STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ izgradnje · PDF fileSTUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ izgradnje južne obilaznice kutine od državne ceste D45 do županijske ceste Ž3124,

STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ

iizzggrraaddnnjjee jjuužžnnee oobbiillaazznniiccee kkuuttiinnee oodd ddrržžaavvnnee

cceessttee DD4455 ddoo žžuuppaanniijjsskkee cceessttee ŽŽ33112244,, ggrraadd

kkuuttiinnaa

NNEETTEEHHNNII KKII SSAAŽŽEETTAAKK

Zagreb, listopad, 2009.

Nositelj zahvata: Hrvatske Ceste d.o.o.

Investitor: HRVATSKE CESTE d.o.o.Von inina 3, 10000 Zagreb

Naru itelj: RENCON d.o.o.Vijenac Ivana Mažurani a 8, 31 000 Osijek

Izra iva : DVOKUT ECRO d.o.o.Trnjanska 37, 10 000 Zagreb

Br. ugovora UO16-09

Naslov: STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ

izgradnje južne obilaznice Kutine od državne ceste D45 do

županijske ceste Ž3124 - Netehni ki sažetak

Radni tim:Marta Brki , dipl. ing. agr. - ure enje krajobrazaKrajobrazne osobitosti

Mario Pokriva , dipl. ing. prom.Promet, infrastruktura, buka i akcidenti

Kamenko Josipovi , dipl. ing. gra .Opis zahvata, otpad

Mr.sc. Gordan Golja, dipl. ing. kem.Meteorološki podaci, zrak

Zoran Poljanec, prof. biol.Živi svijet

Ines Geci, dipl. ing. geol.Geološke i hidrogeološke zna ajke

Jerome Le Cunff, dipl. ing. kem. tehn.Kakvo a zraka

Ines Rožani , dipl. oecc. manag.Opis mogu ih umanjenih prirodnih vrijednosti (gubitaka) okolišau odnosu na mogu e koristi za društvo i okoliš

Vanjski suradnici:Sanka Vrdoljak, dipl. ing. arh.Prostorno planska dokumentacijaprof.dr.sc. Stjepan HusnjakTlo i poljoprivredno zemljišteVlado Sudar, dipl ing. gra .Utjecaj na razinu buke tijekom korištenjaDr. sc. Kornelija Minichreiter, prof. arheologijeKulturno-povijesna baština

Konzultacije i podaci:RENCON, d.o.o., Vijenac Ivana Mažurani a 8,, 31 000 OsijekHRVATSKE CESTE d.o.o., Von inina 3, 10000 Zagreb

Voditelj Studije: Direktorica:

Zoran Poljanec Marta BrkiProf. biol. dipl. ing. agr. – ure enje

krajobraza

Studija o utjecaju zahvata na okoliš izgradnje južne obilaznice Kutine od državne ceste D45 do županijske ceste Ž3124

Netehni ki sažetak

S A D R Ž A J

A.1. OPIS ZAHVATA 2

F.2. PREGLED MOGU IH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 7

A.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLANA PROVEDBE MJERAZAŠTITE OKOLIŠA 15

A.3.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME I

GRA ENJA 15

A.3.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA 19

A.4. PRIJEDLOG PROGRAMA PRA ENJA I PLANA PROVEDBE PRA ENJASTANJA OKOLIŠA 20

A.5. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA OKOLIŠ 20


Netehni ki sažetak

DVOKUT ECRO d.o.o. 2

A.1. OPIS ZAHVATA

Predmetna dionica brze ceste Daruvar – Kutina, južna obilaznica Kutine od državne cesteD45 do županijske ceste Ž3124 nalazi se na podru ju Grada Kutine u Sisa ko-moslava kojžupaniji.

Idejno rješenje brze ceste: Daruvar – Kutina, dionica: Južna obilaznica Kutine od državneceste D45 do županijske ceste Ž3124 u duljini ~4,50 km preuzet je od tvrtke „Rencon d.o.o.“iz Osijeka.

POSTOJE E STANJE

Kontinentalni dio Republike Hrvatske slabo je povezan transverzalnim pravcima koji bi imaliposebno zna enje u povezivanju podravskog i posavskog koridora. Jedna od zna ajnihtransverzalnih veza je upravo trasa brze ceste od granice Republike Ma arske – TerezinoPolje - Virovitica – Daruvar – Pakrac – Lipik - Oku ani – Stara Gradiška - granica RepublikeBiH sa duljinom od 108 km i trasa brze ceste Daruvar – Garešnica – Kutina sa duljinom od 42km.

Na kraju trase brze ceste Daruvar – Garešnica – Kutina planirana je izgradnja dionice Južneobilaznice Kutine, u duljini 4 412 m, kako bi se podigla razina prometne usluge i sigurnostiprometa, te bi se omogu ili bolji prometni uvjeti povezivanja i prohodnosti u zoni gradaKutine, a koja je predmet ovog Idejnog rješenja.

Na temelju konzultacija sa predstavnicima Investitora zaklju eno je da se ovo Idejno rješenjeizradi za puni profil brze ceste ( etverotra na) i osigura koridor u prostoru, a onda jemogu e u sljede em periodu odlu ivati o faznosti izgradnje brze ceste na temelju realnijihpodataka. Idejnim rješenjem obra ena je i I. faza izgradnje s jednim kolnikom i rješenjemraskrižja.

OPIS PROJEKTIRANOG RJEŠENJA

Po etna stacionaža km 0+000,00 nalazi se na mjestu križanja sa postoje om državnomcestom D45 i ona predstavlja relativnu stacionažu za dionicu Daruvar – Kutina. Apsolutnastacionaža u ovoj to ki prema trasi iz gra evinsko-tehni ke studije (IGH d.d. PC Osijek) kojapo inje u Daruvaru iznosi km 42+000,00.

Po etak predmetne trase nalazi se na križanju sa državnom cestom D45 u Sisa koj ulici.Raskrižje se nalazi izme u naplatne postaje „Kutina“ autoceste A3 Zagreb-Lipovac i južnogulaza u grad Kutinu. Na istom mjestu nalazi se i priklju ak budu e gradske ulice na koju sepriklju uje trgova ki centar „Pevec“. Predvi eno je križanje u razini oblika kružnog toka sunutarnjim radijusom R=20.00m.

Trasa se pruža u smjeru jugoistoka i prelazi preko ulice 1.svibnja i preko lateralnog kanala asjeverno od naselja „Kr “. Kako bi se osigurala povezanost naselja po starom koridoru ulice1.svibnja, projektiran je cestovni prijelaz preko brze ceste u km 0+316,00. Cestovnimprijelazom ukupne duljine 537,40m prelazi se preko trase brze ceste i lateralnog kanala. Ukm 0+388,00 na brzoj cesti, potrebno je projektirati novi most preko lateralnog kanalaraspona 20m.


Netehni ki sažetak


U nastavku, u km 1+193,00 predvi eno je denivelirano vorište „Poludjetelina“ saasimetri nim ulazno-izlaznim trakama na brzoj cesti i „T“ priklju cima na cestovni prijelazpreko brze ceste . Ukupna duljina cestovnog prijelaza iznosi 500,00m. U IV izmjenama idopunama GUP-a potrebno je uskladiti mrežu prometnica sa ovim vorištem i spojiti ostaleprometnice na cestovni prijelaz. Ovo denivelirano vorište projektirano je zbog budu eposlovne zone.

U nastavku trasa prolazi u niskom nasipu s južne strane sustava za pre iš avanje otpadnihvoda iz „Petrokemije“ Kutina.

Kako se u km 3+323,90 planira izgradnja brze željezni ke pruge Dugo Selo – Lipovljani –Novska, cesta se diže u visoki nasip, te nadožnjakom osnog raspona 16+20+16 m prelazipreko budu e dvokolosje ne pruge. U nastavku cesta se zadržava u visokom nasipu kako binadvožnjakom (9.50+12+9.50m) u km 3+584,04 prešli preko postoje e željezni ke prugeKutina – Banova Jaruga.

U nastavku trasa se pruža prema sjeveru i u km 3+836,23 prelazi preko lateralnog kanalagdje je predvi ena izgradnja mosta L=18 m.

Na križanju s županijskom cestom Ž3124 Kutina – Ilova u km 4+412,00 predvi eno jemodificirano denivelirano vorište „Dijamant“ s izvedbom kružnog toka unutarnjeg radijusaR=30.00m.

Kraj trase nalazi se u km 4+412,00 gdje je u kona noj fazi izgradnje predvi eno deniveliranovorište. U prvoj fazi mogu e je izvesti vorište u razini „Rotor“ sa tri priklju na kraka. U

kona noj fazi izveli bi se prilazni nasipi nadvožnjaku , nadvožnjak preko županijske ceste teulazne i izlazne rampe na brzoj cesti.

