSKIH PLAMENIKA PLAMENICIMA NA KRUTA GORIVA 2

ZAHVAT: Zamjena plinskih plamenika plamenicima na

kruta goriva

NOSITELJ ZAHVATA: Slavonija industrija gra�evnog materijala d.o.o.

IZRA�IVA� STUDIJE: ECOINA d.o.o. VODITELJ STUDIJE: Mirko Budiša, dipl.ing.kem.tehn. POPIS AUTORA I SURADNIKA:

Mirko Budiša, dipl.ing.kem.tehn.

Sonja Burela, dipl.ing.kem.tehn.

Ratko Vasiljevi�, dipl.ing.geol.

Margareta Šeparovi�, dipl.ing.biol.

Lucija Kon�urat, mag.ing.oecoing.

Miljenko Mihaljinec, dipl.ing.stroj.

Kolja Mikuli�, dipl.ing.stroj

Karla Bu�ar,dipl.ing.gra�.


UVOD Postrojenje Slavonija IGM d.o.o. za proizvodnju opeke smješteno je na podru�ju Grada Našica u zapadnom dijelu Osje�ko-baranjske županije. Unutar granica postoje�eg postrojenja nalazi se lokacija planiranog zahvata. Planirani zahvat obuhva�a djelomi�nu supstituciju prirodnog plina kao glavnog energenta sa krutim gorivom, naftnim koksom. Upotreba ovog energenta nužno uklju�uje i odgovaraju�e izmjene u tehnologiji postrojenja za proizvodnju opeke što prije svega podrazumijeva zamjenu plinskih plamenika plamenicima na kruta goriva i dopunu tehnološkog procesa u segmentu skladištenja i pripreme naftnog koksa drobljenjem i mljevenjem te njegovog doziranja na plamenike. Zbog zahtijeva tehnološkog procesa, u proizvodnji cigle se troše velike koli�ine energije tj. prirodnog plina. Visoke cijene prirodnog plina kao energenta, ovu tvrtku su dovele u ne mogu�ost daljnje proizvodnje na ekonomski održivim osnovama. Slavonija IGM je postupno prestala sa proizvodnjom, najprije je s radom prestala tehnološka linija 1 po�etkom 2011.god., a u jesen iste godine i tehnološka linija 2. Tvornica zapošljava 130 radnika. Sukladno Prilogu 1 Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09) predmetni zahvata spada u: 46. Svi zahvati za koje je potrebno pribaviti objedinjene uvjete zaštite okoliša prema posebnom propisu, a koji nisu sadržani u ovom Prilogu, te za njega postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Slijedom navedenog, ovom Studijom su odre�eni utjecaji na okoliš koji �e proiza�i uslijed navedenih tehnoloških promjena u okviru postoje�eg postrojenja, ocijenjena je njihova prihvatljivost za okoliš te su definirane mjere zaštite kojima �e se ti utjecaji svesti u zakonom propisane okvire. Tako�er, Studijom je propisan i program pra�enja stanja okoliša kao oblik pra�enja u�inkovitosti primjene predvi�enih mjera zaštite.


1. OPIS ZAHVATA Svrha poduzimanja zahvata U Slavoniji IGM trenutno se za proizvodnju opeke, kao energent, može koristiti isklju�ivo prirodni plin. Zbog sve ve�ih problema u distribuciji prirodnog plina kao i zbog promjena cijene prirodnog plina, namjerava se pristupiti zahvatu supstitucije dijela plinskog goriva krutim gorivom (naftnim koksom) koji svojom dostupnoš�u na tržištu i cijenom zna�ajno smanjuju troškove proizvodnje i pove�ava konkurentnost tvrtke na tržištu opekarskih proizvoda. Planira se supstituirati minimalno 70% energije plina energijom krutog goriva, odnosno omogu�iti prelazak sa krutog goriva na plin i obratno bez zastoja u proizvodnji u slu�aju problema u pripremi i transportu krutog goriva ili promjeni cijena energenata (naftnog koksa i prirodnog plina). Smještaj postrojenja Slavonija IGM Postrojenje Slavonija IGM smješteno je na podru�ju Grada Našica (Slika 1.), na dijelu k.�.br. 3076/5 u k.o. Našice, ukupne površine 80558 m2, na zemljištu koje je u vlasništvu Nositelja zahvata.

Slika 1. Prikaz lokacije Slavonija IGM, Našice na podru�ju Grada Našice na topografskoj karti Republike Hrvatske

NE-TEHNI�KI SAŽETAK STUDIJE O UTJECSLAVONIJA IGM d.o.o., NAŠICE-ZAMJ

Prikaz postoje�eg postrojenja Splanirani zahvat prikazan je na S

Slika 2. Lokacija zahvata (p

Prema dokumentima prostornoglasnik br. 1/02, 4/10) i PPUG nalazi na gra�evinskom podru�pretežito industrijska (I1), te je prostornog ure�enja.

