STUDIJA o utjecaju na okoliš

HRVATSKE CESTE d.o.o. Voninina 3, 10 000 Zagreb

DRAVNA CESTA DC403 OD VORA KURINJE DO LUKE RIJEKA

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI

Studeni 2017.god.

Naruitelj: HRVATSKE CESTE d.o.o. Voninina 3, 10 000 Zagreb

Graevina:


Razina obrade:

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI

Voditelj studije: Mladen Grbac,dipl.ing.gra. Broj projekta: 17-001 D i r e k t o r: Rene Lustig,dipl.ing.gra.

Rijeka, studeni 2017.god.


BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI str. 3

SADRAJ: I. OPI PRILOZI str.

1. Naslovna strana 1 2. Sadraj Studije o utjecaju na okoli 3-6 3. Popis pravnih i fizikih osoba koje su radile na studiji 7-8 4. Izvadak iz upisa u sudski registar 9-14 5. Rjeenje Ministarstva 15-18 6. Potvrda o usklaenosti zahvata sa prostorno-planskom dokumentacijom (Ministarstvo prostornog ureenja i graditeljstva) 19-20

A.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA 21-30

A.1.1. Svrha graenja A.1.2. Pregledna situacija

A.2. OPIS ZAHVATA - IDEJNO RJEENJE 31-33

A.2.1. Prostorno prometna uloga DC403 33-34 A.2.2. Gospodarski aspekt izgradnje 34-35 A.2.3. Graevinsko tehnike karakteristike 36-54

A.2.3.1. Opis dionica

A.2.3.2. Zatita od buke

A.2.3.3. Odvodnja

A.2.3.4. Prelaganje instalacija

A.2.3.5. Ruenje postojeih objekata

A.2.4. Prometna analiza 55-56 A.2.5. GRAFIKI PRILOZI 57

A.2.5.1. Situacija planiranog zahvata 1:5000 1 A.2.5.2. Situacija planiranog zahvata na ortofoto podlozi 1:5000 2 A.2.5.3. Krakteristini popreni profili - trasa 1:100 3 A.2.5.4. Popreni presjek tunela I interventnog izlaza 1:50 4 A.2.5.5. Karakteristini popreni presjeci vijadukta Piopi1:50/20 5 A.2.5.6. Vijadukt Piopi pogled 1:250 6 A.2.5.7. Situacija odvodnje 1:1000 7-8 A.2.5.8. Situacija planiranog zahvata sa objektima koji se rue 1:5000 9

B.1 OPIS VARIJANTNIH RJEENJA 59-68

Grafiki prilog - Ortofoto situacija

B. ANALIZA VARIJANTNIH RJEENJA ZAHVATA

II. STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI

A. OPIS ZAHVATA


str. 4 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001

C.1. OPIS LOKACIJE 69-76

Grafiki prilozi:

- Situacija zahvata s prikazom granica katastarskih opina

- Situacija zahvata s prikazom pomorskog dobra

C.2. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA 77-104

C.2.1. Vaei dokumenti prostornog ureenja

Prostorni plan Primorsko goranske upanije (Sl.gl. PG 32/13)

grafiki prilog - 1. Koritenje i namjena povrina

Prostorni plan ureenja Grada Rijeke (Sl.n. PG 31/03, 26/05, 14/13)

grafiki prilog 1. Koritenje i namjena prostora

Generalni urbanistiki plan Rijeke (Sl.n. PG 07/07, 14/13, 08/14)

grafiki prilog 1.1. Koritenje i namjena prostora

Strategija prostornog ureenje RH (NN 50/99, 76/13)

Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (NN 55/1999, 84/13)

Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017. 2030.) (kolovoz 2017.)

C.2.2. Analiza usklaenosti zahvata sa dokumentima prostornog ureenja C.2.3. Analiza odnos zahvat prema postojeim i planiranim zahvatima

grafiki prilog - Odnos zahvata prema postojeim i planiranim zahvatima

C.3. ZATITA PRIRODE I EKOLOKA MREA 105-114

C.3.1. Podruje ekoloke mree RH - Izvadak iz Karete ekoloke mree RH (DZZP)

C.3.2. Zatiena podruja RH - Izvadak iz Karte zatienih podruja RH (DZZP)

C.4. OPIS POSTOJEEG STANJA OKOLIA I PODRUJA UTJECAJA ZAHVATA 115-204

C.4.1. GEOLOKE ZNAAJKE

C.4.2. INENJERSKA GEOLOGIJA

C.4.3. HIDROGEOLOKE I HIDROLOKE ZNAAJKE

C.4.4. SEIZMINOST TERENA

C.4.5. KLIMATOLOKE I METEOROLOKE PRILIKE ILI IMBENICI

C.4.6. BIOLOKA RAZNOLIKOST

C.4.7. UMARSTVO I LOVSTVO

C.4.8. KULTURNO POVIJESNA BATINA

C.4.9. KRAJOBRAZNE KARAKTERISTIKE

C.4.10. STANOVNITVO

C.4.11. NAMJENA, KORITENJE I ORGANIZACIJA PROSTORA

C.4.12. KVALITETA ZRAKA

C.4.13. BUKA

C. OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIU



C.4.14. STANJE VODNIH TIJELA

C.4.15. VARIJANTA NE INITI NITA

205-264 Utjecaj zahvata na sastavnice okolia D.1. UTJECAJ NA EKOLOKU MREU

D.2. UTJECAJ NA ZATIENA PODRUJA

D.3. UTJECAJI NA PROSTOR I PROMETNE TOKOVE

D.4. UTJECAJ NA VODE

D.5. KLIMATSKE PROMJENE I UTJECAJI

D.6. UTJECAJ NA BIOLOKU RAZNOLIKOST

D.7. UTJECAJ NA UMARSTVO I LOVSTVO

D.8. UTJECAJ NA KULTURNO POVIJESNU

D.9. UTJECAJ NA VIZALNU KVALITETU KRAJOBRAZA

D.10. UTJECAJ NA STANOVNITVO I SOCIOLOKA OBILJEJA

D.11. UTJECAJ NA NAMJENU, KORITENJE I ORGANIZACIJU PROSTORA

D.12. UTJECAJ NA KAKVOU ZRAKA

D.13. UTJECAJ NA STANJE VODNIH TIJELA

D.14. RIZIK I OPASNOST OD POPLAVA NA ZAHVAT

Utjecaj zahvata kao optereenje okolia D.15. UTJECAJ NA RAZINU BUKE

D.16. UTJECAJ NA SVJETLOSNO ONEIENJE OKOLIA

D.17. OTPAD

E.1. OPIS PREDLOENIH MJERA ZATITE OKOLIA ZA SPRJEAVANJE, OGRANIAVANJE ILI

UBLAAVANJE NEGATIVNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI I PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE MJERA ZATITE OKOLIA 265-282

Mjere zatite - sastavnice okolia

E.1.1. MJERE ZATITE VODA I TETNIH UTJECAJA NA VODNA TIJELA

E.1.2. MJERE ZATITE BIOLOKE RAZNOLIKOSTI

E.1.3. MJERE ZATITE UMARSTVA I LOVSTVA

E.1.4. MJERE ZATITE KULTURNO POVIJESNE BATINE

E.1.5. MJERE ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA KRAJOLIK

E.1.6. MJERE ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA STANOVNITVO

E.1.7.MJERE ZA SMANJENJE NEGATIVNIH UTJECAJA NA NAMJENU, KORITENJE I ORGANIZACIJU

PROSTORA

E.1.8. MJERE ZA SMANJENJE ONEIENJA ZRAKA

Mjere zatite optereenje okolia

E.1.9. MJERE ZATITE OD BUKE

E.1.10. MJERE ZATITE OD SVJETLOSNOG ONEIENJA

E. PRIJEDLOG MJERA ZATITE OKOLIA I PROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIA, TIJEKOM GRAENJA I/ILI KORITENJA ZAHVATA

D. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLI, TIJEKOM PRIPREME, GRAENJA I KORITENJA ZAHVATA



E.1.11. MJERE ZATITE GOSPODARENJA OTPADOM

E.1.12. MJERE ZA SPRJEAVANJE I UBLAAVANJE POSLJEDICA MOGUIH EKOLOKIH NESREA

E.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAENJA STANJA OKOLIA I

PRIJEDLOG PLANA PROVEDBE PRAENJA STANJA OKOLIA 283-286

C.2.1. Program praenja stanja voda C.2.2. Program praenja stanja buke

E.3. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLI 287-290

291-292

293-294

I.1. Popis Zakona, Propisa i planske dokumentacije 295-300 I.2. Meunarodni propisi I.3. Popis literature i referenci Prilog Studiji:

Rjeenje o prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu (Ministarstvo zatite okolia i energetike)

Voditelj studije:

Mladen Grbac, dipl.ing.gra.

H. IZVORI PODATAKA

G. POTEKOE U RADU

F. NETEHNIKI SAETAK STUDIJE



3. POPIS PRAVNIH I FIZIKIH OSOBA KOJE SU RADILE NA STUDIJI

(prostorno planska dokumentacija, namjena i koritenje prostora)

(zatiena podruja, stanita, ekoloka mrea, vodno tijelo, klimatologija, kulturno povijesna batina)



(vizualna kvaliteta krajobraza, prirodne vrijednosti, stanovnitvo)


BROJ PROJEKTA 17-001 STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI

II. STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI


STUDIJA UTJECAJA NA OKOLI BROJ PROJEKTA: 17-001



A. OPIS ZAHVATA



A.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA



Uvod

Studija utjecaja na okoli za zahvat dravne ceste DC403 u duljini od L = 2,977 km izrauje

se u skladu sa odredbama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN61/14) i Uredbe o

Izmjenama i dopunama Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoli (NN 03/17).

Prema Prilogu I definiran je Popis zahvata za koje je obavezna procjena utjecaja zahvata

na okoli a dravna cesta DC403 spada u toku 15. Dravne ceste, a za iju provedbu postupka

je nadleno Ministarstvo.

Dravna cesta DC403 temelji se na Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN 103/17).

Prema toj odluci naziv glasi:

DC 403 vorite kurinje (A7) luka Rijeka zapad

Presjek provedenih aktivnosti na predmetnom zahvatu DC403.

POPIS ISHOENIH RJEENJA I DOZVOLA

RJEENJE ZA SUO

1. Za DC 403 prethodno je ve izraena Studija utjecaja na okoli, proveden je

cjelokupni postupak procjene utjecaja na okoli te je zakljuno od strane Ministarstva

zatite okolia , prostornog ureenja I graditeljstva (danas Ministarstva zatite okolia

I energetike) izdano Rjeenje da je Namjeravani zahvat dravna cesta D-403 od

vora kurinje do luke Rijeka, prihvatljiv za okoli uz primjenu mjera zatite okolia I

programa praenja stanja okolia. (Klasa: UP/I 351-03/05-02/00086, ur.broj: 531-08-

3-1-AG-06-4 od 19.lipnja 2006.)