U nastavku trasa prolazi isto no od potoka Hasinac, prijelazi preko lokalne ceste izme unaselja Batina i Husain i uklapa se u trasu ispred naselja Gojlo prema gra evinsko-tehni kojstudiji gdje je predvi ena izgradnja tunela.

Na ovoj dionici brze ceste predvi ena je ra unska brzina Vra =100km/h.Trasa se sastoji od dvije horizontalne krivine i me upravaca te prijelaznica oblika klotoideizme u njih. Prvi primjenjeni radijus R=2250m i prijelaznice duljine L=200m a drugiprimjenjeni radijus je R=1125m i prijelaznice duljine L=180m. Primjenjeni me upravaci su421m, 345m i 1470m što je vidljivo u grafi kim prilozima B.3. Situacija s elementima trase umjerilu 1:5000.

U uzdužnom smislu trasu karakterizira relativna ispruženost što je uvjetovano konfiguracijomterena kroz koji prolazi trasa brze ceste. Projektirana niveleta prati postoje i teren u niskomnasipu ( do 1,00m) do km 2+800,00 sa malim uzdužnim nagibima. Na dijelovima prijelazapreko planirane željezni ke pruge Dugo Selo – Lipovljani – Novska, postoje e željezni kepruge Kutina – Banova Jaruga i postoje e županijske ceste ŽC 3124 Kutina – Ilova cesta senalazi u visokom nasipu. Uzdužni nagibi nivelete na dionici do km 2+800 mali su i nalaze seu granicama 0.08% do 0.24% a na usponima maksimalni uzdužni nagib iznosi 4.03%.

Polumjeri vertikalnih zaobljenja odabrani su tako da se zajedno s tlocrtnim elementimapostigne sljede e: sigurnost prometa ostvarenjem odgovaraju e preglednosti, uravnoteženoprostorno vo enje linije, prilagodba terenu i time smanjenje troškova gra enja i o uvanjeokoliša.


Netehni ki sažetak


Prema projektnom zadatku projektna brzina iznosi Vp=100km/h, na temelju koje su odabranivertikalni elementi trase. Na ovoj dionici najmanji radijus konveksnog zaobljenja iznosiR=9000m a na najmanji radijus konkavnog zaobljenja iznosi R=6500m.

vorišta i faznost izgradnje

Oblikovanje, položaj i broj vorišta odre en je na temelju postoje e cestovne mreže,prometnog optere enja, potreba grada Kutine za priklju ak na brzu cestu u zoni naselja „Kr “kao i priklju ka planirane industrijske zone „Kutina“ na brzu cestu.

Na trasi brze ceste u kona noj fazi projektirano je dva denivelirana vorišta i jedno vorište urazini na po etku trase.

Izgradnja punog profila brze ceste na južnoj obilaznici Kutine uvjetovana je izgradnjom brzeceste do Daruvara te je u prvoj fazi mogu e projektirati i izvesti južnu obilaznicu Kutine kaodvotra nu cestu sa vorištima u razini.

U I. fazi projektirana su etiri vorišta u razini i to:

u km 0+000.00, kružni tok sa etiri priklju na kraka.u km 0+465.00, „T“ priklju ak u razini sa južne strane obilaznice, za priklju aknaselja „Kr “ sa izvedbom trake za lijevo skretanje iz smjera „istok“ na obilaznici.Ovaj priklju ak je privremeno rješenje dok se ne izgradi puni profil brze ceste icestovni prijelaz u km 0+316,00 koji povezuje presje enu ulicu 1.svibnja.u km 1+193.00, etverokrako raskrižje u razini sa izvedbom traka za lijevoskretanje u budu u poslovnu zonu grada Kutine. Ovo raskrižje u razini jeprivremeno rješenje dok se ne izgradi puni profil brze ceste i cestovni prijelaz ukm 1+193.00 sa asimetri nim kracima poludjeteline.u km 4+412.00, kružni tok sa tri priklju na kraka. Ovo raskrižje u razini jeprivremeno rješenje dok se ne izgradi puni profil brze ceste sa nadvožnjakompreko postoje e županijske ceste Ž4123 (Kutina - Ilova) i kracima dijamantnogvorišta.

TEHNI KI ELEMENTI

Na temelju „Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovielementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa“ (NN 110/01), a u odnosu nara unsku brzinu, kategoriju terena i prometno optere enje usvojeni su elementi popre nog iuzdužnog presjeka trase projektirane ceste priazani u tablici F.1.


Netehni ki sažetak


Tablica F.1. Elementi popre nog i uzdužnog presjeka trase projektirane ceste

TEHNI KI ELEMENTIVra =100 km/h

vrsta prometa promet motornih vozilateren ravni arskiminimalni polumjer horizontalnekrivine Rmin=450m

minimalni konveksni polumjervertikalnog zaobljenja Rminkonv=8700m

minimalni konkavni polumjervertikalnog zaobljenja Rminkonk=5700m

popre ni nagib kolnika u pravcu:q=2,5%u krivini:q=qra unsko

maksimalni uzdužni nagib imax=5,50%širina prometnog traka 3,50mširina rubnog traka 0,50mširina razdjelnog pojasa 3,00mširina kolnika šk=8,00mširina bankine 1,50mnagibi pokosa niskog nasipa 1:2nagibi pokosa visokog nasipa 1:1,5;1:2nagibi pokosa usjeka 1:1.5

KOLNI KA KONSTRUKCIJA

Na temelju geotehni kih istražnih radova izvršit e se dimenzioniranje kolni ke konstrukcije uGlavnom projektu, a u ovom Idejnom rješenju daje se samo na elno rješenje.

Uzimaju i u obzir zna aj ceste, intenzitet i vrstu prometa i ostale zahtjeve, kao i postoje ipromet na cestama u širem okruženju, na elno se mogu pretpostaviti sljede i slojevi kolni kekonstrukcije:

- splitmastiks asfalt, HS16 D(SMA), PmB 50-90S 5 cm- bitumenizirani nosivi sloj, BNS 32S, PmB 50-90S 10 cm- drobljeni kameni materijal, 0/45mm 15 cm- drobljeni kameni materijal, 0/60mm 25 cm

Nosivost planuma posteljice od mješovitog materijala(CBR=5%) (Ms>30MN/m2)UKUPNA DEBLJINA KOLNI KE KONSTRUKCIJE d=55 cm

ODVODNJA

Sva odvodnja na trasi predvi ena je kao otvoreni sustav odvodnje. Pod otvorenim sustavomodvodnje podrazumjeva se izgradnja otvorenih zemljanih jaraka.

OBJEKTI NA TRASI

Izgradnjom brze ceste koja je predmet ovog projekta predvi ena je i izgradnja 7 ve ihobjekata: 3 nadvožnjaka, 2 mosta u trasi preko lateralnog kanala, te 2 prijelaza preko brzeceste.


Netehni ki sažetak


Karakteristike i položaj pojedinog objekta prikazani su u tablici F.2., a dan je i tehni ki opisza pojedine tipove objekata.

Tablica F.2. Objekti na trasi južne obilaznice Kutine od državne ceste D45 dožupanijske ceste Ž3124

R.BR. BROJ VRSTA OBJEKTA STAC.

OSI OSNI RASPONI DULJINA PO ETAK KRAJ KRIŽANJE

1. OBJEKT 1 CESTOVNIPRIJELAZ 1 0+316,00 4×20 95,60 _ _ BRZA

CESTA2. OBJEKT 2 MOST 1 0+388,00 20 27,90 0+374,05 0+401,95 LAT.KANAL

3. OBJEKT 2 CESTOVNIPRIJELAZ 2 1+193,00 2×20 50,00 _ _ BRZA

CESTA4. OBJEKT 3 NADVOŽNJAK1 3+323,90 16+20+16 63,30 3+292,25 3+355,55 HŽ5. OBJEKT 4 NADVOŽNJAK 2 3+584,04 9,5+12+9,5 41,00 3+563,54 3+604,54 HŽ6. OBJEKT 5 MOST 2 3+836,23 18 27,90 3+822,28 3+850,18 LAT.KANAL

7. OBJEKT 6 NADVOŽNJAK 3 4+412,00 3×30 103,80 4+360,10 4+463,90 ŽC3124

R. BR. VRSTA OBJEKTA UKUPAN BROJU TRASI

UKUPNA DULJINA(m)

1. NADVOŽNJACI 3 208,102. MOSTOVI 2 55,803. CESTOVNI PRIJELAZI 2 145,60

7 409,5

POLJSKI I OSTALI PUTOVI

Kako trasa brze ceste najve im dijelom prolazi kroz južni dio grada, kroz budu u industrijskuzonu i preko obradivih površina , potrebno je prekinute veze postoje ih prometnica i poljskihputova riješiti zamjenskim paralelnim prometnicama i poljskim putovima kako bi se osiguraopristup do svih parcela.