Slika 3. Izvadak iz kartografskogPROMET (

��

��

��

CAJU NA OKOLIŠ REKONSTRUKCIJE POSTOJE�EG POSTROJENA PLINSKIH PLAMENIKA PLAMENICIMA NA KRUTA GORI

Slavonija IGM sa ozna�enim podru�jem Slici 2.

postrojenje Slavonija IGM, Našice), Izvor: Goog

g ure�enja: PPU Osje�ko-baranjske župaNašice (Službeni glasnik br. 11/06, 2/10), �ju unutar naselja, gospodarske namjene

planirani zahvat uskla�en sa relevantnim

g prikaza R.Br. 1.0. KORIŠTENJE I NAMJENA P(PPUG Našica, mjerilo nacrta: 1:25 000)

PODRU�JE ZAHVAT

� ��

��

��

OJENJA VA 5

koje obuhva�a

gle Earth

anije (Službeni Postrojenje se - proizvodnja,

m dokumentima

PROSTORA I

TA

��


Postoje�i na�in proizvodnje u Slavoniji IGM U proizvodnom procesu opeka se proizvodi u dvjema tunelskim pe�ima, Linije 1 radnog kapaciteta proizvodnje 190 tona dnevno i tunelskoj pe�i Linije 2 radnog kapaciteta proizvodnje 280 tona dnevno, odnosno ukupno 470 tona dnevno. Trenutno se kao energent u procesu pe�enja i sušenja može koristi isklju�ivo prirodni plin. Potrošnja sušare se može zanemariti u odnosu na potrošnju pe�i iz razloga što se za sušenje koristi otpadna toplina iz pe�i, a plamenici sušare se uklju�uju samo kod paljenja pe�i. Kod proizvodnje koristi se zajedni�ka primarna prerada i odležavanje sirovine, a nakon sekundarne obrade i sušenja, proizvodi se peku, pakiraju i skladište. Tok proizvodnje odvija se na na�in kako je to prikazano na donjoj shemi.

Slika 3. Prikaz toka proizvodnje opeke u Slavoniji IGM Našice

Postrojenje je spojeno na javni vodoopskrbi sustav Grada Našica, a vodovodna voda se upotrebljava za potrebe tehnološkog procesa odnosno kao pitka voda i voda za sanitarne potrebe. Prema važe�oj Vodopravnoj dozvoli, Postrojenju se dozvoljava ispuštanje otpadnih voda (sanitarne, tehnološke, oborinske) u koli�ini do 7.500 m3/god. Po rekonstrukciji postrojenja, koli�ina otpadnih voda ostaje nepromijenjena budu�i da nema novih izvora otpadnih voda.


Opis glavnih obilježja tehnološkog procesa zahvata - odabrano tehni�ko – tehnološko rješenje Idejnim rješenjem je predvi�ena djelomi�na zamjena prirodnog plina krutim gorivom. Zbog svojih karakteristika, prije svega visoke energetske vrijednosti, malog udjela prašine i konkurentne cijene kao najbolji zamjenski energent za procese pe�enja i dobivanje gotovih proizvoda odabran je naftni koks. Glavni uvjet kod nabave naftnog koksa je taj da njegov kemijski sastav ne prelazi 4% sumpora pa �e se nabavljati od tamo gdje bude najpovoljniji uz to da zadovoljava sadržaj sumpora i ostale zahtijevane karakteristike. Mogu�e je da se on bude dovozio iz Rafinerije nafte u Ma�arskoj koja ve� proizvodi naftni koks ili Rafinerije nafte Rijeka koja �e po završetku modernizacije u narednih nekoliko godina tako�er proizvoditi naftni koks tako da �e Investitoru ova vrsta energenta biti lako dostupna, a opskrba sigurna. Tehnološki proces dobivanja gotovih proizvoda biti �e istovjetan postoje�em na�inu proizvodnje. Predvi�a se rad postrojenja od 24 sata dnevno 7 dana u tjednu, cca 290 dana odnosno 6 960 sati godišnje. Uz ukupni radni kapacitet pe�i od 280 t/dan linija 2 i 190 t/dan linija 1 pe�enog proizvoda i pretpostavku da naftni koks daje 70% potrebne energije, potrošnja naftnog koksa bila bi oko 8,9 t/dan. Ostatak energije nadomjestiti �e se prirodnim plinom koji �e se koristi u koli�ini od 1.113.400 m3/god. Kao sirovinski dodatak smjesi dodavati �e se ugljen u svrhu poboljšanja svojstava proizvoda i smanjenja potrošnje goriva, do 15 t/dan. Radi poboljšanja krajnjih svojstava proizvoda, njegovog izgleda i boje, u sirovinu se može dodavati piljevina, do 2000 t/god. te vodena para oko 1,5 t/h. Odabrano tehni�ko-tehnološko rješenje uklju�uje:

- dovoz i skladištenje granuliranog naftnog koksa, - utovar naftnog koksa u sandu�asti dodava�, - drobljenje naftnog koksa i transport u mlin, - mljevenje naftnog koksa i transport u silos, - pneumatski transport naftnog koksa u zatvorenom krugu iz silosa na plamenike pe�i

linije 1 i pe�i linije 2, - spaljivanje naftnog koksa na plamenicima na distributerima nakon druge ložne grupe

na dijelu pe�i u kojem je temperatura dosegnula 750°C, - povrat viška naftnog koksa u silos. Isto kao i naftni koks, tako se priprema i ugljen koji se za razliku od koksa šalje u namješavanje sirovine. Tehnologija rada sustava prihvata, pripreme i doziranja naftnog koksa u proces pe�enja prikazana je na shemi 1 i Slici 4. Cijeli sustav pripreme naftnog koksa za loženje biti �e smješten u postoje�oj gra�evini koja se koristila za izradu stropnih gredica, a kako je to nazna�eno na Slici 2. Tijekom njene rekonstrukcije, dio staklene površine zida �e se zamijeniti betonskim zidom U unutrašnjosti zgrade �e se izraditi betonski boksovi za skladištenje ugljena i naftnog koksa bi se sprije�ilo njihovo miješanje. Tako�er za pri�vrš�enje opreme i cijevnih konstrukcija distributera izgradit �e se betonski podesti i temelji.

NE-TEHNI�KI SAŽETAK STUDIJE O UTJECSLAVONIJA IGM d.o.o., NAŠICE-ZAMJ

Površina postoje�e prostorije kokoksa iznosi 525 m2 i dovoljna jugljena. Tehnološka priprema krutog gordo 100 μm, transport u silos, pnsilosa na plamenike pe�i linije viška naftnog koksa u silos. Uslijprema silosu, frakcija mikronizirakojem se izdvajaju �estice manjeskladišnom silosu. Ostatak �esticmljevenje. Cijeli proces je kontinu Doziranje naftnog koksa iz silosnaftni koks iz silosa izvla�i ppneumatski do distributera na peventilatora koji omogu�avaju prCentralna distribucijska cijev nalsvaku ložnu grupu. Iz distributerasu opremljeni elektronskim ventikoji se ne potroši na distributerim

Shema 1. Tehnološka shem

CAJU NA OKOLIŠ REKONSTRUKCIJE POSTOJE�EG POSTROJENA PLINSKIH PLAMENIKA PLAMENICIMA NA KRUTA GORI

oja �e se prenamijeniti za skladištenje i prje za smještaj opreme i više od 500 tona n

iva podrazumijeva drobljenje, mljevenje, odneumatski transport naftnog koksa u zatvor1 i 2, spaljivanje naftnog koksa na plamejed pneumatskog izvla�enja mikroniziranog

anog naftnog koksa prolazi preko ciklonskoge od 100 μm. Ove �estice naftnog koksa se ca u ciklonu se zadržava i vra�a natrag u muiran te se odvija u zatvorenom sustavu.

a u pe� se obavlja u zatvorenom sustavu pužnim dodava�em, a zatim ventilatoroe�i. Ventilator na izlazu iz silosa poja�an jerotok usitnjenog naftnog koksa kroz distrazi se iznad svake pe�i i sastoji se od dvaa se naftni koks kroz plamenike ubacuje u pilima i senzorom za kontrolu temperature. S

ma vra�a se povratnom cijevi u silos naftnog

ma sustava prihvata, pripreme i doziranja naftno

OJENJA VA 8

ipremu naftnog naftnog koksa i

dvajanje �estica renom krugu iz nicima i povrat

g koksa iz mlina g separatora na upu�uju prema

mlin na ponovno

na na�in da se om transportira e s dva dodatna ribucijsku cijev. a distributera za pe�. Distributeri Sav naftni koks koksa.

og koksa


Slika 4. Shematski prikaz pripreme, transporta i loženja naftnog koksa

Shematski prikaz uklapanja novih sustava za prihvat, pripremu i doziranje krutog goriva putem novih distrubutera na nove plamenike na kruta goriva u postoje�u tehnološku konfiguraciju Postrojenja prikazan je na Shemi 2.

Shema 2. Uklapanje novih sustava u postoje�u tehnološku konfiguraciju IGM-a Slavonija


2. OBRAZLOŽENJE RAZLOGA ODABIRA ODRE�ENE VARIJANTE ZAHVATA Razlozi odabira predložene varijante rekonstrukcije postrojenja Slavonija IGM su sljede�i:

1) Analizom ekoloških u�inaka odabrane varijante na okoliš, prvenstveno na kakvo�u zraka, može se zaklju�iti da se njenom realizacijom ne�e narušiti postoje�a kakvo�a zraka, niti �e se dodatno pove�ati optere�enje ostalih sastavnica okoliša.