LOKACIJSKE DOZVOLE

1. Za dravnu cestu DC403 od vora kurinje do luke Rijeka izdana je lokacijska dozvola

klasa klasa: UP/I-350-05/06-01/170, ur.broj: 531-06-07-22NK, Zagreb, 16. 03. 2007.g. s

nastupanjem pravomonosti dana 02.05.2007.

2. Rjeenjem klasa: UP/I-350-05/09-01/66, ur.broj: 531-06-09-02NK, Zagreb, 23.travnja

2009.g. ishoeno je produenje vaenja pravomone lokacijske dozvole do 02. 05.

2011.

3. Kako bi se omoguila faznost izgradnje dravne ceste DC403 izdana je I. izmjena i

dopuna lokacijske dozvole od 16. oujka 2007. godine; klasa: UP/I-350-05/11-01/75,

ur.broj: 531-06-11-4NK, Zagreb, 20. travnja 2011. s nastupanjem pravomonosti dana

06.07.2011.

4. II. izmjenom i dopunom lokacijske dozvole; klasa: UP/I-350-05/14-01/000174, ur.broj:

531-06-1-15-0004, u Zagrebu 20. travnja 2015. izmijenjeni su sljedei dijelovi

graevine: raskrije u voru kurinje, dionica spojne ceste ispred sjevernog portala

tunela Podmurvice s ulaznim dijelom tunela te dionica glavne trase od km 1+500 do

kraja trase na km 2+619.



GRAEVINSKE DOZVOLE I POETAK GRADNJE

1. Graevinska dozvola za 1. fazu graenja sloene graevine: Dravna cesta DC403 od

vora kurinje do luke Rijeka, Raskrije u voru kurinje na obilaznici grada Rijeke

izdana je 09. rujna 2011. g., klasa: UP/I-361-03/11-01/73, urbroj: 531-18-1-372-11-15.

Radovi na 1. fazi graenja sloene graevine: Dravna cesta DC403 od vora kurinje

do luke Rijeka, Raskrije u voru kurinje na obilaznici grada Rijeke zapoeli su 29.

rujna 2015. g., klasa: UP/I-361-03/15-07/000127, urbroj: 378-15-0001.

Grafiki prilog:

- Pregledna situacija s granicama zahvata 1:5000

G

L

A

V

N

A

T

R

A

S

A

S

P

O

J

N

A

C

E

S

T

A

2+000

2

+

5

0

0

3

+

0

0

0



A.1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA

Planirani zahvat dravna cesta DC 403 povezuje postojei vor kurinje koji se nalazi na

obilaznici Rijeke (autocesta A7) sa podrujem Luka Rijeka zapad i sa centom grada Rijeke

(Zvonimirova ulica). Cesta DC 403, zajedno sa prethodno izgraenom DC 404, dio su rijekog

cestovnog prometnog vora, i ini okosnicu povezivanja glavne longitudinalne autocestovne veze

(A7) na potezu Rupa - Matulji kurinje Orehovica Draga Sv. Kuzam sa glavnim dijelovima

rijekog lukog bazena (zapad I istok), i centrom grada.

Luka Rijeka je luka od osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku

Hrvatsku, i kategorizirana je kao glavna luka (Core Port") Transeuropske prometne mree (TEN-

T). Na podruju bazena Rijeka zapad u tijeku je izgradnja novog kontejnerskog terminala

Zagrebaka obala, ime e se znatno poveati postojei kapaciteti luke Rijeka. Osnovni preduvjet

za funkcioniranje novog terminala je dravna prometnica DC 403, i bez ove prometnice cijeli

razvojni projekt razvitka Luke Rijeka zapad nije mogue kvalitetno i funkcionalno realizirati.

Planirana prometnica pored funkcije povezivanja zapadnog dijela luke Rijeka sa rijekom

obilaznicom, ima ulogu povezivanja centra grada Rijeke sa obilaznicom prema zapadu, i ona e

biti zapadni ulaz/izlaz iz centra grada.

Dravna cesta DC403, kao poprena veza, skrauje dosadanja putovanja ljudi i roba sa

rijeke zaobilaznice do postojeih lukih i gospodarskih objekata u zoni luka zapad te direktnije

povezuje i usmjerava terete na osnovnu dravnu infrastrukturnu mreu, dok povezivanjem na

gradske prometnice odnosno gradsku cestovnu mreu, skrauje duine putovanja i omoguuje

kvalitetnije i funkcionalnije povezivanje gradskih cjelina.Na taj nain rasteretiti e se postojee

gradske prometnice u smislu prometa osobnih i teretnih vozila.

Potvrda njene temeljne funkcije, a samim time i svrhe graenja ostvariti e se kroz

gospodarski razvoj, rastereenje postojeih gradskih prometnica koje gravitiraju unutar

promatranog prostora te zaokruiti nivo kvalitetnog prometnog povezivanja cestovne

infrastrukture to sagledavajui ini iri prostor omoguuje vei kvalitetni pomak u ukupnoj

mrei infrastrukture.



PREGLEDNA SITUACIJA

DC403



A.2. OPIS ZAHVATA



A.2. OPIS ZAHVATA

Planirana dravna cesta DC 403 povezuje postojei vor kurinje na rijekoj obilaznici

(autocesta A7), centar grada Rijeke i zapadni dio luke Rijeka (kontejnerski terminal Zagrebaka

obala- u izgradnji). Ukupna duljina glavne trase je 2977 metara, a spojne ceste prema

Zvonimirovoj ulici je 380 metara. Projekt ukljuuje gradnju vie objekata: tunela Podmurvice

(1253 m), vijadukta Piopi (316 m), vijadukta Mlaka (144m), podvonjaka Piopi (50 m), dvaju

krunih tokova i jednog etverokrakog raskrija u Zvonimirovoj ulici. Cesta je kao i obilaznica

Rijeke rezervirana za promet motornih vozila.

Planirani zahvat ima veliki prometni i gospodarski znaaj. U narednom dijelu dat je opis

znaaja prometnice i prostorno-tehniko rjeenje i prometna analiza.

A.2.1. Prostorno prometna uloga DC 403

Osnovna uloga ceste DC 403 je spoj zapadnog bazena luke Rijeka sa mreom autocesta i

dravnih cesta. Luka Rijeka je luka od osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa za

Republiku Hrvatsku, i kategorizirana je kao glavna luka (Core Port") Transeuropske prometne

mree (TEN-T). Na podruju bazena Rijeka zapad u tijeku je izgradnja novog kontejnerskog

terminala Zagrebaka obala koji e imati direknu vezu na planiranu DC 403.

Planirana dravna cesta DC 403 sastavni je dio Rijekog cestovnog prometnog vora.

Rijeki cestovni prometni vor je jedno od najznaajnijih prometnih vorita Republike

Hrvatske koje prihvaa i distribuira meunarodne prometne tokove zapadne, srednje i istone

Europe te ih usmjerava u podruja june i sjeverne Hrvatske, i prema gradu Rijeci i luci Rijeka sa

svojih 5 bazena (Rijeka, Suak, Bakar, Omialj/Krk, Raa/Brica), i obrnuto, iz luke Rijeka prema

unutranjosti. Osnovni pravci Rijekog cestovnog prometnog vora su:

Jadranski cestovni pravac tj. autocesta A7, koja prihvaa i usmjerava promet iz smjera

Italije i Slovenije preko Rupe, i rijeke zaobilaznicu i dalje preko planiranog nastavka

autoceste A7 od Kriia do utu Lokve (veza na autocestu A1)

Transverzalni pravac koji se protee od Rijeke, tonije od vora Orehovica na rijekoj

zaobilaznici prema Zagrebu i dalje Budimpeti i Beu, odnosno destinacijama srednje i

istone Europe (Autocesta A6).

Dravne spojne ceste (u koje se ubraja i DC403), koje povezuju vorita na obilaznici

Rijeka sa lukim bazenima, i prostorima industrijskih i radnih zona

Sredinji dio rijekog cestovnog prometnog vora je obilaznica Rijeke sa gusto

rasporeenim voritima i etverotranim prometim profilom od graninog prijelaza Rupa do

vorita Kriie, tonije odvojka za most Krk. Jedno od vorita je i postojei vor kurinje koje

trenutno povezuje centar Rijeke sa obilaznicom preko postojeih preoptereenih gradskih

prometnica.



Slika. Rijeki cestovni prometni vor - shema

Planirana dravna cesta DC 403 spaja se na postojee vorite kurinje, I predstavlja novu

kvalitetnu vezu luke Rijeka sa obilaznicom, ali i centra grada sa obilaznicom. Realizacija ove

dravne ceste je uvjet za funkcioniranje luke, rastereenje prometa u jezgri Rijeke od teretnog

prometa te povezivanje postojeih gradskih prometnica u centru brom i efikasnijom vezom na

rijeku obilaznicu.

Rijeka luka je prvenstveno teretna luka, i svoj razvoj bazira na ulaganjima u luku

infrastrukturu za prihvat veih koliina tereta, to ukljuuje prihvat brodova, prekrcaj,

skladitenje i distribuciju tereta na kopnenu infrastrukturu (ceste i eljeznica). Veina tereta se

distribuira cestovnim putem, i unato planiranim ulaganjima u eljezniku infrastrukturu i dalje

e udio cestovnog transporta tereta biti puno vei u odnosu na eljeznicu. Stoga je kvalitetna

cestovna povezanost lukih terminala neophodna.

A.2.2. Gospodarski aspekt izgadnje

Izgradnjom planirane prometnice omoguiti e se prvenstveno nastavak razvoja Rijeke

luke, to e imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo na nacionalnom, regionalnom i lokalnom

nivou.

Promet tereta u luci Rijeka je u stalnom porastu, naroito se to odnosi na kontjnerski

promet. Postojei kontejnerski terminal Brajdica biljei porast prometa od ak 15% u odnosu na

prethodnu godinu. U tijeku je izgradnja 1. faze kontejnerskog terminala Zagrebaka obala, i za



ije funkcioniranje je neophodna dravna cesta DC 403. Kapacitet planiranog terminala

Zagrebaka obala biti e 600.000 TEU godinje, a uz novu obalu e moi pristajati najvei

brodovi, zbog velike dubine. Na taj nain e se poveati konkurentnost Rijeke luke na svjetskom

tritu, i poveanje udjela kontejnerskog prometa luke Rijeka naspram ostalih sjevernojadranskih

luka. Stoga je kontejnerski terminal Zagrebaka obala proglaen stratekim projektom R.

Hrvatske.