PARCELACIJA

Za potrebe projektiranja i izgradnje trase brze ceste dionica Južna obilaznica Kutine,potrebno je predvidjeti koridor širine cca 100 m (50 m lijevo i desno od osi) ili šire u zonamavorišta i visokih nasipa, a za potrebe izvlaštenja i prenamjene zemljišta, odnosno rješavanje

imovinsko-pravnih odnosa za potrebe smještaja ceste. To an pojas za izvlaštenje utvrdit ese na temelju Glavnih projekata i Parcelacijskog elaborata.

PROMETNA SIGNALIZACIJA I OPREMA CESTE

U odnosu na strukturu prometa koji e se odvijati na projektiranoj trasi na cijelom potezutrase i svim vorištima potrebno je izvesti vertikalnu i horizontalnu signalizaciju, a u skladu s"Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama" (NN, br. 14/03) i"Op im tehni kim uvjetima za radove na cestama" (IGH d.d., Zagreb, 2001.).

INSTALACIJE


Netehni ki sažetak


U tijeku pripreme i planiranja (projektiranja) potrebno je prema posebnim propisima planiratimjere zaštite infrastrukturnih vodova i gra evina s kojima se planirana cesta križa, vodiparalelno ili mjestimi no približava.

U tijeku isho enja Lokacijske dozvole potrebno je da svi vlasnici instalacija daju posebneuvjete gradnje i podatke iz katastra vodova.

F.2. PREGLED MOGU IH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

UTJECAJ NA ŽIVI SVIJET

Glavni utjecaj cesta na okolni živi svijet je fragmentacija staništa, odnosno proceskojim se velike prirodne površine ljudskom djelatnoš u podjele u više manjihfragmenata.

Utjecaj na živi svijet tijekom izgradnje

Tijekom rada mehanizacije do i e do kratkotrajnog utjecaja prašinom na floru ibukom na faunu predmetnog podru ja.Tijekom izgradnje može do i do negativnog utjecaja na kopnena i vodena staništapredmetnog podru ja zahvata:

o ukoliko se ne osigura odgovaraju i pristup gradilištu, ve se nepotrebnouništavaju dodatne površine

o ukoliko se gra evinski i drugi otpad nastao tijekom izgradnje nepropisnoodlaže na okolne površine

o ukoliko do e do izlijevanja opasnih teku ina, ulja, masti u okolne površine,pogotovo vodena staništa.

Utjecaj na živi svijet tijekom korištenja

Tijekom korištenja dolazi do stalnog negativnog utjecaja prašinom i ispušnimplinovima na floru i faunu, kao i do negativnog utjecaja bukom stalnog prometavozila na faunu okolnog podru ja.Procjenjuje se da bez zapreka na prometnicama strada više od 80% žaba na putu domrijestilišta, pa e na mjestima gdje je trasa presjekla dugogodišnje migracijskeputove vodozemaca (od cca. 4+000 do 4+412, potok Husainac) do i do negativnogutjecaja.Uslijed novonastale prometne situacije može do i do neposrednog stradavanjaživotinja u pokušaju prelaska prometnica, te rizika ugrožavanja sudionika u prometu(sudar s velikom životinjom).Tijekom korištenja može do i do negativnog utjecaja na kopnena i vodena staništapredmetnog podru ja zahvata ukoliko se masti, ulja i ostale one iš ene teku ine kojedospiju na cestu izlijevaju direktno u okolno podru je (stanište).

UTJECAJ NA ZAŠTI ENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Na širem podru ju zahvata nalaze se zašti ene prirodne vrijednosti na koje zahvat ne e imatinegativnog utjecaja.


Netehni ki sažetak


UTJECAJ NA CILJEVE O UVANJA EKOLOŠKE MREŽE

Trasa južne obilaznice Kutine od državne ceste D45 do županijske ceste Ž31274svojim najve im dijelom nalazi se unutar krajnjeg sjevernog dijela podru jaNacionalne ekološke mreže HR1000004, Donja Posavina, važno podru je za ptice.Divlje svojte koje spadaju pod ciljeve o uvanja uglavnom su vrste ptica koje obitavajuna mo varnim i vlažnim staništima i iji glavni razlozi ugroženosti leže u nestajanju,odnosno isušivanju mo varnih podru ja, vlažnih staništa, propadanju šaranskihribnjaka kao vrijednih zamjenskih staništa, regulaciji vodotoka, ure ivanju šuma ilovu i krivolovu.Uzimaju i u obzir položaja trase južne obilaznice Kutine od državne ceste D45 dožupanijske ceste Ž31274 u odnosu na predmetno podru je Nacionalne ekološkemreže, razloge ugroženosti ciljeva o uvanja kao i stanišne tipove koji karakterizirajuuže i šire podru je trase, smatra se da izgradnja predmetnog zahvata ne e imatibitan utjecaj na podru je Nacionalne ekološke mreže HR1000004, Donja Posavina,važno podru je za ptice.

UTJECAJ NA ŠUME, LOVIŠTA I LOVNU DIVLJA

Od stacionaže cca. 1+950 do 2+650 trasa obilaznice prolazi rubnim sjevernimpodru jem gospodarske jedinice „Kutinske nizinske šume“ i pri tome zahva a razredeCRNA JOHA IZ SJEMENA.Trasa obilaznice prolazi kroz zajedni ko lovište broj 18 "GOJLO" koje je dano u zakuplova kom društvu "Fazan " iz Kutine.

Utjecaj na šume, lovišta i lovnu divlja tijekom izgradnje

Ukupna površina zemljišta pod šumskom vegetacijom (pretežno bjelogori na šuma)unutar podru ja utjecaja zahvata od 100 m je vrlo mala i iznosi svega 2,5 ha, a odtoga, trajnom prenamjenom izgubit e se samo 0,3 ha šumskog zemljišta, koje senalazi unutar koridora trajne prenamjene od 30 m.S obzirom da je predmetno šumsko podru je s južne strane ome eno autocestomZagreb – Lipovac i da je u tom dijelu, u smjeru sjever – jug, široko svega cca 550 mvrlo je vjerovatno da e krupnija divlja na dulje vrijeme napustiti predmetnopodru je. Ja ina buke od rada mehanizacije biti e samo privremena.

Utjecaj na šume, lovišta i lovnu divlja tijekom korištenja

Izgradnjom južne obilaznice Kutine do i e do fragmentacije površine lovišta, te timei do rascjepkanosti staništa lovnih vrsta koje obitavaju na predmetnom lovištu(zajedni ko lovište broj 18 "GOJLO").Odijelit e se podru je pod šumskom vegetacijom i poljoprivredne površine kojelovnim vrstama esto služe kao hranilišta. Nekim lovnim vrstama, kao što je pernatadivlja to ne e predstavljati zapreku, me utim ve e vrste sisavaca (srna, divlja svinja)e se, uslijed smanjene površine staništa i dodatne buke od novonastale prometne

situacije, vjerovatno premjestiti na drugo podru je tako da e ipak do i doosiromašenja fonda divlja i predmetnog lovišta.

UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Uslijed trajne prenamjene izgubit e se 11,9 ha poljoprivrednog zemljišta (sukladnoširini trase ceste od 30 m), od ega 4,3 ha ine tla P1 prostorne kategorije korištenja


Netehni ki sažetak


zemljišta, da 2,0 ha ine tla P2 kategorije, zatim da 3,1 ha ine tla P3 kategorije, teda 2,3 ha ine tla PŠ kategorije korištenja poljoprivrednog zemljišta.Najve i dio negativnog u inka izgradnje obilaznice (odnosno negativni u inak koji ese odnositi na 2 pojasa poljoprivrednog zemljišta od 15-50 m sa svake strane brzeceste) odnosit e se na ukupno 27,8 ha. Pri tome e se negativni u inak odnositi na14,8 ha vrijednih obradivih tala za poljoprivredu (tla P1 i P2 kategorije), zatim na 8,0ha ostalih obradivih tala ili tala pogodnih za korištenje u poljoprivredi (tla P3kategorije), te na 5,0 ha ostalih tala koja se namijenjuju šumarstvu (tla PŠkategorije).Do i e do usitnjavanja velikog broja poljoprivrednih parcela, odnosno zemljišnihestica koje su i sada relativno malih površina.