2) Odabrana je varijanta koja daje cjelovito rješenje za pripremu naftnog koksa uklju�uju�i i mikronizaciju istog te uskladištavanje na lokaciji. Na ovaj na�in se uz minimalno pove�anje investicije u maksimalnoj mogu�oj mjeri isklju�uje ovisnost o vanjskim okolnostima isporuke mikroniziranog naftnog koksa;

3) Odabrana varijanta u ve�oj mjeri rješava problem rentabilnosti proizvodnje na na�in da �e se troškovi proizvodnje zna�ajno smanjiti što �e omogu�iti pokretanje proizvodnje i ponovno zapošljavanje oko 130 radnika.

3. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU Slavonija IGM se nalazi u prigradskom naselju Markovac Naši�ki, koji sa gradom Našice �ini prostorno-funkcionalnu i prostornu cjelinu primjerene urbane morfologije izgradnje. Jugoisto�no od lokacije zahvata na udaljenosti od 3,8 km nalazi se prigradsko naselje Vukojevci. Južnije od lokacije zahvata na udaljenosti od 2,8 km nalazi se seosko naselje Makloševac. Sa lokalnom cestom (44093), Postrojenje je spojeno na državnu cestu D515, sa koje postoji mogu�nost priklju�ka na državnu cestu D2 i D53. Srednja godišnja temperatura zraka na podru�ju Grada Našica je 21,1°C. Najviše padalina ima u kasno prolje�e, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano prolje�e. Dominiraju vjetrovi jugozapadnog i sjeverozapadnog smjera, dok se sredinom dana u�estalost jugozapadnog vjetra nešto smanjuje. Prema geološkoj karti, prostor na kojem se nalazi tvrtka Slavonija IGM izgra�en od lesnih pleistocenskih naslaga koje su predstavljene glinama, prašinastim glinama i prašinastim sitnim pijescima promjenljive debljine i ograni�enog rasprostiranja. Sa hidrogeološkog stanovišta, tvrtka Slavonija IGM se nalazi na slabopropusnim do nepropusnim naslagama i izvan zone vodozaštite vodocrpilišta Velimirovac. U neposrednom okolišu tvrtke Slavonija IGM, tla su antropogeno izmijenjena, a malo dalje prevladavaju glejna i mo�varno glejna tla. Prema karti s podacima prostornog plana Osje�ko-baranjske županije, u okolici Našica (i na lokaciji tvrtke Slavonija IGM) maksimalni o�ekivani intenzitet potresa iznosi VII° MCS. Tvornica je locirana na podru�ju koje je izgra�eno od pijeska i praha koji su slabo propusni do nepropusni. Na samoj lokaciji zahvata nisu evidentirane prirodne, ruralne, urbane i kulturno povijesne vrijednosti. Jugoisto�no od pogona Slavonija IGM nalazi podru�je mješovito hrastovo-grabove šume. Ove šume �ine visinski prijelaz izme�u nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma. Osim šumske vegetacije u okolici zahvata nalaze se oranice pod poljoprivrednim kulturama. Na zapuštenim površinama te uz putove i ceste razvijena je ruderalna vegetacija. Južno od lokacije zahvata nalazi se jezero Lapovac gdje su razvijene zajednice karakteristi�ne za vlažna i vodena staništa.


Pogon Slavonija IGM ne nalazi se na podru�ju zašti�enih prirodnih vrijednosti registriranih sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11) kao ni unutar podru�ja Nacionalne ekološke mreže. Najbliže podru�je ekološke mreže udaljeno je oko 4,5 km sjeveroisto�no od lokacije zahvata. Unutar postrojenja postoje i tri kotlovnice sa zasebnim ispustima na kojima se povremeno obavlja mjerenje emisija. Sve emisije udovoljavaju odredbama “Uredbe o grani�nim vrijednostima emisije (GVE) one�iš�uju�ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora“ (Narodne novine. br. 21/07, 150/08). Na trenutno stanje kakvo�e zraka lokacije Postrojenja Slavonija IGM,utje�u emisije motornih vozila sa obližnje prometnice te emisije iz stambenih objekata koji se nalaze uz postrojenje Slavonija IGM koje je zatvoreno u radu. Da bi se ocijenila mogu�nost ugrožavanja postoje�e kakvo�e zraka na užoj lokaciji oko zahvata sagledano je postoje�e stanje te stanje imisijskih koncentracija one�iš�uju�ih tvari postrojenja nakon rekonstrukcije. Modeliranjem je ustanovljeno kako se radom Postrojenja ne�e narušiti postoje�a kakvo�a zraka koja je ocjenjena I kategorijom. Na lokaciji postrojenja Slavonija IGM nastaju tehnološke otpadne vode, sanitarno-fekalne otpadne vode i oborinske vode. U izmjerenim uzorcima, mjerene su pove�ane koncentracije suspendirane tvari, dok su ostali mjerni parametri sukladni Pravilniku o grani�nim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine 87/10). Mjerenjem i obradom izmjerenih vrijednosti utvr�eno je da ekvivalentna razina buke zadovoljava postavljene akusti�ke zahtjeve odnosno dopuštene razine odre�ene Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave („Narodne novine“ 145/04), izuzev jednog mjernog mjesta. U postrojenju nastaje opasni i neopasni proizvodni otpad te komunalni otpad. O nastanku i tijeku otpada vode se o�evidnici na propisanim obrascima. Sve vrste otpada predaju se ovlaštenim skuplja�ima otpada uz propisanu dokumentaciju.

