STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ IZGRADNJE NASIPA U ILOKU I … · • potporni zidovi uz obale Drljanskog potoka, • prijelaz ceste preko nasipa, • pristupne rampe na krunu nasipa,

INSTITUT ZA ELEKTROPRIVREDU I ENERGETIKU d.d.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ IZGRADNJE NASIPA U ILOKU I UREĐENJA UŠĆA DRLJANSKOG

POTOKA

SAŽETAK

Zagreb, srpanj 2013.

INSTITUT ZA ELEKTROPRIVREDU I ENERGETIKU d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 37 ODJEL ZA GRADITELJSTVO, EKOLOGIJU I HIDROTEHNIKU

Naslov: Studija o utjecaju na okoliš izgradnje nasipa u Iloku i uređenja ušća Drljanskog potoka-SAŽETAK

Naručitelj: Hrvatske vode Ugovor broj: Kl: 325-02/10-01/393; Urbroj: 374-22-1-10-16 od 30.11.2010.

1. dodatak Kl 325-02/10-01/393, ur.br. 374-22-1-11-36 od 12.07.2011, 7/440–5/10 (IE)

Voditelj izrade studije: mr.sc.Ivana Ivanković, dipl. ing. građ.(poglavlja 1.1,1.2,1.3, 2, 5, 6),

Suradnici: Tanja Lubura Matković, dipl.ing.građ. (poglavlje 1.5, 3.1, 3.2.4, 3.2.5,

3.2.7, 3.2.9, 3.2.10, 4.1, 4.2, 4.11, 4.12, 4.13, 4.14

Zdeslav Tajić, dipl.ing.geol.(poglavlje 1.7, 3.2.1, 3.2.2, 3.2.3, 3.2.7)

Marijana Kotaran Munda, dipl.ing.građ. (poglavlje 1.4,1.6, 1.8)

Đurđica Cahun Sabolić, građ.teh. (izrada priloga)

Vanjski suradnici: Domagoj Vranješ, dipl.ing.agr.-ur.kraj. (poglavlje 3.2.12, 4.10)

doc. dr. sc. Siniša Ozimec, prof. biol. i kem. (poglavlje 3.2.6.1, 3.2.6.2, 4.3, 4.5)

Branimir Župić, dipl.arheolog i povjesničar (poglavlje 3.2.8, 4.6)

Hrvatsko ornitološko društvo: Dragan Radović, dipl.ing.bio.(poglavlje 3.2.6.2, 4.4)

Damir Kršić, ing.(poglavlje 3.2.6.2, 4.4) IOD:

Interna kontrola: _______________________________

Renata Vidaković Šutić, dipl. ing. građ. Direktor Odjela za graditeljstvo,ekologiju i hidrotehniku:

Direktor:

____________________________

____________________________Mišo Aničić, dipl. ing. Zoran Selanec, dipl.ing.

Zagreb, srpanj 2013.

Institut za elektroprivredu i energetiku d.d.

S A D R Ž A J TEKST

1. UVOD 1

2. TEHNIČKI OPIS 4

3. KRATAK OPIS LOKACIJE ZAHVATA I OKOLIŠA 7

4 PRIKAZ UTJECAJA NA OKOLIŠ 12

5 OPĆE MJERE ZAŠTITE 21 5.1 Mjere zaštite prije izgradnje zahvata 22 5.2 Mjere zaštite tijekom izgradnje zahvata 22 5.3 Mjere zaštite tijekom korištenja zahvata 23 5.4 Mjere zaštite nakon prestanka korištenja zahvata 24

6 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA 24

PRILOZI Prilog 1: Pregledna situacija nasipa s objektima MJ 1 : 25 000 Prilog 2: Situacija nasipa s objektima na HOK-u MJ 1 : 2 000 Prilog 3: Prikaz planiranog zahvata na ovjerenom izvodu iz Urbanističkog plana uređenja

Grada Iloka na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina Prilog 4: Karta ekološke mreže RH na području planiranog zahvata

Studija o utjecaju na okoliš izgradnje nasipa u Iloku i uređenja ušća Drljanskog potoka Sadržaj


1. UVOD Svrha izgradnje nasipa je sprječavanje plavljenja Dunavom sa sjevera, područja grada Iloka koje je prostorno-planskom dokumentacijom predviđeno za sport i rekreaciju, te područja vodocrpilišta Skela. Nasip se izvodi u duljini od cca. 2880 m, u neposrednoj blizini toka Dunava između rkm 1299+745 i 1297+080. Iločki dunavac kao stajaće vodeno tijelo dobit će namjenu retencije za prihvat velikih voda Drljanskog potoka i transformaciju vodnog vala. Usvojeno tehničko rješenje omogućuje cjelovito upravljanje vodnim količinama na predmetnom području kroz izgradnju sljedećih zahvata:

• nasip „Ilok“ za obranu od poplava • niski nasip uz obalu Dunavca, • spojni kanal između Drljanskog potoka i Dunavca sa preljevnom građevinom i

propustom ispod ceste, • uređenje ušća Drljanskog potoka, • ustava na prolazu Drljanskog potoka ispod nasipa, • potporni zidovi uz obale Drljanskog potoka, • prijelaz ceste preko nasipa, • pristupne rampe na krunu nasipa, • platoi za mobilne crpke, • kanali za odvodnju oborinskih i procjednih zaobalnih voda.

Osnovna podloga za izradu Studije o utjecaju na okoliš je Idejni projekt nasipa u Iloku od rkm 1296+600 do rkm 1300+800 i uređenja ušća Drljanskog potoka. Navedenim zahvatima omogućiti će se osvježavanje voda Dunavca vodom iz Dunava i na taj način postići i održavati odgovarajuća kakvoća vode, te ekološko stanje vodenog ekosustava u Dunavcu za mogućnost njegova korištenja za šport i rekreaciju. To je bio i prijedlog studije Hidrobiološka istraživanja Dunavca u Iloku koju je izradio Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 2006. godine. U studiji je zaključeno da kod niskih vodostaja rijeke Dunav na području Iloka, vodostaj i dubina Iločkog Dunavca nisu dostatni za uspostavu i održavanje razvoja najpovoljnijih planktonskih i makrofitskih zajednica, a time i osiguranja potrebne kakvoće vode za športsko-rekreativne svrhe, te su predložene moguće metode za održivo upravljanje kakvoćom vode Dunavca. Kao osnovna mjera za umanjenje učinka eutrofikacije predloženo je upravo stvaranje mogućnosti za punjenje Dunavca svježom vodom iz Dunava u sušnom razdoblju godine i izgradnja zaštitnog nasipa uz Dunavac, kako se voda iz Dunavca ne bi razlijevala po Adi pri visokim vodostajima. Kako bi osvježavanje Dunavca bilo moguće i za vrijeme niskih vodostaja Dunava, idejnim projketom je predložena izgradnja platoa za mobilne crpke na samom nasipu uz Dunavac. Po potrebi bi se postavljala mobilna crpka i uključivala u smjeru Dunav – Dunavac. Područje Dunavca koristilo bi se i kao retencija za prihvat velikih voda Drljanskog potoka i transformaciju vodnog vala. Stoga bi se mobilnim crpkama, u svrhu osiguranja dovoljnog retencijskog prostora u Dunavcu, prije nailaska vodnog vala vršilo pretpražnjenje Dunavca. Između Drljanskog potoka i Dunavca izveo bi se spojni kanal. Obzirom da trasa spojnog kanala siječe postojeću prometnicu, potrebno je izvesti propust ispod ceste. Uređenje ušća Drljanskog potoka planira se riješiti izgradnjom gradskog tipa obaloutvrde s uklapanjem u postojeću regulacijsku liniju.

Studija o utjecaju na okoliš izgradnje nasipa u Iloku i uređenja ušća Drljanskog potoka 1



Na sjecištu trase budućeg nasipa sa koritom Drljanskog potoka izveo bi se propust sa ustavom. Ustavu je nužno izvesti kako bi se spriječio povrat visoke vode Dunava u branjeno područje. Predložena je i izgradnja platoa za mobilne crpke uz lijevu obalu Drljanskog potoka neposredno uzvodno od propusta ispod nasipa. Ta crpka bi, za vrijeme visokih voda Dunava, služila za prebacivanje velikih voda Drljanskog potoka preko nasipa u Dunav. Potrebno je izvesti potporne zidove uz obale Drljanskog potoka kako bi se spriječilo plavljenje okolnog prostora pri prebacivanju vode iz Drljanskog potoka u Dunavac, kao i niske nasipe uz Dunavac, kako pri transformaciji vodnog vala ne bi došlo do plavljenja prostora oko Dunavca. Obzirom da trasa planiranog nasipa presijeca pristupnu cestu prema obali Dunava i hotelu Dunav, na križanju ceste s nasipom izvele bi se pristupne rampe. Na dijelu nasipa u zoni križanja sa pristupnom cestom, kruna nasipa se snižava za oko 1.30 m, te se obrana od poplava planira provoditi odgovarajućim privremenim mjerama – predviđeno je postavljanje vreća s pijeskom u svrhu zadržavanja vode kada se za to ukaže potreba. Za zaštitu od nakupljanja oborinskih voda u području istočno od korita Drljanskog potoka namjerava se urediti i očistiti već postojeći kanal (također naziva Dunavac) koji se pruža između predjela Velike i Male ade te prati trasu nasipa i ispušta vodu na nizvodnom kraju nasipa propustom kroz nasip. Uz kanal, neposredno uzvodno od ulaza u propust ispod nasipa, planira se izvesti plato za postavljanje mobilne crpke. Ta crpka bi, za vrijeme visokih voda Dunava, služila za prebacivanje zaobalnih voda iz kanala preko nasipa u Dunav. U nastavku se daju osnovni tehnički elementi planiranih zahvata.