Do i e do zatvaranja jednog dijela kanalske mreže uz budu u cestu te do devastacijecijevne drenaže.Unutar podru ja širine 70 m (ili 2x15-50 m) sa svake strane obilazne ceste može se

ekivati one iš enje zemljišta štetnim tvarima (npr. olovom ili kadmijem).Ozbiljniju pojavu imisije krutih estica u poljoprivredno tlo treba o ekivati uz samubudu u trasu obilaznice grada Kutine, odnosno unutar zone dominantnog negativnogutjecaja.U zoni utjecaja brze ceste na poljoprivredna tla prisutna je i odre ena opasnost odimisije teku ih tvari u poljoprivredno tlo, naro ito uz samu trasu ceste, na zaustavnimmjestima i sl. Od teku ih tvari mogu se javiti, prije svega, gorivo (benzin i diesel),motorna ulja, teku ine za pranje stakla i sredstva protiv smrzavanja teku ine uhladnjaku motora.S obzirom na linijski karakter objekta i pretežno ravni arski reljef te zaravnjenopodru je, na predmetnoj trasi prometnice nije utvr ena opasnost od erozije tlavodom, što ukazuje na to da izgradnja ove prometnice ne e potencirati zna ajnijeerozijske procese kako tijekom same izgradnje ceste tako i kasnije tijekom njezinogkorištenja.

UTJECAJ NA VODE

Utjecaj na vode tijekom izgradnje

Tijekom radova na izgradnji štetni utjecaj na vode u kontaktnom i širem podru juzahvata može nastati uslijed:

o nepostojanja sustava odvodnje površinskih (oborinskih) voda namanipulativnim površinama,

o nepostojanja adekvatnog rješenja za sanitarno-fekalne otpadne vode,o neispravnog skladištenja naftnih derivata, ulja i maziva u neprimjerenim

spremnicima,o punjenja transportnih sredstava gorivom, odnosno nužnih popravaka na

prostoru s kojeg je mogu e istjecanje u okolni prostor, a iš enje nijeosigurano suhim postupkom,

o pove ane koli ine gra evinskog, komunalnog i opasnog otpada ijim seispiranjem mogu one istiti površinske i podzemne vode.

Navedeni propusti u organizaciji gradilišta prilikom izgradnje prometnice moguuzrokovati da razli ite vrste one iš enja (ulja, masti i sl.) vrlo brzo prodru u tlo iuzrokuju eventualno one iš enje podzemnih voda.Pravilnom organizacijom gradilišta svi prethodno navedeni negativni utjecaji mogu sesprije iti.

Utjecaj na vode tijekom korištenja


Netehni ki sažetak


Opasnost za površinske i podzemne vode mogu a je od posljedica odvijanja prometakao što su: gubitak goriva i maziva vozila, habanje gornjeg sloja ceste, habanjekota a vozila, upotreba sredstava za posipanje kolnika ceste u zimskim razdobljima(osobito industrijska sol kojom se obavlja posipanje). Od stacionaže cca. 4+000 do4+412 uz zapadnu stranu trase nalazi se potok Husainac, a ostali najbliži površinskivodotoci planiranoj obilaznici su Kutinica (udaljena cca 1 km) odnosno Ilova(udaljena cca 1,5 km). Trasa obilaznice u dva navrata prelazi preko lateralnogkanala Kutina-Ilova (stacionaže 0+388 i 3+836,23) i udaljena je cca. 350 m odakumulacije za navodnjavanje zemljišta „Ilova“ (stacionaža 3+950).Površinska odvodnja s kolnika na potezima nasipa bit e riješena popre nim nagibomkolnika prema bankinama niz nasipe, s prihvatom vode zemljanim segmentnimodvodnim jarcima, koji su povezani na mrežu odvodnih melioracijskih kanalakoji se priklju uju na lateralni kanal. Do najve eg potencijalnog one iš enjapovršinskih (lateralni kanal Kutina-Ilova, potok Husainac, akumulacija zanavodnjavanje zemljišta „Ilova“) i podzemnih voda neposredno ili posrednopreko cestovnih kanala, može do i u slu aju prometnih nesre a (prevrnu a vozilakoja prevoze opasne tvari), u slu aju izlijevanja štetnih tvari (kiselina, nafta i sl.) upodru ju zahvata, ukoliko nije osigurano prihva anje vršne koli ine one iš uju e tvarii njeno zadržavanje na kontroliranom prostoru s kojeg je mogu e zbrinjavanje štetnihtvari.

UTJECAJ NA KAKVO U ZRAKA

Utjecaj na kakvo u zraka tijekom izgradnje

Tijekom gra enja o ekuje se one iš enje zraka ispušnim plinovima iz mehanizacijekoja e se koristiti na gradilištu, te pove anim koli inama prašine koja e se dizati uatmosferu tijekom bušenja, eventualnog miniranja, kretanja kamiona i sl.Taj utjecaj ne e biti štetan zbog svog ograni enog trajanja i intenziteta koji eprestati im se završe gra evinski radovi.S obzirom na prora unate emisije, ograni eno vrijeme izvo enja radova, negativniutjecaj prašinom i plinovima na okoliš ocijenjen je kao vrlo slab, budu i da e

ekivane vrijednosti emisija one iš uju ih tvari biti ispod GV prema Uredbi ograni nim vrijednostima one iš uju ih tvari u zraku (NN 133/05).

Utjecaji na kakvo u zraka tijekom korištenja

Iz izra una raspodjele prizemnih koncentracija SO2, CO, NOx, prašine i ugljikovodikasa obilaznice za 2020. (na temelju predvi enog prosje nog godišnjeg dnevnogprometa od 5000 vozila/dan, a pod pretpostavkom da tijekom vršnog optere enja(rani jutarnji i popodnevni sati) prometnicom prolazi 600 vozila na sat) proizlazi da ezrak neposredno uz prometnicu biti I kvalitete za SO2, CO, NOx i prašinu.

UTJECAJ NA KULTURNO – POVIJESNU BAŠTINU

Izgradnja planirane južne obilaznice Kutine u svojoj dužini od 4,5 km imati e izravniutjecaj na kulturno-povijesne objekte isto ne Hrvatske, odnosno na jedan (1)registrirani arheološki lokalitet utvr en na trasi južne obilaznice. Stoga se procjenjujeprihvatljivost zahvata za navedeni lokalitet:


Netehni ki sažetak


o Prapovijesni arheološki lokalitet Kutina „ ret“ registriran je na trasi južneobilaznice Kutine od 2+150 km do 2+750 km. Izgradnja planirane ceste imaizravni utjecaj na kulturno-povijesnu baštinu, što zna i fizi ku destrukcijudijela kompleksa prapovijesnog naselja u dužini od oko 600 m. Stoga jeneophodno provesti predloženi sustav mjera zaštite kulturno povijesne baštine(C/1.), kao uvjet pozitivne ocjene prihvatljivosti izgradnje planirane trasejužne obilaznice Kutine.

Izgradnja planirane južne obilaznice Kutine u svojoj dužini od 4,5 km imat eneizravne utjecaje na kompleks jednog (1) arheološkog lokaliteta koji se nalazi uprostorima unutar zone A – unutar 250 m obostrano uz os trase ceste.