4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ Utjecaj na kakvo�u zraka: Tijekom pripreme i gra�enja utjecaj na zrak može biti uslijed prometovanja teretnih i drugih radnih vozila, koja mogu one�istiti zrak lebde�im �esticama zbog podizanja prašine, te ispušnim plinovima kao produktima sagorijevanja pogonskog goriva. Ovi �e utjecaji biti prisutni samo na užoj lokaciji tijekom izvo�enja radova. Osnovni i najvažniji utjecaj na zrak tijekom korištenja zahvata je tijekom dopreme i pripreme krutog goriva za korištenje te uslijed izgaranja goriva (naftni koks, prirodni plin i ugljen). Tijekom prijevoza, pripreme i pneumatskog transporta krutog goriva mogu�a je pojava fugtivnih izvora emisija �estica kao vrlo malih izvora sa minornim u�inkom na kakvo�u zraka. U procesu sušenja i pe�enja opeke uslijed izgaranja goriva i sirovinskih dodataka dolazi do emisije one�iš�uju�ih tvari u zrak i to uglji�nog monoksida, dušikovih oksida, sumpornog dioksida i �estica. Sirovina i goriva ne sadrže klor, flor, dušik, teške metale niti organske spojeve. Koli�ina sumpora u gorivu je do 4% od kojih se 60-80% ugradi u kona�ni proizvod.


Tijekom pe�enja opeke emisije �estica od izgaranja ugljena i ostalih sirovinskih dodataka su zanemarive s obzirom da izgaraju na visokim temperaturama unutar sirovine te se ugra�uju u proizvod. Utjecaj na tlo: S obzirom da je prostor na kojem se odvijaju radovi tijekom pripreme i gra�enja betoniran i spojen na interni sustav odvodnje, u slu�aju kvara na radnim vozilima i eventualnog izljevanja ulja, goriva i antifriza ne�e do�i do one�iš�enja tla. Do one�iš�enja tla tijekom korištenja zahvata može do�i prilikom dopreme naftnog koksa u slu�aju prometne nesre�e kada postoji mogu�nost rasipanja krutog goriva iz prijevoznog sredstva. Tijekom korištenja zahvata nema utjecaja na tlo u dijelu skladištenja i pripreme krutog goriva (naftnog koksa) i ugljena kao sirovinskog dodatka s obzirom da se odvija na prostoru koji je betoniran. Tijekom rada zahvata uslijed emisija one�iš�uju�ih tvari od izgaranja goriva dolazi do emisija �estica koje mogu biti nosioci teških metala, a prate se preko ukupne taložne tvari (UTT) odnosno ukupne mase one�iš�uju�ih tvari koja se prenosi iz zraka na tlo i druge površine kroz odre�eno razdoblje. S obzirom na koli�inu krutog goriva koja �e se koristiti i pretpostavljeni sadržaj teških metala, za utjecaj ukupne taložne tvari (UTT) na tlo ne predvi�aju se posebne mjere zaštite. Utjecaj na vode: Tijekom pripreme i gra�enja zbog male koli�ine one�iš�enja koje bi uslijed izlijevanja ulja, goriva i antifriza iz radnih strojeva mogle završiti u internom sustavu odvodnje, utjecaj na krajnje recipijente odnosno sustav javne odvodnje Grada Našica i obližnji melioracijski kanal bio bi zanemariv. Tijekom rada zahvata u dijelu skladištenja i pripreme krutog goriva ne nastaju otpadne vode, niti se nakon rekonstrukcije pove�ava koli�ina otpadnih voda. Utjecaj buke: Tijekom pripreme i gra�enja zahvata koristit �e se radni strojevi sa izvorom buke od 95 dB(A) �iji rad �e prema rezultatima modeliranja rezultirati razinom buke na granici postrojenja prema naselju od cca 46 dB(A). Tijekom korištenja zahvata kao posljedica rada drobilice odnosno mlina za kruta goriva te ventilacijskog sustava u sklopu pripreme krutih goriva do�i �e do emisije buke. Prema dobivenom modelu širenja buke pokazalo se da �e razina buke na granici postrojenja biti manja od 15 dB(A). Mala razina buke rezultira �injenicom da su izvori buke smješteni u zatvorenoj gra�evini. Utjecaj od nastalog otpada: Tijekom pripreme i gra�enja nastajati �e sljede�e koli�ine otpada koje �e se predati ovlaštenim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja. Tijekom rada zahvata ne�e nastajati nove vrste i koli�ine otpada u odnosu na prijašnju proizvodnju. Utjecaj na biljni i životinjski svijet: Radovi se odvijaju unutar izgra�enog gra�evinskog podru�ja na kojem nema biljnih i životinjskih staništa. Aktivnosti tijekom pripreme i izgradnje zahvata su takve da ne�e imati u�inka na biljni i životinjski svijet u bližoj okolici zahvata. Rezultati modeliranja one�iš�uju�ih tvari u okoliš iz stacionarnih izvora pokazuju da tijekom rada postrojenja ne�e do�i do pojave štetnih utjecaja na vegetaciju i ekosustav budu�i da koncentracije NOx i SO2 one�iš�enja u dimnim plinovima ne prelaze dozvoljenu razinu grani�nih vrijednosti ve� 50-tak metara od izvora emisija.