Slika: Kontejnerski terminal Zagrebaka obala, 1. faza

Promet luke Rijeka kao najvee hrvatske luke ima utjecaj na gospodarstvo R. Hrvatske.

Poveanje prometa u luci, generirati e poveanje prihoda luke, ali i ostalih djelatnosti: prihodi

od cestarina, poveanje eljeznikog prometa, logistika, industrijske zone i sl. Inenziviranjem

gospodarskih djelatnosti koje su vezane uz luku i transport poveati e se i broj zaposlenih.

Dravna cesta DC 403 e osim luke povezati i centar grada Rijeke, i podruje Mlaka sa

obilaznicom. Na taj nain e se smanjiti promet kroz sam grad, a trenutno neatraktivno i

zaputeno nekadanje industrijsko podruje Mlaka postati e intersantno za razvoj novih

suvremenih djelatnosti (planirani znanstveno-tehnoloki park), koji e putem nove prometnice

imati direknu vezu sa autocestom.

Sama izgradnja ove tehniki zahtjevne prometnice imati e pozitivan utjecaj na

graevinski sektor, a viak materijala iz nasipa e kasnije moi posluiti za dogradnju 2. faze

Zagrebake obale.



A.2.3. Graevinsko tehnike karakteristike

Poetak dravne ceste DC 403 je u postojeem voru kurinje na obilaznici Rijeke, prikljuak je planiran

kao kruno raskrije. Postojei vor kurinje ima semaforizirani prikljuak u obliku T raskrija na postojeu

gradsku cestu (Osjeka ulica) koja ide od centra grada prema sjeverozapadu. Taj postojei spoj vora

kurinje na gradsku mreu prometnica ostaje i nakon izgradnje DC 403.

Slika. vor kurinje i pozicija odvajanja planirane ceste DC403

Planirana dravna cesta sastoji se zapravo od 2 dijela: glavne trase od vora kurinje do luke i spojne

ceste prema planirom raskriju sa Zvonimirovom ulicom, to je zapravo ulaz/izlaz Rijeka centar.

Slika. Planirana cesta DC 403

VOR KURINJE

LUKA RIJEKA ZAPAD

GLAVNA TRASA

SPOJNA CESTA RIJEKA - CENTAR

GLAVNA TRASA



Ukupno je planirano 3 raskrija u razini (dva kruna toka i jedno etverokrako raskrije u

Zvonimirovoj ulici). Projekt ukljuuje gradnju vie objekata: tunela Podmurvice kao

najznaajnijeg, duine 1253 m, vijadukta Piopi (313 m), vijadukta Mlaka (144m), i eljeznikog

podvonjaka Piopi.

Detaljan opis zahvata e se radi specifinosti dati prema raskrijima i dionicama, kreui

od raskrija u voru kurinje prema jugu.

A.2.3.1. OPIS DIONICA

RASKRIJE U VORU KURINJE NA OBILAZNICI GRADA RIJEKE I TRASA OD VORA KURINJE DO SJEVERNOG PORTALA TUNELA PODMURVICE

Planirano kruno raskrije predvieno je kao jednotrano raskrije s tri privoza. Na

svakom od privoza omoguen je direktan prolaz izvan krunog toka za desne skretae. U

krunom raskriju su primjenjeni tehniki elementi koji zadovoljavaju raunsku brzinu od 40

km/h a na rampama brzinu od 50km/h. Polumjer vanjskog ruba iznosi Rv=20m, polumjer

unutarnjeg ruba iznosi Ru=13,5m, dok je radijus sredinjeg otoka R=12m.



Trasa od raskrija sa vorom kurinje do portala planiranog tunela Podmurvice, duine

L= 593,61 m, ide u smjeru sjeverozapad jugoistok i prolazi strmom padinom, te je veinom u

zasjeku, sa potpornim zidovima s lijeve strane. Na trasi spojne ceste su primjenjeni tehniki

elementi koji zadovoljavaju raunsku brzinu od 60 km/h. Prometni profil u ovom dijelu se sastoji

od po dva traka za svaki prometni smjer. Smjerovi su razdvojeni sredinjim razdjelnim trakom

ija povrina se koristi za dvostruku punu crtu. Glavna trasa neposredno ispred tunela

Podmurvice sastoji se od tri prometna traka od kojih su dva irine po 3,85 m, dok je jedan

irine 6,00 m i bit e u funkciji da se u kasnijim fazama omogui izgradnja spoja na Osjeku ulicu

(nije predmet ovog zahvata).

U vertikalnom smislu niveleta se nalazi u konstantnom padu s nagibima od 6,67%, 6,26% i

1,12% kojim se uklapa na popreni nagib glavne trase u zoni raskrija.

Ukupno su planirana 2 potporna zida i 1 gabionski zid.

Plato za trafostanicu, vodospremu i separator je predvien je na stacionai 0+450,00, nakon

izlaza iz sjevernog portal tunela sa desne strane. Plato ima svoju prilaznu cestu irine 3,50 m

Tunel "PODMURVICE"

Tunelom "PODMURVICE" dionica dravne ceste DC403 prolazi ispod gradskog podruja

Podmurvice do izlaznog portala ispod Zvonimirove ulice. Tunel Podmurvice je trotrani tunel

sa dvosmjernim prometom, ukupne duljine 1253,00 m.



Tlocrtno, os ceste koja prolazi tunelom je na poetnom dijelu tunela u desnom

krunom zavoju radijusa R= 300.0 m, u sredinjem dijelu u lijevom krunom zavoju radijusa

R= 300.0 m, i na izlaznom dijelu u pravcu. Niveleta je gotovo cijelom duljinom tunela u

jednolikom usponu od 4.5 %. Popreni nagibi kolnika kreu se od 2.5 do 3.8 %. Najvea

visina nadsloja je 51 m.

irine kolnika u tunelu i na otvorenoj trasi su jednake te iznose :

Broj i irina voznih traka 3 * 3.50 = 10.50 m

Rubne trake 2 * 0.35 = 0.70 m

Pjeaki hodnici 2 * 1.16 m

U tunelu "Podmurvice" izvode se :

dvije zaustavne nie sa SOS i hidrantskim niama, te

etiri interventna izlaza sa SOS niama.

Zaustavne nie su smjetene na cca. polovici tunela sa lijeve i desne strane, meusobno

izmaknute za 35 m (tri kampade).

Evakuacija osoba iz glavne tunelske cijevi provodi se kroz etiri interventna izlaza koja su

smjetena na lijevoj strani tunelske cijevi, na meusobnoj udaljenosti od 250 m. Izlazi su

paralelno voeni sa glavnom tunelskom cijevi do izlaza na slobodnu povrinu. Duljina

interventnog izlaza 1 i 2 je L=234.0 m, a izlaza 3 i 4 iznosi L=253.5 m.

SOS nie nalaze se na svakih 125 m. Ukupno se u tunelskoj cijevi nalazi 6 SOS nia i 4 SOS

nie u interventnim izlazima. Telefonski (SOS) ureaji te aparati za gaenje poara smjeteni su u

ormarie u SOS niama.

Ureaji za dojavu poara u tunelu omoguavaju pravovremenu dojavu poara. Ureaji se

aktiviraju na visinu odnosno nagli porast temperature. U sluaju nastanka poara sva svjetlosna

signalizacija u smjeru poara nakon kratke ute faze ukljuuje se na crveno.

Predvien je dinamiki sustav signalizacije kojim se regulira promet u tunelu u smislu

dozvole ili smjera prometovanja pojedinim prometnim trakom. tj. ukoliko je u pojedinom

prometnom traku onemogueno prometovanje (npr. kvar vozila), on se dinamikom svjetlosnom

signalizacijom iskljuuje odnosno preusmjerava u drugu prometnu traku.

U tunelu je previena rasvjeta i ventilacija. Projektom ventiklacije odabran je uzduni

sustav ventilacije sa aksijalnim ventilatorima montiranim na svodu tunelskih cijevi koji

svojim mlaznim djelovanjem (impulsnom silom) izazivaju strujanje zraka u tunelu.

Mjerni ureaji se ugrauju u svaku tunelsku cijev:

- mjerni ureaji smjera i brzine zraka,

- mjerni ureaji CO i vidljivosti,

- broja vozila na oba portala za svaku traku,

- indikator magle (1 za dva susjedna portala).



Ureenje portalnih zona

Ureenje portalnih dijelova tunela uvjetovano je :

tehnikim elementima same konstrukcije tunelske betonske obloge,

uvjetima prirodnog okolia u smislu estetskog uklapanja uz min. devastaciju,

stabilnou pokosa predusjeka, kao i

zatitom ulazno izlaznih dionica.

Na portalima odabrano je rijeenje "izvlaenjem" te "obrnutim" kosim zasijecanjem tunelske

cijevi u nagibu 3:1. Oko portala izvode se zidovi u etaama sa prednjim kamenim licem.

RASKRIJE GLAVNE TRASE DC403 I SPOJNE CESTE NA ZVONIMIROVU ULICU (D8) kruni tok (rotor)

Kruno raskrije je predvieno odmah nakon izlaza iz tunela, i ima tri privoza. Jedan

privoz je spojna cesta prema Zvonimirovoj ulici koja e kasnije biti detaljnije opisana.

Polumjer unutarnjeg ruba rotora iznosi R = 10 m, polumjer vanjskog ruba iznosi R = 25 m,

dok je radijus sredinjeg otoka R = 8 m. Vanjski rub nalazi se u konstantnom uzdunom nagibu od

1,50 % s dvije vertikalne krivine radijusa R = 1000 m i R = 600 m, te na taj nain rotor prati

uzduni nagib glavne trase.

Popreni presjek - Rotor se sastoji od dva vozna traka koji su veim dijelom meusobno

razdvojeni montanim rubnjacima to znai da se po svojim karakteristikama rotor svrstava u

turbo kruna raskrija.



SPOJNA CESTA PREMA ZVONIMIROVOJ ULICI (D8) I REKONSTRUKCIJA ZVONIMROVE ULICE

Ova spojna cesta i pripadajue raskrije sa Zvonimirovom ulicom predstavljaju vezu

centra grada sa dravnom cestom DC 403. Ukupna duina spojne ceste je 380m, od ega je

dio trase vijadukt Mlaka duine 144 m.

U horizontalnom smislu os spojne ceste poloena je u smjeru zapad istok i poinje

pravcem u sreditu rotora na glavnoj trasi iza kojeg slijedi lijeva krivina radijusa R = 55 m. U

nastavku os je poloena pravcem, a zatim desnom krivinom radijusa R = 750 m u kojoj zapoinje i

vijadukt Mlaka nakon ega slijedi ponovno lijeva krivina radijusa R = 115 m u zoni raskrija sa

Zvonimirovom ulicom.