UTJECAJ NA VIZUALNE KVALITETE KRAJOBRAZA

Cjelokupan širi prostor zahvata neznatnih je denivelacija terena s najnižom kotomterena od 90,0 m.n.m. do najviše kote terena od 115 m.n.m. Teren lagano pada izsmjera sjeverozapada prema jugu i jugoistoku.Trasa prelazi ukupnu visinu od cca 17m. Obzirom na karakteristike reljefa nisupotreban ve a zadiranja u teren kako bi se cesta uklopila u isti no kako cesta prelazinekoliko infrastrukturnih objekata biti e potrebna izgradnja nadvožnjaka i mostovete posljedi no nasipa ime e do i do znatnog utjecaja na krajobraz. Izgradnja nasipau ovome slu aju prepoznaje se kao najzna ajniji utjecaj na krajobraz odnosnonjegove vizualne vrijednosti.Kako bi se dobio uvid u utjecaj trase na krajbrazne zna ajke u injena je analizautjecaja zahvata na pojedine elemente krajobraza na koje isti može imati utjecaj. Uovom slu aju to je mikroreljef i površinski pokrov koji sa injava – vegetacija, kulturnopovijesne datosti, izgra eno podru je te površinske vode. Kao najugroženiji elementvegetacijskog pokrova na ovom podru ju se smatraju šume.Ukoliko se predvidi koridor trajne prenamjene od 30 m; do i e do devastacije cca12ha površinskog pokrova, ve inom poljoprivrednih površina. Kao najugroženijielement vegetacijskog pokrova na ovom podru ju definitivno se smatraju šume. U trisegmenta do i e do utjecaja na šumske površine pri emu se najve i utjecaj o itujeu segmentu izme u 2+150 i 2+600. Odnsno cca 10% dužine trase.Kako bi se realizirali prijelazi preko pruge i prometnica biti e potrebno realizirati u Ifazi visoki nasip u duljini 1200 m što ini oko 27% trase, u II fazi nasipi e biti udužini od 150m odnosno 35% trase. Može se zaklju iti da e vizualni utjecajizgradnjom nasipa biti vrlo zna ajan te ujedno okarakteriziran kao i naizraženijiutjecaj ovoga zahvata na vizualne vrijednosti. Izgradnjom nasipa do i do i e doizmjene vizualnog identiteta užeg podru ja, do i e do vizualnog presjecanja (do tadapotupno otvorenog prostora) užeg podru ja. Pri tome realan utjecaj ne e biti zna ajobzirom da ne e biti presje ene stvarne vizure (pogledi s to aka na kojima sezadržavaju ljudi). Unosom ovih elemenata u prostor se tako er unosi i dinamika tepromjena ime se utjecaj nasipa ne može smatrati apsolutno negativnim.Gledaju i uzdužni presjek trase i samu topografiju terena, nasipi e se u odre enomdijelu uklopiti u topografiju terena. Nasipi e biti u ubliku dva relativno blagauzdignu a nakon kojih slijedi uspinjanjanje i samog terena u relativno blagom nagibu.U sklopu izrade ove studije izra en je 3D model terena te temeljem njega izra ena jei analiza vizualne izloženosti zahvata iz smjera to aka potencijalne vizualne izloženosti– mjesta gdje se kre u i zadržavaju ljudi. Iz smjera tvorni kog kruga Petrokemijeprometnica e cijelom svojom dužinom biti vizualno izložena. U odnosu na tvorni kikrug prometnica se cijelom dužinom nalazi na jednakoj udaljenosti te je u tom smisluizloženost uvijek istok intenziteta. Najviši utjecaj bit e uzrokovan izgradnjom


Netehni ki sažetak


nadvožnjaka, mostova i viskih nasipa. Iz smjera državne ceste D45 trasa e bitivizualno izložena sve do otprilike nadvožnjaka na stacionaži 1+336. Iz smjera D45najviše e vizualno biti izloženo vorište i nadvožnjak na stacionaži 0+35. Iz smjeražupanijske ceste Ž3124 biti e vizualno izložen isto ni dio trase koji se ve inom vodi uvisokom nasipu obzirom na tri planirana nadvožnjaka u tom dijelu. Kako je samaprometnica vrlo eksponirana u tom dijelu vizualna izloženost tako er e biti velika. Izsmjera A3 trasa gotovo uop e ne e biti vidljiva, obzirom na veliku udaljenost tepovršinski pokrov (šuma) koji se nalazi izme u trase i autoceste. Iz smjera naseljatrasa e biti vrlo izložena. Najviši e se utjecaj o itovati iz smjera stambenih objekatasmještenih u sjeverozapadnom dijelu naselja koji su direktno smješteni uz prijelazpreko ceste (0+350) i mosta preko lateralnog kanala (0+410). Tako er iz stambenihobjekata smještenih u isto nom i sjeveroisto nom dijelu naselja koji se nalaze ublizino deniveliranog vorišta (1+336) trasa e biti vizualno izložena u velikoj mjeri. Izsmjera dva stambena objekta jugisto no trasa e tako r biti vrlo izložena obzirom dase u tom itavom dijelu vodi u visokom nasipu tako da e izgradnja ove prometnicezatvoriti vizuru tim objektima u smjeru zapada.Rezultat modela vrednovanja utjecaja zahvata na krajobraz pokazuje da zahvatpripada kategoriji zna ajnog negativnog utjecaja

UTJECAJ OD POVE ANJA RAZINE BUKE

Utjecaj na razinu buke tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje, u okolišu e se javljati buka prvenstveno kao posljedica radateških gra evinskih strojeva i ure aja, te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta, kojie najviše utjecati na žitelje grada Kutine (Radni ko naselje), i to najbližih stambenih

objekata. Me utim, gra evinski radovi biti e ograni enog vijeka trajanja.

Utjecaj na razinu buke tijekom korištenja

Na trasi promatrane obilaznice prekora enje dopuštenih ocjenskih razina imamo nanekoliko lokacija:

o na dionici od cca 0+200 do 0+400 sjeverno od planirane trase,o na dionici od cca 0+400 do 0+600 južno od planirane trase,o na dionici od cca 0+900 do 1+100 južno od planirane trase,o na dionici od cca 3+480 do 3+540 južno od planirane trase.

UTJECAJ NA ORGANIZACIJU PROSTORA

Utjecaj na organizaciju prostora tijekom izgradnje

Kolizije i negativni utjecaji na odvijanje prometa e se javljati na mjestima prilaza napostoje u prometnu mrežu ili presijecanja drugih infrastrukturnih objekata:

o 0+000 - križanje s postoje om državnom cestom D45,o 0+000 - priklju ak trgova kog centra „Pevec“,o 0+445 - križanje s ostalom cestom,o 1+000 - križanje s ostalom cestomo 3+567 - križanje sa željezni kom prugom Kutina – Banova Jaruga,o 4+412 - križanje sa županijskom cestom Ž3124 Kutina – Ilova.

Negativni utjecaji tijekom izgradnje su neizbježni, me utim oni e se svesti naminimum pravilnom organizacijom gradilišta i Projektom privremene regulacijeprometa za vrijeme izgradnje planiranog zahvata.


Netehni ki sažetak


Izgradnja planirane obilaznice zbog zadovoljavanja tehni ko-konstruktivnih zahtjevabudu e prometnice zahtijevat e neophodna rušenja objekata na stacionažama:

o 0+275 – stara stambena ku a koja se nalazi unutar postoje eg gra evinskogpodru ja naselja,

o 0+450 („T“ priklju ak s južne strane obilaznice u I. fazi izgradnje)– 2 objektaodnosno imanje koje se nalazi se izvan postoje ih i planiranih gra evinskihpodru ja, prema Prostornom planu ure enja Grada Kutina (Službene novinegrada Kutine 03/04, 07/06).

Utjecaj na organizaciju prostora tijekom korištenja

Na trasi brze ceste u kona noj fazi projektirano je dva denivelirana vorišta i jednovorište u razini na po etku trase. Oblikovanje, položaj i broj vorišta odre en je na

temelju postoje e cestovne mreže, prometnog optere enja, potreba grada Kutine zapriklju ak na brzu cestu u zoni naselja „Kr “ kao i priklju ka planirane industrijskezone „Kutina“ na brzu cestu. Kako bi se izbjegla križanja u razini s prometnicama kojepresijecaju predmetni koridor, a na dijelovima gdje je trasa u visokom nasipu,projektom je predvi eno 3 nadvožnjaka. Kako bi se izbjeglo križanje u razini sprometnicom koja presijeca predmetni koridor u stacionaži km 0+316 i km 1+193projektom su predvi eni cestovni prijelazi. U stacionažama km 0+316,00 i km3+839,23 budu e ceste, preko melioracijskog kanala predvi eni su mostovi. Kakotrasa brze ceste najve im dijelom prolazi kroz južni dio grada, kroz budu uindustrijsku zonu i preko obradivih površina, prekinute veze postoje ih prometnica ipoljskih putova riješiti e se zamjenskim paralelnim prometnicama i poljskimputovima kako bi se osigurao pristup do svih parcela. Na trasu brze ceste ne e bitimogu direktan pristup s parcele uz nju, te e se napraviti nova mreža poljskihputova s izvedbom kolni ke konstrukcije od drobljenog kamenog materijala.

UTJECAJ NA INFRASTRUKTURU

Utjecaj na infrastrukturu tijekom izgradnje

Elektroenergetska mreža

Kolizije i negativni utjecaji na elektroenergetsku mrežu javljat e se na mjestimaprolaza obilaznice uz postoje u elektronergetsku mrežu:

o 0+617 dalekovod 35 kVo 2+190 do 2+500 trasa i južni koridor južno od dalekovoda 110 Kv

Cestovni prijelaz na stacionaži 0+316 brze cesteo 0+020 i 0+070 dalekovod 110 kVo 0+325 dalekovod 35 kVo 0+500 – 0+537 TS 35/10 Kv

Tijekom izgradnje mogu i su negativni utjecaji na elemente elektroenergetske mrežeu vidu ošte ivanja iste. Svi negativni utjecaji mogu se izbje i striktnom primjenompropisa za izgradnju elektroenergetskih mreža koje sadrže propisanu zaštitu ljudi,imovine i okoliša.