Utjecaj na zašti�ene prirodne vrijednosti i ekološku mrežu: Podru�je zahvata se ne nalazi unutar Nacionalne ekološke mreže. U blizini lokacije zahvata 4,5 km sjeveroisto�no nalazi se i podru�je HR 2001086 (Brezni�ki ribnjak, Ribnjak Našice) na koje radnje tijekom pripreme i gra�enja zahvata te rad samog zahvata ne�e imati utjecaja. Utjecaj na kulturno – povijesnu baštinu: Na lokaciji zahvata nema evidentiranog kulturno-povijesna dobra kao ni dobra predložena za zaštitu. S obzirom na to da se gra�evinski radovi ne izvode ispod dubine baze postoje�ih temelja nema mogu�nosti utjecaja na eventualna arheološka nalazišta tijekom pripreme i gra�enja zahvata. Tijekom rada tvornice ne�e postojati negativni utjecaji na kulturno – povijesnu baštinu u blizini lokacije zahvata. Utjecaj na krajobraz: Lokacija Postrojenja i podru�je oko lokacije je izgra�ena zona proizvodne namjene bez ve�e krajobrazne vrijednosti. Zahvat uklju�uje rekonstrukciju postoje�eg postrojenja bez izgradnje novih gra�evina. Stoga, tijekom pripreme i izgradnje odnosno njegovog korištenja ne�e do�i do izmjena u vanjskom izgledu lokacije a samim time niti do utjecaja i promjena u krajobrazu. Utjecaj na promet: Dobra priprema gradilišta i organizacija gradnje mogu potpuno ukloniti prometne zastoje i probleme u prometu i utjecaj na promet svesti na minimum. Istovar opreme izvršit �e se sa 4 kamiona u periodu od 15 dana. Radom Postrojenja, ukupno pove�anje broja vozila na prometnicama �e biti oko 0,12%, zbog �ega ne�e do�i do utjecaj na normalno odvijanje lokalnog prometa. Utjecaj na okolno stanovništvo: Prvi stambeni objekti naselja Markovac Naši�ki nalaze se na granici sa Postrojenjem, a od stacionarnih izvora su udaljena oko stotinjak metara. Tijekom pripreme i rekonstrukcije postrojenja ne�e do�i do pove�anja emisija buke više od dozvoljenih vrijednosti za gradilišta, 70 dB(A), niti �e do�i do pove�anja emisija one�iš�uju�ih tvari u zrak. Radom rekonstruiranog postrojenja Slavonija IGM, kakvo�a zraka �e i dalje biti I kategorije, razina buke se u odnosu na postoje�e stanje ne�e pove�ati, a ne�e nastajati nove vrste otpada kojim bi se okoliš opteretio, kao ni novi izvori i koli�ine otpadnih voda. Sociološki utjecaji: Stanovništvo je s obzirom na povijest i tradiciju Slavonija IGM-a, naviknulo na rad ove tvornice, smatraju je pouzdanim i sigurnim partnerom i do sada nije bilo nikakvih incidentnih situacije niti pritužbi glede one�iš�enja okoliša i utjecaja na ljude. Lokalna zajednica je zainteresirana da se Postrojenje �im prije pusti u pogon zbog partnerskih odnosa i koristi koju ostvaruje njegovim radom.