Slika 1.-1: Situacija nasipa u Iloku i pratećih objekata


2. TEHNIČKI OPIS Nasip u Iloku za obranu od poplava Trasa nasipa započinje na uzvodnom kraju, uz Dunavac, uklapanjem u visoku obalu (Prilog 1-2). Početak trase nasipa nalazi se na cca. rkm 1299+745 r. Dunav. U nastavku trasa nasipa prati obalu rukavca Dunava i rijeke Dunav, sve do cca. stac. 0+800, gdje se trasa nasipa izmiče od obale. Nakon križanja nasipa sa Drljanskim potokom, od cca. stac. 1+280, trasa nasipa vođena je po kružnim isječcima te se postupno približava obali Dunava, sve do cca. stac. 1+900, od koje trasa nasipa ponovno prati obalu Dunava. Na nizvodnom kraju trasa nasipa završava uklapanjem trupa nasipa u trup nasipa mosta na državnoj cesti D-2 (most Ilok – Bačka Palanka). Nasip je u kruni duljine 2883 m. Zaštita prostora od plavljenja je na razini velikih voda Dunava povratnog razdoblja od 100 godina s nadvišenjem od 1,20 m. Tako definirana kruna nasipa je uzvodno na koti 84,40 m.n.m., a nizvodno, uz prosječni pad krune od 5 cm/km, na koti 84,25 m.n.m. Karakteristični poprečni presjek planiranog nasipa trapeznog je oblika s krunom širine 5 m i pokosima u nagibu 1:5 prema vodnoj i 1:7 prema branjenoj strani. Prosječna visina nasipa, mjerena od kote terena do kote krune, iznosi otprilike 5,5 m. Na dijelu trase nasipa na prijelazu pristupne ceste preko nasipa prema obali Dunava u širini od otprilike 100 m kruna nasipa je spuštena za cca 1,30 m. Trup nasipa izvodi se od pijeska koji se oblaže ekranom od koherentnog zemljanog materijala. Nasipi uz Dunavac Područje Dunavca koristilo bi se i kao retencija za prihvat velikih voda Drljanskog potoka te transformaciju vodnog vala. Između Drljanskog potoka i Dunavca izveo bi se spojni kanal sa ustavom pomoću kojeg se voda upušta u Dunavac. Kako pri transformaciji vodnog vala ne bi došlo do plavljenja prostora oko Dunavca potrebno je izvesti niske nasipe uz Dunavac. Nasipe uz Dunavac je predviđeno izvesti od koherentnog slabo propusnog materijala. Presjek nasipa će se formirati s širinom krune od 50 cm i nagibima pokosa od 1:2. Ukupna duljina predviđenih nasipa je 1236 m. Kruna nasipa se izvodi horizontalno na koti 81.30 m nm (jednaka koti krune potpornih zidova uz obale Drljanskog potoka). Spojni kanal izmedu Drljanskog potoka i Dunavca s razdjelnom građevinom i propustom ispod ceste Kako bi se omogućila planirana evakuacija vodnog vala iz Drljanskog potoka u Dunavac, potrebno je uspostaviti komunikaciju između Drljanskog potoka i Dunavca. Spoj Drljanskog potoka i Dunavca ostvaruje se izgradnjom spojnog kanala duljine cca. 88 m. Kanal je trapeznog poprečnog presjeka, širine dna 660 cm i nagiba pokosa 1:1.5. Pad kanala izvodi se prema Dunavcu i iznosi I = 8.5 ‰. Razdjelnom građevinom se smatra denivelacija u visini od cca. 50 cm između kote korita Drljanskog potoka i kote početka spojnog kanala. Obzirom da trasa kanala siječe postojeću prometnicu, potrebno je izvesti propust ispod ceste. Propust se izvodi kao AB konstrukcija sandučastog poprečnog presjeka (svijetlog



otvora od 300 x 180 cm) u duljini od 10 m. Obzirom na dimenzije kanala, propust se izvodi od 2 jednaka sandučasta AB elementa koji su međusobno dilatirani. Propust se zatvara sa dvije pločaste zapornice dimenzija 300 x 180 cm (po jedna za svaki AB sandučasti element propusta). Upravljanje radom zapornica provodi se ručno, pomoću okretnog kola. Dimenzije propusta su određene modeliranjem mjerodavnog vodnog vala Drljanskog potoka s povratnim razdobljem od 25 godina. Dimenzije propusta su takve da dopuštaju prolaz vodnog vala iz Drljanskog potoka u Dunavac s izvedenim svim planiranim objektima. Uređenje ušća Drljanskog potoka Ušće Drljanskog potoka djelomice je uređeno sukladno izrađenoj projektnoj dokumentaciji Projekt popravka desne obale rijeke Dunav u Iloku od rkm 1298+538 do rkm 1298+620, od rkm 1298+745 do rkm 1298+834, od rkm 1298+530 do rkm 1297+931, Glavni projekt uređenja desne obale rijeke Dunava u Iloku od rkm 1298+830 do rkm 1298+900 sa obaloutvrdom, Hidroing d.o.o. Osijek, 2004. godine. Preostali dio ušća koji je potrebno urediti odnosi se na desnu obalu ušća Drljanskog potoka. Uređenje desne obale ušća Drljanskog potoka izvodi se u jednakoj konstrukciji obaloutvrde kakva je projektirana na lijevoj obali. Obaloutvrda gradskog tipa izvodi se na stabilizacijskom tepihu sa nožicom od lomljenog kamena te se oblaže betonskim blokovima. Kruna nožice izvodi se na koti srednje vode SV = 76.58 m nm u širini 1.00 m sa pokosom prema obali 1:1 i pokosom 1:1.5 prema vodi. Nožica se izvodi od lomljenog kamena frakcije ∅ 15/45 cm u vidu kamenog nabačaja. Obaloutvrda se formira izvedbom nasipa od pijeska, preko kojeg se polaže filtarski sloj šljunka i obloga betonskim blokovima u nagibu 1:1.5. U duljini od cca. 52 m obaloutvrda se polaže do kote SVV+1 = 80.10 m nm te završava AB gredom. Idućih cca. 27 m kruna obaloutvrde ima pad sve do kote krune nožice, tj. do 76.58 m nm, dok u narednih cca. 49 m konstrukcija prelazi u paralelnu građevinu koja ima pad krune od cca. 2,8 % te se naposljetku uklapa u postojeću paralelnu građevinu na koti od cca. 75,20 m nm. Ukupna duljina ove konstrukcije iznosi 128 m. Ustava na prolazu Drljanskog potoka ispod nasipa i taložnica Na sjecištu trase budućeg nasipa sa koritom Drljanskog potoka izvodi se propust koji je dimenzioniran na protok 10 m3/s. Propust se izvodi polaganjem AB cijevi. Kako bi se zadovoljio traženi propusni kapacitet, propust je formiran od 2 cijevi svijetlog otvora 1,3 x 1,3 m debljine stijenke od 20 cm. Propust započinje sa vodne strane nasipa, gdje se u koritu Drljanskog potoka postavlja AB zid dimenzija 13,4 x 4,35 m. U centralnom dijelu zida su smještene 2 AB cijevi 1,3 x 1,3 m. Krilni dijelovi AB zida dimenzija 5,00 x 4,35 m imaju ulogu potpornog zida. Potporni zidovi uz obale Drljanskog potoka i uređenje korita Drljanskog potoka Potporni zidovi uz lijevu i desnu obalu Drljanskog potoka izvode se u svrhu zadržavanja vodnog vala unutar korita Drljanskog potoka. Izvode se s krunom na koti od 81.30 m nm (jednaka koti krune niskih nasipa uz Dunavac. Predviđeno ih je izvesti od armiranog betona. Ukupna duljina zida na lijevoj obali Drljanskog potoka je cca. 119 m (od lok. stac. 0+097 do 0+216), dok je duljina zida na desnoj obali cca. 242 m (od lok. stac. 0+074 do 0+316). Također, predviđeno je uređenje korita Drljanskog potoka na dionici duljine cca. 274 (od lok.



stac. 0+042 do 0+316). Korito se uređuje u trapeznom poprečnom presjeku s širinom dna od 1 m i nagibima pokosa od 1:2.2 . Odvodnja oborinskih i procjednih zaobalnih voda Kako izgradnjom nasipa dolazi do presijecanja toka oborinskih voda koje gravitiraju Dunavu, predviđena je odvodnja zaobalnih voda uz budući nasip. Osim oborinskih voda kanal ima i funkciju odvodnje procjednih voda kroz nasip, koje se prikupljaju u drenu. Na dijelu trase nasipa od Drljanskog potoka nizvodno, predviđen je kanal za odvodnju oborinskih i procjednih voda. Kanal je trapeznog poprečnog presjeka, širine dna 1 m, s pokosima nagiba 1:2. Dubina kanala je u rasponu od 120 do cca. 270 cm, ovisno o konfiguraciji terena. Obzirom na konfiguraciju terena, niveleta je položena sa padom od cca. 0.1‰. Trasa kanala započinje nizvodno od Drljanskog potoka, pri stac. nasipa 1+440. Na nizvodnoj strani nasipa, na stac. 2+820, trasa kanala se lomi pod kutom od 90°, te kanal prolazi kroz tijelo nasipa zacijevljen s PVC ili PEHD cijevi DN 1000 u duljini cca. 65 m. Na uzvodnoj strani tog propusta se izvodi betonski zid na koji se postavlja pločasta zapornica za zatvaranje cijevi Φ1000 mm. Uz kanal, neposredno uzvodno od ulaza u propust ispod nasipa, izvesti će se plato za postavljanje mobilne crpke. Ta crpka bi, za vrijeme visokih voda Dunava, služila za prebacivanje zaobalnih voda iz kanala preko nasipa u Dunav. Način upravljanja sustavom Prethodno navedeni planirani zahvati omogućuju cjelovito upravljanje vodnim količinama na predmetnom području, pri čemu se razlikuju dvije osnovne varijante:

1) nizak vodostaj Dunava, 2) visok vodostaj Dunava.

Za vrijeme niskih vodostaja Dunava otvorene su zapornice na križanju Drljanskog potoka s nasipom i na propustu kanala za odvodnju oborinskih i procjednih voda kroz nasip, dok je zapornica na spojnom kanalu Drljanski potok – Dunavac zatvorena. Po potrebi se postavlja mobilna crpka i uključuje u smjeru Dunav – Dunavac te se na taj način vode Dunavca osvježavaju vodama Dunava. Osvježavanje voda Dunavca se vrši zbog umanjenja učinaka eutrofikacije jezera. Za vrijeme visokih vodostaja Dunava, u slučaju vodnog vala Drljanskog potoka otvara se zapornica na spojnom kanalu Drljanski potok – Dunavac, dok su zapornice na križanju Drljanskog potoka s nasipom i na propustu kanala za odvodnju oborinskih i procjednih voda kroz nasip zatvorene. U ekstremnim događajima vrši se crpljenje vode iz Drljanskog potoka i kanala za odvodnju prema Dunavu putem mobilnih crpki. Dunavac se koristi kao retencija za prihvaćanje velikog vodnog vala Drljanskog potoka. Po potrebi se uključuju mobilne crpke (za mjerodavni vodni val Drljanskog potoka od 25 godina potrebne su 3 mobilne crpke od po 500 l/s) te se voda iz Dunavca prebacuje u Dunav. Procjena troškova izvedbe zahvata U sklopu Idejnog projekta nasipa u Iloku od rkm 1296+600 do rkm 1300+800 i uređenja ušća Drljanskog potoka dana je procjena troškova izvedbe nasipa i pratećih objekata u skladu sa Standardnom kalkulacijom radova u vodnom gospodarstvu izdanom od strane Hrvatskih



voda i obzirom na trenutne tržišne cijene. Ukupni iznos dobiven na ovaj način predstavlja okvirnu cijenu, dok će se točnija procjena dobiti kroz izradu glavnog i izvedbenog projekta. Ovdje iskazane cijene ne uključuju PDV. U sklopu idejnog projekta predložene su dvije varijante poprečnog presjeka nasipa za koje su procjenjeni troškovi izvedbe gotovo jednaki. Tablica 2-1: Procjena troškova izvedbe zahvata

1.1. Izvedba nasipa za obranu od poplava od rkm 1297+080 – rkm 1299+745 s bentonitnim tepihom 39.600.700,00

1.2. Izvedba nasipa za obranu od poplava od rkm 1297+080 – rkm 1299+745 s oblogom od slabo propusnog koherentnog materijala (gline)

39.388.200,00

2. Izvedba pristupnih rampi na krunu nasipa 165.000,003. Izvedba nasipa uz Dunavac 429.200,00

5. Izvedba kanala za odvodnju oborinskih i procjednih zaobalnih voda 658.040,00

6. Čišćenje korita Dunavca 19.500,00

7. Izvedba spojnog kanala između Drljanskog potoka i Dunavca sa razdjelnom građevinom i propustom ispod ceste 781.700,00

8. Izvedba ustave na prolazu Drljanskog potoka ispod nasipa s taložnicom 823.420,00

9. Uređenje ušća Drljanskog potoka izvedbom obaloutvrde gradskog tipa 1.100.000,00

10. Izvedba potpornih zidova uz obale Drljanskog potoka 464.000,00 UKUPNO (nasip s bentonitom): 44.041.560,00 UKUPNO (nasip s glinenom oblogom): 43.829.060,00

Trajnom zaštitom navedenog područja, osim zaštite vodocrpilšta, stvoriti će se mogućnost za privođenje zapuštenog i zašikarenog područja Ade zapadno od Drljanskog potoka, športsko-rekreacijskim sadržajima predviđenima prostorno-planskom dokumentacijom. Zbog toga se opravdano smatra da će dugoročna zaštita predmetnog područja opravdati investiciju izgradnje planiranog zahvata.

3. KRATAK OPIS LOKACIJE ZAHVATA I OKOLIŠA Planirani zahvat nalazi se na području Grada Iloka, u Vukovarsko-srijemskoj županiji i u skladu je sa sljedećom prostorno-planskom dokumentacijom:

• Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 7/02, 8/07, 9/07, i 9/11);

• Prostorni plan uređenja Grada Iloka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 17/06 i 16/11);

• Urbanistički plan uređenja Grada Iloka (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemske županije broj 5/00, 8/05 i 16/11).



Prostor Grada Iloka s tri strane određuje državna granica, a sa zapadne strane Grad graniči s Općinom Lovas. Grad se smjestio na desnoj obali Dunava, na zapadnim obroncima Fruške gore. Veći dio Grada Iloka smješten je na visokoj obali Dunava, udaljen od toka rijeke oko 1,0 - 1,5 km, te je prirodno zaštićen od velikih voda. Predmetno područje, područje Ade uz desnu obalu Dunava, koja je omeđena Dunavom, Dunavcem i Drljanskim potokom prema prostorno-planskoj dokumentaciji je predviđena za sportsko rekreacijske namjene i turizam, te kao turistička luka. Istočno od Drljanskog potoka je prostor namijenjen za sportsko rekreacijske namjene i privezište. Na području Ade nalazi se vodocrpilište Skela sa svojim vodozaštitnim zonama. Kote obale Dunava uz Adu kreću se od 78 do 80 m n.m. Kada vodostaj dostigne vrijednost +603 cm na vodomjernoj postaji Ilok (80 m n.m.m) cijela Ada je poplavljena, te ugrožava područje vodocrpilišta. Da bi se spriječilo plavljenje predmetnog prostora vodom Dunava sa sjevera potrebno je izgraditi zemljani nasip. Trasa planiranog nasipa u Iloku prolazi područjem koje je sa sjevera omeđeno rijekom Dunav, a s juga Dunavcem (zapadno od Drljanskog potoka) te prirodnom visokom obalom (istočno od Drljanskog potoka). Područje utjecaja zahvata, po geomorfološkoj regionalizaciji Hrvatske, pripada regiji Vukovarske lesne zaravni kao dijelu Istočnohrvatske ravnice. Promatrano područje fitogeografski se nalazi u Eurosibirsko-sjevernoameričkoj regiji koja obuhvaća kopnene nizinske i gorske krajeve Hrvatske, i to u panonskom dijelu Srednjoeuropske provincije. Područje Iloka odlikuje se umjereno toplom, kišnom klimom, s toplim ljetom, bez izrazito suhog razdoblja. Najmanje oborine ima zimi, a najviše u rano ljeto. Šire područje zahvata je prijelazno područje umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu, gdje se osim utjecaja opće cirkulacije karakteristične za ove geografske širine, osjeća jak modifikatorski utjecaj niske Panonske ravnice i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida, koji donekle slabe utjecaj Atlantskog oceana, a osobito Sredozemnog mora. Područje planirane lokacije zahvata prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja pripada krajobraznoj jedinici 1. Nizinska područja sjeverne Hrvatske. Analiza krajobrazne strukture područja zahvata odaje da se radi o kompleksnom krajobrazu s gotovo pravocrtnim razgraničenjem između urbanog i prirodnog krajobraza i vodene granice - Dunava. Ova granica je prvenstveno uvjetovana reljefnim osobinama lesne zaravni. Mozaična struktura poljoprivrednih površina karakteristična je samo za područje južno od grada Iloka. Veduta Starog grada i franjevačkog samostana nad Dunavom su jedinstveni u hrvatskom Podunavlju i najvažniji su vizualni akcent u prostoru. Ilok je kao povijesna i krajobrazna cjelina jedinstvena turistička atrakcija. Urbanizacija nije bitno utjecala na promjenu prirodnog krajobraza neposredno uz rijeku Dunav. Dunav ima iznimno značenje za Iločki krajobraz, a na ovom dijelu je širok oko petsto metara. Na obali Dunava i dunavskim adama rastu prirodne šume bijele vrbe te bijele i crne topole. Travnjačka i močvarna staništa, zajedno sa staništima priobalnih poplavnih šuma vrba i topola, u kontekstu krajobrazne i biološke raznolikosti imaju značajnu vrijednost. U širem razmatranom području ugroženi i rijetki stanišni tipovi koji, prema Prilogu II. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09), zahtijevaju provođenje mjera očuvanja su poplavne šume vrba, poplavne šume topola, te nitrofilna, skiofilna, i ruderalna vegetacija (na području Iločke ade ovi stanišni tipovi nisu zabilježeni).



Flora razmatranog područja broji ukupno 43 biljne vrste koje su obuhvaćene zaštitom na nacionalnoj ili međunarodnoj razini, a prisutne su ili je njihova prisutnost pretpostavljena. Planirani zahvat u okoliš neće uzrokovati trajni nestanak niti jedne biljne svojte hrvatske flore, jer niti jedna rijetka ili ugrožena svojta ne obitava jedino u zoni utjecaja zahvata. Uzimajući u obzir opću rasprostranjenost opisanih biljnih zajednica i prirodnih stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj, te zahtijevane mjere opreza, nisu očekivane nepoželjne posljedice širih razmjera na sastav biljnih zajednica. Fauna područja zahvata je tipična za biocenoze zabilježenih stanišnih tipova. Ihtiofaunu ribolovnog područja Drava-Dunav već nekoliko godina za Ministarstvo poljoprivrede istražuju stručnjaci Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. U okviru istraživanja provedeni su višekratni terenski obilasci, istraživački izlov ribe, uzorkovanja i analize fizikalno-kemijskih parametara vode, te obrada bioloških značajki vodenih ekosustava. Prikupljeni i obrađeni podaci opisuju kvalitativni i kvantitativni sastav ihtiofaune rijeke Dunav i plavnog područja te su preuzeti kao pouzdana osnova za procjenu utjecaja izgradnje nasipa u Iloku na ihtiofaunu Dunavca. Korišteni su sljedeći akti gospodarenja te stručni elaborati:

1. Ribolovno-gospodarska osnova Zajednica športsko ribolovnih udruga Vukovar. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, 2012.

2. Praćenje stanja u slatkovodnom ribarstvu u 2010. godini - Grupa A) Ribolovno područje Drava – Dunav. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek, 2010.

3. Određivanje zaštitnih mjera u ribolovu na području rijeke Dunav i njegovog plavnog područja uz prijedlog prostorno-vremenskog zoniranja ribolova. Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek; Agronomski fakultet, Zagreb, 2010.

Ihtiopopulaciju Iločkog dunavca čini 21 vrsta riba, svrstanih u 5 porodica i 4 reda (tablica 3.2.6.2-2). Najbrojniji je red Cypriniformes (15 vrsta), slijedi red Perciformis (4 vrste), dok redovi Esociformes i Siluriformes sadrže svaki po jednu vrstu. Od plemenitih vrsta najzastupljeniji su: šaran, som, smuđ i štuka. Od zabilježenih vrsta za ihtiofaunu Iločkoga dunavca, 18 su autohtone, a tri su alohtone vrste: bijeli amur, babuška i sunčanica. Iločki dunavac pripada u ribolovnu zonu D3 ribolovnog područja Drava-Dunav. Ovlaštenik ribolovnog prava je Zajednica športsko ribolovnih udruga Vukovar iz Vukovara, čije područje gospodarenja obuhvaća 2.246 ha rijeke Dunav i Dunavce: Ostrovski (43 ha), Poretak (12 ha), Vučedolski (52 ha), Opatovački (38 ha), Renovski (6 ha) i Iločki (7 ha). Korištenje i gospodarenje ribolovnim vodama provodi se sukladno planskom dokumentu - Gospodarskoj osnovi, koju je Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo 11. rujna 2012. godine. Osnova vrijedi trajno, uz trajni monitoring, a najkasnije do 11. rujna 2018. godine mora se obaviti njezina revizija. Iznimno, u slučaju utvrđenog pomora ribe većeg od jedne trećine ihtiomase procijenjene gospodarskom osnovom, reviziju je potrebno provesti i ranije. Ribolovna zona D3, obuhvaća rijeku Dunav od Borova Sela – Savulje (rkm 1347+500) do Iloka (rkm 1295+200), uključujući Poretak, Iločki, Ostrovski, Vučedolski, Opatovački i Renovski Dunavac.



Slika 3-1: Prikaz ribolovne zone D3 s označenim Dunavcima (preuzeto iz: Određivanje

zaštitnih mjera u ribolovu na području rijeke Dunav i njegovog plavnog područja uz prijedlog prostorno-vremenskog zoniranja ribolova)

Ribolovna zona D3 obuhvaća rijeku Dunav od Borova Sela-Savulje (rkm 1347+500) do Iloka (rkm 1295+200). Plavne zone su: Balenica kroz koju protiče Poretak, Sotinski haglovi kroz koje protiče Vučedolski dunavac i zona od Opatovačkog do Renovskog dunavca. Sve navedene plavne zone završavaju visokom obalom koju se može smatrati granicom ribolovne zone. Ukupno plavno područje ribolovne zone D3, koje uključuje površinu Dunava, iznosi oko 3.998 ha, a od toga na Iločki dunavac otpada 7 ha.

Slika 3-2: Iločki Dunavac (preuzeto iz: Određivanje zaštitnih mjera u ribolovu na

području rijeke Dunav i njegovog plavnog područja uz prijedlog prostorno-vremenskog zoniranja ribolova)



Porast ili smanjenje riblje populacije u Dunavu je u jakoj korelaciji s dinamikom vodostaja odnosno plavljenjem ribolovnih terena. Što su vodostaji veći i učestalije poplave, osobito u proljetno-ljetnom razdoblju, to će mrijest ali i opstanak riblje populacije biti uspješniji i bolji. Dakle, vodostaji i površina plavljenja rijeke, uz dužinu trajanja, važni su čimbenici u produkciji riblje populacije. Od ostalih vrlo važnih čimbenika za dobar prirast i strukturu riblje populacije u Dunavu su svakako fizikalno-kemijski parametri (temperatura, svjetlost, strujanje vode, ledostaj, pH, kisik, amonijak, teški metali, mineralne soli i sl.) Jednako važni su i biološki pokazatelji kao što je gustoća i struktura planktona te faune dna, odnosno bentosa. Osobito je važna organska produkcija u vrijeme mrijesta i nakon mrijesta, radi dobre i kvalitetne prehrambene osnove ličinkama i mlađi. Međutim, Iločki dunavac je izgubio hidrološku vezu s maticom Dunavom već odavno, nasipanjem terena. Danas je ujezeren i posjeduje sva obilježja stajaće vode. Elaborat Određivanje zaštitnih mjera u ribolovu na području rijeke Dunav i njegovog plavnog područja uz prijedlog prostorno-vremenskog zoniranja ribolova, Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Osijek; Agronomski fakultet, Zagreb, 2010. navodi: ″Izgradnjom špornja nedaleko od Iločkog dunavca u svrhu zaštite naselja od daljnjeg odrona zemlje, ovaj dunavac je izgubio izravni kontakt s rijekom Dunav i tek pri višim vodostajima riba iz rijeke može doći u dunavac. Obnavljanje ihtiopopulacije u Iločkom dunavcu provode članovi ribolovne udruge u okviru propisanog godišnjeg plana poribljavanja. Ekstremno visoki vodostaji (2010. godina) su u tom smislu znali izazvati štetu, jer je prilikom povlačenja voda u Dunav došlo do migracije ribe koja je poribljavanjem ubačena u dunavac. Od 154 ptičjih vrsta zabilježenih na području Iločke ade 133 vrste je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode, 10 vrsta je zaštićeno Zakonom o lovu (lovostajem), a samo 11 vrsta nema nikakvu zaštitu. Na zaštitu najvećeg broja zabilježenih vrsta obavezuju nas i međunarodne konvencije kojih je Hrvatska potpisnica. Tako se na popisima Bernske konvencije nalazi ukupno 150 vrsta, u Bonnsku konvenciju uključene su 73 vrste, a na aneksima EU direktive o pticama je 67 ptičjih vrsta. Međutim, od posebnog su interesa za zaštitu prirode ugrožene ptičje vrste. Ugroženost na europskoj razini određena je na osnovi Tucker and Heath (1994). Čak 30 vrsta koje obitavaju na Iločkoj Adi i neposrednoj okoliciu su ugrožene na Europskom nivou. Među vrstama ugroženim na nacionalnoj razini prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske (Radović i sur. 2003), na području Iločke ade obitavaju 24 vrste. Iz ovih brojki je vidljivo da je ornitofauna Iločke ade relativno bogata iako se radi o malom području. Razlog tome je raznolikost staništa: riječnih, šumskih, mješoviti, otvorenih, močvarnih staništa, te mozaičkih seoskih krajolika. Svi zahvati koji će se provoditi u sklopu “Projekta izgradnje nasipa u Iloku i uređenja ušća Drljanskog potoka“ neće imati na ptice i njihova staništa nikakav negativan utjecaj niti tijekom gradnje niti tijekom korištenja zahvata. Povremeno plavljenje kopnenih staništa u periodima vrlo visokog vodostaja Dunava nije bitno za kvalitetu i opstojnost staništa Iločke ade, a Dunavac će po potrebi biti „osvježavan“ Dunavskom vodom. Cijelo područje zahvata smješteno je u unutar granica važnog područja za divlje svojte i stanišne tipove HR1000017 - Obronci Fruške gore kod Iloka i HR5000017 - Obronci Fruške gore kod Iloka. Obronci Fruške gore obuhvaćaju područje od 7.852 ha, a važni su kao posljednje gnjezdište orla krstaša (Aquila heliaca) u Hrvatskoj. To je područje poljodjelskih površina s intenzivno



obrađivanim oranicama, vinograda i voćnjaka te nasada širokolisnog drveća. Osim orla krstaša važno je i za očuvanje stepskog sokola (Falco cherrug) i rusog svračka (Lanius collurio). Međutim, orao krstaš uopće ne dolazi niti koristi staništa Iločke ade, na kojoj je planirana izgradnja nasipa i pratećih objekata. Stepski sokol također uopće nije zabilježen na Adi i u okolici, a rusi svračak je na Iločkoj Adi gnjezdarica, ali s malom populacijom od svega nekoliko parova. Ta je populacija neznatna u usporedbi s okolnim populacijama predmetne vrste. Sve ove vrste su ptice suhih i toplih staništa i nisu vezane za vodena staništa i plavljenje. Prema tome, sprječavanje povremenih plavljenja na njih i njihova staništa ne može imati nikakav negativni utjecaj. Za područje HR5000017 - Obronci Fruške gore kod Iloka značajni su stanišni tipovi s NATURA oznakom: Panonski stepski travnjaci na praporu (NATURA 6250). Svojstvene vrste panonskih stepskih travnjaka nisu zabilježene na lokaciji planiranog zahvata u okoliš. S geografskog staništa, obronci Fruške gore kod Iloka nalaze se južno i jugoistočno od urbane cjeline grada Iloka, u širem okružju područja zahvata. Budući da su po ekološkim značajkama stepski travnjaci kserotermne (sušne) fitocenoze koje zahtijevaju suhu, ocjeditu i toplu podlogu, na području Iločke ade ne postoje ekološki uvjeti koji bi omogućili njihovu prisutnost. Može se zaključiti da planirana izgradnja nasipa i pratećih objekata neće negativno utjecati na ovo područje ekološke mreže.

4 PRIKAZ UTJECAJA NA OKOLIŠ Utjecaj na režim i kakvoću voda Tijekom izgradnje nasipa ne očekuje se negativni utjecaj na režim i kakvoću vode Dunava niti rukavca Dunavac. Osnovni preduvjeti za to su organizacija gradilišta i skladištenje strojeva i opreme izvan područja zahvata te pridržavanje mjera zaštite i procedura usvojene projektne dokumentacije od strane izvođača radova. Najznačajniji utjecaj izgradnje nasipa je sprječavanje plavljenja niskog priobalnog prostora i rukavca Dunavac, kao i vodocrpilišta Skela za vrijeme visokih voda Dunava. Kote obale Dunava uz Adu kreću se od 78 do 80 m n.m. Kada vodostaj dostigne vrijednost +603 cm na vodomjernoj postaji Ilok (80 m n.m.m) cijela Ada je poplavljena, te ugrožava područje vodocrpilišta Skela. Spriječit će se i prateći negativni utjecaji od onečišćenja Dunavca i zelenih površina visokim dunavskim vodama, a svakako i opasnost od površinskog onečišćenja vodocrpilišta Skela. Izgradnjom nasipa, režim površinskih voda Dunavca će se stabilizirati i omogućit će se njegova regulacija. U sušnom razdoblju godine zbog umanjenja učinaka eutrofikacije jezera osvježavanje voda Dunavca postići će se docrpljivanjem svježe vode iz Dunava u Dunavac. Prema potrebi, kako bi se osigurao dovoljan retencijski prostor u Dunavcu za prihvat i transformaciju vodnog vala Drljanskog potoka, prije nailaska vodnog vala mobilnim crpkama bi se izvršilo pretpražnjenje Dunavca. Na režim podzemne vode izgradnja nasipa neće imati utjecaja jer se napajanje podzemnih slojeva vrši iz viših slojeva prapornog ravnjaka, dok komunikacija s vodom Dunavca i Dunava nije identificirana.



Utjecaj na kakvoću zraka Očekivani intenzitet i trajanje emisija prašine s gradilišta nije značajan tijekom izgradnje. Zbog karakteristika zahvata, neće biti negativnog utjecaja na kakvoću zraka i klimatske prilike tijekom korištenja. Utjecaj na floru i vegetaciju Tijekom izgradnje nasipa, spojnog kanala između Dunavca i Drljanskog potoka, te kanala za odvodnju oborinskih i procjednih zaobalnih voda doći će do uklanjanja dijela autohtone vegetacije i tla. Izravni utjecaj tijekom izgradnje nasipa i uređenja ušća Drljanskog potoka očituje se u ograničenom smanjenju površina opisanih staništa s pripadajućim biljnim zajednicama. Mogući negativni utjecaj prepoznat je uz obalu Dunava, gdje bi mogla biti posječena stara stabla crnih, odnosno bijelih topola. Na užem utjecanom prostoru uz obalu Dunava i plavnom području očekuju se promjene stanišnih uvjeta koje će uzrokovati sukcesiju biljnih zajednica. Međutim, planirani zahvat u okoliš neće uzrokovati trajni nestanak niti jedne biljne svojte hrvatske flore. To se odnosi i na svojte obuhvaćene zaštitom na nacionalnoj i međunarodnoj razini, jer niti jedna rijetka ili ugrožena svojta ne obitava jedino u zoni utjecaja zahvata. Uzimajući u obzir opću rasprostranjenost opisanih biljnih zajednica i prirodnih stanišnih tipova u Republici Hrvatskoj, te zahtijevane mjere opreza, nisu očekivane nepoželjne posljedice širih razmjera na sastav biljnih zajednica. Pokosi nasipa su pogodna staništa za zasijavanje i održavanje livadnih stanišnih tipova. Utjecaj na kopnenu faunu i ornitofaunu Tijekom izgradnje navedenih zahvata, uslijed buke od mehanizacije i građevinskih radova očekuje se privremeni i kratkotrajni utjecaj na faunu. Za vrijeme izgradnje neće biti radova koji bi u većoj mjeri plašili, uznemiravali ili rastjerivali životinje, niti radova koji bi povećavali smrtnost životinja. Također neće biti radova koji bi sprječavali ili otežavali lokalna ili migracijska kretanja ptica. Planirani zahvat u okoliš neće imati na ukupnu faunu, pa tako ni na ptice i njihova staništa nikakav negativan utjecaj tijekom korištenja zahvata. Povremeno plavljenje kopnenih staništa u periodima vrlo visokog vodostaja Dunava nije bitno za kvalitetu i opstojnost staništa Iločke ade. Stoga sprječavanje toga plavljenja nema negativni utjecaj na faunu. Izgradnjom planiranih objekata neće doći do sprječavanja ili otežavanja lokalnog ili migracijskog kretanja ptica. Utjecaj na ribe i ribolov Izgradnjom nasipa područje Iločkog dunavca prestaje biti plavno područje tijekom pojave ekstremno visokih vodostaja i razlijevanja Dunava, u odnosu na ostale dunavce iz ribolovne zone D3. Za vrijeme srednjih i niskih vodostaja, dunavac je stajaća, zatvorena ribolovna voda, kojom se kao takvom i gospodari prema važećoj Gospodarskoj osnovi ZŠRU Vukovar. Ovaj utjecaj je negativan za ihtiopopulaciju dunavca, ali manjeg značenja.



S obzirom da je Iločki dunavac primarno u funkciji športskog i rekreacijskog ribolova, sastav ihtiofaune je značajno izmijenjen i odražava selektivne navike ribiča, a ne prirodnu trofičku, dobnu i reproduktivnu strukturu ihtiopopulacije. Godišnjim planovima poribljavanja zadržava se riblji fond i održava biomasa, pri čemu nije dopušteno ubacivati amura jer je on alohtona vrsta. Izgradnja nasipa imat će pozitivni utjecaj jer će stabilizirati vodni režim i u ekstremnim uvjetima (pri dugotrajnim sušnim i vrućim razdobljima). Izbjegavanjem plavljenja neće biti moguće miješanje ihtiopopulacije Dunava s onom u dunavcu, a izostankom plavljenja uslijed vrlo visokih vodostaja, riba neće moći migracijom napuštati dunavac. Utjecaj na kulturna dobra Zahvat koji se planira izvesti nalazi se na području koje pripada ili koje se dotiče dvaju kulturnih dobara upisanih u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske:

- Kulturno – povijesna cjelina grada Iloka, Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Lista zaštićenih kulturnih dobara broj Z – 2263.

- Kulturno – povijesna cjelina arheološke zone Ilok, Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Lista zaštićenih kulturnih dobara broj Z – 4062.

Kulturno – povijesnoj cjelini grada Iloka pripada područje omeđeno sa sjevera državnom granicom sa Republikom Srbijom na Dunavu, prema jugu se na zapadnoj strani pruža do ulice Franje Tuđmana, obuhvaćajući k.č. 73/1 sa sjeverne, odnosno k.č. 234/1 s južne strane (posljednje spomenute odrednice k.č. nisu bitne za područje ovog zahvata, nego su ovdje spomenute zbog smjera pružanja granice zaštićene kulturno – povijesne cjeline). S istočne strane rub zone se prema sjeveru pruža obuhvaćajući istočne međe čestica s istočne strane ulice J. Benešića, na Drljanski potok pa zatim njime do Dunava gdje završava na početnoj točki. Unutar ovako određene zone nalazi se istočni i srednji dio Dunavca te istočni i srednji dio Ciprovače sve do Drljanskog potoka, s pristaništem i ulicom J. Benešića. Područje zahvata se preklapa sa zonom «C» ove zaštićene kulturno - povijesne cjeline a i dotiče se njenih zona«B» i «A». Na području zone «C» Kulturno – povijesne cjeline grada Iloka propisana je ambijentalna zaštita. «Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su sve metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno - povijesne cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline» (izvadak iz Rješenja Ministarstva kulture o proglašenju kulturnog dobra Kulturno – povijesne cjeline grada Iloka, Zagreb, 18. srpnja 2005.) Zahvat se dotiče ruba zone «B» Kulturno – povijesne cjeline grada Iloka u najgornjem dijelu zahvata na uređenju Drljanskog potoka i u najistočnijem dijelu južne obale Dunavca. Za zonu «B» predviđena je djelomična zaštita povijesnih struktura. «Prilikom eventualnih zahvata u ovoj zoni uvjetovat će se metode konzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba» (izvadak iz prethodno spomenutog Rješenja). Zahvat se nalazi u blizini zone «A» Kulturno – povijesne cjeline grada Iloka u najistočnijem dijelu južne obale Dunavca. Za ovu se zonu propisuje potpuna zaštita povijesnih struktura. «Prilikom eventualnih zahvata u ovoj zoni uvjetovati će se metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije» (izvadak iz prethodno spomenutog Rješenja).



Drugo kulturno dobro, Kulturno – povijesna cjelina arheološke zone Ilok pruža se na povišenoj gredi na kojoj se nalazi Ilok, obuhvaćajući Stari grad s nekadašnjim gornjim predgrađem (danas Gornji grad). U jednom dijelu se sa svojim definiranim granicama pruža nadomak jugoistočnog kraja Dunavca (poput zone «A» prvospomenute Kulturno – povijesne cjeline grada Iloka). Obzirom na ovo kulturno dobro, zaštićenu arheološku zonu, područje zahvata se ne nalazi unutar njegovih granica, nego u njegovoj blizini. Obzirom na prvo kulturno dobro, Kulturno – povijesnu cjelinu grada Iloka, unutar njene zone «C», gdje se propisuje ambijentalna zaštita, radovi tijekom gradnje nasipa i ostalog imaju privremen značaj i time, po sebi, ne ugrožavaju značajke tog kulturnog dobra. Tijekom radova treba obratiti pozornost na drvored uz cestu prema pristaništu, kao on ne bi bio oštećivan više nego što je potrebno. Zahvati s obzirom na zonu «B» i «A» ovog kulturnog dobra su radovi na izgradnji potpornih zidova uz Drljanski potok, kao i gradnja nasipa uz Dunavac. Planirana izgradnja potpornih zidova uz Drljanski potok se u jednom svome dijelu, što je njen najgornji dio, unutar iločkog urbanog tkiva, u duljini od 140 m nalazi na samom rubu zone «B». Kako je za ovu zonu propisana «djelomična zaštita povijesnih struktura», a sam zahvat slijedi sadašnje oblikovanje urbanog prostora, pružajući se postojećim tokom Drljanskog potoka, on se po sebi načelno ne kosi s mjerama zaštite propisanima za ovu zonu. Ukoliko prilikom gradnje bude potrebe za preoblikovanjem ili rušenjem kakvih zatečenih struktura, prije same gradnje opseg tog preoblikovanja ili rušenja mora odrediti nadležna služba, Konzervatorski odjel u Vukovaru. Također, izvedbeni oblik tih potpornih zidova mora se uklapati u postojeću cjelinu urbanog tkiva Iloka o čemu se također mora očitovati nadležna služba. Nasip uz Dunavac, u svome krajnjem jugoistočnom dijelu, odnosno u dijelu nasipa uz južnu obalu Dunavca, planiran je u blizini zone «B», a također i zone «A» Kulturno – povijesne cjeline grada Iloka. Iako se, strogo uzevši, planirani nasip ne nalazi unutar ovih zona, ipak se on nalazi u njihovoj neposrednoj blizini pa ga vrijedi promatrati kroz ograničenja građevinskih zahvata koja se za te zone propisuju. No, kako na trasi planiranog nasipa nema nikakvih nadzemnih struktura, one tijekom radova neće biti ugrožene. Područje na kojem se predviđa zahvat ne pruža se, strogo uzevši, unutar definiranih granica Kulturno – povijesne cjeline arheološke zone Ilok, nego u njenoj blizini, a u jednom svome dijelu (jugostočni kraj Dunavca) u neposrednoj blizini njenih definiranih granica. No, mišljenja smo da bi u nekim dijelovima zahvata trebalo poduzeti mjere zaštite kakve su predviđene za spomenutu zaštićenu arheološku zonu. Područje obuhvaćeno tim mjerama zaštite bila bi obala na Turskoj skeli i Dunavcu (južna obala Dunavca), kao i sam Dunavac. To će biti potrebno poduzeti stoga što se čini da cijela obala od Turske skele pa uz Dunavac, te sam Dunavac imaju visok potencijal postojanja arheoloških ostataka. Naime, na Turskoj skeli, ne unutar područja zahvata, nego zapadno od njega, no ipak u njegovoj blizini, već je ustanovljeno arheološko nalazište. Također, od zapadnog kraja Turske skele pa niz Dunavac pružao se plovni put, a (južna) obala tog plovnog puta je sve do u 2. polovicu 19. st. bila pristanišni prostor Iloka, s čime su vjerojatno i povezani spomenuti arheološki ostatci na Turskoj skeli. Zahvat na tom području obuhvaća zemljane radove na zapadnom kraju nasipa, na Turskoj skeli, kao i zemljane radove pri izgradnji niskog nasipa uz južnu obalu Dunavca. Mjere zaštite koje ćemo predložiti odgovarale bi mjerama zaštite predviđenima za zonu «B»



Kulturno – povijesne cjeline arheološke zone Iloka, kod kojih je riječ o «djelomičnoj zaštiti povijesnih struktura», citirano: „Ovisno o dosadašnjim spoznajama i prema procjeni konzervatora prilikom potrebe eventualnih zahvata koji zahtijevaju zemljane radove uvjetovat će se arheološki postupak kojim će se tražiti prethodna ili sondažna arheološka istraživanja ili samo arheološki nadzor nad zemljanim radovima. Ovisno o prisutnosti nalaza i značaju otkrivenog, u daljnjem postupku mogu se odrediti i zaštitna arheološka istraživanja te zatražiti izmjena projekta u svrhu zaštite nalaza ili njegove moguće prezentacije.” (po Rješenju Ministarstva kulture o proglašenju Kulturno - povijesne cjeline arheološke zone Ilok, Zagreb, 06. svibnja 2009.) Od navedenih mjera mislimo da u obzir dolazi arheološki nadzor tijekom izvođenja radova, a ovisno o njegovim rezultatima, poduzele bi se daljnje mjere zaštite. Dakle, za zahvat na području Turske skele i Dunavca predlažemo arheološki nadzor. Taj nadzor bi obuhvaćao zemljane radove na zapadnom kraju nasipa, te zemljane radove pri izgradnji niskog nasipa na obali Dunavca, u dijelu njegove trase na južnoj obali Dunavca. Obzirom na druge iskopne radove u sklopu zahvata, mišljenja smo da bi na njima također trebalo osigurati nekakav, barem informativni oblik arheološkog pregleda. Jer, iako se može pretpostaviti da prostor Iločkih ada zbog njihovog periodičnog plavljenja nije u prošlosti bio trajno nastavan, ne može se sasvim isključiti postojanje tragova trajnijeg čovjekovog boravka na ovom prostoru, a o čemu je prethodno u ovoj studiji na više mjesta bilo riječi. Opsežni zemljani radovi, poput primjerice skidanja humusnog sloja za potrebe gradnje nasipa, izvrsna su, rijetka prigoda za upoznavanje sa slojevima tla, a čije se možebitne kulturne značajke mogu vrlo lako, «na prvi pogled» uočiti. To se može provesti jednostavnim, povremenim arheološkim pregledima radova na iskopima, načelno bez ometanja njihovog tijeka, a u dogovoru s investitorom i izvođačem; kao i sustavom dojave pri možebitnoj pojavi arheoloških ostataka, od strane izvođača. Obzirom na kulturno dobro Kulturno – povijesne cjeline grada Iloka, zahvat se pruža područjem koje spada u njenu zonu „C” za koju se propisuje ambijentalna zaštita kojoj je glavna svrha očuvanje spomeničkih značajki vizure na iločki Stari grad. U tom pogledu, građevina nasipa kao i ostale građevine predviđene Idejnim projektom svojom visinom neće utjecati na navedene značajke. Gradnje koje se odnose na zonu „B”, u što spadaju gradnje u najgornjem dijelu zahvata na uređenju Drljanskog potoka, ukoliko njihova izvedba bude sukladna s navedenim mjerama zaštite, njihov završni oblik neće se kositi s propisanim mjerama zaštite za ovu zonu. Oblik i visina nasipa uz Dunavac sukladna je s maloprije spomenutim mjerama zaštite propisanima za zonu «C», unutar koje je zapravo on predviđen, a ne utječu ni na mjere zaštite propisane za zone «A» i «B» u blizini kojih se njegov jugoistočni dio nalazi. Može se ovdje još spomenuti i predviđeno buduće uređenje Dunavca kao kupališno - rekreacijske vodene površine, iako je Idejni projekt tek jedan od prethodnih uvjeta za takvo buduće uređenje Dunavca. Tako treba reći da, ukoliko je takvo uređenje Dunavca izvodivo, njega će svakako trebati provesti uz poštivanje ambijentalnih značajki prostora.

Obzirom na kulturno dobro Kulturno – povijesne cjeline arheološke zone Ilok, unutar njenih sadašnjih granica u sklopu Idejnog projekta nisu predviđeni zahvati. Mjere koje smo prethodno predložili, tijekom izvedbe zahvata, u cilju zaštite mogućih arheoloških ostataka odnose se na područje koje (još) nije obuhvaćeno granicama ovog kulturnog dobra, a kojeg čini obala na Turskoj skeli i uz Dunavac, kao i sam Dunavac. Ono, kako je spomenuto, uz za



sada potvrđeni arheološki lokalitet izvan područja zahvata, i na području unutar zahvata ima visok potencijal postojanja arheoloških ostataka. Utjecaj nekog građevinskog zahvata na ovakva kulturna dobra uglavnom se očituje tijekom njegove izvedbe, a što je obrađeno u prethodnom poglavlju. Kao objekte vrijedne dodatnog spomena pri budućem uređenju ovog prostora treba spomenuti još i drvored platana uz cestu prema pristaništu, kao i stare pristanišne zgrade. Drvored koji se sastoji od mlađih platana izniklih iz panjeva starog drveća zasađenog 1884. g. trebalo bi zaštititi i hortikuturno urediti. Zgrade na starom pristaništu koje su sada napuštene trebalo bi zaštititi i naći im namjenu. To bi se u budućnosti moglo provesti kroz širenje zone «B» Kulturno – povijesne cjeline grada Iloka na spomenuti drvored i cestu uz koju se on pruža, kao i na cijeli prostor pristaništa. Samo brodsko pristanište je vrlo prikladno za turističko pristanište i u tome može doživjeti svoju punu revitalizaciju. Iako se može pretpostaviti da prostor Iločkih ada zbog njihovog periodičnog plavljenja nije u prošlosti bio trajno nastanjivan, ne može se sasvim isključiti postojanje ostataka trajnijeg čovjekovog boravka na ovom prostoru, pa i ostataka samih građevina na njemu. O tome svjedoči postojanje zgrade, gostionice u 18. i 19. stoljeću na danas izjaružanom prostoru Velike ade, kao i ime danas sasvim izjaružane Čardak-ade na kojoj se možda u nekim vremenima nalazila stražarnica, čardak. Prigodom budućih zemljanih radova na Adama, svakako bi trebalo obratiti pozornost na mogućnost otkrivanja materijalnih ostataka čovjekovog boravka u prošlosti. Turska skela pak, kao prostor nekadašnjeg pristaništa te koji je i dan danas nastanjen ima visok potencijal postojanja arheoloških ostataka, tim više što je na njoj, na položaju izvan ovog područja, prema zapadu, ustanovljeno arheološko nalazište. Zemljane radove na području Turske skele, na početnom zapadnom dijelu nasipa trebalo bi obavljati pod arheološkim nadzorom. Obzirom na Dunavac, riječ je o prostoru koji se sa zapada nastavlja na Tursku skelu, a sa istoka je imao pristup središtu Iloka preko ulice J. Benešića, dakle prostoru koji je komunikacijski neodvojiv od središta Iloka. Tako usko vezan za urbanu aglomeraciju Iloka, a nekada dio toka rijeke, on je jamačno služio kao pristanišni prostor. Stoga bi arheološki nadzor trebalo napraviti i u slučaju bilo kakvih zemljanih radova na južnoj obali Dunavca. Utjecaj na stanovništvo Utjecaj na stanovništvo tijekom građevinskih radova na izgradnji nasipa i pratećih objekata odnose se na buku koja će biti uzrokovana građevinskim strojevima i prolaskom većeg broja kamiona, zatim na onečišćenje zraka (prašina, ispušni dimovi), te na smetnje u prometu. S druge strane, tijekom radova omogućiti će se dodatno zapošljavanje lokalnog stanovništva i dodatni prihodi u uslužnim djelatnostima što su zasigurno povoljni, ali i kratkotrajni utjecaji. Može se očekivati pozitivan utjecaj jer će stanovništvo moći intenzivnije koristiti prostor zaštićen od poplava za razne vidove sporta i rekreacije. Zemljište na kojem se planira graditi nasip i prateći objekti je u najvećem dijelu u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno Grada Iloka i dijelom imaju karakter javnog vodnog dobra. Manji dio (katastarske čestice br. 1482. 1517 i 1526/1) je u privatnom vlasništvu. Za ove tri česti se planira otkup.



Utjecaj na infrastrukturu Eventualna oštećenja infrastrukturnih vodova do kojih bi moglo doći za vrijeme izvođenja radova treba izbjeći utvrđivanjem njihovog točnog položaja i poduzimanjem odgovarajućih zaštitnih mjera. Izgradnja zaštitnog nasipa imat će pozitivan utjecaj na infrastrukturu jer infrastrukturni objekti među kojima je najznačajnije vodocrpilište Skela i njena ll. i lll. zona sanitarne zaštite neće biti zahvaćena poplavama Dunava niti eventualnim zagađenjem koje velike vode mogu donijeti. Velike vode Dunava u postojećim uvjetima plave područje vodocrpilišta Skela istočno od Drljanskog potoka, a time se ugrožava sigurna i pouzdana vodoopskrba grada Iloka. Izgradnja nasipa, kao i pridobijalište za izgradnju nasipa nemaju negativni utjecaj na kvalitetu i kvantitetu podzemnih voda crpilišta Skela. Utjecaj na krajobraz Tijekom izgradnje se očekuje pojačan pritisak na krajobraz uslijed zemljanih i građevinskih radova te prometa mehanizacije. S obzirom da je cjelokupna trasa planiranog nasipa izložena vizuri sa starog grada Iloka, utjecaj na krajobraz tijekom izgradnje će u trajanju izgradnje te tijekom prvih godina korištenja biti jak i neizbježan. Stoga, posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti šumskog područja tijekom izgradnje, kako bi se uklanjanje i oštećenje šumske površine svelo na minimum. Gubitak dijelova vegetacije može se smatrati prihvatljivim u slučaju adekvatne krajobrazne sanacije i uređenja nasipa po završetku radova. Faktori koji utječu na smanjenje vizualnih kvaliteta krajobraza tijekom izgradnje zahvata vide se u prisutnosti građevinskih radova i mehanizacije na području izgradnje nasipa, uklanjanju dijela prirodne vegetacije, a sve na području izloženom pogledima s važnog vidikovca – starog grada Iloka. Obzirom na očekivanu površinu gradilišta i vizualnu izloženost, utjecaj se smatra značajnim, ali se može ublažiti primjenom odgovarajućih mjera zaštite krajobraza. Utjecaj na krajobraz nakon izgradnje i u fazi korištenja planiranog zahvata može se sagledati dvojako. Prvi je utjecaj samog objekta nasipa kao novog antropogenog elementa u prostoru, a drugi je utjecaj na stvaranje dodanih vrijednosti u prostoru. Za potrebe vizualizacije planiranog zahvata, računalno je izrađena simulacija planiranog zahvata u prostoru koja je prikazana na slikama 4-1 i 4-2. Model i fotomontaža nasipa su napravljeni prema projektnim dimenzijama. Pogledom na usporedbu stanja prije i poslije izgradnje brane (slika 4-3.), može se zaključiti da objekt neće preuzeti dominantnu ulogu u krajobraznoj slici, ali će svakako biti vidljiv jer će uslijed njegove izgradnje dio prirodne šumske vegetacije biti izgubljen. Objekt svojom naglašenom horizontalnom dimenzijom u vizualnoj percepciji predstavlja gotovo linijsku formu, a s obzirom na blage pokose nasipa, objekt će biti dobro uklopljen u okoliš. Njegova treća dimenzija biti će uočljiva samo iz neposredne blizine, što bi se dodatno trebalo pospješiti osmišljenim krajobraznim uređenjem cijelog iločkog nasipa.



Slika 4-1: Pogled iz zraka na planirani zahvat

Slika 4-2: Pogled iz zraka na planirani zahvat i grad Ilok iz smjera Dunava



prije izgradnje:

poslije izgradnje:

Slika 4-3: Fotomontaža nasipa – situacija prije i nakon izgradnje

Svrha izgradnje nasipa je sprječavanje plavljenja područja koje je prostorno-planskom dokumentacijom predviđeno za sportsku i rekreacijsku namjenu. Sukladno Prostornom planu uređenja grada Iloka, vodena površina Dunavac planira se kao «uređena s neposrednim okolišem za mogućnost kupanja, sunčanja, rekreacijskog i športskog plivanja, jedrenja i drugih športova na vodi», a prostor ade «s namjenom za izgradnju tenis terena, odbojkaških i drugih igrališta te drugih pratećih objekata uslužnih djelatnosti u funkciji športa i rekreacije.» Jasno je da izgradnja nasipa otvara daljnje mogućnosti za korištenje ovog prostora, uz obavezu planskog pristupa ovoj iznimno vrijednoj krajobraznoj cjelini. Za cjelovito i optimalno osmišljavanje ovog prostora svakako bi bilo potrebno raspisivanje urbanističko-krajobraznog natječaja, kojim bi se obuhvatila cijela zona sportsko-rekreacijske namjene i na takav način zajamčilo kvalitetno povezivanje kulturnih, krajobraznih i ekoloških vrijednosti prostora s planiranom prenamjenom. Uvođenje novih funkcionalnih, estetskih i ekoloških kvaliteta integracijom prirodnog prostora u urbanu strukturu, povećala bi se kvaliteta življenja stanovništva grada Iloka i stvorio dodatni turistički potencijal. Zaključno, pozitivan utjecaj planiranog zahvata se može prepoznati ne samo kroz stvaranje novih krajobraznih vrijednosti ovog prostora, već i u mogućnosti brže revitalizacije povijesnih krajobraznih cjelina, unutar i oko zidina Starog grada, te njihovu integraciju u jedinstveni krajobraz povijesnog grada Iloka.



Utjecaj buke Utjecaj buke može se javiti samo za vrijeme izgradnje od rada građevinske mehanizacije i transporta materijala, pa su nužne odgovarajuće mjere zaštite poput zabrane rada noću i na neradne dane, ograničenje brzine kretanja kamiona i sl. Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se povećana razina buke na lokaciji. Prekogranični utjecaj na okoliš Utjecaj predmetnog zahvata isključivo je prisutan na prostoru Republike Hrvatske, odnosno prostoru Grada Iloka, dok utjecaja na susjednu Republiku Srbiju nema. Državna granica na ovom području prati tok rijeke Dunav, a kopnom se nastavlja u smjeru juga oko 1,5 km nizvodno od mosta Ilok-Bačka Palanka. Izgradnjom planiranog nasipa koji završava uklapanjem u trup nasipa mosta Ilok-Bačka Palanka štiti se od plavljenja područje desne dunavske obale do spomenutog mosta, dok utjecaja nizvodnije nema. Zbog svojih dimenzija i dispozicije nasip neće imati utjecaj na režim Dunava, a time niti utjecaj na lijevu obalu koja se nalazi na teritoriju Republike Srbije. Utjecaj u slučaju izvanrednih okolnosti Izvanredna okolnost koja može nastupiti je rušenje planiranog nasipa u trenutku visokih vodostaja Dunava. Međutim, sustav projektiranja i građenja nasutih građevina je postavljen tako da se rizik od rušenja smanji na najmanju moguću mjeru. Stoga se ovaj utjecaj može ocijeniti po značaju mali, budući da ga se može kontrolirati redovitim nadziranjem i održavanjem. Utjecaj nakon prestanka korištenja zahvata Nasip u Iloku i objekti planirani u sklopu uređenja ušća Drljanskog potoka planiraju se kao trajne građevine i ne predviđa se njihovo uklanjanje.

5 OPĆE MJERE ZAŠTITE Prije početka građenja potrebno je provesti sve potrebne istraživačke radove neophodne za početak građenja uključujući i dodatna geomehanička istraživanja, radi utvrđivanja optimalnih uvjeta temeljenja, nosivosti i slijeganja. Prije početka radovi treba pristupiti otkupu i prenamjeni zemljišta na kojem će se graditi planirani nasip i objekti u sklopu uređenja ušća Drljanskog potoka. Nositelj zahvata će tijekom predviđenih aktivnosti vezanih uz izgradnju i korištenje nasipa u Iloku i pratećih objekata biti obvezan provoditi mjere zaštite okoliša koje se propišu na osnovi procjene utjecaja na okoliš. Osim toga Nositelj zahvata biti će dužan poštivati propise Republike Hrvatske kojima su regulirana pitanja zaštite prirode i okoliša, zaštite šuma, voda, tla, zraka i zaštite od buke. Ključno je za ukupni sustav mjera zaštite okoliša utvrditi pravila za optimalno korištenje zahvata. Ove mjere zaštite okoliša provode se od samog projektiranja, pripremnih radova na



izgradnji zahvata, zatim tijekom samih radova i tijekom ukupnog trajanja korištenja zahvata. 5.1 Mjere zaštite prije izgradnje zahvata

Općenito

1. Organizaciju građenja što više temeljiti na postojećoj infrastrukturi. Voditi računa o izbjegavanju oštećivanja susjednih područja i nepotrebnog krčenja okolne vegetacije.

2. Manipulativne površine koje će se koristiti tijekom izgradnje nasipa planirati unutar širine tijela nasipa, kako bi se umanjila devastacija prirodnih površina. Zaštita krajobraza

3. U sklopu glavnog projekta izraditi Glavni projekt krajobraznog uređenja iločkog nasipa. U Glavnom projektu krajobraznog uređenja koristiti autohtone biljne vrste koje se javljaju u sastavu vegetacijskih zajednica užeg područja.

4. Nasip i područje gradilišta je potrebno urediti sukladno Glavnom projektu krajobraznog uređenja.

5.2 Mjere zaštite tijekom izgradnje zahvata

Općenito

1. Radove treba planirati tako da se na najmanju moguću mjeru svede njihov utjecaj na lokalno stanovništvo.

2. Prilikom izvođenja građevinskih radova izgradnje nasipa, radni pojas ograničiti unutar širine tijela nasipa, a gradilište ograditi s južne strane.

3. Tijekom obilnih kiša obvezno je zaustavljanje radova i zaštita postojećih lokacija radova od poplavljivanja ili od ispiranja. Tijekom vjetrovitog vremena obvezna je zaštita lokacija otpada od raznošenja materijala vjetrom u okoliš. Zaštita tla i voda

4. Spriječiti moguće pogoršanje kakvoće površinskih i podzemnih voda. 5. Koristiti tehnički ispravne strojeve, te vršiti redovitu kontrolu njihove ispravnosti.

Servisiranje i popravci se moraju odvijati izvan lokacije zahvata ili na za to posebno uređenoj i nadziranoj vodonepropusnoj površini.

6. Za kretanje mehanizacije na gradilištu koristiti isključivo definirani manipulativni pojas. 7. Skladištenje goriva, maziva i opreme na gradilištu mora biti svedeno na najmanju

moguću mjeru. 8. Svako ispuštanje goriva, maziva i drugih tekućih sredstava na gradilištu u tlo i vode je

strogo zabranjeno, a ako se slučajno dogodi, potrebno je odmah provesti mjere sanacije ili uklanjanja onečišćenja.

9. Otpadne materijale nastale u postupku izgradnje odlagati na za to predviđena odlagališta.

10. Tijekom izgradnje nasipa i pratećih objekata treba osigurati kontejner za sanitarno-higijenske potrebe, koje će prazniti za to ovlaštena pravna osoba.

11. Humusni sloj s lokacije nasipa odstraniti selektivno i uz nadzor, te ga odložiti na lokaciju zaštićenu od erozije. Nakon izgradnje nasipa iskoristiti ovaj materijal za uređenje devastiranog terena.



Zaštita flore, vegetacije i staništa

12. Nije dozvoljeno odlaganje, zemlje, pijeska, kamena ili bilo kojeg drugog građevinskog otpada u šumu i na šumsko zemljište.

13. Iskope zemljanih materijala i zemljane radove organizirati u skladu s vremenskim prilikama. Tijekom iskopa i prijevoza nasipnog materijala, prometnice treba održavati čistima da se ne ugrožava promet i da se zaštiti okoliš. U sušnom razdoblju gradilišne i pristupne puteva i otvorene površine potrebno je polijevati vodom zbog smanjenja raznošenja prašine vjetrom i njeno taloženje na listovima okolne vegetacije.

14. Tijekom izgradnje što manje djelovati na okolni prostor te u najvećoj mjeri sačuvati vrijedna i ugrožena rubna staništa.

15. Postojeće nizinske poplavne šume vrba i topola treba čuvati i izbjegavati svako nepotrebno krčenje šume pri izvođenju zemljanih radova.

16. Zaštititi sva stabla i biljke i izbjeći njihovo uklanjanje, naročito one koje su karakteristične za vlažne tipove staništa (vodena i močvarna vegetacija) i šikare. Zaštita infrastrukture

17. Izbjegavati nepotrebnu prenamjenu površina, a po završetku radova izvršiti čišćenje i vraćanje okoliša, prometnica, javnih i privatnih površina u prvobitno stanje odnosno sukladno uvjetima nadležnih institucija. Zaštita faune

18. Radove treba planirati tako da se na najmanju moguću mjeru svede njihov utjecaj na životinjski svijet u području zahvata.

19. Radi zaštite ptica, uklanjanje vegetacije na mjestu zahvata potrebno je provoditi u vrijeme kada nema gniježđenja ptica (razdoblje gniježđenja traje od travnja do srpnja). Zaštita kulturnih dobara

20. Pridržavati se ambijentalne zaštite propisane za područje zone «C» kulturnog dobra Kulturno – povijesne cjeline grada Iloka.

21. Zemljane radove na području Turske skele, na početnom zapadnom dijelu nasipa trebalo bi obavljati pod arheološkim nadzorom. Arheološki nadzor bi trebao postojati i u slučaju bilo kakvih zemljanih radova na južnoj obali Dunavca.

5.3 Mjere zaštite tijekom korištenja zahvata

Zaštita voda i staništa

1. Radi sprječavanja zatrpavanja korita vodotoka naplavinama, uz obale je potrebno kontrolirati rast drveća i grmlja.

2. Pratiti ekološko stanje Iločkog dunaca i po potrebi (za trajanja izrazito sušnih razdoblja ) ga osvježavati vodom iz Dunava pomoću mobilnih crpki.

3. Ovisno o potrebi, pratiti stanje šumskih staništa na rubnim dijelovima te sastav, zastupljenost i promjene vodene i močvarne vegetacije u Iločkom dunavcu.

4. Po kruni i pokosu nasipa provesti sjetvu autohtonim travnim smjesama, a travu kositi najmanje dva puta godišnje.



Zaštita ihtiofaune

5. Crpke koje će biti korištene za prebacivanje vode iz Dunava u dunavac moraju biti opremljene rešetkastom barijerom koja će onemogućiti usis riba, kako bi onemogućili da pripadnik neke alohtone invazivne vrste bude nenamjerno unesen.

6. Kao osnovnu mjeru zaštite i održavanja ribljeg fonda potrebno je provoditi poribljavanje Iločkog dunavca sukladno ribolovno-gospodarskoj osnovi i isključivo autohtonim vrstama. Sukladno važećoj Gospodarskoj osnovi, ovlaštenik ribolovnog prava provodi zaštitu ihtiofaune primjenom mjere lovostaja, ovisno o vrsti to je u pravilu razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja, te najmanjih izlovnih veličina za ribu. Svi primjerci riba ulovljeni za vrijeme lovostaja, kao i svi primjerci ulovljeni ispod najmanje veličine određene Naredbom o zaštiti riba u slatkovodnom ribarstvu (NN br. 82/05), moraju se odmah osloboditi i vratiti u ribolovnu vodu.

7. Ukoliko se uz osvježavanje Dunavca budu primijenjivale i neke druge mjere u svrhu poboljšanja ekoloških uvjeta u Iločkom dunavcu, primjerice periodičko uklanjanje makrofitske vegetacije, ne smiju se provoditi u razdoblju reprodukcijskog ciklusa, odnosno mrijesta ribe, koje se odvija u pravilu od ožujka do svibnja.

5.4 Mjere zaštite nakon prestanka korištenja zahvata Nasip u Iloku i objekti vezani za uređenje ušća Drljanskog potoka predviđaju se kao trajne građevina, pa nema potrebe propisivati mjere zaštite okoliša za slučaj prestanka njenog korištenja.

6 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA Redoviti vizualni pregledi nasipa u sklopu terenskih obilazaka dužnost su vodočuvarske službe Hrvatskih voda koja kontinuirano nadzire stanje svih hidrotehničkih objekata. Osim redovitih pregleda potrebno je izvršiti preglede za vrijeme i nakon prolaska velikih vodnih valova. U svrhu utvrđivanja i kontrole ekološkog stanja Dunavca u Iloku potrebno je kontinuirano praćenje abiotičkih i biotičkih komponenti jezera. Program praćenja treba obuhvatiti praćenje hidroloških svojstava (postavljanje vodokazne letve), procesa taloženja mulja, fizikalno-kemijskih svojstava vode, bakterioloških svojstava vode i mulja, planktonskih zajednica i ihtiofaune. Uzorkovanje treba obavljati na dosadašnjim postajama u Iločkom Dunavcu. .



P R I L O Z I Prilog 1: Pregledna situacija nasipa s objektima MJ 1 : 25 000 Prilog 2: Situacija nasipa s objektima na HOK-u MJ 1 : 2 000 Prilog 3: Prikaz planiranog zahvata na ovjerenom izvodu iz Urbanističkog plana uređenja

Grada Iloka na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina Prilog 4: Karta ekološke mreže RH na području planiranog zahvata

Studija o utjecaju na okoliš izgradnje nasipa u Iloku i uređenja ušća Drljanskog potoka Prilozi


Prilog 1:

Pregledna situacija nasipa s objektima MJ 1 : 25 000



Prilog 2:

Situacija nasipa s objektima na HOK-u MJ 1 : 2 000



Prilog 3:

Prikaz planiranog zahvata na ovjerenom izvodu iz Urbanističkog plana uređenja Grada Iloka na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina



Prilog 4:

Karta ekološke mreže RH na području planiranog zahvata


Documents

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ IZGRADNJE NASIPA U ILOKU I … · • potporni zidovi uz obale Drljanskog potoka, • prijelaz ceste preko nasipa, • pristupne rampe na krunu nasipa,