U vertikalnom smislu niveleta se odvaja od rotora silaznim nagibom od 2,50 %, nakon

kojeg slijedi uzlazni nagib od 2,50 %, a zatim silazni nagib od 4,76 % na mjestu raskrija sa

Zvonimirovom ulicim.

Trasa spojne ceste do Zvonimirove ulice sastoji se od dva prometna traka za svaki prometni

smjer.

Vijadukt Mlaka potreban je radi savladavanja visinske razlike do postojee Zvonimirove

ulice. Vijadukt u zavrnom dijelu ima posebni odvojak zbog poetka formiranja raskrija, to

znai da ima 3 upornjaka. Odvojak od stupita S5 do upornjaka U3 je tlocrtno u radijusu R = 25,0

m. Na dijelu objekta od upornjaka U1 do stupita S4 trasa je konstantne irine od 11,20 m, a nad

upornjakom U2 irina se poveava na 14,34 m. Objekt sa vanjskih strana ima revizione pjeake

staze irine 0,50 m

Rekonstrukcija Zvonimirove ulice obuhvaa rekonstrukciju postojeeg raskrija

Zvonimirove sa ulicom R. Benia, I to na nain da se mjenjaju horizontalni verikalni elementi,



irine prometnih traka, i dodavanje prometnih traka, a sve u svrhu pretvaranja postojeeg

trokrakog raskrija u etverokrako semaforizirano raskrije. Rekonstrukcija Zvonimirove ulice

koja sad ima etiri prometna traka irine cca 2,80 m izvest e se irenjem ceste na lijevu (junu)

stranu dodatkom jo jednog traka kako bi se dobio srednji trak za lijeve skretae.

Rekonstrukcija ulice R. Benia izvodi se na nain da se s lijeve strane (gledano u smjeru rasta

stacionae) dodaje jo jedan prometni trak ime se dobije dodatni sredinji trak za lijeve

skretae.

GLAVNA TRASA OD RASKRIJA SA SPOJNOM CESTOM ZA ZVONIMIROVU ULICU (D8) DO ULICE MILUTINA BARAA, I NASTAVAK DO ULAZA U LUKU

Nakon krunog toka trasa nastavlja lijevom krivinom prema ulici Milutina Baraa. Pritom

se presjeca eljeznika pruga, I tu je planiran eljezniki podvonjak Piopi. U nastavku je

planiran viadukt Piopi, koji prelazi preko ulice Milutina Baraa i izgraenog podruja (objekt i

kolsijeci). Uz vijadukt Piopi su predviene rampe za spoj na ulicu Milutina Baraa. Trasa se nakon

vijadukta Piopi sputa na postojei teren i zavraava na ulazu u luku.

U horizontalnom smislu, os glavne trase koja je poloena je u smjeru sjeveroistok

jugozapad, sastoji se od prijelaznice te pravca i lijevog krunog luka polumjera R = 130 m, nakon

kojeg slijedi pravac, a zatim ponovno lijevi kruni luk polumjera R = 80 m. Nakon vijadukta trasa

se nalazi u pravcu, desnom krunom luku polumjera R = 150 m dok je zavrni dio trase ponovno

pravac kojim se spaja na prilaznu cestu luci (Ul. M. Baraa). Navedeni elementi povezani su

prijelaznicama odgovarajuih duljina.



U vertikalnom smislu niveleta glavne trase se nalazi u silaznim nagibima od 1,00 %, 6,00

% te zavrnih 0,50 % kojima se spaja na postojeu prilaznu cestu. Obje rampe se nakon odvajanja

od spomenutog nagiba i jednakog silaznog nagiba od 7,40 % spajaju na popreni nagib postojee

Ulice M. Baraa.

eljezniki podvonjak Piopi duljine L = 55,77 m, predvien je na mjestu gdje

postojea eljeznika pruga M502 koso sijee trasu. Podvonjak Piopi u uzdunom smjeru ima 3

raspona sa osnim razmacima 16,72 + 19,07 + 20,0 = 55,79 m.

Radi omoguavanje odravanja kontinuiranog eljeznikog prometa potrebno je izraditi

devijaciju kolosijeka u zoni izrade podvonjaka. Predviena je izvedba devijacije u duini od cca

210 m. Formira se paralelni kolosijek na osnoj daljenosti od 6,70 m od postojeeg.

Vijadukt Piopi duljine L = 316 m premouje zonu Ulice M. Baraa, dva eljeznika

kolosjeka i industrijsku halu. Elementi trase vijadukta vezani su na os glavne trase. Rasponska

konstrukcija u uzdunom smjeru ima 10 raspona sa osnim razmacima 26,00 + 8x33,00 +26,00 =

316,00 m. Vijadukt ima dvije prometne trake promjenjive irine ovisno o tlocrtnim elementima

trase. Ukupna irina kolnika na vijaduktu iznosi od 7,70 m do 8,82 m.

Poslije vijadukta trasa se nalazi u nasipu; s lijeve strane omeenom potpornim zidom, a s

desne pokosom nagiba 1:1,5 s oblaganjem humusom i zaobljenjem noice nasipa.

Elementi poprenog presjeka su promjenjivi ovisno o dionici. U prvom dijelu od krunog

raskrija do vijadukta Piopije to etverotani prometni profil (vozni trakovi su irine 3,5 m) , a

zatim se vijaduktom nastavlja sa dvotranim prometnim profilom, a parlelno sa vijaduktom su

rampe (vozni trak irine 4,5 m) za spoj na ulicu M. Baraa. Dvotrani prometni profil je do kraja

trase.

Na vijaduktu i nasipima do kraja dionice postavljaju se distantne ograde koje sprijeavaju

izlijetanje vozila sa kolnika to je naroito bitno u zoni u blizini morske obale kako bi se sprijeila i

mogue akcidentne situacije vezane na oneienje priobalnog mora te podigla opa sigurnost

prometovanja

Pokosi nasipa trebaju se izgradit u nagibu 1:1,5 s oblaganjem humusom. Pokosi usjeka u stijeni predviaju se generalno izvesti u nagibu 1:1. Obzirom na urbanu lokaciju potrebno je na mjestima visokih zasjeka izgraditi potporne zidove kako bi se smanjila povrina zahvata. Na nioj strani kolnika i u usjecima predvien je rigol koji e prikupljati i odvoditi oborinske vode s kolnika i pokosa. Na razdjelnim otocima izvesti e se rubnjaci. Bankina je s nagibom od 4% prema vanjskoj strani/pokosu. U usjecima je predviena plitka uzduna drenaa od perforiranih drenanih cijevi promjera 10 cm. Drenane cijevi se spajaju u slivnike oborinske odvodnje

Ukupno ima vika iskopa materijala koji je potrebno privremeno zbrinuti:

o iskop otvorenog dijela trase 68 000 m3

o iskop tunela 175 000 m3

sveukupno 243 000 m3



Materijal iz iskopa ne sadri mineralne sirovine i moe se tretirati kao nasipni material pogodan

za daljnju ugradbu u skladu sa traenom kategorijom tla. Obzirom da je u planu izgradnja 2. Faze

Zagrebake obale gdje je predvien nasipni material (577,00 m3) potrebno je viak iz iskopa

privremeno deponirati uz lokaciju faze 2. koja se nalazi nakon zavretka trase. Idealno bi bilo

uskladiti dinamiku izvoenja DC 403 I platoa faze 2 ime bi se problem vika/manjka materijala

istovremeno rjeavao.

Kolnika konstrukcija proraunata je na vrlo teko prometno optereenje. Na postojeim

asfaltnim povrinama Zvonimirove ulice i ulice R. Benia izvest e se samo uklanjanje zavrnog

sloja asfalta i njegova zamjena habajuim slojem od splitmastiksa SMA 11 u potrebnoj debljini s

mjestiminim podravnavajuim slojem.

Hortikulturno ureenje izvodi se u zoni bankina I bermi saenjem travnjaa te u rubnom

umskom pojasu uz cestu radi stabilizacije i spreavanja erozije umskog tla. Visoke zidove

potrebno je ozeleniti puzavicama.

A.2.3.2. ZATITA OD BUKE

Za planirani zahvat je raen Projekt zatite od buke, u sklopu kojeg je izraen proraunski

model i odreene su lokacije na koje je potrebno staviti zatitu od buke, uzevi u obzir sve

elemente prostora I prostorne mogunosti.

Prema projektu paneli za zatitu od buke postavljaju se na sljedeim dionicama:

Dionica vor kurinje sjeverni portal tunela Podmurvice

Panel br 1. L=136 m1, desno, visine 4.0m (smjeteno desno na usjeku iznad spojne ceste

od stac.65,00 do stac. 197,00)

Panel br 2. L=124m1, lijevo, visine 2.5m (smjeteno desno na usjeku iznad spojne ceste

od stac.355,00 do stac. 479,00)

Panel br 3. L=28m1, desno, visine 2.5m (smjeteno desno na usjeku iznad glavne trase

od stac. 113,00 do stac.141,00)

Dionica: Spojna cesta prema Zvonimirovoj ulici (d8)

Zid (panel) br 1. L=51 m1, desno, visine 1.5m , (smjeteno lijevo na potpornom zidu 13

iznad spojne ceste Zvonimirova od stac.0+062.90 do stac. 0+124.40)

Paneli za zatitu od buke izvesti e se kao jednostrani apsorbirajui paneli za zatitu od

buke. Zavrna boja (uzorak) panela bit e odabrana uz suglasnost Investitora i definirana

izvedbenim projektom. Kao stupovi nosai barijera za zatitu od buke koriste se standardni

elini europski irokopojasni profili HE A.



A.2.3.3. ODVODNJA

POLOAJ TRASE DRAVNE CESTE DC 403 U SLIVNIM PODRUJIMA IZVORITA

Prema Odluci o zatiti izvorita vode za pie u slivu izvora u Gradu Rijeci i slivu izvora u

Bakarskom zaljevu (Slubene novine Primorsko-goranske upanije br: 35/2012) koja iskljuuje

Odluku o sanitarnoj zatiti izvora vode za pie na rijekom podruju (Slubene novine

Primorsko-goranske upanije br: 6/94), trasa predmetne prometnice prolazi III zonom sanitarne

zatite i zonom djelominog ogranienja.

Gornji dio trase (iznad Vukovarske ulice prema kurinjama) nalazi se u III zoni sanitarne

zatite, dok se donji dio trase (od Vukovarske ulice prema moru) nalazi u zoni djelominog

ogranienja sanitarne zatite izvora vode za pie na rijekom podruju.

Prema Vodopravnim uvjetima, uvjetovan je zatvoreni sustav odvodnje s isputanjem

oborinskih voda u odgovarajui recipijent, uz prethodno proiavanje na odgovarajuem

separatoru / taloniku.