• Pregled utjecaja na okoliš u slu�aju pojave akcidentnih situacija: Tijekom skladištenja, mogu�a je pojava akcidentne situacije u vidu zapaljenja krutog goriva. Kriti�na temperatura skaldišta ugljena je 50 – 60°C. Iznad te temperature dolazi do naglog samozagrijavanja koje vodi do zapaljenja ugljena, odnosno može dovesti do pojave požara. Iz istih razloga, požar i eksplozija je tako�er mogu�a i u silosu mikroniziranog


naftnog koksa. U slu�aju požara/eksplozije može do�i do nastanka one�iš�enja zraka lebde�im �esticama, te produktima izgaranja organskih spojeva,: CO, CO2, NOx, SO2, teških metala te drugih spojeva. Pretpostavljenim na�inom rada postrojenja smanjit �e se rizik od akcidenta na najmanju mogu�u mjeru. Sve aktivnosti se naime odvijaju u zatvorenim sustavima i prostorima, te nije predvi�eno skladištenje ve�e koli�ine goriva od one potrebne za rad postrojenja od nekoliko dana. 5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

• Prijedlog mjera zaštite zraka: 1) Sve prometne, manipulativne površine na lokaciji zahvata održavati �istim i urednim

kako uslijed prometovanja motornih vozila ne bi došlo do pove�ane emisije �estica prašine;

2) Koristiti naftni koks (kruto gorivo) sa udjelom sumpora do 4% kako bi emisija SOx kao SO2 iz dimnih plinova kod procesa pe�enja opeke bila manja od < 500 mg/m3;

3) Koristiti prera�eni naftni koks, mikroniziran do 100 μm, a u zoni predgrijavanja i predvatre koristiti prirodni plin;

4) Dodavati ugljen u sirovinu za poboljšanje termoizolacijskih svojstva proizvoda te dodatno smanjenje potrošnje goriva kod procesa pe�enja i sušenja sirovine u koli�ini do 15 t/dan;

5) Ukoliko se prekora�i projektom predvi�eni omjer krutog goriva i prirodnog plina i koristi ve�i udio krutog goriva za loženje dvije pe�i ukupnog radnog kapaciteta 470 t/dan, odmah provesti mjerenja emisija iz stacionarnih izvora, te na temelju mjerenja po potrebi primijeniti dodatne mjere zaštite za sprje�avanje emisija one�iš�uju�ih tvari u zrak;

6) Za slu�aj pripreme mikroniziranog goriva na lokaciji, mikronizirano kruto gorivo transportirati u zatvorenom sustavu od ciklona do silosa i od silosa do distributera na pe�i linije 1 i linije 2.;

7) U svrhu poboljšanja izgaranja i smanjenja emisija u zrak, preko ciklona sa filtrom izdvojiti sve �estice ve�e od 100 μm te ih u zatvorenom sustavu ponovo vratiti u proces mljevenja;

8) Mikronizirano kruto gorivo skladištiti u silosu opremljenim sa vre�astim filtrom da se sprije�i emisija �estica u zrak;

9) Kod izgaranja naftnog koksa i prirodnog plina, razina kisika u pe�ima tehnološke linije 1 i 2 mora biti oko 18% radi boljeg izgaranja i smanjivanja emisija sumpornih dioksida (SO2);

10) Koristiti otpadnu toplinu iz tunelskih pe�i za zagrijavanje sušara kako bi se smanjila potrošnja energije i smanjile emisije one�iš�uju�ih tvari iz dimnih plinova;

11) Proces izgaranja voditi automatski prema zadanim projektnim parametrima, kako bi se postiglo maksimalno iskorištenje goriva uz optimalne emisije one�iš�uju�ih tvari u zrak;

12) Za svaki ciklus proizvodnje optimizirati i procesorski nadzirati krivulju pe�enja koja ne smije biti iznad 1300°C kako bi se smanjile emisije one�iš�uju�ih tvari pri �emu treba zadržati emisiju NOx iz dimnih plinova ispod 250 mg/m3, kao prosje�ne dnevne vrijednosti navedene kao NO2, te emisiju prašine (�estica) iz dimnih plinova na 1-20 mg/m3 kao dnevne prosje�ne vrijednosti;

13) Prilagoditi rad postrojenja tako da se omogu�i prelazak sa krutih goriva na plin i obratno bez zastoja u proizvodnji i bez pove�anja emisije one�iš�uju�ih tvari u okoliš u odnosu na stanje korištenja krutih goriva u procesu pe�enja.


• Prijedlog mjera zaštite od buke: 14) Zbog blizine stambenih naselja, obavljati radove najduže u jednoj produženoj smjeni

do 18 h kako razina buke ne bi prelazila vrijednosti od 70 dB (A) za radove na otvorenom prostoru i na gra�evinama;

15) Izraditi projekt zaštite od buke kojim treba uzeti u obzir ograni�enja u pogledu dopuštenih razina buke �ija razina zvu�nog tlaka na udaljenosti od 1 m od opreme sa izvorom buke mora iznositi Lp � 85 dB(A).