Netehni ki sažetak


Vodnogospodarski sustav

Vodoopskrba

Kolizije i negativni utjecaji na vodoopskrbnu mrežu e se javljati na mjestima gdjevodoopskrbni sustav presijeca ili prolazi neposredno uz obilaznicu:

o 0+000 - magistralni vodoopskrbni cjevovodo 0+400 - magistralni vodoopskrbni cjevovodo 1+000 - magistralni vodoopskrbni cjevovod.

Cestovni prijelaz na stacionaži 0+316 brze cesteo 0+000 – 0+135 - magistralni vodoopskrbni cjevovod

Izgradnja predmetne obilaznice osim što može uzrokovati one iš enje voda (u blizinipo etka trase nalaze se magistralni vodoopskrbni cjevovodi), može uzrokovati imehani ko ošte enje elemenata vodoopskrbe, što se me utim može izbje i pravilnomorganizacijom gradilišta i primjenom propisa o izgradnji.

Odvodnja

Kolizije i negativni utjecaji na sustav odvodnje e se javljati na mjestima gdje sustavodvodnje presijeca ili prolazi neposredno uz obilaznicu:

o 0+100 - glavni dovodni kanal (kolektor)Izgradnja predmetne obilaznice može uzrokovati ošte enje glavnog dovodnog kanala(kolektora) što se može izbje i pravilnom organizacijom gradilišta i primjenom propisao izgradnji.

Ure enje vodotoka i voda

Kolizije i negativni utjecaji na sustav ure enja vodotoka i voda e se javljati namjestima gdje sustav ure enja vodotka i voda presijeca ili prolazi neposredno uzobilaznicu:

o 0+388 - lateralni kanal Kutina-Ilovao 3+839,23 - lateralni kanal Kutina-Ilova

Cestovni prijelaz na stacionaži 0+316 brze cesteo 0+235 - lateralni kanal Kutina-Ilova

Svi negativni utjecaji se mogu riješiti ve tijekom pripreme zahvata, odnosnoprojektnim rješenjem koje e omogu iti normalno funkcioniranje postoje eg sustavaure enja vodotoka i voda.

Utjecaj na infrastrukturu tijekom korištenja

Tijekom korištenja, odnosno tijekom normalnog odvijanja prometa ne o ekuju senegativni utjecaji na elemente infrastrukture. Negativni utjecaji su mogu i jedino uslu aju akcidentnih situacija i prilikom eventualnih rekonstrukcija na planiranojobilaznici ili na elementima infrastrukturnih sustava.

UTJECAJ IZNENADNIH DOGA AJA

Utjecaj iznenadnih doga aja tijekom izgradnje

Tijekom izgradnje mogu e su akcidentne situacije vezane uz nepravilnu organizacijuradilišta koja za posljedicu može imati sljede e:


Netehni ki sažetak


o one iš enje tla i voda naftnim derivatima i otpadnim vodama sa radilišta. Uslu aju prolijevanja naftnih derivata isti e se vrlo brzo impregnirati u tlo ipodzemlje

o požari na otvorenomo sudari prilikom ulaza i izlaza vozila i strojeva na podru je zahvatao nesre e uzrokovane višom silom (udar groma, ekstremno nepovoljni

vremenski uvjeti i sl.), tehni kim kvarom i/ili ljudskom greškom.

Utjecaj iznenadnih doga aja tijekom korištenja

Najve i utjecaj na okoliš predstavljaju upravo akcidentne situacije (sudari, izlijetanje iprevrtanje vozila, izlijevanje nafte i naftnih derivata i drugih štetnih tvari u okoliš) prikojim može do i do ekoloških nesre a velikih razmjera. Posebnu opasnostpredstavljaju raznovrsni, ponekad izuzetno otrovni teku i tereti koji se prevoze auto-cisternama i ijim se dospije em u okoliš kontaminiraju vode, tlo, zrak, te biljni iživotinjski svijet.

A.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLANA PROVEDBEMJERA ZAŠTITE OKOLIŠA

Za primjenu mjera zaštite okoliša i programa pra enja stanja okoliša odgovoran

je nositelj zahvata.

A.3.1. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME I GRA ENJA

Op e mjere zaštite1. S obzirom na konfiguraciju terena i planova izgradnje detaljno izra unati koli ine

materijala koji e se morati odstraniti poravnavanjem i iskopom.2. Materijali, proizvodi i oprema koja e se koristiti na gradilištu moraju biti u skladu s

normama i tehni kim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji, odnosno uGlavnom i Izvedbenom projektu. Ako norme nisu navedene obavezna je primjenaodgovaraju ih EN (europskih norma).

3. Obaviti pregled stanja svih prometnica na koje je gradilište priklju eno, a tijekomradova stalno uklanjati sva mogu a ošte enja kojima bi se na bilo koji na in ugrozililjudi ili vozila.

4. Prije isho enja gra evinske dozvole definirati na in dobave gra evinskog materijala sregistriranih eksploatacijskih polja.

5. Napraviti plan odlaganja odnosno upotrebe tog materijala u izgradnji.6. Uskladištenje materijala mora biti u skladu s preporukama proizvo a i Op ih

tehni kih uvjeta, te pri skladištenju ne smije do i do promjene fizi ko-mehani kihsvojstava materijala.

7. Predvidjeti površine za privremenu lokaciju odlagališta (za odlaganje materijala kojie se u kasnijim gra evinskim fazama ili fazama sanacije mo i iskoristiti):

biljnog materijala,humusa,zemljanog materijala,


Netehni ki sažetak


dopremljenog gra evinskog materijala.8. Prilikom odabira privremenog odlagališta voditi ra una da taj prostor bude stabilan

(kako bi se sprije ilo ispiranje materijala), da se uklapa u okolinu te da se odlaganjemne uništi postoje a vegetacija, tj. da odlagalište bude smješteno na prirodnoogoljenom terenu.

9. Ocijeniti geotehni ka svojstva tla na kojem se oblikuje privremeno odlagalište, radisprje avanja mogu ih nastajanja klizišta i ostalih deformacija tla, te da ne bi došlo dozatrpavanja postoje ih melioracijskih kanala.

10. Odrediti najbliže postoje e trajno odlagalište (odre eno odlukama organa lokalneuprave i samouprave) za odlaganje gra evinskog i ostalog otpada koji se ne e mo iiskoristiti u kasnijim fazama sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i87/09).

Mjere zaštite flore, faune, šuma i divlja i11. Na stacionažama 2+050 do 2+650 i cca. 4+000 do 4+412 predvidjeti prijelaze za

divlje životinje I. kategorije, koji je definiran kao prijelaz za male divlje životinje(vodozemce, gmazove, male sisavce i dr.), odnosno posebno (namjenski) izgra eniprijelazi kao što su propusti za vodu, tunelski prolazi za vodozemce, cijevi i podzemnikanali za male sisavce kojima se izgradnjom prometnice razdijelilo stanište.

12. Radi o uvanja biološke i krajobrazne raznolikosti oranicama o uvati vrijedna iugrožena rubna staništa (živice, pojedina na stabla, skupine stabala, bare i livadnepojaseve).

13. Kretanje teške mehanizacije ograni iti kako bi površine okolnih staništa devastiraneradovima bile što manje, kao i uznemiravanje životinja

14. Osobitu pažnju posvetiti rukovanju lakozapaljivim materijalima i otvorenimplamenom, kako ne bi došlo do šumskih požara. Pritom treba poštivati sve propise ipostupke o zaštiti šuma od požara.

15. Izravne štete na šumama koje mogu nastati prilikom gradnje obilaznice izbje ipažljivim radom i poštivanjem propisanih mjera i postupaka pri gradnji. To seprvenstveno odnosi na ošte ivanje rubnih stabala i njihova korijenja. Da bi se tosprije ilo, potrebno je odmah nakon prosijecanja trase uspostaviti šumski red, tj.ukloniti panjeve. Uspostavljanjem šumskog reda omogu it e se preostalim stablima,osobito onima na novonastalim rubovima, da brže izgrade novi rub sastojine, koji emo i zaštiti sastojinu od izravnih, ali i neizravnih štetnih utjecaja.

Mjere za zaštitu tla i poljoprivrednih površina16. Definirati mjesta za parkiranje i okretanje gra evinske mehanizacije radi što manjeg

nepovoljnog utjecaja na staništa.17. Ograni iti kretanje teške mehanizacije prilikom izgradnje obilaznice, kako bi površina

poljoprivrednog tla, kanalske i putne mreže devastirana radovima bila što manja,odnosno koristiti postoje u mrežu putova.

18. Tijekom izvo enja radova nastojati maksimalno sa uvati postoje u cijevnu drenažu ikanalsku mrežu koje su izgra ene radi odvodnje suvišne vode kod tala kartiranihjedinica 3, 4 i 5. U slu aju ošte enja obavezno je izvršiti njihovu rekonstrukciju te ihdovesti do potpune funkcionalnosti.

19. Provoditi u estalo i kontrolirano zbrinjavanje komunalnog i opasnog otpada napropisan na in, odnosno zabraniti bilo kakvo privremeno ili trajno odlaganjenavedenog otpadnog materijala na okolno tlo, te osigurati nepropusne kontejnere zaotpad.

20. Djelotvorno zaštititi poljoprivredno tlo od imisije krutih estica podizanjem zaštitnihvegetacijskih pojaseva, uz samu trasu obilaznice, kako bi se što bolje izolirala tla uzoni predvidivog utjecaja.


Netehni ki sažetak


21. Sav suvišni gra evni materijal koji ne e biti upotrijebljen u graditeljskim aktivnostima,mora biti deponiran na za to predvi enim lokacijama, a gra evni otpad je potrebnosustavno odvoziti.

Mjere za zaštitu voda22. Projektnom dokumentacijom osigurati da odvodnja oborinskih voda s ceste, bankina i

pokosa nasipa otje e u odvodne cestovne jarke u melioracijske kanale kao recipijenteisklju ivo preko taložnika odgovaraju eg kapaciteta i mastolova.

23. Projektnom dokumentacijom osigurati da odvodnja oborinskih voda s ceste, bankina ipokosa nasipa u melioracijske kanale kao recipijente bude na lako pristupa nim ikontroliranim lokacijama,.

24. Izraditi projektnu dokumentaciju koja e riješiti pitanje funkcionalnosti odvodnje, teprojektno rješenje usuglasiti s vodoprivrednim rješenjem presje enog odvodnogsustava oborinskih voda. Sustav melioracijske odvodnje mora biti nakon izgradnjeobilaznice barem na današnjem stupnju funkcionalnosti.

25. Projektnom dokumentacijom predvidjeti da dimenzioniranje propusta kojima vodotociprolaze kao i svih objekata u koritu vodotoka (mostovi i sli no) bude u suglasju snormama i kriterijima zaštite od štetnog djelovanja voda, a prema uvjetima Hrvatskihvoda Zagreb, odnosno nadležne VGI. U zonama križanja s vodotocima planiratiparcijalnu regulaciju vodotoka ukoliko su križanja trase obilaznice i vodotoka pod vrlomalim i nepovoljnim kutovima

26. Prostor za smještaj radnika opremiti sa pokretnim ekološkim WC-ima i osiguratipražnjenje sadržaja putem ovlaštene pravne osobe.

27. Prostor za smještaj vozila i gra evinskih strojeva urediti tako da je podloganepropusna, a površinske vode odvoditi preko separatora ulja i masti.

28. Na podru ju gradilišta zabranjeno je skladištiti opasne tvari i materijale, ulja, gorivo,mazivo i sl., radove sa mehanizacijom izvoditi uz krajnji oprez, a u slu aju akcidenatapristupiti prema Operativnom planu za provedbu mjera u slu aju iznenadnogone iš enja voda.

29. Zabraniti izmjenu ulja u zoni utjecaja na vode (lateralni kanal Kutina-Ilova, stacionaže0+410 i 3+819).

Mjere za zaštitu zraka30. Za vrijeme sušnih dana polijevati vodom transportne površine koje nisu asfaltirane.31. Rasuti teret prevoziti u za to primjerenim vozilima, te ga vlažiti ili prekrivati –

pogotovo za vrijeme vjetrovitih dana.Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

32. Na ugroženom arheološkom nalazištu (prapovijesni arheološki lokalitet „ ret“ uKutini) unutar zadanih zona utjecaja provesti slijede i sustav mjera zaštite:

arheološka istraživanja u svezi sa Pravilnikom o arheološkim istraživanjima(NN 30/05);dokumentiranje nepokretnih i pokretnih arheoloških nalaza ponajsuvremenijim arheološkim metodama s naglaskom istraživanja u cijelosti(ne samo djelomi no) zatvorenih cjelina nepokretnih objekata (zemljanihpodnica ku a, jama, gospodarskih objekata, rovova od ograda i sl).dokumentiranje arheoloških istraživanja, nalazišta i nalaza (tehni ka, fotodokumentacija, visinsko snimanje) kao i ra unalna obrada podataka,konzervacija pokretnih nalaza i osiguranje za njihovo trajno uvanje,interdisciplinarne analize uzoraka sa nalazišta (paleozoološke, paleobotani ke,geološke, antropološke, dendrokronološke i ugljena C14).

33. Pri izvo enju zemljanih radova duž cijele trase ceste na zemljištima izvan registriraniharheoloških zona potrebno je osigurati stalni stru ni arheološki nadzor radi mogu egpronalaženja potencijalnih arheoloških nalazišta. Prema površinskim nalazima nije


Netehni ki sažetak


uvijek mogu e realno utvrditi opseg registriranog nalazišta, stoga je stalan nadzorarheologa neophodan pri izvo enju po etnih zemljanih radova (skidanje humusa igornjih slojeva zemljišta) uzduž svih planiranih cestovnih trasa.

Mjere zaštite vizualne kvalitete krajobraza34. U sklopu izrade glavnog projekta izraditi Projekt krajobraznog ure enja prostora za

itavu trasu, vorišta i kružne tokove.35. Kod krajobraznog ure enja pri sadnji koristiti autohtone biljne vrste.36. Osobiti naglasak pri projektiranju dati o uvanju postoje ih vodotokova kao nosioca

tradicionalnog na ina korištenja zemljišta.37. Projektom krajobraznog ure enja posebnu pažnju treba posvetiti ure enju kružnih

vorišta u skladu s lokalnim ambijentom, te sanaciji nasipa na odgovaraju i estetski ifunkcionalan na in osobito na mjestima gdje se visoki nasipi protežu u blizinistambenih objekata.

38. U sklopu projekta krajobraznog ure enja pravilnim korištenjem biljnog materijalavrijedne vizure u prostoru naglasiti, a one negativne sakriti (pogled na tvorni ki krugPetrokemije, laguna za pro iš avanje otpadnih voda).

39. Projektom krajobraznog ure enja obraditi i problematiku zaštitnih panela te mostovapreko lateralnog kanala kako bi se na najadekvatniji na in uklopili u okolni krajobraz.

40. Projektom krajobraznog ure enja obraditi i problematiku ograda na nadvožnjacima imostovim te rasvjetnih tijela u smislu njihovog vizualnog dojma te svjetlosnog efekta.

41. Unaprijed definirati pristupne puteve pri emu je potrebno koristiti postoje u putnumrežu. Izraditi plan ure enja gradilišta koji e podrazumijevati smještaj svih radnihpovršina na što manje vizualno izloženim lokacijama te koji e definirati mjesta zaparkiranje i okretanje gra evinske mehanizacije radi što manjeg nepovoljnog utjecajana okolni krajobraz.

42. Prilikom izvo enja zahvata, kretanje teške mehanizacije maksimalno ograni iti napostoje u cestovnu infrastrukturu i/ili postoje u mrežu putova.

43. Materijal nastao prilikom zemljanih radova optimalno iskoristiti za ure enje površinauz cestu ili u neke druge svrhe. Eventualni višak materijala propisno odlagati na za tusvrhu unaprijed odre enu lokaciju. Pri iskopu odstraniti plodnu zemlju i odlagati je uzoni zahvata. Iskopanu i privremeno odloženu zemlju kasnije iskoristiti kodhortikulturnog ure enja trase ceste.

44. Izme u stacionaža 0+75 i 0+8, 2+15 i 2+600 te oko stacionaže 3+4 (gdje trasasije e šumske površine) te oko stacionaža 3+25 i 3+75 (gdje trasa sije e potezevegetacije) strogo ograni iti podru je na kojem e se devastrirati površinski pokrovna zonu koja je direktno na liniji prolaska trase.

45. Od stacionaže 3+5 pa do kraja trase voditi ra una da se kretanjem mehanizacije iradovima ne devastira vegetacija uz potok Husainac koji prati trasu.

46. Pokose nasipa je potrebno zatraviti ili oblikovati vrlo niskom grmolikom vegetacijomkoja e uz redovito održavanje osiguravati nesmetane vizure s ceste na okolnikrajobraz.

47. Nakon završene izgradnje sve objekte i materijale koji više nisu potrebni napredmetnom prostoru potrebno je ukloniti i omogu iti sanaciju prostora.

48. Sanirati sve površine obuhva ene izgradnjom na na in da se okolni prostor vratiti uprvobitno stanje, a u skladu s Projektom krajobrazne sanacije. Prije toga potrebno jeobaviti pregled i inventarizaciju stvarnog stanja na terenu te prema toma izraditiprojekt.

Mjere zaštite od buke49. Izvesti zaštitu od buke:

na dionici od cca 0+200 do 0+400 sjeverno od planirane trasena dionici od cca 0+400 do 0+600 južno od planirane trase


Netehni ki sažetak


na dionici od cca 0+900 do 1+100 južno od planirane trase.Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove

50. Izraditi Projekt privremene regulacije prometa za vrijeme izgradnja planiranogzahvata. Njime treba regulirati to ke prilaza na postoje i prometni sustav teosiguranje svih mogu ih kolizijskih to aka prilikom izgradnje planiranog zahvata ipostoje eg prometnog sustava.

51. Na trasu planirane ceste onemogu iti direktan pristup s parcela uz nju, osim preko zato ure enih predvi enih vorišta:

križanje u razini oblika kružnog toka (spoj na državnu cestu D45 i priklju aktrgova kog centra „Pevec“) u 0+000,denivelirano vorište „Poludjetelina“ sa asimetri nim ulazno-izlaznim trakamana brzoj cesti i „T“ priklju cima na cestovni prijelaz preko brze ceste u 1+193,denivelirano vorište „Dijamant“ na križanju sa županijskom cestom Ž3124 ukm 4+412.

52. Trasu planiranog zahvata mogu e je realizirati u fazama i etapama na na in da svakapojedina faza/etapa bude prometno-funkcionalna cjelina.

53. Svi objekti koji se grade preko planirane ceste moraju se odmah izvesti za putni profiletverotra ne ceste (kona no rješenje).

54. Na križanju s županijskom cestom Ž3124 mogu e je u prvoj fazi/etapi izvesti vorišteu razini „Rotor“ s sa tri priklju na kraka.

55. Prekinute veze postoje ih prometnica i poljskih putova riješiti zamjenskim paralelnimprometnicama i poljskim putovima.

56. Dovesti u prvobitno stanje sve postoje e ceste i putove koji su ošte eni zbogkorištenja mehanizacije i vozila na izgradnji planirane obilaznice.

57. Srušiti postoje e objekte na trasi planirane obilaznice na stacionažama 0+275 i0+450.

Mjere zaštite infrastrukture58. U fazi pripreme i izgradnje obilaznice provesti mjere zaštite infrastrukturnih gra evina

na mjestima gdje se obilaznica križa, vodi paralelno ili se samo mjestimi nopribližava, u skladu s posebnim propisima i uvjetima vlasnika infrastrukturnih vodova.

Mjere zaštite od iznenadnih doga aja59. Izraditi Operativni plan za provedbu mjera u slu aju iznenadnog one iš enja voda, za

slu aj iznenadnog one iš enja voda, s mjerama sprje avanja, širenja i uklanjanjaizvanrednog one iš enja, koji mora biti izra en u suglasju s odredbama Državnogplana za zaštitu voda (NN 8/99) to ka VII-Mjere za slu ajeve izvanrednih i iznenadnihzaga enja voda.

A.3.2. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA

Mjere zaštite flore, faune, šuma i divlja i60. Na mjestima gdje je trasa presjekla dugogodišnje migracijske putove vodozemaca u

doba mrijesta (prolje e, poglavito ožujak) postaviti zapreke kojima bi se sprije ilostradavanje na putu do mrijestilišta (stacionaža 4+100 do 4+412).

Mjere za zaštitu voda61. Tehni kim mjerama osigurati prihvat oborinskih voda iz cestovnih jaraka u melioracijske

kanale preko separatora ulja i masti s taložnikom.62. Redovito održavati cestu i sustave odvodnje što uklju uje iš enje i pra enje

funkcionalnog stanja sustava unutarnje odvodnje i separatora i odgovaraju ezbrinjavanje otpada (taloga) koji nastaje pro iš avanjem kolni kih voda. U zimskomrazdoblju, po potrebi otklanjati snijeg i led s kolnika.

63. Prilikom održavanja prometnice obavezno koristiti ekološki prihvatljiva sredstva radi


Netehni ki sažetak


zaštite voda. Upotrebu sredstava treba svesti na minimum ispravnim predvi anjemstanja kolnika.

Mjere zaštite prostora u odnosu na prometne tokove64. Ne dopušta se priklju ak pojedinih gra evinskih estica na trasu obilaznice, izuzev onih u

funkciji prometnice.

A.4. PRIJEDLOG PROGRAMA PRA ENJA I PLANA PROVEDBEPRA ENJA STANJA OKOLIŠA

Oblik monitoringa Dinamika provo enja1. Pratiti u estalost stradanja životinja i

divlja i od prometa, te po potrebi poduzetidodatne mjere zaštite (zapreke, prometniznakovi, te druge mjere upozorenja naprijelaz životinja)

Nakon završene izgradnje trase, u prvojgodini korištenja zahvata

2. Obaviti mjerenje buke u zonama izvedenezaštite, te po potrebi poduzeti dodatnemjere zaštite.

Tijekom godine dana od puštanjaplanirane obilaznice u promet

A.5. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NAOKOLIŠ

Izgradnjom i korištenjem južne obilaznice Kutine od državne ceste D45 do županijske cesteŽ3124 do i e do promjene na ina korištenja zemljišta, a time i utjecaja na bioekološke (tlo,flora, fauna) i krajobrazne karakteristike podru ja zahvata. Zbog pove anog prometa osobnihi teretnih vozila može se o ekivati pove anje razina buke na okolni živi svijet i utjecaj nakakvo u zraka. Tako er e se stvarati ve e koli ine otpada, kako prilikom gradnje tako itijekom korištenja. Planirana dionica obilaznice Kutine e dislocirati tranzitni promet iz pravcaistoka (Ž3124) i zone tvornice „ Petrokemija“ d.d. Kutina, u pravcu prilazne ceste vorištuKutina na autocesti A3. Time e se tranzitni promet izmjestiti s cestovne mreže centralnogdijela grada Kutine. Osim rastere enja u pogledu smanjenja intenziteta prometnog toka ucentru, posti i e se i pozitivni efekti u smanjenju negativnog utjecaja prometa na urbanezone duž postoje ih uli nih koridora u centru grada.Analizom utjecaja tijekom izvedbe projekta i tijekom korištenja na pojedine sastavniceokoliša, svi negativni utjecaji izgradnje i korištenja južne obilaznice Kutine od državne cesteD45 do županijske ceste Ž3124 bit e uklonjeni ili smanjeni na najmanju mogu u mjeru uzstrogo pridržavanje predloženih mjera zaštite i osiguranje programa pra enja stanja okoliša,te se s te strane može re i da e zahvat biti prihvatljiv za okoliš.

0+000 1+000

2+000

3+000

4+000

4+412

OBUHVAT ZAHVATA NA TOPOGRAFSKOJ KARTI

OD 100 MGRADA KUTINEJUŽNE OBILAZNICEKORIDOR TRASE

100

m

- NOVOPROJEKTIRANA TRASA JUŽNE OBILAZNICE GRADA KUTINE

IZVOR:

TUMA PLANSKOG ZNAKOVLJA

listopad, 2009.

Fax: +385 (0)1 6155 875

DVOKUT ECRO d.o.o.

Tel.: +385 (0)1 6114 867

E-mail: [email protected]

ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ

Zoran Poljanec, prof. biol.

Studija o utjecaju zahvata na okoliš

INVESTITOR / NARU ITELJ:

VODITELJ IZRADE STUDIJE:

PRILOG:

PROJEKT:

MJERILO:1 : 100 000

DATUM:

BROJ PRILOGA:

HRVATSKE CESTE d.o.o.

izradnje južne obilaznice Grada Kutineod državne ceste D45 do županijske ceste Ž3124

Von inina 3, 10000 Zagreb

Trnjanska 37, 10000 Zagreb

1.

Topografska karta RH

Ne-tehni ki sažetak

mailto:[email protected]

Documents

STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ izgradnje · PDF fileSTUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ izgradnje južne obilaznice kutine od državne ceste D45 do županijske ceste Ž3124,