A.2.3.3.1. RJEENJE SUSTAVA OBORINSKE ODVODNJE

Koliine oborinskih voda koje prihvaa zatvoreni kanalizacijski sustav odvodnje ovise i

izraunate su na osnovi podataka:

o povrini sliva,

o koeficijentima otjecanja (ovisnim o razliitim obradama povrina),

o intenzitetu oborina.

Povrinu sliva ine : trup prometnice sa pokosima usjeka.

Koeficijenti otjecanja odreeni su prema razliitim obradama povrina (asfalt, bankine,

berme, pokosi usjeka).

Za kolektore kojima se odvode zagaene oborinske vode rauna se vrijeme koncentracije, te

se na temelju dobivenog vremena izraunava intenzitet oborina za odreene duine

kolektora. Mjerodavni intenzitet definiran je prema izrazu i = 1219.8 t-0.472, to odgovara

povratnom periodu pp = 10 godina.

KONCEPCIJA ODVODNJE

Koncepcija odvodnje ima ulogu:

zatititi podruje kojim prolazi trasa od zagaenih voda nastalih ispiranjem

prometnica,

zatititi podruje kod izlijevanja sadraja eventualno havariranih cisterni i vozila,

tehnikom rjeenju prihvaanja, proiavanja i dispozicije otpadne vode, kojim e se

omoguiti siguran rad sustava (uz struno odravanje), uz to manje trokove izgradnje

i kasnije eksploatacije.



Sustav odvodnje oborinskih voda sa prometnih cestovnih povrina se sastoji od tri osnovne

cjeline:

sustav prikupljanja obuhvaa slivnike i ostale graevine za prihvat voda, te

nepropusne kanalizacijske kolektore za odvodnju prikupljenih voda do lokacija za

njihovu obradu i proiavanje,

sustav proiavanja obuhvaa separator (mastolov/pjeskolov) na kojem se odvajaju

plivajue zauljene tvari i prikuplja dio taloivih estica i pijeska,

sustav dispozicije obuhvaa odvod proiene vode u odgovarajui recipijent.

Projekt odvodnje izraen je u skladu sa zahtjevanim mjerama zatite ovog podruja.

sustav odvodnje je zatvoren, sa odvoenjem oborinskih voda vodonepropusnim

kolektorima do lokacije na kojoj se prikupljene oborinske vode proiavaju i uputaju

u kurinjski potok,

proiavanje oborinskih voda se vri na separatorima (sa prostorom za ulje od 15 m3,

i povrinskim optereenjem prema vrijednosti ikrit.= 25 l/s/ha), nakon ega se

proiene oborinske vode isputaju u recipijent

Odvodnja oborinskih voda rijeena je kroz 3 cjeline:

1. Odvodnja od vora kurinje do sjevernog portala tunela

Kolektor "KURINJE" oborinska voda od spoja na voru kurinje do sjevernog portala

tunela Podmurvice, odnosno od stac. 0+080,00 do cestovne stac. 0+475,00, odvesti e se u

separator SPOJNA CESTA KURINJE lociran na stac. 0+480,00 i nakon proiavanja na istom,

odvesti e se u kurinjski potok (prikljuak na postojee okno) putem kolektora duine cca 105

m.

Separator SPOJNA CESTA KURINJE - prikuplja oborinske vode od vora kurinje do

sjevernog portala tunela Podmurvice. Izraunata je koliina od cca 420 l/sec.

Separator se nalazi u III zoni sanitarne zatite izvora vode za pie na rijekom podruju.

Separator je lociran uz proirenje na kraju spojne ceste, uz projektiranu protupoarnu

vodospremu za tunel Podmurvice i projektiranu trafostanicu, a radi lakeg pristupa prilikom

ienja i odravanja. Separator (mastolov) ima funkciju zadravanja veih koliina tetnih

tekuina, koja su se kao posljedica izlila ili prosula na prometnicu. Isto tako, mastolov ima

funkciju prihvata svih voda sa pripadajueg sliva kolnika sa intenzitetom od 25 l/sec/ha. Nakon

obrade zauljenih oborinskih voda u sklopu separatora, oborinske vode se dalje isputaju u

recipijent.

2. Odvodnja tunela i glavne trase do kraja dionice

Odvodnja tunela - podrazumjeva sustav za prihvat te evakuaciju povrinskih i procjednih

voda sa kolnike povrine i iza tunelske obloge.



Odvodnja kolnike povrine predviena je sustavom upljih rubnjaka te sifonskog

preljeva sa potopljenom pregradom te spojem na glavni uzduni kolektor. Odvodnja kolnika

dimenzionirana je na koliinu incidentne tekuine dotoka poetnih 200 l/s na cijeloj duljini

kolnika.

Procjedna voda sa strane brda, iza tunelske obloge, prihvaa se perforiranim drenanim

cijevima. Na bokovima tunela predviena su reviziona okna za bone uzdune drenae na

razmaku od cca 47.20 m. Takoer se predvia uzduna drenaa od perforiranih drenanih cijevi

promjera 150 mm u tamponu kolnike konstrukcije. Prema opisu ininjerskogeolokih

karakteristika stijenske mase, ne oekuju se vee koliine vode u tunelu. Eventualni vei prodori

vode rijeavati e se za svaki sluaj posebno (kaptaa, odvodnja, injektiranje).

U tunelu e se graditi kolektor odvodnje postavljen u osi tunela, s time da se na izlasku

iz tunela kolektor spaja na glavni sabirni kolektor (kolektor Podmurvice).

Kolektor PODMURVICE - ima ulogu prikupljanja oborinskih voda sa slijedeih cjelina:

iz tunela Podmurvice

spojne ceste prema Zvonimirovoj (kolektor Mlaka)

glavne trase do vijadukta Piopi

vijadukt Piopi

Kolektor "MLAKA predmetnim kolektorom odvodi se zagaena oborinska voda spojne

ceste od Zvonimirove ulice do projektiranog rotora ispod junog portala tunela .Kolektorom

MLAKA obuhvaena je i odvodnja vijadukta MLAKA. Na isti se spaja i oborinska odvodnja

Brake ulice. Na stac.1+476,50 isti se spaja na kolektor PODMURVICE.

Odvodnja manjeg dijela trase (raskrije Zvonimirove ulice i spojne ceste), do vijadukta

MLAKA, spojiti e se na postojeu kanalizaciju 1200 mm u Zvonimirovoj ulici.

Sva oborinska voda kolektorom Podmurvice odvest e se u separator PIOPI lociran na

kraju (zavretku) dravne ceste DC 403 u luci Rijeka, odnosno na ulazu u kontejnerski terminal

Zagrebaka obala. Nakon proiavanja na istom, proiene oborinske vode odvesti e se u

more.

Separator PIOPI

Za izraunate koliine zagaenih oborinskih voda, odabran je separator sa preljevom (tip

kao ISU-800 bp KORONA ili jednakovrijedno), a sve iz razloga, to isti ima visoki ulaz i visoki

izlaz kolektora, to je veoma povoljno zbog kote ispusta oborinskog kolektora u more i zbog

prijelaza istog odvodnog kolektora iz separatora Piopi preko postojeeg kolektora (A.B. jajoliki

kolektor dim. 1300/800 mm) koji je u vlasnitvu INE. Najzagaeniji dio voda odlazi u separator

(cca 20-25 %), a ostali dio (relativno iste vode) odlaze u obilazni vod i isputaju se zajedno sa

proienim vodama u teren. Predvieni su separatori sa preljevom i talonicom unutar

separatora i kritinim intenzitetom od 15 l/sec/ha.



Na separator dotie koliina Q = cca 700 l/sec Odabran je separator sa preljevom

karakteristika dotoka 160/640 l/sec, to znai da je prihvat zauljenih voda 160 l/sec, a max.

dotok 640 l/sec.

3. Odvodnja rampi vijadukta Piopi i spoj na Baraevu ulicu

Kolektori "RAMPA 1 i RAMPA 2 predmetnim kolektorima odvodi se oborinska voda rampi do

separatora PIOPI RAMPE i dalje nakon proiavanja do spoja na postojeu oborinsku

kanalizaciju 800 mm u ulici Milutina Baraa.

Separator - PIOPI - RAMPE predvien je na stac. 1+900,00 (B1), ispod vijadukta PIOPI

izmeu stupova S3 i S4 vijadukta. Isti prikuplja zagaene oborinske vode kolektora RAMPA 1 i

RAMPA 2. Izraunata je koliina od cca 220 l/sec. Ispust proienih voda iz separatora je u

postojei oborinski kolektor 800 mm u ulici Milutina Baraa (uz suglasnost nadlenog

komunalnog drutva Posebni uvjeti KD VIK a, d.o.o. Rijeka, PRJ Kanalizacija). Prilaz

separatoru omoguen je sa projektiranih rampi.

A.2.3.3.2. VANJSKA ODVODNJA

Oborinske vode vanjskog pripadajueg sliva (tretiraju se kao iste) glavne trase od vora

kurinje do sjevernog portala tunela Podmurvice prihvatiti e se sustavom otvorenih

obodnih kanala i odvesti zasebnim kolektorom do okna oborinske kanalizacije iza separatora,

odnosno do kurinjskog potoka.

A.2.3.4. PRELAGANJE INSTALACIJA

PRELAGANJE POSTOJEE KANALIZACIJE

Lokacija na sjevernom portalu tunela Podmurvice - predvieno je prelaganje

postojeeg kolektora 300 mm koji prolazi iznad trase tunela. Rekonstruirati e se postojei

kolektor, odnosno izvesti e se spojni kolektor za odvoenje voda u kurinjski potok.

Lokacija ispod Zvonimirove ulice - predvieno je preloiti, odnosno osigurati nesmetani

prolaz postojeeg kolektora 800 mm (smjer zapad-istok).

Lokacija spojne ceste od Zvonimirove ulice do rotora ispred junog portala - dolo je do

presijecanja postojeih instalacija vodovoda, kanalizacije, elektrovodova i dr., koji su preko

mosta iznad eljeznike pruge vodili na lokaciju INE, iste je potrebno preloiti na nain da

postojei sustav ostane u funkciji. U predmetnoj ulici predvien je razdjelni sustav odvodnje.

oborinska kanalizacija spojiti e se na oborinski kolektor Mlaka kolektor

spojne ceste

sanitarna kanalizacija (kolektor K-1.2) voditi e se do spoja na sanitarni kolektor

400 mm u Baraevoj ulici.



PRELAGANJE POSTOJEEG VODOVODA 700 mm

Lokacija glavna trasa izmeu vora kurinje i tunela Podmurvice (izmeu stacionaa

0+320,00 0+390,00) evidentiran je poloaj postojeih instalacija vodovoda. Da bi cjevovod bio

pristupaan u sluaju radova na odravanju istog, a da se ne bi remetio promet na dravnoj cesti,

potrebno je isti preloiti van trase ceste kako bi se osigurao pristup cjevovodu. Prelaganje

cjevovoda mora biti rjeeno tako da je osiguran kontinuitet vodoopskrbe. Predvieno je

prelaganje magistralnog gravitacijskog elinog cjevovod 700 mm na slijedei nain:

vodovod se prelae u duini od cca 119 m,

ispod prometnice polae se u prohodnu galeriju (propust) sa obostranim ulazom,

presjek galerije 200 x 200 cm, duine 21,50 m,

tijekom izvedbe radova potrebno je poduzeti zatitne mjere kako ne bi dolo do

njegovog oteenja,

prije poetka radova izvoditelj je duan od strane nadlenog vodovoda zatraiti

obiljeavanje postojeeg vodovoda sa definiranjem njegovih visinskih kota,

dogovoriti dinamiku i nain izvoenja radova. Kako se na cjevovodu ne izvodi

obilazni vod, biti e potrebno za vrijeme izvoenja prespajanja izvesti manevar u

vodoopskrbi, odnosno zatvaranje odreenih zasuna pod izravnim upravljanjem KD

VIK, PRJ VODOVOD (za vrijeme izvoenja prespajanja, odreeni potroai e ostati

bez vodoopskrbe u odreenom periodu).

Lokacija spojne ceste od Zvonimirove ulice do rotora ispred junog portala - vodovod

e se preloiti do zadnjeg objekta blizu ceste (na kraju cjevovoda predvien je podzemni

hidrant). Tehniko rjeenje e omoguiti nesmetano funkcioniranje sustava za cijelo vrijeme

gradnje, uz napomenu da je predvieno i mogue krae vrijeme postojei sustav odravati u

funkciji primjenom privremenog prepumpavanja.

PRELAGANJE EE INSTALACIJA I NAPAJANJE

U cilju realizacije zahvata i kasnije koritenja potrebno je realizirati radove na prelaganju

elektroenergetskih instalacija i napajanju. Radove moemo podijeliti na dvije funkcionalne

cjeline i to:

instalacije potebne tijekom graenja

U svrhu graenja poterbno je osigurati elektrino napajanje sa postojeih izvora

elektrine energije (trafostanice u kurinjskoj dragi i luci).

Postavljanjem privremenih elektrinih ormaria omoguit e se elektroenergetsko

napajanje za izgradnju prometnice u otvorenom dijelu te naroito kod tunelskog iskopa

gdje je potrebno prije svega osigurati dobru rasvjetu.

Tijekom graenja potrebno je osigurati prelaganje postojeih NN vodova kako se nebi

prekinula distribucija elektrine energije.



instalacije potrebne tijekom koritenja

Cjelokupan zahvat dravne ceste DC403 realizirat e se pod cestovnom rasvjetom od

vora kurinje do kraja dionice ukljuujui rasvjetu tunela Podmurvice.

Sva raskrija i spojna cesta do Zvonimirove takoer se izvode pod rasvjetom te je stoga

potrebno osigurati napajanja jo u fazi izgradnje.

Potrebno je osigurati elektrinu energiju za osiguranje rada svjetlosne prometne opreme,

a naroito sigurnosne i ventilacione opreme u tunelu.

Od ostalih instalacija osigurat e se telekomunikacijski vod u svrhu povezivanja SOS

sustava. Sve instalacije koje se planiraju realizirati u sklopu ovog projekta kao i prelaganje izvest

e se na temelju posebnih tehnikih uvjeta koji e se u postupku ishoenja lokacijske dozvole

dostaviti od strane nadlenih institucija. To se odnosi na sustav napajanja i realizaciju sustava

instalacija.

Napajanje elektroenergetskog sustava moe se realizirati sa postojeih trafostanica koje

su smjetene unutar i izvan koridora ceste a potrebne su za funkcioniranje zahvata:

TS 10(20)/0,4 kV Skladite kurinje

TS 10(20)/0,4 kV Podmurvice 2

TS 10(20)/0,4 kV Tomi

TS 35/10 kV kurinjska Draga

TS 10(20)/0,4 kV Autotehnika

TS 10(20)/0,4 kV Elektroluks

TS 10(20)/0,4 kV Mljekara

TS 10(20)/0,4 kV Bajamonti

TS 10(20)/0,4 kV Loiona

TS 10(20)/0,4 kV Piopi

TS 10(20)/0,4 kV Torpedo

TS 10(20)/0,4 kV Plinara

TS 35/10 kV Turni

TS 10(20)/0,4 kV Splitska (Luka Rijeka)

TS 10(20)/6,3 kV GTS - Rafinerija

A.2.3.5. RUENJE POSTOJEIH OBJEKATA

Prometnica prolazi rubnim podrujem gradske jezgre gdje je prisutan cijeli niz

objekata razliitog znaenja, povrina, tehnologije graenja, starosti.

Veina trase koja je u tunelu prolazi ispod gusto naseljene stambene zone grada

Rijeke i tu nema nikakvih zahtjeva u pogledu ruenja. Objekti za ruenje su predvieni u

podruju kurinjske Drage (veina objekata smjetena u zoni sjevernog portala tunela), dok

su preostali objekti namijenjeni ruenju smjeteni juno od lokacije prolaza ispod eljeznike

pruge do kraja dionice te na dijelu spojne ceste izmeu dravne ceste DC403 i Zvonimirove

ulice.

Objekti koji su namijenjeni ruenju imaju razliite funkcije u prostoru, a rije je o

stambenim, poslovnim i industrijskim graevinama, objektima provremenog karaktera

barakama te dva elina spremnika u zoni podruja INA Mlaka kao te spremanika za

tehnoloku vodu (spojna cesta).



U tablinom prikazu naznaene su graevine za ruenje prema svojoj namjeni,

povrini te fotoprikazu graevine.

Prije poetka ruenja objekata izrauje se projekt ruenja praktiki za svaki objekt

posebno, a prije poetka gradnje potrebno je rijeiti sve imovinsko pravne odnose sa

vlasnicima tog objekta. Naroito se to odnosi na vlasnike stambenih jedinica koji moraju

osigurati zamjenski smjetaj.

Kroz projekt ruenja definirat e se i nain zbrinjavanja materijala u ovisnosti od vrste

materijala (kamen, cigla, drvo, metal itd.).

BROJ GRAEVINE

NAMJENA POVRINA TLOCRTA

(m2) FOTOGRAFIJA

1,2,3,4,5,9 BARAKE (VRTNE)

6 STAMBENA GRAEVINA 145,52

7,8 STAMBENA GRAEVINA 66,11




11,12,13 STAMBENA GRAEVINA 108,95

13a STAMBENA GRAEVINA I

BARAKE 33,90

14,15 STAMBENA GRAEVINA I

GARAA 120,58

16 POSLOVNA GRAEVINA 130,11

22 ELINI SPREMNIK 59

23 INDUSTRIJSKI OBJEKT -

VATROGASNA PUMPAONICA 160,29



24,25,26 STAMBENA GRAEVINA 115,67

27,28 BARAKE 36,26

29,30,31,32 STAMBENA GRAEVINA 128,89

34,35,36,37 BARAKE 93,80

38,39,40,41,42 BARAKE 321,50

43,44,45,46,47, 48,49,50,52

BARAKE 577,40



51 INDUSTRIJSKI OBJEKT 184,5

53 BARAKA 245

57 INDUSTRIJSKI OBJEKT 558






A.2.4. Prometna analiza

Detaljna promena analiza za planiranu dravnu cestu DC 403 raena je u sklopu Studije

izvedivosti dravne ceste DC403 od vora kurinje do luke Rijeka.

Za prognozu prometnog optereenja utvren je trend rasta prometa na temelju: brojanja

prometa na terenu, broja registriranih vozila na rijekom podruju, prognozi prometne potranje

Zagrebake obale, planirane potranje makro zone, planirane prometne potranje na DC403 i

vrnim satnim optereenjima.

Budui da se planirana prometnica spaja u voru kurinje na obilaznicu Rijeke (A7), doi e

i do porasta prometa na obilaznici Rijeke (autocesta A7), ali i dalje na autocesti A6 prema

Zagrebu. Sadanji promet (2016.) na obilaznici Rijeke (brojako mjesto br. 2823 A7, Rujevica-

zapad) je 27145 voz/dan PGDP, i 34849 voz/dan PLDP.

Dionica Zagrebaka obala - juni portal tunela Podmurvice

Ovo je iskljuivo tehnoloki pravac za potrebe luke i ovdje e dominantnu ulogu imati

teretna vozila. Ve je prije opisana prometna potranja od maksimalno moguih 1.500 tekih

teretnih vozila dnevno, emu se moe pridodati i najvie 500 ostalih vozila. Zato je prometna

prognoza ovog pravca: 2.000 voz/dan s ueem tekih teretnih vozila 75%.

Dionica tunel Podmurvice - vor kurinje

Prosjean dnevni promet u sadanjem stanju Zvonimirove ulice iznosi 26.500. Prognoza je

da e DC403 preuzeti uobiajenih 20% - 25% prometa koji se danas redistribuira postojeom

mreom. Dva scenarija: minimalni sa preuzimanjem 20% postojeeg i maksimalni sa

preuzimanjem 25% postojeeg prometa. Minimum 5.400 i maksimum 7.700 vozila na dan.

Na ovom pravcu se oekuje redistribuirani promet okolne mree pa je prognoza prometa,

uz stopu rasta 1,89 %, sljedea:

Godina max % TV

min % TV

max min

2014 7.700 23% 5.400 29%

2015 7.846 23% 5.502 28%

2016 7.994 22% 5.606 28%

2017 8.145 22% 5.712 27%

2018 8.299 22% 5.820 27%

2019 8.456 21% 5.930 26%

2020 8.615 21% 6.042 26%

2021 8.778 21% 6.156 26%

2022 8.944 21% 6.273 25%

2023 9.113 20% 6.391 25%

2024 9.286 20% 6.512 24%

2025 9.461 20% 6.635 24%

2026 9.640 20% 6.760 24%

2027 9.822 19% 6.888 23%

2028 10.008 19% 7.018 23%

2029 10.197 19% 7.151 23%

2030 10.390 19% 7.286 22%

2031 10.586 19% 7.424 22%

2032 10.786 18% 7.564 22%

2033 10.990 18% 7.707 22%

2034 11.198 18% 7.853 21%



U ciljnoj 2034. godini oekuje se promet sa Zvonimirove do 11.200 voz/dan pri emu je

uee teretnih vozila 10%.

U ciljnoj 2034. godini na potezu tunel "Podmurvice" vor "kurinje" oekuje se promet

do 12.700 voz/dan pri emu je uee teretnih vozila 18%: 8% tekih teretnih vozila, a 10%

teretnih.

Optimistian scenarij predstavlja prosperitetno razdoblje sljedeih 20 godina, pozitivna

gospodarska kretanja svake godine, to e i promet rijeke Luke svake godine kontinuirano

poveavati. Ti scenariji nude interval minimalnog i maksimalnog PGDP na kritinoj dionici DC403,

u tunelu "Podmurvice". U ciljnoj 2034. godini taj broj se kree na razini 8.900 - 12.700, s ueem

teretnog prometa 18 - 21%.

Da danas postoji izgraena DC403, koliina prometa u Gradu i Rijekoj obilaznici bi mogla

zadovoljiti tek zahtjeve pesimistinog scenarija (PGDP oko 5.400) to je tek 36 % planiranog

prometa.

Optimistian scenarij od - PGDP 12.700 je u ovoj analizi maksimum kojeg se moe oekivati

u ciljnoj 2034. godini, uz preduvjet stabilne gospodarske situacije u Dravi i upaniji.

Obzirom na gospodarska kretanja i odrivi razvoj rijekog podruja, realnijom se ini

procjena u tunelu Podmurvice za 2034. godinu od PGDP 10.000 s ueem 20% teretnih vozila.



A.2.5. GRAFIKI PRILOZI

A.2.5.1. Situacija planiranog zahvata 1:5000 1

A.2.5.2. Situacija planiranog zahvata na ortofoto podlozi 1:5000 2

A.2.5.3. Krakteristini popreni profili - trasa 1:100 3

A.2.5.4. Popreni presjek tunela I interventnog izlaza 1:50 4

A.2.5.5. Karakteristini popreni presjeci vijadukta Piopi 1:50/20 5

A.2.5.6. Vijadukt Piopi pogled 1:250 6

A.2.5.7. Situacija odvodnje 1:1000 7-8

A.2.5.8. Situacija planiranog zahvata sa objektima koji se rue 1:5000 9

Izra

db

a:

GE

OD

ET

SK

I Z

AV

OD

R

IJE

KA

d

.d

.

19

52

K

B

C

R

ije

k

a

k

o

lo

d

v

o

r

a

R

ije

k

a

Z

v

o

n

i

m

i

r

o

v

a

u

l

i

c

a

I

n

t

e

r

v

e

n

t

n

i

i

z

l

a

z

1

I

n

t

e

r

v

e

n

t

n

i

i

z

l

a

z

2

L

=

7

4

.

0

0

m

L

=

2

5

3

.

5

0

m

I

n

t

e

r

v

e

n

t

n

i

i

z

l

a

z

3

0

+

5

0

0

1

+

0

0

0

1

+

5

0

0

2+000

2

+

5

0

0

3

+

0

0

0

SVS

TS

G

L

A

V

N

A

T

R

A

S

A

S

P

O

J

N

A

C

E

S

T

A

1

+

0

0

0

1

+

5

0

0

2+000

2

+

5

0

0

3

+

0

0

0

G

L

A

V

N

A

T

R

A

S

A

KO

LE

KT

OR

OB

OR

IN

SK

IH

V

OD

A

KO

LE

KT

OR

OB

OR

IN

SK

IH

V

OD

A

C 3

0/3

7

KO

LE

KT

OR

SA

NIT

AR

NIH

V

OD

A

PE

HD

D

N630

PE

HD

D

N2

50

/2

14

m

m u

be

to

nsko

m b

lo

ku

, Im

in =

1

%

KO

LE

KT

OR

OB

OR

IN

SK

IH

V

OD

A

T

S

S

V

S

K

o

l

e

k

t

o

r

P

o

d

m

u

r

v

i

c

e

P

R

E

L

A

G

A

N

J

E

V

O

D

O

V

O

D

A

L

=

1

1

9

m

VO

DO

VO

D

A

S

F

A

LT

V

A

G

A

P

O

S

T

R

O

J

E

N

J

E

P

O

S

T

R

O

J

E

N

J

E

P

O

S

T

R

O

J

E

N

J

E

P

O

S

T

R

O

J

E

N

J

E

P

O

S

T

R

O

J

E

N

J

E

B

E

T

O

N

B

E

T

O

N

B

E

T

O

N

DIE

SE

L

400

20

0

454

5

02

1

5

200

30

0

454

5

02

1

5

000

30

0

454

5

02

1

5

200

40

0

454

5

02

1

5

RAMPA 1

S

RAMPA 2

V

IJ

A

D

U

K

T

"

M

L

A

K

A

"

L

=

1

4

4

m

V

A

G

A

2.98

1.73

2.95

1.85

1.73

2.94

duct

il DN

150

/170

mm

;L=

845

m

V

A

G

A

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

V

O

1

O

2

-M

I1

0

3

-Z

V

1

N

H

6

duct

il DN

150

/170

mm

;L=

770

m

S

S

"P

IO

P

I"

V

I

J

A

D

U

K

T

"

P

I

O

P

I

"

L

=

3

1

6

m

OB

OR

IN

SK

I K

OLE

KT

OR

"P

OD

MU

RV

IC

E", L=

1660 m

OB

OR

IN

SK

I K

OLE

KT

OR

"R

AM

PA

1", L=

205 m

OB

OR

IN

SK

I K

OLE

KT

OR

"R

AM

PA

2", L=

187 m

OB

OR

IN

SK

I K

OLE

KT

OR

"M

LA

KA

", L=

218 m

SA

NIT

AR

NI K

OLE

KT

OR

"K

-1.2", L=

708 m

Izradba:

GE

OD

ET

SK

I Z

AV

OD

R

IJE

KA

d.d.

1952

Z

v

o

n

i

m

i

r

o

v

a

u

l

i

c

a

I

n

t

e

r

v

e

n

t

n

i

i

z

l

a

z

1

I

n

t

e

r

v

e

n

t

n

i

i

z

l

a

z

2

L

=

7

4

.

0

0

m

L

=

2

5

3

.

5

0

m

I

n

t

e

r

v

e

n

t

n

i

i

z

l

a

z

3

0

+

5

0

0

1

+

0

0

0

1

+

5

0

0

2+000

2

+

5

0

0

3

+

0

0

0




B.1. OPIS VARIJANTNIH RJEENJA

U sklopu luke Rijeka predvieno je proirenje kapaciteta izgradnjom Zagrebakog

pristanita (obale) s kontejnerskim terminalom.

Postojee gradske prometnice (Osjeka, Vukovarska, Zvonimirova...) optereene su ve i

sadanjim prometom (26500 voz/dan iznosi prosjeni dnevni promet u Zvonimirovoj ulici), te ne

bi mogle optimalno prihvatiti poveanje prometa, naroito tekih teretnih vozila kojih se za

godinu 2034 oekuje oko 2000 voz/dan. Zbog proirenja kapaciteta, uslijed izgradnje

Zagrebakog pristanita, za prijevoz tereta/kontejnera potrebno je osigurati optimalnu vezu s

rijekom obilaznicom, a preko nje vezu na hrvatsku i europsku mreu autocesta, tj. potrebno je

osigurati vezu luke Rijeka na mediteranski koridor uz osiguranje i ouvanje, te mogunost

poboljanja prometovanja (kapaciteta/uslunosti) postojeih gradskih prometnica tj. gradske

prometne mree.

Dravna cesta DC403 e stoga, predstavljati izravnu vezu obilaznice i luke, a uz to e imati

funkciju kao jo jedna nova gradska prometnica za povezivanje naselja kurinje Podmurvice

Mlaka pa e se tako skratiti duljina putovanja i rasteretiti postojei promet unutar gradske

mree.

U svrhu povezivanja kontejnerskog terminala Zagrebaka obala sa mreom dravnih cesta i

autocesta u Republici Hrvatskoj ovim idejnim rjeenjem ispitane su razne varijante mogunosti

spoja izgradnjom nove prometnice i/ili koritenjem postojee mree prometnica uz odreene

rekonstrukcije ili nadogradnje.

Kao preduvjet za mogunost projektiranja i izgradnje predmetne prometnice Grad Rijeka ju

je uvrstio u svoje prostorne dokumente (GUP).

Na rijekoj obilaznici u gravitacijskoj zoni postoji nekoliko vorova na koje je teoretski

mogue povezati novu prometnicu. Izgradnja eventualnih novih vorova nije uzimana u

razmatranje obzirom na ionako pregust raster vorova na obilaznici grada Rijeke.

Spoj na vor Rujevica nije mogu obzirom na izgraene objekte (crkva, benzinska pumpa,

damija, stambene zgrade), te na premalu udaljenost / preveliki uzduni nagib koji izmeu

centralne rampe vora Rujevica (cca 142 m.n.v.) i Zagrebake obale (cca 3 m.n.v.) iznosi

prosjeno cca 9 %, dok lokalno u zoni izmeu vora i ulaza u tunel vrijednost nagiba nivelete

prelazi 18 %.

Spoj na vor Orehovica nije mogu zbog njegovog interegionalnog karaktera i predviene

dogradnje koja je u fazi izvedbe (prva faza), odnosno projektiranja (druga i trea faza).

Nedostatak je i to udaljenost vora od Zagrebake obale iznosi cca 4 km to je za oko 3 puta

dulje nego kod vorova Rujevica i kurinje. Nepovoljne terenske karakteristike koje uz izgradnju

tunela uvjetuju i izgradnju novog mosta preko kanjona Rjeine takoer su utjecale da se

odustane od ovog vora kao pozicije spoja DC403 na rijeku obilaznicu.



Spoj na vor kurinje je najrealniji i obraen u veini varijanti jer svojim poloajem izmeu

vorova Rujevica i Orehovica najbolje odgovara potrebi direktne veze Zagrebake obale i

obilaznice. Rampe vora na koje se prikljuuje cesta DC403 nalaze se na oko 38 m manjoj

nadmorskoj visini (cca 106 m.n.v.) nego centralna rampa vora Rujevica to omoguuje znatno

manji (za cca 34%) prosjeni uzduni nagib.

Svi ostali vorovi su na prevelikoj udaljenosti od kontejnerskog terminala Zagrebaka obala

U inicijalnoj fazi ispitano je 8 varijanti od kojih se neke mogu i meusobno kombinirati.

Varijanta 1

Varijanta povezuje vor kurinje i Zagrebaku obalu i osnovi se polae trasom

predvienom generalnim urbanistikim planom

Trasa prometnice DC403 podijeljena je na tri cjeline: glavna trasa, spojna cesta vor

kurinje glavna trasa i spojna cesta glavna trasa Zvonimirova ulica.

Glavna trasa povezuje Osjeku ulicu sa Zagrebakom obalom, te je spojnom cestom spojena

na rijeku obilaznicu u zoni vora kurinje dok je prikljuak DC403 na Zvonimirovu ulicu

planiran preko krunog raskrija i spojne ceste. Trasa je velikim dijelom u tunelu Podmurvice

duljine L = 1250 m. Ukupna duljina trase je cca 2450 m.

Obzirom na kartu ekoloke mree Republike Hrvatske, varijanta 1 udaljena je cca 3,0 km od

najblieg podruja ouvanja znaajnog za vrste i stanine tipove koje se nalazi na Grobnikom

polju.

Ova varijanta se u nastavnom dijelu ovog idejnog rjeenja detaljnije razrauje.

Varijanta 2

Varijanta povezuje vor kurinje i Zagrebaku obalu.

Ovom varijantom predvieno je izvoenje poetka tunela neposredno uz vor kurinje,

bez izgradnje spojne ceste. Drugi kraj tunela nalazi se neposredno iza eljeznike pruge u zoni

Piopi. Novi tunel Podmurvice s duljinom cca L = 2000 m je za cca 750 m dulji od tunela iz

varijante 1. Za spoj na obilaznicu se u zoni vora kurinje izvodi dvotrano kruno raskrije.



polju.

Ova varijanta se u nastavnom dijelu ovog idejnog rjeenja detaljnije razrauje u dvije

podvarijante.



Varijanta 3

Varijanta poinje na istonoj strani Zagrebake obale, tunelski prolazi ispod izgraenih

povrinskih objekata (gradske ulice, obala, kanalizirani propusti, Mrtvi kanal) te zavrava spojem

na dravnu cestu D404.

Trasa prolazi ispod sredinjeg dijela ulice Riva i veim dijelom se nalazi u potopljenom

tunelu koji je mogue izgraditi cut and cover metodom.


najblieg podruja ouvanja znaajnog za vrste i stanine tipove koje se nalazi na obali Kostrene.

Ova varijanta se u nastavnom dijelu ovog idejnog rjeenja detaljnije razrauje u dvije

podvarijante.

Varijanta 4

Varijanta povezuje vor kurinje i Zvonimirovu ulicu.

Spoj na rijeku obilaznicu u zoni vora kurinje izvodi se kao kruno raskrije identino

varijantama 2a i 2b. Tunelski spoj predvien je neposredno uz vor kurinje, bez izgradnje

spojne ceste dok se njegov drugi kraj uklapa na Zvonimirovu ulicu. Prikljuak DC403 na

Zvonimirovu ulicu planiran je krunim raskrijem.

Novi tunel Podmurvice s duljinom L = 2250 m je za cca 1000 m dulji od tunela iz varijante

1. Veza Zvonimirove ulice i Zagrebake obale planirana je po postojeim gradskim

prometnicama.

Kljuni nedostaci:

- cca 80% dulji tunel nego u varijanti 1

- koritenje i dodatno optereivanje mree gradskih cesta u centru grada (Zvonimirove i

ulica Milutina Baraa) u duljini od cca 1600 m.



polju.

Varijanta 5


Glavna trasa povezuje Osjeku ulicu sa Zagrebakom obalom, te je spojnom cestom spojena

na rijeku obilaznicu u zoni vora kurinje dok je prikljuak DC403 na Zvonimirovu ulicu

planiran preko krunog raskrija.



Novi tunel Podmurvice s duljinom L = 850 m je za cca 400 m krai od tunela iz varijante 1.

Veza Zvonimirove ulice i Zagrebake obale planirana je po postojeim gradskim prometnicama.

Kljuni nedostaci:


ulica Milutina Baraa) u duljini od cca 1800 m



polju.

Varijanta 6

Varijanta povezuje vor kurinje i Vukovarsku ulicu.

Glavna trasa povezuje Ul. Corrada Ilijassicha sa Vukovarskom ulicom, te je spojnom cestom

spojena na rijeku obilaznicu u zoni vora kurinje.


Veza Vukovarske ulice i Zagrebake obale planirana je po postojeim gradskim prometnicama.

Kljuni nedostaci:

- koritenje i dodatno optereivanje mree gradskih cesta u centru grada (Ul. F. andeka,

Zvonimirove i ulica Milutina Baraa) u duljini od cca 3000 m.



polju.

Varijanta 7


Glavna trasa povezuje Ul. Corrada Ilijassicha sa Zvonimirovom ulicom, te je spojnom cestom

spojena na rijeku obilaznicu u zoni vora kurinje.

Prikljuak DC403 na Zvonimirovu ulicu planiran je preko krunog raskrija.

Novi tunel Podmurvice s duljinom L = 1050 m je za cca 200 m krai od tunela iz varijante

1. Veza Zvonimirove ulice i Zagrebake obale planirana je po postojeim gradskim

prometnicama.



Kljuni nedostaci:





polju.

Varijanta 8


Spoj na obilaznicu u zoni vora kurinje izvodi se kao kruno raskrije identino

varijantama 2a, 2b i 4.

Izvoenje tunela predvieno je neposredno uz vor kurinje, bez izgradnje spojne ceste

dok se njegov drugi kraj uklapa na Zvonimirovu ulicu.

Prikljuak DC403 na Zvonimirovu ulicu planiran je preko krunog raskrija.


Veza Zvonimirove ulice i Zagrebake obale planirana je po postojeim gradskim prometnicama.

Kljuni nedostaci:

- veliki uzduni nagib trase u tunelu





polju.

Zakljuak

Po inicijalnoj obradi navedenih 8 varijanti izabrana je Varijanta 1 kao najpovoljnija te je

odlueno da se u daljnju projektnu obradu krene sa tom Varijantom te je kao takva obraena

kroz ovu Studiju utjecaja na okoli. Ostale varijante su odbaene iz razloga nedostataka u samom

tehnikom rjeenju, odnosno u nekim sluajevima prevelikih financijskih izdataka.

Sve varijante s osnovnim podacima prikazane su na usporednoj tablici varijanti.

Grafiki prikaz:

- Prikaz varijantnih rjeenja na ortofoto karti



Uku

pn

a d

ulji

na

tras

e sa

spo

jnim

ces

tam

a (m

)3

38

53

00

03

35

02

39

02

36

02

34

51

59

51

20

02

20

01

00

0

Vija

du

kti i

mo

sto

vi

(ko

m/d

ulji

na)

1/3

16

m

2/1

44

m

3/5

6 m

1/2

85

m

1/3

16

m

2/1

44

m

3/5

6 m

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

Tun

eli (

kom

/du

ljin

a)1

/12

55

m1

/20

40

m1

/20

00

m1

/19

15

m1

/11

80

m1

/22

50

m1

/85

0 m

1/3

00

m1

/10

50

m1

/75

0 m

Bro

j pro

met

nih

tra

ka4

tra

ke/5

15

m

3 t

rake

/12

80

m

2 t

rake

/15

90

m

3 t

rake

/20

40

m

2 t

rake

/81

0 m

3 t

rake

/20

00

m

2 t

rake

/12

30

m2

tra

ke/2

39

0 m

2 t

rake

/23

60

m3

tra

ke/2

34

5 m

4 t

rake

/67

5 m

3 t

rake

/92

0 m

2 t

rake

/90

0 m

3 t

rake

/30

0 m

2 t

rake

/11

00

m

3 t

rake

/11

00

m3

tra

ke/1

00

0 m

Pro

cjen

jen

i tro

ko

vi

gra

enja

(kn

)4

55

.00

0.0

00

,00

52

0.0

00

.00

0,0

05

82

.00

0.0

00

,00

76

1.2

50

.00

0,0

04

89

.37

5.0

00

,00

//

//

/

Eko

lok

a m

rea

Ne

pro

lazi

eko

lok

om

mre

om

Ne

pro

lazi

eko

lok

om

mre

om

Ne

pro

lazi

eko

lok

om

mre

om

Ne

pro

lazi

eko

lok

om

mre

om

Ne

pro

lazi

eko

lok

om

mre

om

Ne

pro

lazi

eko

lok

om

mre

om

Ne

pro

lazi

eko

lok

om

mre

om

Ne

pro

lazi

eko

lok

om

mre

om

Ne

pro

lazi

eko

lok

om

mre

om

Ne

pro

lazi

eko

lok

om

mre

om

Vez

a n

a p

ost

oje

u

mre

u A

CD

A, u

vo

ru

kuri

nje

DA

, u

voru

ku

rin

jeD

A, u

vo

ru

kuri

nje

DA

, u

voru

Dra

ga p

reko

D4

04

DA

, u

voru

Dra

ga p

reko

D4

04

DA

, u

voru

ku

rin

jeD

A, u

vo

ru

kuri

nje

DA

, u

voru

ku

rin

jeD

A, u

vo

ru

kuri

nje

DA

, u

voru

ku

rin

je

Vez

a n

a gr

adsk

u m

reu

DA

, na

dva

mje

sta

DA

, na

jed

no

m m

jest

uD

A, n

a je

dn

om

mje

stu

DA

, na

jed

no

m m

jest

uD

A, n

a je

dn

om

mje

stu

DA

, na

jed

no

m m

jest

uD

A, n

a je

dn

om

mje

stu

DA

, na

jed

no

m m

jest

uD

A, n

a je

dn

om

mje

stu

DA

, na

jed

no

m m

jest

u

Bic

iklis

tik

i pro

met

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

Pje

ak

i pro

met

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

NE

Vo

dn

i to

kovi

-

po

dze

mn

i

Ne

pre

sjec

a p

ost

oje

e

regu

liran

e i n

ereg

ulir

ane

toko

ve

Ne

pre

sjec

a p

ost

oje

e

regu

liran

e i n

ereg

ulir

ane

toko

ve

Ne

pre

sjec

a p

ost

oje

e

regu

liran

e i n

ereg

ulir

ane

toko

ve

Zna

ajan

utj

ecaj

- v

elik

,

pre

sjec

anje

vel

iko

g b

roja

toko

va

Zna

ajan

utj

ecaj

- v

elik

,

pre

sjec

anje

vel

iko

g b

roja

toko

va

Ne

pre

sjec

a p

ost

oje

e

regu

liran

e i n

ereg

ulir

ane

toko

ve

Ne

pre

sjec

a p

ost

oje

e

regu

liran

e i n

ereg

ulir

ane

toko

ve

Ne

pre

sjec

a p

ost

oje

e

regu

liran

e i n

ereg

ulir

ane

toko

ve

Ne

pre

sjec

a p

ost

oje

e

regu

liran

e i n

ereg

ulir

ane

toko

ve

Ne

pre

sjec

a p

ost

oje

e

regu

liran

e i n

ereg

ulir

ane

toko

ve

Vo

dn

i to

k

Documents

STUDIJA o utjecaju na okoliš