•••• Prijedlog mjera zaštite voda: 16) Osigurati manipulaciju gorivom, mazivima, bojama i otapalima koja se koriste u

pripremi i gra�enju, na na�in da iste ne dospiju u okoliš; 17) Ispitati vodonepropusnost postoje�eg sustava odvodnje lokacije zahvata.

•••• Prijedlog mjera gospodarenja s otpadom: 18) Prikupljati odvojeno ovisno o vrsti otpada i njegovim svojstvima ukupno nastale

koli�ine otpada tijekom pripreme i izgradnje te ih zbrinjavati putem ovlaštene osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada;

19) Otpad nastao kvarom postrojenja ili neprikladnim rukovanjem u skladištu, transportu ili pogonu, zbrinjavati putem ovlaštene osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada.

• Prijedlog mjera za sprje�avanje ekoloških akcidenata 20) Propisati u Planu izvo�enja radova sve potrebne mjere zaštite od požara i eksplozija; 21) U slu�aju izlijevanja ulja i maziva iz radnih strojeva i vozila koristiti sredstva za

prikupljanje i odmaš�ivanje, a one�iš�eno tlo zbrinuti putem ovlaštene osobe registrirane za obavljanje djelatnosti skupljanja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada.

22) Izvesti ventilaciju prostora skladištenja i pripreme krutog goriva u cilju sprje�avanja nastanka eksplozivne smjese krutog goriva i zraka;

23) Ugraditi na silosu mikroniziranog naftnog koksa rasteretne klapne s obzirom na mogu�nost stvaranja eksplozivne smjese zraka i mikronizirane koksne prašine te imati priklju�ak za gašenje odnosno inertizaciju dušikom;

24) U prostoriji za skladištenje i pripremu krutog goriva na raspolaganju imati sredstva za gašenje požara;

6. PRIJEDLOG PROGRAMA PRA�ENJA STANJA OKOLIŠA

•••• Prijedlog pra�enja emisija u zrak 1) Provesti prva mjerenja emisija one�iš�uju�ih tvari u zrak na stacionarnim izvorima

tehnološke linije 1 i tehnološke linije 2 prije isho�enja uporabne dozvole odmah po puštanju postrojenja u rad i/ili njegove pojedine linije, te na osnovu rezultata odrediti u�estalost mjerenja za svaki stacionarni ispust;

2) Mjeriti emisije iz stacionarnih izvora: tunelske pe�i linije 1 i tunelske pe�i linije 2 u skladu sa akreditiranim metodama mjerenja i uzorkovanja na parametre: sumporni

dioksid (SO2), dušikov dioksid (NO2), benzen (C6H6) i praškaste tvari; 3) Provoditi postoje�i program pra�enja emisija one�iš�uju�ih tvari u zrak iz kotlovnica

upravne zgrade i kotlovnice generatora pare u skladu sa akreditiranim metodama mjerenja i uzorkovanja na parametre: kisik (O2), dušikovi spojevi izraženi kao NO2, ugljikov monoksid (CO), toplinski gubitci i dimni broj.


• Prijedlog pra�enja kakvo�e zraka 4) Na granici postrojenja u smjeru najbližih stambenih objekata jednom mjese�no

izmjeriti ukupnu taložnu tvar (UTT) i sadržaj olova, arsena, kadmija, nikla, žive i talija u UTT.

• Prijedlog pra�enja nastanka otpada 5) Nastaviti sa vo�enjem o�evidnika o nastanku i tijeku svih vrsta otpada koje nastaju

na lokaciji na ONTO obrazacu.

• Prijedlog pra�enja kakvo�e otpadnih voda 6) Provoditi program pra�enje kakvo�e otpadnih voda sa lokacije zahvata na tri

kontrolna mjerna okna prije ispusta sukladno Vodopravanoj dozvoli odnosno rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša:

- u melioracijski kanal iz bajera, - u sustav javne odvodnje iz primarne prerade, - u sustav javne odvodnje iz radionice,

u skladu sa akreditiranim metodama mjerenja i uzorkovanja na parametre: pH, suspendirana tvar, KPK, BPK5, ukupna ulja i masti, taložne tvari i detergenti anionski.

• Prijedlog pra�enja stanja okoliša za sprje�avanje i ublažavanje posljedica mogu�ih akcidentnih situacija

7) Mjeriti temperaturu unutar prostora skladištenja i pripreme krutog goriva te silosa za skladištenje mikroniziranog naftnog koksa.


Prilog 1.

Situacija i opis postrojenja M 1: 1000


Documents

NE-TEHNIıKI SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLIŠ